Vijesti iz BiH
BiH

BiH (400)

subota, 12 Oktobar 2019 00:00

Zukorlić: Izbori protekli u najboljem redu

Ocijeni...
(0 glasova)

zukorlic4Muamer Zukorlić je izrazio zadovoljstvo što je cjelokupni proces izbora za reisu-l-ulemu protekao u najboljem redu.

“Ovim rezultatom imamo pobjedu Islamske zajednice”, poručio je Zukorlić. On je podsjetio da je su dva kandidata imala dva autentična programa.
“Naši programi su se razlikovali, ali ne po pravcu Islamske zajednice, već po dinamici i intenzitetu samih programa”, rekao je on.

On je dodao da su “bila dva programa, dva kandidata, ali da nisu bile dvije strane”. “Mi smo jedna strana, Islamska zajednica je jedna strana i ovo je još jedan njen uspjeh”, konstatovao je Zukorlić.

Zukorlić je istakao kako njegov koncept ne predstavlja nikakvu frakciju, nego drugačiji pogled, kojeg sad stavlja na raspolaganje izabranom reisu.

Zahvalio je svim članovima biračkog tijela koji su mu dali podršku.

“Mislim da su imali jedan viši stepen odvažnosti, možda i slobode. Do ovog trenutka oni su bili moji glasači, od ovog trenutka svi smo mi oni koji ćemo služiti Islamskoj zajednici i programu koji je dobio većinu”, rekao je Zukorlić.

On je čestitao cjelokupnoj Islamskoj zajednici, te poručio: “Nastavljamo zajedno naprijed. Islamska zajednica je jedan od ključnih faktora na ovo prostoru”.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

tesanjkaPrelijep dan, 8. oktobra 1995. godine. Miholjsko ljeto se budi. Boje kao sa razglednice. Pogotovo u Bosni, kad sve utihne. A mir je došao, kakav god on bio. Primirje - dobro, nije mir, ali i to je bolje od rata.

I ono najbolje, zabrana letova iznad BiH, osim aviona NATO pakta, stupila je na snagu. Djeca se mogu konačno bezbrižno i bespogovorno igrati ispred svojih kuća. A te kuće i taj narod i ta djeca više nisu nekakvi vojni ciljevi i mete, nego su živa ljudska bića u svojim domovima.

Prelijep oktobraski dan, 68 dana predugačak od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a opet nekako miran i tih, prekratak za toliko ljepote.
Put čelične ptice i Lejlina sloboda

Sa mahovljanskog aerodroma pored Banjaluke polijeće čelična ptica, naoružana kasetnim bombama. Avion je po svemu sudeću supergaleb - napredni školski borbeni avion. Ispred pilota na kokpitu zalijepljene koordinate, brojevlje 44°40′N 18°01′E odaje mjesto naleta aviona. A mjesto je naselje Tešanjka u Tešnju.

Lejla Ćostović je djevojčica od osam godina. Izašla je ispred kuće da se igra. Ima brata Harisa, majku Nađu i oca Halku. Ima cijeli svijet. I ima konačno i taj mir. Lejla ne zna šta je mir, a šta primirje i ne mora da zna, jer je dijete. Ali i to maleno dijete saznaje razliku između dosadašnjeg skrivanja po podrumima, i slobodnog hodanja po dvorištu.

Zna dijete i osjeća šta je to sloboda, iako ne zna definisati riječ. Za Lejlu je sloboda da se igra sa bratom Harisom, da gleda oca i majku koji više nisu toliko brižni i da može osjetiti ove zrake sunca na svom licu, bez straha od granata, metaka i kojekavih zala koje su odrasli smislili da joj upropaste djetinjstvo.

Lejla osjeća svu tu svjetlost oko sebe i gleda put zapada, tamo gdje sunce polako počinje svoj pad u 16:40. A pored sunčevog diska crni se neki tumor, neki kancer koji postaje sve veći i koji bubnja u svom letu. Lejla, dijete od osam godina, stvalja ruku na čelo, ne bi li ublažila sunčev sjaj i ne bi li bolje razabrala šta je to tako crno i tako bučno što joj se približava.

Dijete zna da je sigurno, cijeli dan se igralo i zna da joj se sad, kad je „taj mir“ ne može ništa dogoditi. A i kako bi? Tu, u blizini je njena majka Nađa, kuharica, a na liniji je njen otac Halko, koji je čuva od četnika. Na koncu, tu je njen brat Haris, da je zaštiti.

Samo onaj rak što izjeda sunce postaje sve veći...

Prednosti bombardovanja u toku primirja

Pilot u avionu promatrao je ispod sebe pitominu, prelijepu, na momente iskreno nježnu, kako mu se podaje ispod krila. Brežuljci oivičeni beskrajem plavetnila i poškropljeni kućama, bili su kičasto idilični. A opet, ne može se prigovoriti toj ljepoti, kakvu je Bog stvorio. Spustio se niže, pa još niže, napravio je krug iznad kuća. I da, dole su ljudi, civili, koji se ne boje. Ne sklanjaju se i ne bježe. Čudo je to primirje, svi ti vjeruju, nasmija se sebi u masku pilot vojske Republike Srpske, pa se obruši u supergalebu dolje.

Sve je bilo lako, prelako-ni protivazdušne odbrane, ni rafalne paljbe, ma ni metka. Kao na streljani i na vjebalištu, još lakše. Pilot-ubica se osmijehnuo. Jedan, dva, tri kruga. Za svaki krug po jedna kasetna bomba. Jasno je mogao čuti vrisku djece, koja je nadjačavala supersonične motore. Mogao je vidjeti prašinu, meso i kosti koji sa krvlju prije zvuka lete u nebo. To djeca lete u nebo! Ubijena djeca.

Monstrum se nasmijao.

„Vidio sam pilota kako se okrenuo i smije se. Potom je nastupila buktinja, prašina se digla, čuli su se jauci, vriska i plač. Uletio sam na Tešanjku i vidio masakr. Jedno dijete je bilo raskomadano, bilo je dosta mrtvih i ranjenih. Nisam ni pomišljao da su i moja djeca tu. Pomagao sam kako je kome trebalo, iznosio ranjenike“, rekao je 24 godine poslije agenciji Anadolija Nedžad Čabrić, koji u momentu bombardovanja nije mogao ni slutiti da mu je sedamnaestogodišnja kćerka Nihada ubijena, a četrnaestogodišnja Esada postala 80-postotni invalid.

Mrak se spustio na zemlju...

Dijete i avion

A šta je sa Lejlom Ćostović?

Lejla je gledala crnu pticu kako je nadlijeće, Lejla je osjetila pritisak, ne bol, nego pritisak u očima, Lejla nije stigla da se rasplače, da pusti krik ili dječiju suzu, Lejlu su geleri izrešetali, Lejli je lobanja napukla, kičma strašnim metalom pokidana, Lejli je smrt tjerala vazduh iz pluća, Lejla je vidjela svjetlo, a onda oca, nije znala da li sanja?! Lejla je umrla ocu na rukama, izdahnula je dok ju je Halko nosio za bolnicu. Jedan kratak udah, a onda izdah tijela što se gubi u agnoniji. Lejla Ćostović, jedinica kćerka u majke Nađe, koja je ranjena i za smrt djeteta svoga ne zna.

I nije samo Lejla, nije samo jedno dijete, jedna sudbina.

U naletu aviona, u četničkom mučkom bombardovanju civila, poginulo je još petoro djece - Haris Skula (7), Sabira Bekrić (10), Jasmin Hrvić (11), Jasmin Zaimović (11), Nihada Čabrić (17).

Ubijeno je i troje odraslih - Fead Makarević (23), Zejna Babajić (43) i Ibro Silajdžić (68).

Ranjena je 51 osoba.

U jednom danu, u jednom minutu, u nekakvom primirju, u malom naselju Tešanjka, nastupio je pakao.

Pakao na zemlji.
Buđenje gore od smrti

Pakao koji traje, jer živi moraju saznati za mrtve.

„Nađo, hrabra si ti, izdržat ćeš ti sve. Imaš svog Harisa“, bile su prve riječi koje je čula Nađa Čustović, kad se probudila iz kome.

To su one riječi koje vas obodre i u crnu zemlju vraćaju u isto vrijeme. Zašto bi, zaboga, vojnik govorio da imam samo Harisa, a gdje je moja Lejla, urliče tuga u majci? Gdje je moja Lejla, čuje se taj urlik već 24 godine? Gdje je moja Lejla, preklinje i dan danas majka Nađa, dok grli svoju unučicu Lejlu, koja je po ubijenoj kćerki ime dobila?

I ta pitanja - šta, zašto, zbog čega, i kako, ostaju do dan danas.

Koja je to mržnja natjerala stratege četničke da podignu avion za vrijeme primirja, da izdaju direktivu, da napadanu naselje prigradsko u Tešnju, da ubijaju djecu i civile? Ko je bio pilot koji je direktno odgovoran za ubistvo devet i ranjavanje još 51 civila?

Nikada, kako sada stvari stoje, nikada saznati nećemo. Jer niko nikada, pretpostavljte, za ovaj zločin i masakr odgovarao nije. Ni optužnice, ni tjeralice, ni kazne. Samo zločin, samo smrt, one kosti i krv, koja jedanko teče u mislima preživjelih, u očima i venama roditelja, braće i sestara ubijenih u Tešanjci.

Prezreno, nakon svega, ostaje smijeh pilota koji je nakon ubistva djece okrenuo avion i nekažnjeno se vratio u Banjaluku. Ima tome 24 godine. Pamtimo li?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentIz godine u godinu novac poreznih obaveznika koji se mjeri u milionima KM putem naknada ode na članove komisija, odbora, interresornih grupa i sl. iako oni primaju redovne visoke plaće. Jedan od primjera u moru agencija i drugih institucija kojih ima na državnom, ali i nižim nivoima vlasti jeste Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

Naime, ova agencija je odgovorila na poslaničko pitanje državnog zastupnika Damira Arnauta o tome koliko su u prošloj godini isplatili za rad u komisijama, upravim i nadzornim odborima i drugim radnim tijelima.

Tako su naveli da za svoj rad člаnovi odbora ostvaruju mjesečnu naknadu u ukupnom iznosu od 2600 КМ i to predsjedavajući odbora 450 KM, zamjenik predsjedavajućeg 400 KM i člаnovi po 350 KM. U 2018. godini članovima odbora isplaćeno je ukupno 29.100 KM.

Prema informacijama ove agencije slijedeći članovi odbora su inkasirali naknade: Semir Halilović 4.300 KM, Zdenka Leženić 4.050 KM, Uma Isić 4.200 KM, Franjo Ljubas 4.200 KM, Muharem Saračević 2.450 KM, Bojan Golić 4.200 KM I Svetlana Dačević 5.200 KM.

U 2015. godini, kako su naveli, za članove odbora isplaćeno je 52.100 КМ, jer su naknade iznosile 800 KM, 700 KM i 600 KM.

Zanimljivo je da je ova agencija navela da nije usvajala kriterije za članstvo u komisijama, upravnim i nadzornim odborima i drugim radnim tijelima s obrazloženjem da se “takva radna tijela ne formiraju u okviru пadležпosti Agencije". U svom radu, dodaju, koriste relevantne odluke Vijeća ministara BiH i Agencije za držamu službu BiH.

“Zakonom o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je ustanovljen Odbor koji ima sedam članova koji su odgovomi za uspostavu standarda znanja učenika i ocjenjivanja postignutih rezultata, odobravanje zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa i objavu u Službenom glasniku BiH, davanje savjeta, tumačenja i preporuke nadležnim obrazomim vlastima u pitanjima iz svoje nadležnosti. Članove Odbora imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pa оkončanju procedure koju provodi Ministarstvo civilnih poslova”, kažu u ovoj agenciji.

Zanimljiv je i primjer Centralne banke BiH, gdje su nakon 2015. ukinute takve vrste naknada. One su još u 2015. godine iznosile 122.347 KM.

Inače, Parlament BiH je 2015. na prijedlog Arnauta dijelom ukinuo, a dijelom samo smanjio ovakve vrste naknada.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzaferovicSmatram skandaloznom i sramnom odluku Komiteta Kraljevske švedske akademije nauka o dodjeli Nobelove nagrade književniku Peteru Handkeu, koji je u periodu 1992-1995. opravdavao ratne zločine u Bosni i Hercegovine i stajao u zaštitu njihovih izvršilaca, izjavio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Džaferović je tako reagirao na informaciju o tome da je Nobelov komitet ovogodišnju Nobelovu nagradu za književnost odlučio dodijeliti Peteru Handkeu, koji se smatra velikim zaljubljenikom u lik i djelo Slobodana Miloševića.

“Sramotno je da je Nobelov komitet olako prešao preko činjenice da je Handke opravdavao i stajao u zaštitu Slobodana Miloševića i njegovih izvršilaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su pred UN-ovim Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju osuđeni za najteže ratne zločine uključujući genocid”, ocijenio je Džaferović.

Godinama nakon završetka rata, tvrdi on, Handke nije pokazao ni najmanji znak pokajanja, niti je pružio izvinjenje žrtvama genocida, silovanja, logora i drugih zvjerskih zločina, već do danas negira istinu o genocidu u Srebrenici i tvrdi da su građani Sarajeva tokom opsade inscenirali pokolje.
“Dodjeljivanje Nobelove nagrade takvoj osobi predstavlja čin direktnog legitimiranja njegovog beščasnog intelektualnog i političkog angažmana, što nije dostojno nijedne institucije koja promovira civilizacijske vrijednosti, pa tako ni Kraljevske švedske akademije nauka. Ovom sramotnom odlukom, Komitet je potpuno izgubio moralni kompas”, kazao je Džaferović.

(Klix.ba)

četvrtak, 10 Oktobar 2019 00:00

Novi cjenovnik za polaganje vozačkog ispita

Ocijeni...
(0 glasova)

auto5Novi jedinstveni cjenovnik polaganja vozačkih ispita uskoro će stupiti na snagu, čime bi cijene osposobljavanja kandidata za vozače trebale biti jednake u cijeloj zemlji. Danas vozačka dozvola u Hercegovini košta 1.450 KM, dok je u Republici Srpskoj možete dobiti i za 500 KM.

Nacrt odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače donesen je prošle godine. Nadležni su govorili kako bi se novi cjenovnik trebao primjenjivati od 2019. godine, ali i nakon deset mjeseci to se još nije desilo.

Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH govore nam kako su u proteklom periodu provodili dodatne analize u skladu sa sugestijama i mišljenjem Ministarstva finansija i trezora BiH. Stoga će uskoro i Vijeće ministara BiH razmotriti i usvojiti nove cijene polaganja vozačkih ispita.

Nema više niskih cijena

Cilj donošenja ove odluke, kako ističu iz resornog državnog ministarstva, jeste eliminisanje nelojalne konkurencije i neprirodno niske cijene osposobljavanja kandidata kod pojedinih autoškola, a koja ide nauštrb kvalitetu procesa osposobljavanja.

"Autoškole će prilikom utvrđivanja cijena biti u obavezi pridržavati se minimalnih proračunskih elemenata propisanih ovom odlukom", dodaju iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Kako smo ranije pisali, novi cjenovnik propisuje da minimalna vrijednost časa osposobljavanja kandidata za B kategoriju vozila iznosi 30,50 KM. Minimalna cijena nastavnog časa za A1 i A kategoriju je 36,60 KM, za BE kategoriju 35 KM, za C1 i C1E potkategorije 49,00 KM, za C i CE kategoriju te D1 potkategoriju 61 KM te za D i DE kategoriju 91,50 KM.

U skladu s ovim cijenama časova, nova minimalna cijena polaganja vozačkog ispita uz troškove prve pomoći, ljekarskog uvjerenja i testova za A kategoriju iznosit će 1.480 KM, za B kategoriju 1.633 KM, za C kategoriju 1.660 KM te za D kategoriju 2.650 KM.

U našoj zemlji autoškole danas samostalno određuju cijenu obuke kandidata, dok je ranije, prema pravilniku iz 2007. godine, bila određena najniža cijena teoretskog časa od 5 KM i praktičnog časa obuke od 20 KM. Međutim, prema trenutno važećem pravilniku, nisu određene najniže cijene osposobljavanja vozača.

Uskladiti cijene

 

Teško je ustanoviti koliko danas prosječno košta osposobljavanje vozača u BiH. Cijene osciliraju između 500 i 1.500 KM, navodi službenica Istraživačkog sektora Parlamenta BiH Nihada Jeleč u svom istraživanju o vozačkim dozvolama.

Najskuplje je polagati vozački ispit u Hercegovini gdje je cijena osposobljavanja 1.450 KM, zajedno uz teoretsku i praktičnu obuku, prvu pomoć i administrativnu taksu. S druge strane, u RS-u se cijena kreće između 500 i 650 KM u većim gradovima poput Banje Luke i Bijeljine. Međutim, u manjim sredinama RS-a vozačke dozvole koštaju više od 1.000 KM.

U Srednjobosanskom kantonu za vozačku dozvolu morate izdvojiti otprilike 780 KM, u Kantonu Sarajevo između 1.000 i 1.200 KM, a u Brčko distriktu 650 KM i više. Ovim troškovima treba dodati i cijenu ljekarskog uvjerenja koja je u BiH između 35 i 50 KM.

Kada bude usvojen novi jedinstveni cjenovnik, pojašnjavaju nam iz Ministarstva komunikacija i prometa, autoškole će i dalje moći same određivati cijenu obuke, ali cijena neće moći biti niža od minimalne propisane.

Dok s jedne strane postoji bojazan da će novi cjenovnik dovesti do smanjenja broja kandidata i gašenja polovine autoškola, s druge strane nadležni ističu da podizanje kvaliteta procesa osposobljavanja kandidata za vozače znači unapređenje sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.

"Stručnjaci koji se bave pitanjem osposobljavanja vozača imaju isto ili slično mišljenje. Slobodno formiranje cijena stvorilo je brojne probleme koji se negativno odražavaju na sigurnost saobraćaja na putevima, prikazani i ovjereni cjenovnici ne odražavaju stvarno stanje na terenu, kvalitet obuka je znatno niži od potrebnog, postoje brojne indicije o nezakonitim radnjama, što uključuje prikazivanje, a neodržavanje propisanog obaveznog broja časova praktičnog dijela obuke, a posebno teoretskog dijela obuke, kao i izbjegavanje plaćanja poreza, nedostatak adekvatne i kontinuirane kontrole", ističe Jeleč u svom istraživanju.

Osposobljavanje kandidata za vozače motornih vozila je djelatnost od posebnog društvenog značaja. Stoga je Asocijacija autoškola BiH inicirala zaštitu najniže cijene jednog časa kao osnove za oporezivanje. Kako kažu iz acosijacije, zbog slabe kontrole autoškola koje ne plaćaju porez, cijene su kroz godine pale i na 10 KM po času. Tako kandidati u pojedinim dijelovima BiH uz svega 500 KM i površnu teoretsku i praktičnu nastavu dolaze do vozačkih dozvola.

U poređenju sa zemljama regije, u BiH je danas dosta jeftinije polaganje vozačkog ispita. Ukupna cijena osposobljavanja kandidata u Hrvatskoj je od 1.485 KM do 1.932 KM, a u Srbiji se ove cijene kreću od 1.030 KM do 1.152 KM.

Najveća razlika između zemalja regije je u broju časova teorijske i praktične obuke. Dok u BiH i Hrvatskoj kandidati trebaju proći kroz 35 časova praktične obuke te 28 i 30 časova teorije, u Srbiji je to po 40 časova.

Velika razlika može se primijetiti i u plaćanju naknade za vozačku dozvolu koja u našoj zemji iznosi 60 KM, u Hrvatskoj 40 KM uz administrativnu taksu od 4 KM te u Srbiji 9 ili 14 KM uz administrativnu taksu od 13 KM.

Usvajanjem nove odluke o jedinstvenim cijenama časa za osposobljavanje vozača za očekivati je usklađivanje cijena vozačkih dozvola širom zemlje. Dok ovakvo uvođenje reda u oblasti osposobljavanja kandidata za vozače donosi više cijene obuke u BiH, jedinstveni cjenovnik otklonit će nezakonite aktivnosti pojedinih autoškola.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

pasosNaime, prema važećem Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH strogo ograničava prikupljanje ličnih podataka građana, te striktno zabranjuje zadržavanje ličnih dokumenata, kazao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević.

Dodao je da u toku procedura donošenja novog zakona koji će u BiH tretirati zaštitu ličnih podataka.

„Kao Agencija uradili smo svoj prijedlog i isti uputili na interresornoj radnoj grupi koju je formirao Savjet ministara BiH. Grupa je praktično usvojila naš prijedlog i zakon se trenutno nalazi u Ministarstvu civilnih poslova BiH koje je jedino nadležno da bude predlagač kako na Savjetu ministara tako i pred Parlamentarnom skupštinom“, pojasnio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, trenutni zakon u najvećoj mjeri usaglašen je s europskom Direktivom 95/46, a sad se radi o usaglašavanju zakona sa novom europskom Općom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

„Uredba prati direktivu, tako da će novi zakon biti ojačan za određene institute, od prava nosioca do obaveza kontrolora i nadležnosti nadzornih oragana, pa i kazni za prekršaje. Određena prava su ojačana, nova su uvedena. Mnogo je tu posla i pred kontrolorima, onim koji obrađuju lične podatke, ali i pred novim nezavisnim organom. Svaki javni organ će morati imati posebnog službenika za zaštitu ličnih podataka“, istakao je Kovačević u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Na naše pitanje o davanju na uvid ličnih dokumenata kako u hotelima, tako i u drugim institucijama, Kovačević objašnjava da Agencija u okviru svoje nadležnoti čini sve kako bi promovirala i podigla svijest o zaštiti ličnih podataka.

„Građani moraju voditi računa o zaštiti svojih ličnih podataka, nažalost Agencija ima ogromne probleme koji su povezani s kapacitetima. Već četiri godine nemamo službenika koji bi radio na prigovorima građana, a sve zbog protivzakonitog zaključka Savjeta ministara BiH. Po Zakonu o budžetu imamo novac za te službenike, a Savjet ministara BiH to ne dozvoljava“, naglasio je Kovačević.

Upitan šta je građanima činiti kad neko od njih traži lične dokumente, Kovačević pojašnjava da građanin ima prije svega pravo da bude upoznat zbog čega neko od njega traži lične podatke.

„Naravno da javna vlast ima pravo da obrađuje lične podatke radi obavljanja nadležnosti, međutim i tu imamo problem. Slovenija kao članicu EU, a nakon usvajanja GDPR-a vršila je analizu svojih zakona i propisa, zaključili su da moraju uskladiti oko 800 propisa. Mađarska je promijenila oko 50 zakona. Zbog toga BiH ima ogromne probleme, jer imamo neusklađena zakonska rješenja, dakle nije dovoljno samo da se donese Zakon o zaštiti ličnih podataka, već da taj zakon prate i drugi zakonski propisi. Tim pratećim zakonima treba definirati šta policija smije tražiti od ličnih podataka i u koje svrhe, šta druge institucije smiju. Time bi se olakšao posao i policiji, ali i građanima“, rekao je Kovačević.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Kovačević je istakao da ipak raste svijest građana o ovom problemu, jer se bilježi rast broja pritužbi koje stižu na adresu Agencije.

„Ipak zaštita ličnih podataka ne znači da se oni ne obrađuju, već da se oni smiju i mogu obrađivati u mjeri u kojoj je to potrebno. Imali smo slučaj u Sarajevu, u pitanju je jedan od hotela koji je kopirao lične karte i pasoše svojih klijenata, njima je izdat prekršajni nalog. Nema niko pravo da kopira ličnu kartu, kao što niko nema pravo da odvaja dokument od vlasnika. Svejedno bio to hotel ili ulaz u neku instituciju, dakle niko nema pravo da na recepciji zadrži lični dokument. Ima se pravo utvrditi lični identitet i upisati se eventualno ime i prezime kao i razlog posjete. Znači minimum podataka“, pojasnio je Kovačević.

(Radio Sarajevo)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1U Bileći je danas klanjana dženaza migrantu kojeg je puškom u subotu navečer u selu Vranjska ubio mještanin Milorad Čomić. On se u utorak predao policiji u Bileći te je priznao ovaj zločin.
Dženazu je predvodio Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko.

"Dvije godine Bileća tranzit za migrante i unesrećene ljude koji traže bolju budućnost u nekoj od evropskih zemalja. Također, dvije godine kako je gasulhana pored Obradovića džamije u centru Bileće 24 sata otvorena, kako bi se u njoj mogli skloniti od kiše, hladnoće i odmoriti za daleki put. Blizu stotine ih je dosad boravilo u gasulhani i mnoge od njih je nahranila i napojila nana Fata Jaganjac. Među njima je bilo i žena i djece.Pomoć ovim ljudima smatramo imperativom svakog humanog bića. Sve religije nas uče da treba pomoći onome ko je u nevolji. Islam je u tome posebno izričit", kazao je ef. Bilalić.
Svirepo ubistvo nevinog mladića koji po izgledu nije imao više od dvadeset godina, kaže on, ne bi komentarisao, jer je suviše potresno.

"Naša obaveza je bila da ga ispratimo na bolji svijet onako kako nalaže naša vjera. Nažalost, kod njega nije nađeno nista pomoću čega bi se mogao identifikovati. On je imao oca, majku, braću. Imao je život. U toku istrage je otkriveno da je bilo još osoba koji su najvjerovatnije jos uvijek u BiH u nekim od migracionih centara, nastojat ćemo pronaći nekoga od njih ili nekoga od rodbine i prijatelja da bi identifikovali merhuma. Iako mala zajednica Bosnjaka u Bileći, ispunila je emanet humanosti. Islamska zajednica učinila je što je mogla", rekao je ef. Bilalić.
Osoba koja je prijavila ubistvo policiji je o ispričala da je u kući zatekla grupu migranata te da je nakon prepirke došlo do naguravanja i otimanja jedne puške koja se nalazila u objektu. Nakon toga došlo je do pucnja koji je završio kobno.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

EUOno gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina i sredonjočnoj budućnosti, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja.

"U ovodu ovog saslušanja želim izraziti svoju odlučnu namjeru da se angažiram na reformama i procesu integracija Zapadnog Balkana... Ako pred ovim parlamentom bude uskoro i potvrđeno moje imenovanje za šefa diplomatije EU, zalagat ću se također za očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, za inoviranje strateškog pristupa prema Africi i Aziji, za jačanje odnosa s Latinskom Amerikom i obnavljanje transatlantskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“, sublimirao je Borrell buduću vanjskopolitičku platformu EU, za čiju će realizaciju u narednih pet godina biti i glavni i odgovorni.

U pažljivo pripremljenom uvodnom govoru pred Vanjskopolitičkim odborom EP-a, iz kojeg se već na prvi pogled zamjećivalo njegovo očigledno višedecenijsko iskustvo, Borrell je naglasio da EU ima sve ono što joj je potrebno za suočavanje sa sve izazovnijim globalnim problemima - „ima najbolju moguću kombinaciju političke slobode, ekonomskog prosperiteta i socijalne kohezije".

Zapadni Balkan na prvom mestu

Ubrzo nakon uvodnih riječi, novoimenovani šef evropske diplomatije je s naglašenom uvjeriljivošću pojasnio svoju listu prioriteta i „logičku šemu“ po kojoj se Zapadni Balkan izdigao na vrh prioriteta.

Detaljno je obrazložio svaki od pobrojanih vanjskopolitičkih prioriteta, te filigranskom preciznošću opisao trenutnu poziciju EU u svijetu, ne zaobilazeći ni prečeste primjere njenog nejedinstva i najveće podbačaje u stvaranju jedinstvenog evropskog identiteta na globalnoj sceni.

„Mnogi će se od vas evropskih parlamentaraca, a i građana EU-a, možda zapitati zašto mi je Zapadni Balkan toliko bitan prioritet“, rekao je Borrell u odgovoru na jedno od mnogobrojnih pitanja evropskih zastupnika u vezi s ključnim prioritetima evropske vanjske politike.

„Svima želim odgovoriti veoma kratko, jednostavno i s potpunim uvjerenjem da ćete se kao demokratski izabrani predstavnici građana u svojim zemljama, brzo sa mnom složiti: ako EU, kao do sada najveće političko i demokratsko postignuće ljudskog uma uopšte, nije u stanju rješavati probleme u svom najbližem susjedstvu, ne možemo se kredibilno baviti ni drugim globalnim izazovima, niti možemo očekivati uvažavanje od glavnih globalnih aktera. Još preciznije: ako zajedničke evropske vrijednosti ne možemo primijeniti u bliskom susjedstvu, nema smisla da se pokušavamo dokazivati globalno“, rekao je 72-godišnji aktuelni šef španske diplomatije s trostrukim državljanstvom - španskim, argentinskim i evropskim.

Ubrzo je zatim otkrio da će njegova prva terenska aktivnost u funkciji visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnost započeti iz Prištine jer „Srbija i Kosovo moraju da postignu sporazum... Srbija mora biti opredijeljena ka iskrenom dijalogu, a Kosovo mora ukinuti uvozne takse. Dosadašnji neriješeni status se ne može održati. Srpsko-kosovski dijalog će za mene biti prioritet, jer ako Kina, Indija i Rusija ne priznaju Kosovo, Kosovo u tom slučaju neće biti država. Uradit ću sve što je u mojoj moći kako bih ispunio ovaj teški zadatak“, zavjetovao se Borrell pred Evropskim parlamentom.

Na prigovor da pred evropskim poslanicima još uvijek govori i u svojstvu ministra vanjskih poslova jedne od pet država članica EU-a koje nisu priznale nezavisnost Kosova, Borrel je lakonski uzvratio da o takvim pitanjima odlučuju države članice samostalno, a da će se na novoj dužnosti zalagati isključivo za interese EU-a „imajući u vidu da vanjska politika Unije mora biti u središtu svih naših zajedničkih politika“, rekao je Borrell.
Od Balkana, Ukrajine i Rusije do Sjedinjenih Država

Osim Zapadnog Balkana top-prioriteti novoimenovanog potpredsjednika Evropske komisije za vanjsku politiku i sigurnost će biti i „nedvosmislena podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine“, preispitivanje smislenosti i učinkovitosti sankcija prema Rusiji, osavremenjivanje strateškog pristupa prema Africi i Aziji (kao „ključnim izvorištima globalnih nestabilnosti“), jačanje odnosa sa Latinskom Amerikom, te „obnavljanje i redefinicija transatlantskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“.

Vanjskopolitička platforma Evropske unije bi se, smatra Borrell, trebala u budućnosti zasnivati „na principu jedinstvenosti nacionalnih suvereniteta u interesu jake i odvažne Unije na globalnoj sceni“.

U globalnom djelovanju treba polaziti od principa da vanjska politika započinje kod kuće, a EU bi konačno trebalo imati kulturu vlastitog vjerovanja u sebe i svoje sposobnosti.

„Diplomatski kapaciteti EU su među najjačima u svijetu. Upravo zato, sve članice Unije bi se konačno morale započeti koristiti i jezikom zajedničke moći imajući u vidu da smo silom prilika postali dio svijeta kakvog Evropska unija nije željela: politika moći postala je dominantna, trgovinski ratovi su sve bespoštedniji, sve je manje sporazumijevanja među ključnim akterima, teritorijalni suvereniteti brojnih država su ugroženi, a sukobi se vode ili su prijetnja i u našem najbližem susjedstvu“, rezimirao je Borrell.

Govoreći o sve složenijim sigurnosnim izazovima za EU, novoimenovani visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnost je ocijenio da je upravo „u nekonkurentnosti EU-a u oblasti samoodbrane i vojne industrije kriju najslabije tačke evropske vanjske i sigurnosne politike“.

„Nedostatak saradnje među članicama Unije u oblasti vojne industrije košta više od 30 milijardi eura godišnje. Kako? Tako što mi proizvodimo čak 17 različitih vrsta tenkova, a nadmoćna Amerika samo jednu glavnu vrstu... Moramo biti više ujedinjeni na zajedničkim projektima, moramo biti operativniji na terenu, spremniji nego do sada za angažiranje i raspoređivanje naših zajedničkih snaga, moramo imati zajednički budžet za odbranu i, konačno, EU mora biti u mogućnosti da djeluje odlučnije u svim sukobima kojima je naša kolektivna sigurnost dovedena u pitanje. Moramo se ponašati onako kako to rade i svi drugi ključni geostrateški akteri“, rekao je Borrell.

Složivši se s primjedbama evropskih poslanika koji smatraju da će se morati baviti „geografski i tematski vrlo širokim i šarolikim spektrom tema i problema“, novoimenovani koordinator evropske vanjske i sigurnosne politike nije oklijevao na dnevni red EU postaviti i jednu od najkontroverznijih dosadašnjih evropskih praksi – pitanje sankcija i ucjenjivanja. Borrel bi, dakle, mogao biti zapamćen i po tome što se u više navrata nedvojbeno izjasnio protiv bilo kakve vrste političkih, ekonomskih i finansijskih sankcija EU-a prema bilo kojoj suverenoj zemlji.

„Imajući u vidu da sankcije nisu politika nego instrument vanjske politike, te da sankcije ne donose rezultate, kategorički sam protiv sankcija, a pogotovo protiv onih čije efekte osjećaju građani“, rekao je Borrell u uvertiri zatraženog odgovora o njegovom stavu prema Rusiji koja, prema definiciji jednog od evropskih parlamentaraca „sistematski potkopava sigurnost u najbližem evropskom susjedstsvu“.

„Ja ne branim Rusiju, moji stavovi o aneksiji Krima i povredi suvereniteta Ukrajine su poznati. Ali mi kao kreatori globalne sigurnosti, demokratije, solidarnosti i prosperiteta, ne smijemo biti protiv bilo koje suverene države. U strateškom izazovu kojeg nam je nametnula i nameće Rusija, Ukrajina je jedajn od najvećih izazova. Ali, ako sve članice Unije budu jedinstvenije nego do sada, imat ćemo i bolje odgovore na takve izazove... U globalnom djelovanju treba govoriti nježno, a imati veliku batinu, govorio je jedan od bivših američkih predsjednika, Theodore Roosevelt. Ako je razjedinjena, EU neće imati 'veliku batinu', a ako nemate takvu 'batinu, bolje je ne govoriti ništa“, odvažio se izgovoriti Borrell upravo pred onima koji će ga u narednih pet godina strogo nadzirati.

Prije preuzimanja pozicije potpredsjednika Evropske komsije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnost, Borrell je morao proći saslušanje pred Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET) i tokom trosatnog 'rešetanja' odgovoriti na pitanja poslanika koja se odnose na njegovo znanje i sposobnosti da vodi zajedničku vanjsku politiku EU kao i da nezavisno zastupa ineterese Evropske unije.

I u petominutnom zaključku Borrell je opetovano pozvao na jedinstvo zemalja članica i svih evropskih institucija, zamolio je za pomoć Evropskog parlamenta, te obećao da će „srce" njegovih petogodišnjih aktivnosti biti upravo premošćivanje dosadašnjih razlika među zemaljama članicama u oblasti zajedničke vanjske politike koja je do sada bila mahom jalova i „zajednička“ samo na papiru.

Među brojnim primjerima Borrell je spomenuo i Pelješki most „koji će u konačnom bilansu koštati više od 800 miliona eura, Evropska unija ga finansira s polovinom ukupnog iznosa, a grade ga Kinezi. Ovdje se dakle, radi o unutarnjoj politici Unije s vanjskopolitičkim i globalnim efektima“, zaključio je Borrell najavljujući možda buđenje globalnog ekonomskog diva koji se na globalnoj vanjskopolitičkoj sceni, nerazumno, još uvijek ponaša kao patuljak.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenjeŠest osoba, od kojih je jedan referent za izdavanje vozačkih dozvola u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, osumnjičeno je da su vršili malverzacije u vezi s izdavanjem vozačkih dozvola. Troje će danas biti predato u nadležnost tužilaštva.

Kako Klix.ba nezvanično saznaje, u posljednjih nekoliko mjeseci izdato je najmanje 10 nelegalnih vozačkih dozvola.

To znači da su osumnjičeni uposlenici sarajevskog MUP-a na cestu pustili najmanje deset potencijalnih vozača ubica, ako se uzme u obzir da nikada nisu stekli pravo na upravljanje vozilom.

U narednim danima se može očekivati da broj ilegalnih vozačkih dozvola bude i veći s obzirom na to da je istraga u ranoj fazi.

Iz MUP-a KS jučer je saopćeno da je ova akcija dio ukupnih nastojanja policije da kroz intenzivirane akcije radi na sprečavanju i sankcionisanju nezakonitog ponašanja u vlastitim redovima i tako jačaju integritet u radu, ali i vrate povjerenje građana u rad policije.

Osumnjičene osobe se terete za krivična djela zloupotrebe položaja, primanja i davanja dara i krivotvorenja isprava.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentZastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH, Irfan Čengić podnio je amandmane na prijedlog zakona o porezu na dohodak FBiH, kojim se predlaže uvođenje diferencirane stope poreza na dohodak odnosno uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka.

"Smatram da visoke plate trebamo oporezivati većom stopom poreza na dohodak od onih nižih, to je prava socijaldemokratska mjera, i nešto što ima u većini zemalja u EU te se na njihov primjer trebamo ugledati. Zemlje okruženja koje su u EU Hrvatska i Slovenija primjenjuju progresivne stope poreza na dohodak" ističe Čengić.

Predloženim amandmanom bi plate do 2.500 KM ostale oporezovane kako predlaže Vlada FBiH sa stopama od 10% i 13%. Dok bi se promjena desila samo na platama većim od 2.500 KM koje bi bile oporezovale sa stopom od 20% koju je Vlada bila i predlagala u tekstu zakona, da bi u amandmanima od nje odustala, stopa od 25% bi se primjenjivala na plate iznad 7.500KM.

Zastupnik Čengić govoreći o toj temi citirao je riječi prvog Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića: "Neka uvedu progresivne poreze na visoke plate, jer nije pošteno da neko za dan zaradi jednu penziju. Tako Bosna ne može opstati...", koje je uputio političarima u BiH u svom posljednjem intervjuu

Zbog te činjenice Čengić je naglasio da očekuje podršku SDA za ovakav amandman.

(klix.ba)

Stranica 1 od 29

S5 Box