Sadržaj iz rubrike Kolumne

petak, 11 Avgust 2017 00:00

Milioni nestaju dok bh. revizori žmire

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2I ove godine bh. revizori su izvršili kontrolu i objavili rezultate poslovanja državnih institucija za prošlu godinu. I ove godine su revizori, kao i prethodnih godina, iznijeli brojne propuste i apsurdne detalje u poslovanju institucija koje upravljaju državom, navodeći vrtoglavu brojku, od oko 610 miliona maraka (305 miliona eura) koje su sumnjivo potrošene u prošloj godini.

O kojim se novcima radi, dovoljno je samo napraviti poređenje sa time da se bh. vlasti mjesecima upinju ne bi li, pod ko zna kojim sve uslovima, dobili kredit od MMF-a od milijardu i dvjesta miliona maraka (600 miliona eura). Preko ove činjenice se veoma lako prelazi u bosanskohercegovačkom društvu, kao da se radi o desetak miliona maraka i ponašanju kao da je kontrolisana neka kompanija, a ne ključne državne institucije.

Koliko je finansijska disciplina dodatno popustila vidi se već i po tome da su, četiri institucije više dobile mišljenje s rezervom nego prethodne godine. Revizori nisu dali mišljenje o finansijskom poslovanju Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, čijim podacima nemaju pristupa, a oko ove agencije se inače vodi pravi mali „rat“ ko ustvari kontroliše „kontrolore“, i to ne samo finansijski, nego inače.

Mišljenje sa rezervom uz skretanje pažnje (što je one kojima je skrenuta pažnja, inače, veoma potreslo) dobili su ministarstva bezbjednosti, odbrane i inostranih poslova, tako da je svaki komentar glede važnosti ministarstava suvišan. A, šta tek reći o tome da su takvo mišljenje dobili i Tužilaštvo, Visoki sudski i tužilački savjet, Uprava za indirektno oporezivanje, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Agencija za istrage i zaštitu i Granična policija. Sve su to institucije koje su temelj države i koje bi trebale biti primjer građanima, prema kojima su spremne djelovati represivno za minorne iznose novca koje duguju i sankcionisati takvo ponašanje kao da živimo u Švajcarskoj, a ne u korumpiranoj i siromašnoj BiH.

Posao po vezi
Vidljivo je da se radi o onim institucijama za koje su vladajuće političke stranke najviše zainteresovane, kako zbog neposrednog političkog uticaja, tako i zbog zapošljavanja svojih kadrova. Kancelarija za reviziju institucija BiH je posebnu pažnju skrenula upravo na ono što je svima vidljivo golim okom, a to je netransparentno zapošljavanje kroz dugoročni angažman zaposlenih putem ugovora o djelu i prekobrojno zapošljavanje suprotno Zakonu o budžetu.

Činjenica je i da te institucije u ukupnom izvršenju budžeta učestvuju sa 68,40 odsto. Posebna pažnja je skrenuta na troškove koji nastaju po osnovu izgubljenih sporova, a na što niko ne obraća pažnju. Da li se ti sporovi gube zbog bahatosti rukovodećih ljudi u institucijama ili zbog nestručnosti onih koji ih zastupaju u tim sporovima ostaje tajna jer zbog toga niti je ko ikada odgovarao, niti je to uopšte analizirao.

Kada se analiziraju revizorski izvještaji, vidi se da se radi o marifetlucima koji se obično primjenjuju u raspadajućim državama u kojima je pravni poredak potpuno relativiziran, a stepen korupcije izuzetno visok, tako da je korupcija način života. Dovoljno je pomenuti primjere, koji se sporadično pominju u javnosti, korišćenja službenih automobila, što je neiscprna tema na ovim prostorima, kao i njihova kupovina. A tek troškovi službenih putovanja u delegacijama koje putuju širom svijeta, i u kojima su se, naprimjer, osim poslanika i delegata, našli i prevodici i savjetnici.

Na putnim nalozima su se (očekivano) našle relacije koje ne odgovaraju optimalnim udaljenostima, a sve je evidentirano bez validniih obrazloženja, navodi se u izvještaju, što jasno govori o kakvoj se bahatosti i vrsti kriminala radi. I tako bi se moglo nabrajati unedogled, uz navođenje što pikantnijih i što bezobraznijih primjera. Ali, čemu? To ionako nikoga ne zanima niti će iko zbog toga odgovarati. 'Ajde neka neko navede koliko je slučajeva procesuirano i, dovedeno do kraja, zbog negativnih revizorskih izvještaja na osnovu kojih je pokrenut postupak i dokazalo se da se radi o kriminalnim djelima. Da čujemo koliko je osoba zbog toga dobilo otkaz, premješteno na drugo radno mjesto, bilo šta.

Parlamenti i pravosuđe glavni krivci
Čemu onda služe revizorski izvještaji u BiH, kada se isti propusti na koje se ukazuje ponavljaju iz godine u godinu? Ničemu, osim kao pokriće za demokratsko ustrojstvo države koja sve brže hita putem evropskih i NATO integracija, o čemu svakodnevno slušamo samohvalu zvaničnika iz tih istih institucija.

Kako očekivati da stranke kažnjavaju svoje istaknute članove kada i oni koji bi trebalo da ih kažnjavaju imaju fige u džepu. Kako bilo koga sankcionisati ako ne postoji direktna veza između revizije, tužilaštava i sudova, koja podrazumijeva njihovu stvarnu nezavisnost od političkih centara moći te stručnost i kompetentnost. Nažalost, svi oni čekaju da neko drugi odradi posao umjesto njih i onda im sve dostavi „na tacni“ i svi imaju isti odgovor: mi svoj dio posla odradimo, ali ostali...

I, tako opet dolazimo do stručnosti i kompetentnosti, stranačkog i inog zapošljavanja i trulog sistema. Ali, kako nešto promijeniti ako su, prema riječima stručnjaka, parlamenti u BiH i pravosudni organi glavni krivci što se sistemska korupcija i sistemske nepravilnosti koje se pojavljuju iz godine u godinu ne ispravljaju, a zakoni svjesno ostavljaju nedorečeni ili loši. Kako je moguće da revizorske službe u BiH godinama ukazuju na iste nedostatke i pronevjere, a niko ništa ne čini da se one isprave.

I ne samo revizorske službe nego i nevladin sektor, a prije svega bh. Transparency International, koji se godinama bori sa vjetrenjačama ukazujući na različite oblike korupcije i kriminala. Pa i za to da postoje precizne zakonske odredbe koje bi nakon negativnog revizorskog izvještaja po automatizmu značile suspenziju i pokretanje krivične istrage ili individualizaciju odgovornosti onih koji koji su odgovorni. Dok se ne dogodi barem to, sve će ostati samo pusta priča o vuku i čuvanju jarića.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Mladen Mirosavljević (Al Jazeera)

Procitano 48 puta

S5 Box