Exit Media sadržaj
Exit Media

Exit Media (62)

Ocijeni...
(1 glasova)

Cijenjeni brate, uvažena sestro, pred tobom je prilika koja se ne propušta, pred tobom je još jedan mjesec ramazan. Kažemo ''još jedan'', jer niko od nas ne zna koliko će još vremena živjeti, te samim tim nerazumno je tewbu (pokajanje) svome Tvorcu odgađati.

Ramazan je izvanredna prilika za sve nas!

Pokrovitelj projekta: Mreža mladih - Sanski Most.

Ocijeni...
(1 glasova)

Sinoć je u Sanskome Mostu, u kinu ''Sana'', u sali ispunjenoj do posljednjeg mjesta, upriličena promocija dokumentarnog filma autora Enesa Hotića ''Nana Fata – bosanska heroina''.

Predstavnici iz političkog i kulturnog života, te građani Sanskoga Mosta su svojim prisustvom ukazali na neprolaznost aktuelnosti priče o sizifovskoj borbi nane Fate i čekanja da se nelegalno izgrađeni objekat izmjesti iz njenog dvorišta.

Organizatori događaja bili su udruženja: Žene sa Sane, Savez BNVO i Omladinski kulturni centar Atis.

Film je rađen u produkciji Exit Media, dok je nosilac projekta izrade filma Savez bošnjačkih nevladinih organizacija.

Pogledajte fotografije OVDJE.

 

Ocijeni...
(1 glasova)

Savez BNVO je nastavio sa promocijom svog filma po BiH. Nakon premijere u Sarajevu, te prikazivanja u Maglaju i Bihaću, na red je došao i Mostar. I to ne na neki običan dan, običan datum, već  na dan obilježavanja godišnjice Armije Republike BiH, 15. april. Armija Republike BiH bila je, i ostat će to, ako Bog da, garant opstojnosti države BiH i njenog najbrojnijeg naroda – Bošnjaka.

Kao da su se susrela  dva simbola bošnjačkog prkosa i otpora na jednom mjestu. Ovaj put u hercegovačkom središtu. Armija Republike BiH kao simbol  otpora oružanoj agresiji na BiH, te nana Fata kao simbol bošnjačkog otpora spram aparthejda koji se nakon rata sprovodi u manjem bh. enitetu nad Bošnjacima.

Savez BNVO, pored toga što je uložio mnogo toga u  samo  snimanje filma, ne žali truda da ovaj  eklatantan primjer obespravljenosti Bošnjaka i bespravne uzurpacije bošnjačke imovine u manjem bh. entitetu, bude prezentiran što većem broju ljudi širom BiH. Za ovu priliku  Savez BNVO partnera pri realizaciji ove promocije našao je u direktoru osnovne škole „Mujaga Komadina“ u Mostaru. Direktor Semir Šejtanić i članovi Saveza BNVO sa hercegovačke regije, potrudili su se da se promocija filma organizira na najvišem nivou u sali Narodnog pozorišta Mostar.

U Sali ispunjenoj do posljednjeg mjesta građanima grada Mostara, mogli su se vidjeti predstavnici kulturnog i vjerskog života Hercegovine. Prisutnima su se obratili dr Adem Zalihić, potpredsjednik Saveza BNVO i autor filma Enes Hotić. Zalihić je naglasio važnost ovog projekta, trud i energiju koju je Savez uložio da se realizira ovako jedan projekat važan za Bošnjake, jer će nana Fata ostati  kao paradigma bošnjačkog otpora i prkosa budućim generacijama, paradigma kako  bošnjački ponos nema cijenu. Ovaj film Saveza BNVO će zasigurno doprijenijeti da se slučaj bespravno izgrađene crkve u avliji nane Fate otrgne od zaborava, kako bi buduće generacije mogle izvlačiti poruke i pouke za sebe.

- Ovaj film oslikava svu gorčinu i bol Bošnjaka povratnika u bh. manji entitet. Gospođa Fata je reprezentativan primjer te vrste nepravde koja se čini istim onim ljudima kojima je neko prije 20 i nekoliko godina silovao, pobio im najmilije i porušio domove, i u konačnici njih same protjerao s njihovih ognjišta. Sve se to desilo naočigled cijelog svijeta, u srcu demokratske Evrope, desio se genocid - kazao je autor Hotić u svom obraćanju.

Dodao je da kada vam neko u vašoj avliji, dvorištu ili imanju napravi crkvu, džamiju ili neki drugi objekat, onda to zasigurno predstavlja pravni nonsens s jedne strane, a s druge strane, ukazuje na bitnu činjenicu da mračne sile, koje su ovim prostorima harale devedesetih, još nisu utihnule.

Naglasio je i kako je nana Fata osoba od koje bismo mogli učiti o žrtvi, principijelnosti, saburu, o tom lijepom bosanskom inatu.

Fata Orlović večeras nije mogla da bude s Mostarcima, no poslala je poruku u kojoj je pozdravila sve prisutne te poručila da čuvaju i ne daju svoje.

-Ja ću nastaviti saditi, sadit ću šta bilo, ako treba i repu, ali svoje ne dam - poručila je nana Fata, što je publika nagradila gromoglasnim aplauzom.

Film je prikazan u sklopu obilježavanja Dana Osnovne škole “Mujaga Komadina”, a povodom obilježavanja Dana Armije RBiH.

- Naša škola već dugi niz godina posjećuje Srebrenicu i okolna mjesta. Nekoliko puta smo pokušavali da posjetimo i nanu Fatu, no tek nam se pretprošle godine posrećilo. Desilo se da se tog dana snimao film, te su se tako i naši učenici našli u filmu.  Nastojali smo da film povežemo s nekim zvaničnim datumom koji je značajan za historiju BiH i tako smo se odlučili za Dan Armije RBiH, a obzirom da u isto vrijeme naša škola obilježava Dan škole, ujedinili smo sve u jedan događaj - kazao je Semir Šejtanić, direktor OŠ "Mujaga Komadina".

Za produkciju filma je zaslužna ExitMedi, a film je snimljen u organizaciji Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija.

Pogledajte fotografije OVDJE

(Izvor: Savezbnvo-bosnia.ba / Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

 nanafatafilm

Mostar, 15.04.2019. god. /// Stolac, 16.04.2019. god.

Objavljuje Exit Media Film u Petak, 12. travnja 2019.

nanafatapromocijamostarstolac

Ocijeni...
(0 glasova)

U prepunoj sali bihaćkog Doma Armije sinoć je održana svečana promocija dokumentarnog filma autora Enesa Hotića "Nana Fata - bosanska heroina". Prikazivanju filma prethodila su obraćanja pred. Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija Mirsada Spahića i autora filma Enesa Hotića.

Predstavnici Vlade USK-a i brojne zvanice iz političkog i kulturnog života Bihaća, kao i veliki broj univerzitetskih radnika i studenata su svojim prisustvom ukazali na neprolaznost aktuelnosti priče o sizifovskoj borbi nane Fate i čekanja da se nelegalno izgrađeni objekat izmjesti iz njenog dvorišta.

Autor filma, Enes Hotić, ovim uratkom je podsjetio na važnost kulture sjećanja, ali i na činjenicu da skoro tri decenije od najvećeg stradanja jednog naroda u ovom dijelu Europe i svijeta, ideologija zločina nije sasvim pobijeđena.

Organizatori događaja bili su Medžlis IZ Bihać, Islamski pedagoški fakultet, Savez bošnjačkih NVO te Udruženje Život. DVD izdanje filma "Nana Fata - bosanska heroina" dostupno je u maloprodaji po promotivnoj cijeni od 10KM, a sav prihod bit će usmjeren za podržavanje rada Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija.

Film je rađen u produkciji Exit Media, dok je nosilac projekta izrade filma Savez bošnjačkih nevladinih organizacija.

Pogledaj fotografije OVDJE.

Ocijeni...
(0 glasova)

Savez bošnjačkih nevladinih organizacija pokrenuo je snimanje filma o nani Fati Orlović, s namjerom skretanja pažnje domaće i svjetske javnosti na otpor i borbu starice Bošnjakinje, koja se godinama bori protiv sistema u manjem bh. entitetu RS, kako bi iz njene avlije uklonili bespravno izgrađenu ''inat'' crkvu. U njenoj borbi protiv zuluma nana Fata postala je simbolom svim Bošnjacima muslimanima kako se može i treba boriti za djedovinu i domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Dokumentarni film ''Nana Fata – bosanska heroina'' govori o sizifovskoj borbi i pravnom nonsensu utjelovljenom u slučaju starice Fate Orlović iz sela Konjević Polje nadomak Bratunca. Potpuno bespravno Pravoslavna crkva je u njenom dvorištu 1996. godine izgradila objekat koji i danas netaknut stoji na istom mjestu. Ona je odlučno sama krenula u borbu protiv vjetrenjača, ali nakon bezbroj tužbi, ročišta i sudskih presuda u njenu korist, crkva još uvijek nije uklonjena.

Ovo je reprezentativan primjer koji oslikava svu gorčinu života povratnika Bošnjaka u manji bosansko-hercegovački entitet. Nana Fata je u međuvremenu postala neka vrsta bosanskog Nelsona Mandele, simbol povratničkog prkosa...

Film ostavlja otvorenim pitanje kršenja prava povratnika, kao i to kako će i kada slučaj Fate Orlović dobiti epilog.

(Exitmediafilm.com)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

U posljednjih deset godina zabilježen je značajan porast mladih koji uživaju u heroinu u Bosni i Hercegovini, a na osnovi neizravnih pokazatelja taj broj iznosi više od 10.000 heroinskih ovisnika, prema podacima UN-a.

Do nagloga porasta broja ovisnika u Bosni i Hercegovini posebno je došlo u periodu poslije rata, jer je položaj BiH na takozvanoj balkanskoj ruti trgovine narkoticima doprinijelo i povećanoj dostupnosti narkotika.

“Većina mladih započinje svoju ‘karijeru drogiranja’ pušenjem marihuane, pijenjem alkohola, a potom ekperimentiranjem sa psihostimulansima (Amfetamini, Ecstasy), opijatskim analgeticima (Tramadol), benzodiazepinima (Apaurin, Lexillium, Xanax i sl)” naglašava u razgovoru za Radiosarajevo.ba neuropsihijatrica Snježana Marjanović Lisac, šefica odjeljenja za narkomaniju Zavoda za bolesti ovisnosti Sarajevske županije.

Prema njezinim riječima, u fazi ekperimentiranja u većini slučajeva droga u početku ima blagotvorne i često ugodne efekte.

“Mladi čovjek ulazi u svijet droge postupno i s neosnovanom iluzijom i uvjerenjem da može kontrolirati upotrebu droga. Uobičajeni način razmišljanja je ‘to je samo zabava’, ‘uzimam samo vikendom’, ‘mogu stati kada odlučim’. Ova faza je poznata kao faza ‘medenoga mjeseca’ s drogama. U ovoj fazi se i širi ‘ideja drogiranja’ među prijateljima, parterima i vršnjacima”, ističe Marjanović Lisac.

Nakon “medenog mjeseca” s drogama, mladi čovjek ulazi u sljedeću fazu, a to je eksperimentiranje s teškim opijatima poput heroina, uslijed čega dolazi do poremećaja metabolizma i funkcionalnosti živčanoga sustava takozvanih centara ugode...

Ocijeni...
(1 glasova)

Majka. Kćerka. Supruga. Sestra. Na bihaćkom Islamskom pedagoškom fakultetu protekle dvije sedmice upriličeni su dani aktivizma protiv nasilja nad ženama, a brojne aktivnosti privukle su pažnju studenata te podsjetile na važnost problema porodičnog, a posebno nasilja nad ženama.

Koordinatorica projekta "16 dana aktivizma protiv nasilja u porodici" Anita Ramulić, asistentica na pomenutom fakultetu, organizirala je set radionica za studente, kao i nekoliko promocija filmova koji se bave ovom tematikom. Prikazani su filmovi "Mission Rape a Tool of War", kao i domaći igrano-dokumentarni film "Pucanj u dušu" krajiškog režisera Enesa Hotića, a u kojem je prikazano stradanje žena na našim prostorima tokom devedesetih godina.

Učešće u projektu uzele su i članice udruženja "Žene sa Une" i "Nahla" - direktorica Aida Behrem je govorila o radu Sigurne kuće u Bihaću, a prof. Elma Begić je održala radionicu na temu "Gdje se nalazim? - različite uloge u društvu", dok je mr. Dijana Sulejmanović, viša asistentica na IPF-u, putem psihodrame pokazala studentima prve godine s kakvim teškoćama i ograničenjima se svakodnevno suočava tipična žena - žrtva nasilja. Kao uvod u psihodramsku radionicu, prikazan je i Hotićev kratkometražni igrani film o vršnjačkom nasilju "Bol moje tišine".

Dr. Hajrudin Hodžić, v.d. dekana Islamskog pedagoškog fakulteta je, ističući važnost ovakvih projekata, izrazio nadu da će saradnici i nastavnici IPF-a nastaviti s aktivnim radom na podizanju svijesti društvene zajednice o problemima i potrebama svih kategorija stanovništva.

pucanjudusubihac2018a

Ocijeni...
(0 glasova)

Ocijeni...
(0 glasova)

snimanjenanefatefilmkamenolom1

Jučer su u Sanskom Mostu, u naselju Zdena, tačnije na lokalitetu napuštenog kamenoloma, rađeni dijelovi igranih scena (rekonstrukcija) za potrebe dokumentarnog filma radnog naslova ''Bošnjačka heroina - nana Fata Orlović''.

Na snimanju je učestvovalo 15-tak glumaca i statista, kao i tehnička ekipa multimedijalnog servisa Exit Meda. Snimljeni su fragmenti stradanja nedužnih civila koji su 1995. godine svirepo ubijeni u srebreničkom genocidu.

Radi se o još jednom dokumentarnom filmu iz produkcije Exit Media, autora Enesa Hotić, koji govori o sizifovskoj borbi i pravnom nonsensu utjelovljenom u slučaju starice Fate Orlović iz sela Konjević Polje nadomak Bratunca. Naime, potpuno bespravno Pravoslavna crkva je u njenom dvorištu 1996. godine izgradila objekat koji i danas netaknut stoji na istom mjestu. Ona je odlučno sama krenula u borbu protiv vjetrenjača, ali nakon bezbroj tužbi, ročišta i sudskih presuda u njenu korist, crkva još uvijek nije uklonjena. Ovo je reprezentativan primjer koji oslikava svu gorčinu života povratnika Bošnjaka u manji bosansko-hercegovački entitet. Nana Fata je u međuvremenu postala neka vrsta bosanskog Nelsona Mandele, simbol povratničkog prkosa.

Scenarij filma potpisuje Nermin Spahić. Ovom prilikom se zahvaljujemo gosp. Edinu Seferoviću, predstavniku Muzeja oslobodilaca Sanskog Mosta i KES Kondor iz Sanskoga Mosta na nesebičnoj podršci.

Pokrovitelj ovog značajnog projekta je Savez bošnjačkih NVO.

(NV)

 

Stranica 1 od 5

S5 Box