Print this page
četvrtak, 21 Februar 2019 00:00

Hasan Benna - 70 godina od smrti osnivača Muslimanske braće

Ocijeni...
(0 glasova)

hasanbenaUkidanje Halifata 1924. godine je jedan od najkrupnijih događaja u historiji islama. Iako se površina Osmanske države postepeno smanjivala kolonijalnim nadiranjem evropskih sila, postojanje jedinstva muslimana kroz Halifu, ulijevalo je nadu u bolje sutra.

Šok koji je uslijedio nakon pada Halifata u muslimanskim društvima se jednim dijelom pozitivno kanalisao kroz jačanje obnoviteljskih ideja. Taj šok je prerastao u duh vremena koji se mogao osjetiti u skoro svim dijelovima muslimanskog svijeta. Na ovaj način tokom 20. stoljeća nastajala su mnoga udruženja, džemati i pokreti, idejno ili organizacijski manje ili više povezani koji su imali cilj da izbore slobodu dostojanstvo.

Najveće vrelo reformizma i obnoviteljske energije bio je egipatski Al-Azhar, gdje su dolazili studenti iz cijelog svijeta koji su se upoznavali sa djelima i stavovima intelektualaca (Rida, Abduhu, Afgani itd.) koji već dva-tri stoljeća afirmišu ideje reformizma.

Egipatsko društvo koje gaji najdužu urbanu tradiciju sa svim različitostima u islamskoj civilizaciji je jedino imalo kapaciteta da iznjedri ideju, pokret, džemat koji će anulirati muslimanske podjele i ponuditi jasan program rada i obnove islamske civilizacije.

Antikolonijalna borba
Ime koje je personifikacija islamskog aktivizma u 20. stoljeću jeste Hasan Benna. On je osnivač i vođa pokreta Muslimanska braća. Ovaj Pokret od 1928. godine raširio se toliko da danas ima ogranke ili svoje idejne varijante u gotovo cijelom svijetu.

Benna je spojio intelektualno reformističko naslijeđe sa radom na terenu kroz organizaciju koja je za kratko vrijeme brojala više od milion članova.

Na pitanje koja su najveća dostignuća pokreta Muslimanska braća naš sagovrnik Ivan Ejub Kostić odgovara da su doprinosi Muslimanske braće višestruki i veoma je teško osvrnuti se na sve njih u nekoliko rečenica.

„Ipak, ako bi morali da izdvojimo neke onda prije svega treba akcentirati podizanje svijesti o jedinstvu ummeta. U navedenom kontekstu posebno je važno istaći da se Muslimanska braća nisu vodila utopističkom slikom svijeta negirajući međunarodni poredak ustanovljen na nacionalnim državama, već su upravo u takvim datostima pokušali da očuvaju svijest o značaju jedinstva muslimana. Osim toga, svakako nesaglediv značaj Muslimanske braće leži i u antikolonijalnoj borbi i nastojanju da se po svaku cijenu sačuva izvorni islamski svijetopogled.“

Iako su osnovni razlozi nastanka Muslimanske braće borba protiv kolonijalizma i borba za ljudska prava ovaj Pokret je često optuživan za nasilje i terorizam. Istina, bilo je pojedinaca i grupa među njihovim redovima koji su djelovali samostalno i nasilno što je bila reakcija na zatvorske torture egipatskog režima kojima i danas svjedočimo nakon svrgavanja jedinog legalno izabranog predsjednika Egipta.

„Dovođenje Muslimanske braće u vezu sa terorizmom je u velikoj mjeri neopravdano. Svako ko poznaje historiju pokreta zna da su u njemu uvijek prevladavale struje koje su se oštro suprotstavljale ideji nasilnih akcija. Štaviše, Muslimanska braća su zazirala i od ideje revolucije kao sredstva promjena vlasti i uspostave islamskog poretka, već su zagovarale nenasilno, dugoročno djelovanje kako bi se ljudi na individualnom nivou - a samim time u konačnici i čitavo društvo - postepeno vratili islamskim postulatima i vrijednostima“, smatra Kostić.

Utjecaj Muslimanske braće na Balkanu
Dr. Mustafa Prljača, urednik u Izdavačkom centru IZ u Bosni i Hercegovini, magistrirao je na temu „Pokret Muslimanska braća i njihov uticaj na BiH“. U razgovoru za portal Al Jazeere on ističe da su Muslimanska braća, odnosno ideje s kojima su istupili na scenu, vrlo rano našle svoga odraza i na Balkanu, napose u Bosni i Hercegovini.

„Bošnjačka islamska publicistika tridesetih godina 20. stoljeća revnosno je prenosila vijesti o onome što se događa u arapskom, odnosno muslimanskom svijetu, koji se nalazio u jednoj vrsti šoka. Skoro sav muslimanski svijet je bio pokoren, podjarmljen i koloniziran od zapadnih zemalja, a samo koju godinu ranije u Istanbulu je ukinut i hilafet, kao simbol muslimanskog jedinstva. Pored informacija, prenošeni su i članci iz veoma utjecajnog lista El-Feth, koji je bio promotor ideja i aktivnosti Ihvana. Tako su njihove ideje počele nalaziti plodnog tla i u BiH. Kao eho tih događanja bilo je osnivanje udruženja 'Mladi muslimani' u Sarajevu od strane grupe mladih aktivista inspiriranih istoimenim egipatskim udruženjem, koje je bilo preteča Muslimanske braće.“

Utjecaj Muslimanske braće zadržao se i kasnije, osjeti se i danas. On je dolazio kroz djela velikana islamske misli koje je iznjedrio upravo pokret Muslimanska braća smatra dr. Prljača.

„Svi oni nastojali su mobilizirati muslimanske snage u pravcu oslobađanja od kolonizatora, prevazilaženja teškog stanja i udahnjivanja života u institucije koje su bile sterilne. Nastojanja Muslimanske braće su bila osvježenje i velika nada, fokusirana, kreativna, demokratična i duboko humana, što nije odgovaralo ni kolonizatoru, ni lokalnim vlastodršcima.“

Arapsko poljeće je bio kratak period kada su mnoga arapska društva osjetila plodove borbe Pokreta koji je osnovan daleke 1928. godine. Međutim, ta radost je kratko trajala.

„Kada se pojavilo Arapsko proljeće, arapski čovjek je u njemu vidio ostvarenje svojih snova da će zbaciti okrutne sisteme i svoju sudbinu uzeti u svoje ruke. Muslimanska braća, kao veoma dobro ustrojena organizacija, takođe je vidjela svoju priliku. Osnovali su svoju političku partiju i na izborima odnijeli pobjedu. Od njih se najviše očekivalo, jer su uživali velike simpatije, kao borci protiv omrznutih režima, i kao ljudi koji su podnijeli velike žrtve. Nažalost, njihov predsjednik oboren je s vlasti vojnim pučem, prije nego je uopće uspio konsolidirati vlast i donijeti političku promjenu.“

Pokret je i ranije preživio periode intenzivne torture i stagnacije iz koje je izlazio ojačan i podmlađen.

„Teško je predvidjeti njihovu daljnju sudbinu. Njihov imidž je znatno narušen što propagandom protiv njih, što njihovim pogrešnim potezima i nesnalaženjem u vlasti. No, oni imaju dugogodišnje iskustvo u radu u teškim uslovima. Oni su žilavi, a Bliski istok jednako vri“, smatra Prljača.

Među manjinskim zajednicama na Zapadu sljedbenici Muslimanske braće često vode lidersku ulogu u intelektualnim i omladinskim krugovima.

„Članovi Muslimanske braće koji žive na Zapadu su veoma dobro integrirani kao aktivni i kreativni pripadnici mnogih tamošnjih džemata, udruženja... Fokus njihovog rada je na humanitarnim projektima, obrazovanju i borbi protiv islamofobije,“ pojašnjava dr. Prljača.

Posjetom Mekki i Medini do naklonosti javnosti
Nasilna smrt Hasana Benne, odnosno atentat koji je izvršen od strane vlasti 12. 02. 1949. godine se ne razlikuje od smrti mnogih članova Muslimanske braće i drugih boraca za promjene u egipatskom društvu od tada do danas. Njegovoj dženazi (ukopu) su prisustvovali samo njegov otac i ženski dio porodice. Tako je i danas u Egiptu, rijetke žrtve režima imaju dostojan ispraćaj na drugi svijet.

Zajedničko je i ponašanje diktatora. Naser i Sisi su nakon mnogo prolivene krvi posegnuli za „čišćenjem“ svog imidža kroz obavljanje umre (posjeta Mekki i Medini u periodu mimo hadža) kako bi se prikazali u boljem svjetlu u javnosti.

(Al Jazeera)

Procitano 4027 puta