Sadržaj iz rubrike Kolumne
utorak, 24 Septembar 2019 00:00

Kako SAD ciljano uništava svoga saveznika Saudijsku Arabiju

Ocijeni...
(0 glasova)

saudija3Nakon udara izgledna je jedna od dvije mogućnosti: prva je vojni odgovor Saudijske Arabije, a druga daljnje iscrpljivanje saudijskog bogatstva novim dogovorima o naoružavanju.

Napadi koje je pokret Husi izveo na Saudijsku Arabiju ne bi bili mogući bez implicitnih američkih uvjeravanja Husa ili njihovih operatora u Iranu.

Prošlo je više od četiri godine otkad je tzv. arapska koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije počela intervenciju u Jemenu, tačnije, 25. marta 2015, uz izgovor da želi pružiti podršku legitimitetu, koji personificira predsjednik Abdrabbuh Mansur Hadi, i eliminirati pokret Husi.

Saudijska Arabija izjavila je tada da je riječ o jednostavnoj akciji koja neće potrajati duže od dvije sedmice. Međutim, svjedočimo drugačiju stvarnost jer smo u petoj godini rata, a na kraju tunela ne nazire se ni tračak svjetlosti. Saudijska Arabija i njen "saveznik" Ujedinjeni Arapski Emirati zapravo ne samo da nisu mogli istrijebiti Huse nego ih nisu mogli natjerati ni da se predaju.

Zapravo suprotno od toga, Husi, koje podržava Iran, prebacili su se iz odbrane u napad. Unutrašnjost Saudijske Arabije primila je brojne bolne udarce u ključne objekte, poput aerodroma i energetskih postrojenja, dok su dva naftna postrojenja u Abqaiqu i Khuraisu bili meta posljednjeg, ujedno i najbolnijeg udara. Time je nanesena šteta koja je zaustavila polovinu proizvodnje nafte u Kraljevini. Ovaj članak pokušat će dati odgovor na mnoga centralna pitanja vezana za rat u Jemenu, njegove regionalne i međunarodne posljedice i stav SAD-a prema tome.

Ispravna i mudra strateška odluka

Prvo: Je li odluka Saudijske Arabije da intervenira u Jemenu bila ispravna?

Ustvari, smatramo da je iznenadna odluka Saudijske Arabije da intervenira u Jemenu u zoru 25. marta 2015. u principu bila ispravna i mudra sa strateškog aspekta. U to vrijeme grupa Husi, koja je povezana s Iranom, bila je u stanju proširiti svoj utjecaj na velikim područjima Jemena i ući u jemensku prijestonicu Sanu.

Stoga je bilo prirodno da Saudijska Arabija krene sa zaustavljanjem te ekspanzije i suprotstavi joj se imajući u vidu neprijateljstvo između Rijada i Teherana, te uzimajući u obzir nove strateške podatke na regionalnom nivou koji se odnose na ​​iransku ekspanziju u blizini Arapskog poluotoka, posebno u Siriji i Iraku.

U skladu s tim, reći ćemo ukratko da je, prema političkim i vojnim podacima na terenu, saudijska intervencija bila neizbježna u 2015. Dodao bih da je čak došla i prekasno. Problem nije bio načelno u samoj intervenciji nego u načinu na koji se njome upravljalo, što je dovelo do problema i katastrofa kojima danas svjedočimo na svim nivoima: od političkog, vojnog, ekonomskog do humanitarnog.
Direktna intervencija ne bi donijela poboljšanje

Drugo: Da Saudijska Arabija 2015. nije direktno intervenirala u Jemenu i da je prepustila zemlju Husima, bi li situacija u Jemenu danas bila bolja?

Ne vjerujemo da bi situacija u Jemenu bila bolja da nije došlo do direktne saudijske intervencije, i to iz nekoliko razloga. Među najvažnijima možemo spomenuti složenu prirodu jemenskog društva i preklapanje međunarodnih interesa na tlu Jemena, osim strukturnih i hroničnih ekonomskih problema koje zemlja doživljava. Kontrola Husa nad državnim institucijama u Jemenu nije odgovarala velikom dijelu jemenskog naroda, što bi bio temelj za početak sukoba i građanski rat između pristalica i protivnika Husa.

Takav sukob sigurno ne bi bio čisto jemenski imajući u vidu položaj Jemena i preplitanje interesa mnogih sila na tom prostoru. To bi zemlju sigurno pretvorilo u poprište međunarodnih i regionalnih intervencija, kao podrška ovoj ili onoj strani. Takve intervencije, poput situacije u Siriji, zakomplicirale bi sukob na terenu i pretvorile ga u jednačinu s nultom sumom. To bi vodilo razaranju i iscrpljivanju zemlje, uništavanju njenog naroda i svega na njoj, a jedini rezultat bio bi propast. Saudijska intervencija značila je spas za Jemen od jednog takvog scenarija, što je operaciji "Oluja odlučnosti" u početku davalo snagu, zamah i legitimitet.
Ponavljanje katastrofalnih grešaka

Treće: Koja je istina o stavu SAD-a prema ratu u Jemenu?

Saudijska intervencija na čelu arapske koalicije u Jemenu ne bi bila moguća bez dobijanja američkog zelenog svjetla. Međutim, koji je cilj Amerika željela postići time što je dala Saudijcima dozvolu da formiraju koaliciju u čijem će sastavu uglavnom biti zemlje pod američkim okriljem? Najlakše bi bilo odgovoriti: cilj je bio suprotstaviti se iranskom utjecaju u regiji jer su Sjedinjene Američke Države i Iran na suprotnim stranama na Bliskom istoku. Zbog toga je SAD dozvolio da se formira ta koalicija, kojoj je čak pružio i podršku.

Iz našeg gledišta, jasno je da SAD zapravo ni na koji način ne cilja Iran – baš suprotno tome. Iranska ekspanzija u zemljama regije, poput Iraka, Sirije, pa čak i Jemena, odvijala se pred očima Amerikanaca, koji su namjerno i očito ignorirali takva dešavanja. Nećemo reći da se odvijala uz direktnu podršku kako ne bismo bili radikalni u analizi. Dokaza za to je i previše i oni su očiti. Kao primjer ćemo navesti ono što je bivši američki ambasador u Iraku Khalilzad spomenuo u svojoj knjizi Izaslanik o američko-iranskoj koordinaciji na visokom nivou vezano za invaziju na Irak. Ambasador kaže da su se američko-iranski sastanci nastavili odvijati tokom i nakon te invazije .

Također je skrenuo pažnju i na skup, kako ih naziva, "katastrofalnih grešaka" koje je SAD napravio u Iraku, poput raspuštanja vojske uprkos mogućnosti da se provede njena reforma, zatim ostavljanje iračke granice bez osiguranja, što je dovelo do masovnog i nekontroliranog priljeva Iranaca u Irak.

Khalilzad je istakao da je američki State Department bio nezadovoljan ponašanjem Bijele kuće i Pentagona u Iraku, pogotovo kada je riječ o očitom rastu iranskog utjecaja u toj zemlji. Nekoliko puta suprotstavio se tome, ali to nije imalo efekta!
Ključna uloga Izraela

Zašto je onda SAD dozvolio Saudijskoj Arabiji da intervenira u Jemenu? Najlogičniji odgovor, koji se slaže i s našim analitičkim viđenjem američke politike u regiji, glasi: radi uplitanja Saudijske Arabije u sukob, njenog iscrpljivanja i uništavanja njenog ugleda u arapskom i muslimanskom svijetu te pripremanja puta za njenu fragmentaciju u kasnijoj fazi. Ali zašto? Zar Saudijska Arabija nije blizak saveznik Sjedinjenih Američkih Država?

Suština odgovora na to pitanje, po našem mišljenju, jest ključna uloga Izraela u oblikovanju američke vanjske politike u regiji kako bi odgovarala planovima i ciljevima Izraela, bez obzira na američke interese. Izraelska politika u regiji zasniva se na principu fragmentiranja i transformacije tog područja u sukobljene i slabe entitete kojima je lako upravljati kako bi Izrael ostao jedina sila u njoj. Da bi se cilj postigao, potrebno je iscrpiti i rasparčati sve velike sile u regiji, poput onoga što se desilo u Iraku i Siriji. Kad je riječ o Saudijskoj Arabiji, ona se smatra jednom od najvažnijih snaga u regiji, i to iz tri razloga:

– ogromno bogatstvo koje posjeduje;

– vjerski status koji ima kao mjesto dvije svete džamije;

– prostrano geografsko područje koje se pruža na gotovo dva miliona kvadratnih kilometara, pred strateškog izlaza na Crveno more i Zaljev.
Faktori moći

Da bi došlo Kraljevina oslabila, treba se pozabaviti svakim od tih faktora moći. Kad je riječ o bogatstvu, ono se već uveliko iscrpljuje preko nameta ili ugovora o naoružanju teških milijarde dolara, koji nisu mogli zaštititi Saudijsku Arabiju od nekolicine bespilotnih letjelica lokalne proizvodnje. Tu je još i rat u Jemenu, čiji se ogromni troškovi samo gomilaju. Bogatstvo Saudijske Arabije svakodnevno se iscrpljuje i to niko ne može poreći.

Religijski status Kraljevine mora se uništiti i iznutra, politikama koje su svima poznate i kojima se ovdje ne želimo baviti. Izvana se to čini tako što se Saudijska Arabija prikazuje kao država koja se odrekla svoje vjerske dužnosti da štiti Al-Aksu. Prema našem mišljenju, kako bi ovaj posljednji cilj bio postignut, Izrael insistira na tome da se javno uspostave odnosi sa Saudijskom Arabijom, jer bi to garantiralo uništavanje njenog religijskog imidža u očima muslimana širom svijeta.

Gospodo, Izraelci nemaju za cilj normalizirati odnose sa Saudijskom Arabijom nego razbiti Kraljevinu na male komade. Da bi se to i postiglo, potrebno je uništiti njen imidž i vjerski status u očima muslimana kako bi ostala sama, bez ikoga da joj pritekne u pomoć. Najefikasniji način da se to postigne jest javno uspostavljanje odnosa s Kraljevinom. Zar nije tako?

Sve dublje pod američkim okriljem

Što se tiče treće stavke, koja se odnosi na geografsku dimenziju, u skladu s načelima izraelske politike, Saudijska Arabija mora biti fragmentirana. Da bi se to desilo, potrebno je raspiriti oružani sukob između Irana i Saudijske Arabije. To je ono na čemu se trenutno i radi.

Na osnovu svega spomenutog vjerujemo da napadi koje su Husi izveli na Saudijsku Arabiju ne bi bili mogući bez implicitnih američkih uvjeravanja Husa ili njihovih operatora u Iranu. Nakon ovih udara vidjet ćemo jednu od dvije mogućnosti: prva su provokacije i poticanje Saudijske Arabije da vojno odgovori uz američko "lažno" obećanje da će joj pružiti pomoć i podršku.

Druga mogućnost jest daljnje iscrpljivanje saudijskog bogatstva novim dogovorima o naoružavanju. To je i sam Trump doslovno rekao kad je komentirao napade: "Saudijska Arabija mora platiti". Možda uspijemo vidjeti mješavinu ovoga i onoga. Ograničena vojna akcija gura Saudijsku Arabiju dublje pod američko okrilje. Jesu li Saudijci svjesni dimenzija bitke koju vode?

*Autor je doktor političkih nauka i istraživač na Univerzitetu u Leuvenu u Belgiji

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Mohammed Alomar (Al Jazeera)

Procitano 703 puta

S5 Box