Vijesti iz BiH
BiH

BiH (856)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija3Kako su izvjestili lokalni mediji u BiH, policijski načelnik Radenko Bašić ustrijeljen je nešto prije sedam sati ispred zgrade u kojoj je stanovao.

Načelnik kriminalističkog odjela Policijske uprave Prijedor ubijen je u ponedjeljak ujutro u tom gradu koji je policija odmah nakon zločina blokirala i traga za počiniteljima, prenosi Hina

Kako su izvjestili lokalni mediji u BiH, policijski načelnik Radenko Bašić ustrijeljen je nešto prije sedam sati ujutro ispred zgrade u kojoj je stanovao.

Ubica je na Bašića pucao u trenutku kada je krenuo na posao a navodno mu je pucao u leđa.

Blokiran cijeli Prijedor

Mediji prenose kako je Bašić uvijek na posao išao pješice i u isto vrijeme, što je ubici olakšalo posao.

Odmah nakon što je prijavljeno ubistvo, policija je blokirala cijeli Prijedor postavivši na ulicama i izlazima iz grada punktove na kojima kontroliraju sva vozila i prolaznike.

Iz policije su saopćili samo da pod nadzorom Okružnog tužiteljstva poduzimaju mjere kako bi se zločin rasvijetlio.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

novcanikHrvatska Vlada je danas predstavila 637,6 miliona eura vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena.

Kako je najvaljeno poresko rasterećenje ide sveobuhvatno.

S 25 posto na 5 posto smanjuje se plin od 1. aprila 2022. do 31. marta 2023. godine, a s 25 posto na 13 posto trajno toplinska energija.

Smanjuje se i PDV na hranu, i to s 13 posto na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi, sadnice, gnojovi i pesticide te s 25 posto na 5 posto na maslac i margarin.
Smanjuje se i PDV na higijenske uloške i tampone i to s 25 posto na 13 posto.
Smanjuje se i PDV na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 na 5 posto.

Iznos vaučera za najugroženije se povećava s 200 na 400 kuna, a i penzioneri će će dobiti jednokratnu naknadu, čiji iznos zavisi od visine penzije.

"Samo plin je za sljedećih 12 mjeseci, ostalo možemo reći da je trajna mjera", rekao je danas u Zagrebu ministar finansija Zdravko Marić.

Šta čeka BiH? Gdje su mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja i zašto u javnom diskursu naših političara skoro da i nema polemika i rasprava o standardu radnika, penzionera, nezaposlenih...?

„Mjere postoje, ali spremnosti nema“, jasan je ekonomista Faruk Hadžić koji je još prošle godine upozoravao da je nužno što hitnije smanjiti poreska opterećenja, poput ukidanja akciza na gorivo, bar privremeno do 30.06.2022. godine, i usklađivanja penzija sa indeksom hrane.

STRUJA I PLIN

Cijene električne energije za privredu u Republici Srpskoj od 1. januara ove godine porasle su sa 38 evra na 53 evra po megavat-času.

I kompanijama u Federaciji BiH posljednjih dana stižu ugovori o snabdijevanju električnom energijom s bitno izmijenjenim sadržajem u odnosu na prošlu godinu. Kazali su ovo iz Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH te dodali kako Elektroprivreda Bosne i Hercegovine od kompanija traži da do 20. u mjesecu najave koliko će električne energije potrošiti u narednom mjesecu.

"Za svako prekoračenje potrošnje ili manju potrošnju električne energije od najavljene, kompanije će plaćati penale po tržišnim cijenama. Također, u slučaju bilo kakvog kvara ili zaustavljanja pogona Elektroprivrede BiH, ovo javno preduzeće će nabavljati električnu energiju po berzanskim cijenama, a sve troškove nabavke i prijenosa snosile bi kompanije. Zbog toga cijena električne energije za kompanije ne bi bila viša za 20, nego za 50 posto", upozorili su iz Udruženja poslodavaca u FBiH.
A ruku dublje u džep će morati zavući i oni koji se griju na plin.

Već krajem prošle godine obavještenja o poskupljenju plina stigla su u Istočno Sarajevo, a od od 1. januara najavljena je viša cijena plina i za potrošače u Kantonu Sarajevo.

KAKO PREŽIVJETI?

Svi se s razlogom pitaju kako preživjeti u u zemlji u kojoj je još 2011. godine bilo siromašno svako šesto domaćinstvo, a svaki četvrti zaposleni radnik svojoj familiji nije mogao obezbjediti izlazak iz siromaštva. U zemlji koja je zbog pandemije, procjena je Svjetske banke iz 2020. godine, dobila između 35.000 i 80.000 novosiromašnih!

U zemlji u kojoj institucije i politika ćute o ovoj temi i ne preduzimaju apsolutno NIŠTA!

(6yka.com)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

dodikAmandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a za njega su glasala 504 zastupnika u EP-u.

“EU oštro osuđuje neustavne, secesionističke poteze vlasti Republike Srpske koje imaju cilj kreiranja paralelnih institucija za lijekove i medicinska sredstva, oporezivanje, pravosuđe, odbranu, i bezbjednost koje bi na taj način oslabile državne strukture Bosne i Hercegovine te postale egzistencijalna prijetnja državnom jedinstvu I teritorijalnom integritetu.

EU osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i Ruskih spoljnih smetnji te poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima zbog njegovih koruptivnih radnji, kontinuirane destabilizacije zemlje I podrivanja suvereniteta I teritorijalnog integriteta BiH” stoji u objavi na Twitteru zastupnika Thijs Reutena.

U amandmanu se oštro osuđuju neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske, čiji je cilj, kako se navodi, uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, odbrane, sigurnosti i oporezivanja.

U amandmanu se osuđuje i djelovanje vanjskih faktora na stabilnost BiH i uplitanje Rusije u unutrašnju politiku zemlje.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

ambasadaČelnik State Departmenta Antony Blinken objavio je danas saopćenje u kojem se navodi kako je ova američka institucija danas uvela sankcije bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i predsjedniku PDA Mirsadu Kukiću.

Kako je saopćeno iz State Departmenta, Tegeltija i Kukić su sankcionisani zbog umiješanosti u značajnu korupciju. Ovakva odluka, podrazumijeva prije svega zabranu ulaska u SAD.

"Njihovo djelovanje ugrožava vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH", navodi se.

Također, navodi se kako je Tegeltija kao predsjednik VSTV-a bio uključen u koruptivna djela koja uključuju korištenje političkog utjecaja i službene moći za sticanje vlastite koristi.

"Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija svoj položaj iskoristio za traženje koristi u zamjenu za miješanje u sudski proces, kao i manipulaciju imenovanjima sudija i drugim javnim poslovima", saopćeno je.

Pored Milana Tegeltije, na listi sankcionisanih završila je i njegova supruga Tijana Tegeltija i njoj je također zabranjen ulazak u SAD.

U kontekstu sankcionisanja Mirsada Kukića, State Department je naveo kako je Kukić umiješan u koruptivne aktivnosti koje su se odnosile na rad rudnika u Banovićima.

"U svojstvu direktora rudnika Kukić je bio umiješan u koruptivna djela putem kojih je koristio njegov politički utjecaj i službenu moć za sticanje lične koristi. Naime, psotoje vjerodostojne informacije da je Kukić prisvajao javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanju kako bi sticao političku korist", navedeno je iz State Departmenta.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarketCijene u našoj zemlji nezaustavljivo rastu, a za razliku od drugih država o inflaciji kod nas niko ne brine. Stječe se dojam potpunog izostanka makroekonomske politike u vlasti i prepuštanja stihiji.

Rast cijena u Bosni i Hercegovini je sada već na zabrinjavajuće visokom nivou, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Najnoviji podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju da je u novembru ove godine rast cijena hrane iznosio čak 10,3 posto u odnosu na bazni period, dok je opšti indeks imao povećanje od 5,3 posto. Da će doći do rasta cijena do kraja ove godine, upozorio sam prije par mjeseci, što je bilo više nego dovoljno vremena za donosioce odluka da usklade poresku politiku i građanima vrate dio novca kroz niže poreze", navodi on.

Ovaj rast cijena - inflacija, je sada već zabrinjavajući, pogotovo za građane s nižim primanjima, dodaje on te zaključuje kako njihova primanja sada više nisu ni ista - manja su.

"Rješenja postoje - niži porezi i veći i značajniji transferi prema najugroženijim kategorijama. Brzo će doći vrijeme kada će i mnogi sindikati, pogotovo u javnom sektoru, tražiti veće plate koje će biti usklađene s ovim rastom. Ovo bi mogao biti izazovan početak nove godine", smatra Hadžić.

Šta je vama najskuplje?

Ogroman rast cijena osnovnih namirnica, "šampion" je krompir koji je skuplji za čak 210 posto

Kad se spustimo s makro nivoa i pogledamo konkretne podatke rast cijena izgleda još veći problem. Već smo pisali o ogromnom rastu cijena osnovnih namirnica, a "šampion" je krompir koji je skuplji za čak 210 posto.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

neretvaNa sjednici koja je juče održana izvršni odbor Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa zaključio je da je neophodna hitna procjena stanja na terenu u gornjem toku rijeke Neretve koji je ugrožen planiranim projektom hidroenergetskog sistema “Gornja Neretva” i izgradnjom hidroelektrane Ulog.

Ovaj zaključak je donesen nakon razmatranja žalbe protiv Bosne i Hercegovine zbog ugrožavanja zaštite gornjeg toka rijeke Neretva kao Emerald područja od izgradnje osam hidroenergetskih objekata u okviru planiranog sistema, a koju su podnijele organizacije za zaštitu životne sredine – Centar za životnu sredi nu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža krajem prošle godine.

Smaragdna ili Emerald mreža je ekološka mreža koja se sastoji od prirodnih područja od posebnog interesa za zaštitu, a koja su locirana u državama članicama Bernske konvencije. Zbog svoje jedinstvenosti, gornji tok rijeke Neretve predložen je za zaštitu u okviru ove mreže još 2005. godine.

Argumentaciju na osnovu koje je podnesena žalba na sjednici su u desetominutnom izlaganju predstavili predstavnici Centra za životnu sredinu ispred navedene grupe organizacija. Sjednici su trebali prisustvovati predstavnici Ministarstva spoljne politike i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS, ali se nisu pojavili.

Planirani hidroenergetski projekti u slivu gornje Neretve čine hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje će pretvoriti veći dio gornjeg toka rijeke - dionicu od oko 38 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi. Iako su procjene uticaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identifikovale nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, Vlada RS je zaključila da ovi projekti neće imati negativan uticaj na životnu sredinu i da mogu ići u realizaciju.

Predstavnici Centra za životnu sredinu su na sjednici iznijeli glavne probleme koji će nastati ukoliko se ovi projekti realizuju i od odbora zahtijevali da otvori dosije i preporuči hitnu procjenu stanja na terenu, jer izgradnja HE Ulog već utiče na jedinstvene riblje vrste rijeke Neretve.

“Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosistem. Zamućena voda zbog izgradnje i tokom rada hidroelektrana Ulog uništila bi najvažnije balkanske populacije glavatice, mekousne pastrmke i vijuna, dok bi HES “Gornja Neretva” negativno uticao na opstanak jedinstvene potočne pastrmke jadranskog haplotipa. Tačnije - gornja Neretva bi se iz rijeke u potpunosti promijenila u niz akumulacija i cjevovoda. Podsjećamo da se BiH, kao potpisnica Bernske konvencije, obavezala na očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa radi zaštite ugroženih migratornih vrsta, a Republika Srpska je dajući ove dozvole dopustila uništenje gornje Neretve”, istakla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje Sačuvajmo Plavo srce Evrope u Bosni i Hercegovini iz Centra za životnu sredinu.

Kampanja Sačuvajmo Plavo srce Evrope ima za cilj zaštitu najvrijednijih rijeka na Balkanu od izgradnje hidrolektrana. Kampanju koordinišu je nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je zajedno sa partnerskim organizacijama iz zemalja Balkana.

Ocijeni...
(0 glasova)

covic1Hrvatska nema državne politike prema najvažnijoj susjednoj državi, i to državne politike koja bi bila vođena državnim interesima, a temeljila bi se na hrvatskom državnom interesu da BiH funkcionira kao jedinstvena, održiva, funkcionalna država i da kao takva bude dio europskih integracijskih procesa i euroatlantskih struktura.

Da nije bilo reakcije bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor i ponekog teksta u liberalnim hrvatskim medijima, mogli bismo govoriti o višednevnoj sramotnoj „gromoglasnoj tišini” o najvećem javnom beščašću političke elite Hrvata u BiH. Činjenica da je Dragan Čović sa svojim sljedbenicima u Domu naroda bosansko – hercegovačke Parlamentarne skupštine glasao za inicijativu Kluba srpskog naroda, kojim se traži poništenje odluke bivšega Visokog predstavnika Međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka i njihovo pristajanje uz stav da je njegova odluka razlog blokade Doma naroda, Čovića de facto isključuje iz kruga proeuropskih i atlantski orijentiranih političara.

Zašto službeni Zagreb o tome šuti? Odgovor je relativno slojevit. Najjednostavnije bi bilo reći da je Vlada ograničena činjenicom da sadašnji predsjednik Republike Zoran Milanović podupire Čovićevu politiku i da se suprotstavlja europskoj i atlantskoj politici koja pokušava konsolidirati BiH kao održivu i jedinstvenu državu.

Milanović ne krije da jedini u Europi (osim trenutne mađarske administracije) prihvaća Dodika kao legitimnog sugovornika o rješavanju odnosa u BiH, štoviše, da smatra kako je on sugovornik s kojim Hrvati u BiH mogu u trenutku sve dogovoriti i biti sigurni da će on provoditi dogovoreno, a da su jedini problemi u Sarajevu i među bošnjačkom političkom elitom. Zato Milanović zagriženije nego Dodik, koji je formalno lansirao tu ideju, zagovara koncept kako bi preuređenje BiH trebali dogovoriti Dodik, Bakir Izetbegović i Čović, i to za stolom s turskim predsjednikom Erdoganom, s njim i Aleksandrom Vučićem.

Milanovića i Čovića savršeno ne zanima realno stanje međunacionalnih odnosa u BiH, ne zanima ih da u entitetu kojim Dodik danas vlada, uz tutorstvo Beograda i Moskve, ne živi niti četvrtina predratnih Hrvata, a što su svi osim današnje većine u tom entitetu politički obespravljeni. Njega, kad je riječ o izbornom zakonodavstvu, ne zanima niti judikatura Europskog suda za ljudska prava, štoviše, javno govori kako se taj Sud nije imao što miješati u pitanje izbornog zakonodavstva u BiH. Činjenica je da danas HDZ BiH ima veći utjecaj na formiranje većinskih političkih stavova u Hrvatskoj, nego što centristička politika šefa HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića ima utjecaja na politiku elite Hrvata u BiH, a činjenica je i to da predsjednik Milanović sustavno, zagovarajući radikalno nacionalističke i kvazisuverenističke pozicije, nastoji slabiti poziciju Vlade i utjecati na njene političke pozicije i radikalizirati politički diskurs u Hrvatskoj.
Hrvatska državnu politiku podređuje interesu elite bh. Hrvata

Međutim, to nije jedini razlog „diplomatske strategije” koju je prihvatio premijer Plenković, koja je vrlo prepoznatljiva u ovoj „gromoglasnoj šutnji”, a koju je najbolje opisao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, nakon onog sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, na kojem se raspravljalo o inicijativi njemačkoga tehničkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa, koji je na kraju svog mandata inicirao uvođenje europskih sankcija prema Miloradu Dodiku. Na pitanje je li Dodik protivnik ili prijatelj, Grlić Radman je odgovorio da je Dodik činjenica. Takav „pragmatizam”, zaoštren „pragmatičnom” šutnjom o Čovićevu pridruživanju povijesnom revizionizmu u BiH, sjajna je ilustracija stanja, ali ne i objašnjenje izvora.

Problem koji dovodi do izostanka racionalne reakcije hrvatske politike na protueuropsko ponašanje Dragana Čovića proizlazi iz ključnog defekta hrvatske politike prema BiH. Hrvatska nema državne politike prema najvažnijoj susjednoj državi, i to državne politike koja bi bila vođena državnim interesima, a temeljila bi se na hrvatskom državnom interesu da BiH funkcionira kao jedinstvena, održiva, funkcionalna država i da kao takva bude dio europskih integracijskih procesa i euroatlantskih struktura.

I doista, hrvatski će politički predstavnici načelno verbalno zagovarati taj interes, premijer Plenković će o tome govoriti vrlo rječito, vrlo uvjerljivo. Njegova retorika o tome da je europskom politikom, zalaganjem za uspostavljanje europskih vrijednosti i europskih standarda, moguće promijeniti dominantnu igru i prijeći iz igre nulte sume u igru s pozitivnim rezultatom, vrlo je racionalna, ali ostaje na razini načelnoga. Na primjeru, kakav je Čovićev ispad, vidi se da ona ne funkcionira, a da Hrvatska svoju državnu politiku podređuje interesu elite bosansko – hercegovačkih Hrvata. Naglašeno je, interesu elite, koja Hrvate vidi samo u onim kantonima s hrvatskom većinom, odnosno onima koje je na ovogodišnju obljetnicu genocida u Srebrenici posjetio predsjednik Milanović, iscrtavajući granice „trećeg entiteta” i zaobilazeći komunikaciju s legitimnim vlastima države u Sarajevu.
Za Hrvatsku suočavanje s prošlošću nije ugodno

Genocid u Srebrenici dogodio se u vrijeme kad su Armija BiH i Hrvatsko vijeća obrane bili saveznici, kad se Hrvatska vratila, nakon Washingtonskog sporazuma savezništvu u obrani BiH, kad je Hrvatska vojska kao saveznička, i na teritoriju BiH, na osnovu Splitskog sporazuma, pripremala preduvjete za oslobodilačke akcije u Hrvatskoj i BiH. Konačno, stravična spoznaja o genocidu u Srebrenici i činjenica da se pripremalo ponavljanje takve industrije smrti u regiji Bihaća, dovele su do toga da međunarodna zajednica prešutno pristane na združenu oslobodilačku operaciju u Hrvatskoj i BiH, početkom kolovoza 1995. godine.

Svatko tko ima malo pameti, zna da je negiranje genocida u Srebrenici istovremeno i negiranje legitimiteta oslobodilačke operacije Oluja, da suočavanje s prošlošću garantira uspostavljanje racionalnih odnosa u regiji i u svakoj od zemalja koje su bile žrtve agresije Miloševićeva režima, a da povijesni revizionizam i negiranje genocida odgovaraju samo onima koji žele trajnu nestabilnost na rubu Europe.

Za Hrvatsku suočavanje s prošlošću nije ugodno. Kad se priznaje judikatura međunarodnih sudova, mora se priznati i presuda u slučaju Prlić i ostali, koja jasno definira razdoblje u kojem se odvijao zločinački poduhvat, kojim je dio vlasti u Hrvatskoj nastojao s Miloševićevim režimom sudjelovati u diobi BiH, a time su prouzročeni sukobu i teški ratni zločini. Činjenica da je jedan od sudionika, bivši general-pukovnik Hrvatske vojske Milivoj Petković, priznao krivicu za sudjelovanje u agresiji na BiH Hrvatskoj bi trebala olakšati suočavanje s prošlošću, a već je dovela do toga da je morao zašutjeti predsjednik Milanović, koji je prije Petkovićeva priznanja najavljivao kako će nakon puštanja iz Haaga primiti Petkovića u audijenciju u svom uredu, jer da on na njega nije ratni zločinac.

Očito je da je Milanović stvorio kaos u hrvatskoj državnoj politici i iskoristio činjenicu da Vlada nije jasno definirala državne interese i postavila jasnu državnu politiku prema BiH. Podilaženjem Čoviću, koji sve otvorenije igra u korist Dodika, Vučića i Putina, dakle, onih koji generiraju kaos na Balkanu, a protiv europskih i američkih inicijativa za konsolidaciju, najprije Federacije, a nakon toga i cijele BiH, Milanović potiskuje Hrvatsku iz mainstreama europske i atlantističke politike, a u Hrvatskoj je stvorena takva politička klima, da pod pritiskom nacionalističkih radikala i kvazisuverenista, koji su više ili manje otvoreni protivnici Europske unije i NATO-a, izostaje racionalna reakcija na to što Čović, zajedno s Dodikom (pod ravnanjem Vladimira Putina i u koreografiji Aleksandra Vučića) podriva temeljne vanjskopolitičke interese Hrvatske, a pritom mu onaj tko bi morao voditi računa o jedinstvenom djelovanju svih sastavnica javnih vlasti u Hrvatskoj, predsjednik Milanović, drži lopovske ljestve.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Davor Gjenero (AJBalkans)

Ocijeni...
(0 glasova)

nezaposlenostPoređenjem sa brojem stanovnika lokalnih zajednica u BiH, to znači da su bez posla stanovnici četiri grada veličine Prijedora, koji ima blizu 100.000 građana.

U ovim podacima se ističe da je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih manji za 1.861 osobu ili 0,48 odsto.

"Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 220.031 ili 57,55 odsto su žene", kažu u Agenciji.

Podaci ove agencije govore da je u odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH manja za 32.054 osobe ili 7,74 odsto.

"U odnosu na početak pandemije virusa korona, nezaposlenost se smanjila za 20.540 osoba ili 4,10 odsto. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 803 osobe, u Republici Srpskoj za 763 osobe i u Brčko distriktu BiH za 295 osoba", stoji u podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Dodaje se da je u oktobru brisano ukupno 19.805 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.467 žena.

"Od ovog broja zaposleno je 8.909 osoba, od čega 4.641 žena. Istovremeno je za 9.167 osoba prestao radni odnos, od čega 4.450 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.349 novih radnika", ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru ove godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 826.526, a od ovog broja je 361.077 žena.

"U odnosu na avgust 2021. godine broj zaposlenih osoba je povećan za jedan odsto, a broj zaposlenih žena je povećan za 1,9 odsto. Stopa registrovane nezaposlenosti za septembar 2021. godine iznosila je 31,7 odsto i u odnosu na avgust 2021. godine smanjena je za 0,7 postotnih poena", navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za "Nezavisne" da je ovo pozitivan podatak ako je ovaj broj novozaposlenih osoba ostao raditi u BiH.

"Teoretski, možda je u prethodnom periodu bilo više zaposlenih koji su imali prihod, ali veći dio njih je bio u sivoj ekonomiji nego što je to slučaj danas. Ipak, uz sve ove ograde, ovo je pozitivan statistički podatak", navodi Gavran.

Na pitanje šta bi trebalo učiniti da se stanje još više popravi, on odgovara da je potrebno da se posvetimo ekonomiji umjesto dominacije tema politike, prepucavanja, blokada i ostalog što odbija investitore i odvraća bilo kakvu ekonomsku aktivnost.

"Takođe, trebalo bi učiniti da se dođe do prave slike zaposlenosti i nezaposlenosti u smislu da se umanji siva ekonomija i potakne na prijavljivanje radnika. Tada bismo imali realnu sliku da li se stanje poboljšava", objašnjava Gavran.

Iako smo pokušali kontaktirati neka udruženja nezaposlenih na području BiH, svi brojevi telefona su bili isključeni ili se nisu javljali na pozive.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

povrce2Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je nove podatke koji se tiču indeksa kretanja cijena hrane koji jasno pokazuju da država u ovom segmentu već ulazi u inflatornu zonu.

Kako pokazuju podaci za oktobar 2021. godine, indeks kretanja cijena hrane dostigao je novi rekord te iznosi čak 8,4 posto.

Po prvi put od oktobra, i opći Indeks kretanja cijena dostigao je nivo od 4,1 posto što su stručnjaci ocijenili kao kretanja koja državu dovode u inflatornu zonu i po općem indeksu.
"Pored rasta cijena (inflacije), u narednim mjesecima možemo očekivati i viši nivo prikupljenih poreza, prije svega poreza na potrošnju (indirektni porezi), jer rastom cijena, raste i osnovica za ubiranje poreza. Isti proizvod koji je prije bio jeftiniji, na njemu će sada plaćati i više PDV-a, jer je osnovica viša", naveo je ekonomista Faruk Hadžić.

On je također uputio apel vlastima da smanje stopu doprinosa i ukinu porez na dohodak do 1.000 KM.

"Apel vlastima - smanjite stope doprinosa, ukinite porez na dohodak do 1.000 KM i uskladite penzije sa rastom troškova života. Ne trebaju nam sada polovična rješenja, već pravo rasterećenje. Progresivni dio struke će pomoći da se dođe do najboljih rješenja za građane i privredu", naveo je Hadžić

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

euparlament1Grupa zastupnika u Evropskom parlamentu uputila je pismo ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije u kojem pozivaju na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.
U pismu se navodi da se BiH suočava s najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno uzrokovanom djelovanjem člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog SNSD-a (EPA)

Grupa zastupnika u Evropskom parlamentu uputila je pismo ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije u kojem pozivaju na uvođenje sankcija članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku i drugim osobama koje su odgovorne za narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U pismu se navodi da se Bosna i Hercegovina suočava s najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno uzrokovanom djelovanjem člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD), prenosi Anadolija.

“Protuustavni bojkot legitimnih državnih institucija od strane stranke koji je uveden prošlog jula zbog usvajanja zakona o negiranju genocida, proveden je kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku”, navodi se u pismu, uz pojašnjenje Dodikove inicijative o povlačenju entiteta iz brojnih institucija.

“Nedavna najava formiranja vojske entiteta Republike Srpske i provokativne paravojne vježbe koje su snage policije RS-a izvele u blizini Sarajeva pokazale su da gospodin Dodik ne odustaje i da je voljan da koristi silu za ostvarenje svojih ciljeva, te da se osjeća osnaženim direktnom i indirektnom podrškom Srbije i Rusije, kao i izostankom odgovora od EU-a”, dodaje se.

Međunarodni nadzor

Navodi se također da je BiH 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još u velikoj mjeri pod međunarodnim nadzorom s institucijom Visokog predstavnika i vojnim snagama EUFOR-a koje su, kako se navodi, još uvijek potrebne za nadgledanje implementacije mirovnog sporazuma.

“Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost. Odgovornost aktivnog i direktnog angažmana u BiH kako bi se pomoglo zemlji na njenom putu ka odgovornoj i funkcionalnoj demokratiji. To uključuje potrebu reagiranja i vraćanja odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje”, navodi se u pismu.

Istaknuto je da posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU kolektivno, nije ispunila ovu odgovornost te da nije uvela nikakve posljedice za teška kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane političkog rukovodstva RS-a.

Eurozastupnici podsjećaju da se o situaciji u BiH razgovaralo na sastanku Savjeta za vanjsku politiku prošlog ponedjeljka, ali bez konkretnog i jakog rezultata te da zaključci nisu prikazali hitnost situacije i da oni koji su odgovorni za situaciju nisu jasno imenovani.

“Dodik je ohrabren takvim nedostatkom akcije od strane EU-a, koju dokazuje i činjenica da je prvog dana sastanka on potvrdio nastavak ranije navedenog glasanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, navodi se.
Nužan pritisak

“Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se zaustavio u ostvarivanju svoje secesionističke etnonacionalističke agende”, stoji u pismu te se dodaje:

“Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama unutar ili bliskim rukovodstvu RS-a koji su odgovorni i/ili podržavaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga s ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH” navodi se.

Zastupnici su pozvali na hitno provođenje “Odluke Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama” s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, koja je sačinjena u svrhu sankcioniranja pojedinaca čije aktivnosti ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, kao i da sankcionira s njima povezana lica.

“S obzirom da postupanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterije, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih i pravnih lica koja su povezana sa njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, stoji u pismu.

Potpisnici pisma

Pismo potpisuju zastupnici kluba Zelenih/Evropskog slobodnog saveza (EFA) Reinhard Butikofer, Tineke Strik i Romeo Franz, zastupnik iz Evropske narodne stranke (EPP) Michael Gahler te izvjestitelj za BiH Paulo Rangel iz iste stranke, zastupnici Progresivnog saveza socijalista i demokrata Tonino Picula i Dietmar Koster te Hilde Vautmans i Klemen Groselj iz kluba zastupnika Renew (Obnovi Evropu).

“Nakon jasnih zaključaka debate u utorak u Evropskom parlamentu, široka koalicija koju čine ključni zastupnici iz četiri najveće političke grupe u EP sada konkretno poziva ministre vanjskih poslova EU da provedu sankcije gospodinu Dodiku”, rekla je zastupnica Strik.

“Ishod sastanka ministara EU prošle sedmice pokazuje da još uvijek nedostaje osjećaj hitnosti po pitanju ozbiljnosti situacije u BiH. Ovo pismo je poziv za buđenje ministrima i podsjetnik na posebnu odgovornost koju međunarodna zajednica i EU imaju za zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta, teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i međunarodne ličnosti BiH. Svako ko to osporava, kao što to Dodik trenutno čini, treba da se suoči s posljedicama i treba se suočiti sa čvrstim sankcijama iz EU”, poručila je Strik.

Države članice EU-a će 15. decembra održati sjednicu na kojoj će odrediti eventualne sankcije.

(Agencije)

Stranica 1 od 62

S5 Box