Sadržaj iz rubrike Kolumne
subota, 23 Septembar 2017 00:00

Zašto se Fatah i Hamas neće pomiriti

Ocijeni...
(0 glasova)

hamasPosljednja epizoda sage o pomirenju Hamasa i Fataha ni u kojem slučaju nije korak bliže ujedinjenoj vladi i kraju desetogodišnjeg političkog raskola, smatraju analitičari.

Hamas je kazao kako će raspustiti svoj administrativni komitet koji upravlja Pojasom Gaze i izrazio svoju spremnost za održavanje općih izbora kako bi se pomirio s rivalskim Fatahom i njegovom političkom strankom u okupiranoj Zapadnoj obali.

Hamas je posredstvom komiteta vodio unutrašnje poslove Pojasa Gaze nakon što je optužio Palestinsku samoupravu (PS) s Fatahom na čelu da to ne rade.

Zauzvrat, PS je optužio Hamas da koristi administrativni komitet, koji je formiran u martu, kao "vladu u sjeni" kako bi dalje utvrdio političke podjele i anulirao mogućnost formiranja jedinstvene vlade.

Premda je raspuštanje administrativnog komiteta bilo predstavljeno kao korak ka pomirenju, a i političari su ga tako nazivali, eksperti na terenu smatraju da je to samo varka u odnosima s javnošću u borbi dvije stranke za moć.

"Cijela priča o raspuštanju administrativnog komiteta nema vrijednost. Čak i ako se on raspusti, mora postojati neka druga vrsta komiteta koja će upravljati dnevnim i građanskim životima naroda u Pojasu Gaze", kazao je za Al Jazeeru Abdulsattar Qassem, profesor političkih nauka na Univerzitetu An-Najah u Nablusu.

"Kad je Hamas objavio da će raspustiti administrativni komitet, bacio je loptu na teren palestinskih vlasti u smislu da je ispunio zahtjeve PS-a, pa šta će sada oni uraditi za Hamas? Ovo je trgovina."
Prebacivanje lopte

U utorak je premijer PS-a Rami Hamdallah objavio da će posjetiti Pojas Gaze kako bi razgovarao sa zvaničnicima Hamasa.

Alaa Tartir, programski direktor palestinske organizacije Al-Shabaka, za Al Jazeeru navodi: "Hamas je prebacio loptu Abbasu i Fatahu prije odlaska u UN i prije susreta s Trumpom, te oni ostaju ključni akter političke jednačine. Sada se očekuje šta će Abbas i Fatah uraditi zauzvrat."

Posljednji dogovor o jedinstvenoj vladi Palestinaca dvije strane potpisale su u ljeto 2014. godine, mjesec prije početka smrtonosne izraelske ofanzive na Pojas Gaze. Tokom 52-dnevnog rata žestoko je oštećena već oslabljena infrastruktura Pojasa i ubijeno više od 2000 Palestinaca, većinom civila.

Vlada jedinstva, kojoj su se protivili Izrael i SAD, trebala je organizovati opće izbore sljedeće godine, no to nikad nije provedeno. Kasniji razgovori Fataha i Hamasa, uz posredovanje Katara, nisu donijeli rezultat.

Proteklih nekoliko mjeseci Hamas se nalazi pod žestokim pritiskom mjera predsjednika PS-a Mahmouda Abbasa protiv Gaze koje imaju za cilj primoravanje Hamasa da prepusti kontrolu nad Pojasom. Mjere uključuju smanjenje plaća zaposlenicima PS-a koji žive u Gazi i smanjenje količine električne energije koja dolazi u Pojas.

Hamas je iskoristio priliku dobijenu nedavnim odmrzavanjem odnosa s Egiptom i iskoristio pitanje komiteta kao političko uporište protiv Fataha, što Tartir opisuje kao "igru krivice".

"Od Hamasa se tražilo potpuno odustajanje od upravljanja Pojasom što bi označilo kraj pokreta kao organizacije i vojnog pokreta. Zbog toga je Hamas objavio nastanak administrativnog komiteta u martu. To je bio pokušaj Hamasa da stvori nova uporišta u pregovorima s Fatahom", navodi Belal Shobaki, politički analitičar iz Hebrona.
Brojni problemi

I dok raspuštanje administrativnog komiteta može značiti kako će PS preuzeti kontrolu nad stanjem u Pojasu, malo je vjerovatno da će čelični stisak Hamasa nad sigurnošću i ekonomijom ove teritorije oslabiti.

Hamas je de facto vladar Pojasa Gaze od 2007. godine nakon što je stranka pobijedila dugo dominantni Abbasov Fatah na parlamentarnim izborima.

Hamas je tada protjerao Fatah iz Pojasa u krvavom sukobu nakon što druga strana nije željela priznati rezultate glasanja. Otad je uprava podijeljena – Hamas u Pojasu Gaze, Fatah na Zapadnoj obali.

Ukidanje komiteta ima malo utjecaja na uvođenje dugo očekivane vlade nacionalnog jedinstva, s problemima koji povezuju dvije strane, kao što su sigurnost i plaće uposlenika PS-a.

Problemi koji potkopavaju šanse postizanja dogovora jednako su relevantni kao što su bili 2014. godine, tokom dogovora o pomirenju, smatra ekspert za pitanja Hamasa na Al-Shabaki Tareq Baconi.

"Među tim problemima jesu nemogućnost ili nespremnost PS-a da preuzme javni teret Gaze, a da Hamas ne prepusti apsolutnu kontrolu, mimo svojih administrativnih kapaciteta, Hamasovo odbijanje da popusti stisak u Gazi, naročito u vezi s pitanjima sigurnosti, i, možda najvažnije, izraelsko sistematsko i agresivno odbijanje da dopusti palestinsko ujedinjenje", kazao je on za Al Jazeeru.

Završna igra u pomirenju Fataha i Hamasa bili bi opći izbori među Palestincima, a posljednji takvi održani su prije više od decenije.

Istakavši kako je Abbasov mandat istekao 2009. godine, Qassem navodi da nema legalnih vlasti ni legitimne uprave u Palestini.

"Ako Abbas brine o interesima palestinskog naroda, Fatah treba odmah objaviti održavanje izbora. Međutim, oni koji odlučuju o izborima jesu Izrael i SAD. Dok god Izrael i SAD ne mogu naći pravu osobu koja bi se kandidovala i pobijedila na izborima, mi nećemo imati izbore", govori on.
Posljednji izbori

Palestinci su posljednji put izašli na opće izbore 2006. godine. Rezultat je bio šokantan: Hamas, koji je prvi put učestvovao na izborima od svog uspostavljanja 1987. godine, odnio je pobjedu i nanio težak udarac Fatahu i, što je najvažnije, SAD-u, koji je forsirao održavanje izbora.

U danima nakon ovih izbora tadašnja senatorka New Yorka Hillary Clinton kazala je, u snimku koji je procurio: "Mislim da nismo trebali forsirati s izborima na palestinskim teritorijama. Mislim da je to bila velika greška. Ako ćemo opet tražiti izbore, onda trebamo osigurati i uraditi nešto kako bismo odlučili ko će pobijediti."

Mogućnost održavanja općih izbora u bližoj budućnosti, međutim, malo je vjerovatno zbog upornog držanja vlasti svake strane na određenoj teritoriji.

"Značajan, trajan i pozitivan razvoj stvari može se realizovati samo kroz uključiv i participativni politički proces za koji nisu zainteresovani ni Fatah ni Hamas", smatra Tartir.

Qassem pripisuje prepreke jedinstvene vlade starijem, monumentalnom događaju u palestinskoj historiji.

On smatra da je korijen problema u Sporazumima iz Osla, potpisanim 1993. i 1995. između Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO-a) i Izraela.

Ovaj sporazum imao je za cilj stvaranje nezavisne palestinske države kroz uspostavljanje privremene palestinske vlade – PS-a. No, uključivao je osuđujuće klauzule i napisane dogovore kojima je Izraelu dana puna kontrola nad palestinskom ekonomijom, građanskim i sigurnosnim pitanjima nad više od 60 posto Zapadne obale, te uveo kontroverznu sigurnosnu koordinaciju Izraela i PS-a.

"Da je napravljeno 100 dogovora, a Oslo ostao na snazi, ti dogovori bili bi ništavni. Oslo je posvađao Palestince. Oni koji su potpisali Sporazume iz Osla znali su unaprijed da će ovaj dogovor rezultirati time da će Palestinci vršiti krvoproliće nad drugim Palestincima", ističe Qassem.

 

Linah Alsaafin i Zena Tahhan (Al Jazeera)

Procitano 183 puta

S5 Box