Sadržaj iz rubrike Kolumne
srijeda, 05 April 2017 00:00

Fadile oprosti: Rasterećenje privrede preko plata radnika

Ocijeni...
(1 glasova)

novalicKada je prije dvije godine za prvog čovjeka Vlade Federacije BiH izabran Fadil Novalić, član SDA i dugogodišnji privrednik, mnogi su se u većem bh. entitetu ponadali da će stvari konačno krenuti nabolje.

Jer, premijer kao bivši privrednik razumije o čemu se ovdje kod nas radi. Ovakav stav javnosti dodatno je raspirivala i Novalićeva stranka, iz koje su najavljivali i ekonomski preporod, veću zaposlenost, otvaranje novih radnih mjesta te ono što je u ovom našem slučaju možda najvažnije - rasterećenje privrede.

Međutim, oni koji su pažljivije saslušali ekspoze premijera Novalića u martu 2015. godine, kao i oni koji su bar letimično pročitali Reformsku agendu, još su prije dvije godine znali da od cijele te lijepe priče neće biti ništa. Ekspoze premijera bio je zasnovan samo na onome što piše u Reformskoj agendi, dakle na onome što su napisali predstavnici međunarodne zajednice, prvenstveno MMF-a i Svjetske banke.

A oni su svim predviđenim mjerama, koje oni iz ko zna kojih čudnih razloga zovu “reformama”, išli samo ka zadržavanju statusa quo, odnosno ka osiguravanju novih budžetskih prihoda za prekobrojnu i rastrošnu administraciju. Od stvarnih reformskih mjera ništa nije bilo ni predviđeno.

Smanjenje administracije, rak-rana bh. ekonomije, ostavljeno je prirodnoj selekciji, odnosno odlasku pojedinih službenika u penziju, što bi se, ruku na srce, desilo i bez njih. Naravno, sve je to uzročno-posljedično pratilo i stalno zaduživanje vlada kod MMF-a i Svjetske banke, što je možda i jedan od osnovnih ciljeva “naše” makroekonomske politike.

Ovih dana vidjeli smo još jednu novu “reformu” koja je na tragu pomenutog scenarija, o čemu smo još prije dvije godine pisali i predviđali da će se upravo ovako provesti. Riječ je o novom prijedlogu Vlade FBiH o “rasterećenju privrede” koji ledi krv u žilama poslodavcima i sindikalcima. Vlada je predloženim zakonskim rješenjima smanjila zbirnu stopu doprinosa sa dosadašnjih 41,5 na 33 posto, što je nazvala rasterećenjem privrede. No, pri tome je u isto vrijeme proširila osnovicu za obračun doprinosa pa će tako ubuduće osim plate biti oporezovane i naknade za obrok, prevoz i regres.

Neoporezivi dio dohotka iznosio bi do 700 KM mjesečno. Od 700 do 1.500 KM porez bi se plaćao po stopi od 10 posto, a naviše od 1.500 KM po stopi od 20 posto. I to je uredu, ali samo ako nemate pred sobom širu sliku ekonomskog stanja u BiH. Ovakvom mjerom, bez obzira na smanjenje zbirne stope doprinosa, Vlada FBiH zapravo povećava sebi budžetske prihode, što je u potpunosti u skladu sa stvarnim ciljevima Reformske agende.

Mnogi nažalost griješe kada misle da sve što se radi kod nas nije u skladu sa Reformskom agendom - sve ovo što danas gledamo u praksi je osmišljeno i najavljeno prije tri godine upravo u toj agendi. Vlada zapravo ne odstupa ni milimetra od nje. Nažalost, mnogi u BiH također ne znaju ili neće da znaju da Reformska agenda propisuje i povećanje stope PDV-a “ako za to bude potrebe”. A s obzirom na veliki upitnik koji stalno stoji nad povlačenjem tranši od MMF-a te konstantno zaduživanje izvršne vlasti kod komercijalnih banaka već je sada prilično sigurno da će itekako biti potrebe za tim, odnosno za povećanjem PDV-a. No, vratimo se sada opet na doprinose i plate.

Novim predloženim propisima Vlada je navodno rasteretila privredu, jer je smanjila zbirne stope za obračun doprinosa sa 41,5 na 33 posto. Ali je proširenjem poreske osnovice zapravo sebi obezbijedila povećanje prihoda. Poslodavci se u takovoj situaciji s pravom bune kada kažu da jednostavno neće moći isfinansirati oporezivanje plata i svih drugih primanja iznad 700 KM te da će to jednostavno morati pasti na teret radnika.

Dakle, morat će se ići na smanjenje plata. To je zapravo pravi efekt novih mjera Vlade. Smanjiti plate radnicima da bi premijer i kompanija imali više novca i redovne plate. I sve to tako izvesti da se pri tome pojedine političke stranke mogu hvaliti kako su “rasteretili privredu”.

“Da budemo praktični. Koliko u FBiH ima plata iznad 1.500 KM? Znači, mi ne govorimo o tih 20 posto. Problem su niže plate, njih je najviše. Nemoguće je naći nove prihode u nisko akumulativnim granama kao što je saobraćaj. Zbog toga smo i kroz Udruženje poslodavaca tražili spremnost Vlade FBiH ka rasterećenju privrede.

Naš prijedlog je što manja stopa to veći broj prijavljenih osoba, no kao da živimo u paralelnom svijetu”, izjavio je prošle sedmice za jednu ovdašnju TV stanicu Safudin Čengić, direktor sarajevskog Centrotransa i član Udruženja poslodavaca FBiH. I zaista je u pravu. Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH najveća isplaćena plata u većem bh. entitetu u prošlom mjesecu iznosila je čak, vjerovali ili ne, 60.576 KM. Međutim, to je jedan izolovani slučaj. Nisu sve plate u FBiH tako visoke.

Gotovo polovina zaposlenih u većem bh. entitetu ima platu (i sve ostale naknade) na nivou malo iznad 700 KM, što znači da su se Vlada, MMF i Svjetska banka smišljeno okomili upravo na ovu ciljnu grupu. Sjetite se, isto se desilo i sa PDV-om. Kada je uvođen, pričali su nam bajke kako je to navodno najpošteniji sistem oporezivanja koji će ukinuti sivu ekonomiju. Danas je siva ekonomija veća nego ikada ranije, a o “poštenom” oporezivanju ne treba trošiti ni riječi u situaciji kada privrednici državi plaćaju porez prije nego uopšte i naplate fakture. No, suština je ostala prikrivena.

Mlijeko, brašno, hljeb, lijekovi, knjige i udžbenici za škole su sa PDV-om oporezovani sa 17 posto, a do tada porez na te stvari je iznosio nula posto. Znači, porez je smanjen sa 20 na 17 posto, ali je proširena poreska osnovica pa je država počela oporezivati i nezaposlene, djecu u školama i studente, penzionere i bolesne i tako dalje, samo kako bi sebi obezbijedila što više prihoda.

Danas identičnu stvar radi i federalna Vlada sa novim prijedlogom o smanjenju zbirne stope doprinosa i oporezivanjem primanja, što će nažalost svi građani FBiH osjetiti na svojim leđima. I pri tome se sve to opet lijepo upakuje pričama i bajkama o rasterećenju privrede, dok se u stvarnosti uvode nova, dodatna opterećenja svim poslodavcima u FBiH.

Nažalost, većina nas ostalih opet nasjeda na istu matricu i javno se pita da li je to u skladu sa Reformskom agendom, koja je kao predvidjela rasterećenje privrede i tako dalje. Evo odgovora i na to pitanje. Da. To je upravo u skladu s Reformskom agendom. Ovo što danas radi Vlada FBiH upravo je tako i planirano u Reformskoj agendi prije tri godine i najavljeno i u usmenom i u pisanom obliku prije dvije godine. Ko god ne vjeruje, neka pročita Reformsku agendu, od početka do kraja. Sve ovo tamo - i to upravo ovako - lijepo i veoma jasno, nedvosmisleno, i piše.

 

Eldar DIZDAREVIĆ (Oslobodjenje.ba)

Procitano 132 puta

S5 Box