Vijesti iz BiH
BiH

BiH (179)

Ocijeni...
(0 glasova)

brammertzGlavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz rekao je kako se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću sudilo kao osobi koja je imala najveću odgovornost u RS, odnosno da je ovo suđenje bilo protiv Karadžića, a ne protiv Beograda i Srbije.
Brammertz je u razgovoru za Deutsche Welle kazao kako je tužilaštvo uvijek zastupali mišljenje da je genocid u Srebrenici započeo u bh. općinama 1992. godine.

"Sudije nas nisu slijedile ne samo u ovom nego i u prethodnim procesima. Tužba je od osnivanja Haškog suda pokušavala da dokaže genocidnu namjeru u ovim općinama, na žalost bez uspjeha. Želio bih da naglasim da je za zločine u tim općinama danas ipak izrečena najveća kazna - doduše ne za genocid ali za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine", kazao je Brammertz.

Mnogi svjedoci ukazali su da su u mnogim bh. općinama tokom 1992. vršeni sistematski zločini i istrebljenja po istom receptu i da su krizni štabovi tih opština radili po istim uputstvima. Novinari Deutsche Wellea pitali su glavnog tužioca zašto to nije bilo dovoljno da se dokaže genocid nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom u Prijedoru, Višegradu, Zvorniku, Bratuncu, Sanskom Mostu, Ključu i Foči.

"Pozvali smo te svjedoke pred sud da bi ubijedili sudije da se radi o istoj kriminalnoj namjeri i da je u pitanju genocid. Na žalost desetine svjedoka nisu u to mogli ubijediti sudije", rekao je Brammertz.

U presudi predmetu Prlić i ostali dokazana je umiješanost Hrvatske u rat u BiH. Novinari su pitali glavnog tužioca šta je sa odgovornošću Srbije, odnosno da li u presudi Karadžiću ispada kao da Srbija nije učestvovala u ratu u BiH.

"Naravno da nije tako. No, sudije su u slučaju Prlić mogle utvrditi direktnu vezu sa Zagrebom. Ali suđenja Stanišiću i Simatoviću još traju. Šef beogradske tajne službe odgovara za to pred sudom i naravno da se u tom procesu, koji je u toku, nastoji dokazati povezanost Srbije sa zločinima u BiH", kazao je Brammertz.

Neki bosanski mediji su bivšoj tužiteljici Haskog tribunala Carli del Ponte prebacili da je sa nekadašnjim ministrom vanjskih poslova Srbije Goranom Svilanovićem napravila sporazum da se zatamne važni dijelovi iz zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane, koji navodno dokazuju da je Srbija vodila rat u BiH.

"Nisam bio u sudu kada je Carla del Ponte bila glavna tužiteljica. Meni su poznati ti dokumenti. Oni u međuvremenu vise nisu tajni i dio su arhive Tribunala", rekao je Brammertz.

Na pitanje kako se onda nije mogla utvrditi povezanost Karadžića i rata u BiH sa Beogradom i tadašnjim Miloševićevim režimom, Brammertz je odgovorio da je proces uvijek vezan za osobu koja je pred sudom.

"Karadžiću, kao osobi koja je imala najveću odgovornost u RS, sudi se za krivična djela, počininjena u BiH. To je bilo suđenje protiv Karadžića, a ne protiv Beograda i Srbije", rekao je Brammertz.

Nakon izricanja presude žrtve su, bez obzira što je riječ o doživotnoj kazni, izrazile strah da bi Karadžić ipak jednog dana mogao da izađe iz sudnice. Glavni tužilac poručuje da je on osuđen na doživotnu kaznu i teško da može zamisliti da bi mogao izaći iz zatvora.

Na konstataciju da doživotna kazna u zapadnoevropskim zemljama, kao što su Belgija ili Njemačka, gdje bi Karadžić nakon odluke predsjednika Rezidijalnog mehanizma Agiusa, mogao biti prebačen na izdržavanje, ne znači ostati u zatvoru do smrti, već biti u pritvoru 25 godina te da je Karadžić žuz to već 11 godina proveo u zatvoru, Brammertz je odgovorio:

"Ovdje je u pitanju međunarodno pravo i ne postupa se kao u nekim zemljama gdje se doživotna kazna automatski zamijeni kaznom od 25 godina i onda uz dobro vladanje možete i ranije izaći na slobodu. U slučaju Karadžića doživotna kazna mora biti duža od najduže prethodne kazne koja mu je izrečena, a to je kazna od 40 godina. Do sada je isto tako postojala praksa da se osuđeni pusti iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne. Ali, ja sam optimističan i mislim da Karadžić, dok je živ, neće izaći na slobodu", rekao je on.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Nigdje u Evropi političari ne zarađuju i do osam puta više od svojih građana osim u Bosni i Hercegovini.

Dok plate parlamentaraca u zemljama EU-a iznose najviše tri prosječna lična dohotka, a u taj prosjek uklopile su se i Hrvatska, Slovenija, kao i Srbija, u BiH je potpuno drugačije.

Ako se uzme u obzir da je prosječna plata na početku ove godine u bh. entitetu Republika Srpska 887 KM, a u entitetu Federacija BIH 924 KM, nijedan funkcioner ne bi smio da ima platu veću od 2.700 KM, što u BiH nije slučaj, prenosi Tanjug.

Kada se saberu tri plate, mjesečno se za članove Predsjedništva izdvaja blizu 20.000 KM, dok državni parlamentarci primaju između 4.800 KM i 6.500 KM.

Iako plata političara u BiH svakako nije veća od plata političara u Evropi, razlika između njihovih primanja i primanja građana uvjerljivo je najveća, na osnovu čega stručnjaci zaključuju da „nema siromašnijeg naroda i bogatijih političara“.

U BiH parlamentarci zarade osam puta više nego građani, zbog čega na kraju mandata dobijamo alarmantne cifre koje za nekoliko godina mogu da ih dovedu skoro do milion KM.
Politika unosan posao

Najviše zarađuju članovi Predsjedništva BiH i parlamentarici, koji za jedan mandat samo od plata mogu da zarade više od 300.000 KM, ali je cifra svakako veća ako se tome doda paušal, naknada za odvojeni život, naknadu za smještaj, prevoz, te topli obrok.

BiH, koja teži da postane dio Evropske unije, sa ovim brojkama se nikako ne uklapa u standarde EU-a, što znači da bi plate građanima trebalo znatno da se povećaju, ili da se smanje one funkcionerske.

"Iako ne postoji propisana obaveza iz EU legislative da plate moraju biti tog obima, naši političari imaju puno bolji standard od građana, te mnogo odudaraju od onih u EU. To nikako nije po standardima EU, jer se samim tim gubi i kredibilitet političara, odnosno razlog njegovog bavljenja politikom , kaže programski direktor Centra za istraživanja i studije "GEA" Ognjen Đukić.

Istraživanje koje je "GEA" sprovela pokazalo je da je politika u BiH mnogo unosniji posao nego u Evropi, te da novac često utiče na motive ulaska u politiku.

O tome svjedoče i činjenice da je BiH sa više od 150 političkih partija na samom vrhu kada je u pitanju broj osnovanih političkih stranaka u Evropi.

(Agencije)

srijeda, 20 Mart 2019 00:00

Sažetak presude Radovanu Karadžiću

Ocijeni...
(0 glasova)

sudŽalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u sastavu sudija Vagn Prüsse Joensen, predsjedavajući sudija, sudija William Hussein Sekule, sudija José Ricardo de Prada Solaesa, sudija Graciela Susana Gatti Santana i sudija Ivo Nelson de Caires Batista Rosa danas je donijelo presudu po žalbama koje su Radovan Karadžić i Tužilaštvo 24. marta 2016. podnijeli na presudu Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Karadžića, jednog od osnivača Srpske demokratske stranke, koji je od 17. decembra 1992. bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njezinih oružanih snaga, Pretresno vijeće je proglasilo krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, i osudilo na 40 godina zatvora.

Konkretno, Pretresno vijeće je zaključilo da Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost na osnovu učešća u sljedećim udruženim zločinačkim poduhvatima: (a) trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo u opštinama širom Bosne i Hercegovine, od oktobra 1991. do 30. novembra 1995. (sveobuhvatni UZP); (b) širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja, od kraja maja 1992. do oktobra 1995. (UZP vezan za Sarajevo); (c) eliminisanje bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. godine (UZP vezan za Srebrenicu); i (d) uzimanje osoblja Ujedinjenih nacija za taoce kako bi se NATO prisilio da se suzdrži od vazdušnih napada na ciljeve bosanskih Srba, od 25. maja do 18. juna 1995. (UZP vezan za taoce). Pretresno vijeće takođe je zaključilo da Karadžić snosi odgovornost kao nadređeni u vezi sa nekim krivičnim djelima koje su njegovi podređeni počinili u Srebrenici 1995. godine.

Žalbeno vijeće je djelomično ukinulo, uz protivno mišljenje sudija Joensena i de Prade, osude Karadžića vezane za sveobuhvatni UZP u onom dijelu u kojem se zasnivaju na nekim incidentima iz priloga optužnici. Žalbeno vijeće je jednoglasno odbilo sve druge aspekte žalbe Karadžića i potvrdilo njegove preostale osude po članovima 7(1) i 7(3) Statuta MKSJ-a za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i druga nečovječna djela (prisilno premještanje), kao zločine protiv čovječnosti, kao i za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, kao kršenja zakona i običaja ratovanja, u vezi sa njegovim učešćem u sveobuhvatnom UZP-u, te UZP-ima vezanim za Sarajevo, Srebrenicu i taoce.

Žalbeno vijeće je odbilo, uz protivno mišljenje sudije de Prade, žalbu Tužilaštva, izuzev u pogledu kazne. Žalbeno vijeće je usvojilo žalbu Tužilaštva na izrečenu kaznu i zaključilo, uz protivno mišljenje sudija de Prade i Rose, da je Pretresno vijeće napravilo primjetnu grešku i prekršilo svoja diskreciona ovlašćenja kada je izreklo kaznu od samo 40 godina zatvora. Žalbeno vijeće je, uz protivno mišljenje sudija de Prade i Rose, poništilo kaznu od 40 godina zatvora i Karadžiću izreklo kaznu doživotnog zatvora.

(Patria)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija3Policija u Prijedoru u saradnji sa policijom iz Gacka i po nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Prijedor idnetifikovali su i ispitali osobu koja se tereti da je putem društvenim mreža prijetila imamu iz Novog Grada i njegovoj porodic.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS saopćilo je da su policajski službenici u ponedjeljak identifikovali i ispitali lice inicijala R.D. (1981) iz Gacka, zbog postojanja sumnje da je izvršilo krivično djelo „Ugrožavanje sigurnosti“.

Osumnjičeno lice se tereti da je dana 3. marta i 16. marta, putem društvenih mreža Facebook i Messenger uputilo prijetnje po život i tijelo na štetu vjerskog službenika i članova njegove porodice.
Prijetnje Nuhiću

Emir Nuhić, imam džemata Blagaj iz Bosanskog Novog, rekao je kako je prije desetak dana na Facebook profilu džemata Blagaj stigla "zastrašujuća poruka u kojoj je izvjesni Danel Rajković vrijeđao i psovao".

"Vrijeđao je Poslanika, pisao je 'Nož, žica, Srebrenica'. Nakon minut stigla je druga poruka u kojoj mi je pominjao kćerku i suprugu i da će ih silovati u džamiji, mene zavezati kao psa, na kraju zaklati i zapaliti", rekao je Nuhić i dodao je da je o svemu odmah obavijestio policiju i nadležne institucije u Islamskoj zajednici.

Istakao je kako je 5. marta stigla još jedna poruka u kojoj je, kako kaže Nuhić, Rajković pisao da "sve muslimane treba zaklati i protjerati".

"Govorio je 'vi ste Turci, kud nije neka bolest kao što je HIV, da Vas sve pobije'. I to sam prijavio policiji. Opet sam obavijestio i Rijaset IZ, a sinoć oko pola dvanaest stigla je treća poruka. U toj trećoj poruci pominjao je automat i da će pobiti muslimane", rekao je Nuhić, dodavši da je osam godina u džematu Blagaj i da nikada nije imao problema.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

studentdiplomaNa Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici danas je upriličena 15. promocija 18 doktoranata sa šest fakulteta ovog univerziteta.
Rektor Damir Kukić je kazao da je ovo veliki dan za Univerzitet u Zenici koji je bogatiji za 18 doktora nauka, što je pokazatelj kontinuiteta uspješnosti bavljenja naučnoistraživačkim radovima.

"To nije samo veliki dan za akademsku zajednicu, već širu bh. zajednicu, jer dobivamo novo znanje i struku. Veliki broj stručnjaka i nobelovci su davno utvrdili da najsigurniji put za bijeg iz siromaštva, kako materijalnog tako i duhovnog, vodi putem znanja", izjavio je Kukić.

Među doktorantima danas je bila i Benjamina Londrc koja je doktorirala klasično rimsko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.

"Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam svu svoju energiju i ljubav prema nauci usmjerila na doktorskom studiju ovog univerziteta. Mladima bih poručila da ulažu svoju energiju u znanje, da se posvete znanju i obrazovanju i da sigurno u tome neće biti razočarani", kazala je Londrc.

Dodala je da je veliku podršku imala od porodice, prijatelja, ali i profesora koji su nesebično prenosili svoje znanje i učinili doktorski studij najljepšim iskustvom života.

Doktorant na Mašinskom fakultet u Zenici Sanin Hasanić je kazao da je ovo kraj u obrazovnom dijelu, ali da je učenje ipak cjeloživotno.

"Nakon naučnog dijela treba krenuti u obrazovanje mladih. Obrazovanje je osnova za jednu državu. Moramo obrazovati kadar koji će preuzeti obaveze u svom društvu. Moji planovi su da ostanem u realnom sektoru, a u budućnosti ću vjerovatno u manjem obliku ići u pravcu obrazovanja mlađeg kadra", pojasnio je Hasanić.

Na Metalurško-tehničkom fakultetu na čast doktora tehničkih nauka promovisani su Alen Delić i Sedad Mušinović.

Na Mašinskom fakultetu na čast doktora tehničkih nauka promovirani su: Muvedet Šišić, Behar Alić, Mustafa Hadžalić, Muamer Terzić, Vehid Birdahić, Sanin Hasanić i Ekrem Bektašević.

Na Filozofskom fakultetu na čast doktora društvenih nauka promoviran je Almir Sivro, dok je na čast doktora književnohistorijskih nauka promoviran Dženan Kos.

Ekonomski fakultet dobio je doktora ekonomskih nauka Ismeta Elezovića, dok je Pravni fakultet dobio doktore pravnih nauka i to: Benjaminu Londrc, Jasminu Đokić, Smaju Šabića i Ćamila Salahovića.

Na Medicinskom fakultetu na čast doktora zdravstvenih nauka promovirani su Bajro Torlak i Vildana Arnautović-Torlak.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje2U Lukavcu je prije nekoliko dana organizovana konferencija za medije na kojoj su predstavnici Koordinacionog odbora za zaštitu rekreativne zone Šićki Brod, još jednom pozvali Vladu tuzlanskog kantona da poštuje zahtjeve građana i da ne podliježe pritiscima kriminalnih energetskih lobija čiji je jedini interes sticanje dobiti.

Poruka Koordinacionog odbora je jasna, građani neće dozvoliti izgradnju još jednog odlagalište šljake na području koje je već decenijama izloženo negativnim utjecajima postojećih odlagališta termoelektrane "Tuzla" i drugih prljavih industrija.

"Svjedoci smo da je preko 50 godina lošeg upravljanje postojećim odlagalištima rezultiralo kontaminacijom podzemne/površinske vode i tla teškim metalima te da je nedostatak zaštite od širenja kontaminirane prašine sa postojećih odlagališta doveo do dodatnog zagađenja zraka na tom području," rekao je Senad Isaković Roko, član odbora i dodao da " Ne postoji niti jedan ozbiljan dokaz koji bi nas uvjerio da će se novim odlagalištem upravljati bolje."

"Građani Lukavca će svim sredstvima, popularnim i ne popularnim, spriječiti izgradnju odlagališta šljake na području PK Šićki Brod. Ako treba kopat ćemo rovove da spriječimo da dođe do odlaganja šljake na tom prostoru." izjavio je Jakub Mahovkić, član odbora.

Tokom javne rasprave o Izmjena i dopunama Prostornog plana TK, Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice TK, stanovništvo potencijalno ugroženoga područja i vlasti Grada Tuzla i opštine Lukavac su iznijeli svoj stav da je neprihvatljivo da se lokalne zajednice prisiljavaju da se u "njihovo dvorište" odlaže otpad koji će neosporno štetno uticati na zdravlje stanovništva i okoliš.

Lokalne zajednice koje bi bile direktno ugrožene ovom deponijom su u proteklih 20 godina, zvanično usvojenim zaključcima i peticijama, u više navrata izrazile svoje neslaganje sa ovom idejom. Uporno insistiranje Ministarstva da se samo na osnovu zahtjeva termoelektrane "Tuzla", pri tome bahato ignorirajući zahtjeve lokalnog stanovništva i lokalnih vlasti, na ovom području locira odlagalište šljake, pokreće pitanje čije interese zastupa kantonalna vlast. Interese građana koji su ih birali ili interese enrgetskog lobija?

"Sramotno je da je Elektroprivreda insistira na ovoj lokaciji pod izgovorom da će se konačna rekultivacija tog prostora izvršiti produktima sagorijevanja iz termoelektrane "Tuzla", a još veća sramota je da se takvo nebulozno opravdanje prihvatilo kao validno, od strane kantonalnog ministarstva." izjavio je Denis Žiško, član odbora i dodao "Svima je jasno da je odabir lokacije zasnovan isključivo na ekonomskim interesima Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo, dok se zahtjevi i interesi građana ovog područja u potpunosti ignorišu."

Koordinacioni odbor ovim putem poziva sve lokalne zajednice i nevladine organizacije sa područja Tuzlanskog kantona da podrže zahtijev kojim se od Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, odnosno od odgovornog Ministra i Premijera vlade TK, traži da bez odlaganja nalože nosiocu izrade Plana, IPSA INSTITUT-u d.o.o. Sarajevo, da iz dokumenta izbriše sve predložene izmjene koje se odnose na prijedlog lociranja odlagališta šljake i pepela na PK Šićki Brod.

Takođe se pozivaju svi politički subjekti sa područja Tuzlanskog kantona da podrže zahtjeve građana i lokalnih vlasti Tuzle i Lukavca koji su jasno rekli NE odlagalištu šljake i pepela na području PK Šićki Brod.

Prisutnim medijima je podijeljena i kopija Zahtjeva koji je prije nekoliko dana dostavljen Kantonalnom ministru. Nažalost, iz ministarstva još uvjek nema reakcija na dostavljene zahtjeve, niti je ministar našao za shodno de se odazove pozivu na sastanak koji mu je, u nekoliko navrata, uputio Koordinacioni odbor.

 

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodik5U emisiji Face to Face, gost je bio bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwrz Schilling.
Hadžifejzović je podsjetio na 2006. godinu, kada je sa tadašnjim visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini, Schwarz-Schillingom trebao razgovarati preko satelitskog linka, na šta je Schilling rekao da će doći u studio, jer je bio u Sarajevu.

-Dovoljno sam star da poznajem i period nacizma. U to doba, mojoj porodici nije bilo jednostavno, moja majka je bila Poljakinja, tek kad su mi oba roditelja umrla, saznao sam da mi je majka bila jevrejka. Moja sestra je neko vrijeme bila i u zatvoru. Onda sam doživio “oslobođenje” od strane Amerikanaca. Naravno, tad je bila samo konferencija, nismo znali da će tada doći. Nakon toga, zbog očevog posla, otišli smo živjeti u Berlin. Od svega što sam doživio, ostala je ideja: “Jednoga dana šta god budem radio, jedan dio ću posvetiti politici, kako se ono što sam ja proživio nikome ne bi dogodilo”, na samom početku kazao je Schwarz-Schilling.

Aludirajući da je devedesetih godina u jednom dnevnom listu pročitao šta se događa u BiH. Sve strahote rata, logori, ljudi živi spaljeni u kućama, rekao je da to ne može i ne smije biti tako.

-Razgovarao sam sa kancelarom Njemačke i ministrom odbrane. Rekli su da imamo čitav proces pred Ustavnim sudom, jer smo tuženi zbog mjere koju smo prije nekada proveli. Rekao sam da sam ja ipak drugačijeg mišljenja. I Konrad Adenauer imao je drugačije mišljenja. Ali tad je bio trenutak da se donesu odluke. Bila je takva situacija i tada sam odstupio sa svoje pozicije. Bio sam u komisiji za ljudska pitanja u Bundestagu, te u komisiji za pitanje odbrane. Od 1993. bio sam u ratu u Bosni i Hercegovini, kazao je za Face TV bio bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

U naše živote jednog januara 1993. ušao je kroz program televizije BiH, kada smo pratili njegov javni istup, kazao je Senad Hadžifejzović, spominjući Šilingov istup 1993. godine o pitanju zločina u Bosni i Hercegovini, kada je Šiling rekao da se govori o mirovnim pregovorima, a da se “puca po Sarajevu”.

Na pitanje da li Bosni i Herecegovini opet prijeti rat i da li je zabrinut za stanje u BiH, Schilling je rekao:

- Istinu sam uvijek govorio, zbog toga sam poželio da pitanja rata postavljam u politici. Jednom sam pisao da postoje priče da će postojati princip nemijenjanja granica iz etničkih granica, o čemu se upravo govori u Srbiji i Kosovu, onda sam čuo o tome u Evropskoj uniji. Gospodin Vučić je bio pri tome. Onda su u Briselu rekli, da je to uredu, ako se uspiju dogovoriti, što je potvrdila i Mogerini. Ako smo zaboravili ono šta je značio ostatak, ljudi se plaše da ostanu u nekom dijelu. Međunarodna zajednica u tome biva ona koja je na to pristala. Meni su rekli da se priča da Tramp i Putin, možda imaju dogovor, kao ja ću malo Srbe preuzeti, a ti se možeš pružiti prema Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i to bi kao bilo rješenje. Pomislio sam da Amerikanci više ne znaju kako da upravljaju, zaključio je Šiling, govoreći o stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

-Mislim da Angela Merkel sada ima dovoljno iskustva, da vidi da se Balkan ne smije zanemariti. Mi svakog dana pričamo o evropeizaciji pojedinih dijelova Evrope. Vodili smo pregovore, šta znači biti član Evropske unije. Ipak ona kada je počela, o takvim stvarima, nije mnogo brinula. Tražio sam od nje podršku, kao njemačkom kandidatu za viskog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Tada me je podržala, a takav brz potez je bio potreban. Dakle, ohrabrila me je, kazao je Schilling.

Na pitanje koliko Angela Merkel može da utiče na odnose na Balkanu, na samu stabilnost, dodao je:

-Merkel mi je to i obećala. Ona vidi da se stvari mijenjaju, da pozicija Hrvatske u tome igra veliku ulogu. Desničarska politika Hrvatske je mnogo podržana, tako oni pokušavaju praviti prijedloge za sve susjedne zemlje. Često govore o trećem entitetu, a to je nešto što podržava hrvatska Vlada. To je jedna saradnja Hrvatske i HDZ-a. Ako ovdje u Bosni i Hercegovni, niko ne poduzme nikakvu akciju, ako se svi budu uspavali, rat se može dogoditi naravno. Ovdje niko još uvijek nikog nije naučio kako funkcioniše demokratija, ispričao je Šiling.
Namjeravao je, tokom mandata visokog predstavnika, kako kaže djelovati kada je riječ o poziciji Milorada Dodika, ipak, Amerikanci nisu bili za to.

-Dodik je 2007. godine imao jako ružan izborni govor, na kojem je istakao kako će napraviti referendum. Amerikanci su mi rekli, da trebam odmah djelovati. Odlučio sam ga nazvati i reći mu da se to ne smije više dogoditi, jer sam mu rekao da ću reagovati, ako ne bude korektan. On je do samih izbora bio fer. Kada je nakon kampanje nastavio s onim što je počeo, ja sam rekao da ću uraditi nešto po tom pitanju. Na to su Rusi protestovali. Amerikanci su čekali zeleno svjetlo iz Vašingotna, onda su ostali rekli da će i oni čekati, jer i Amerkianci čekaju. Nakon nekoliko dana Amerikanac je rekao da nije dobio zeleno svjetlo od svojih. A to se promijenilo jer je već otvoren “front na Kosovu”, pa da ne bi bilo i pitanje Bosne i Hercegovine upleteno. Ali ako se to bude koristilo kao argument i ako se sada ne bi djelovalo, onda nam je ovaj voz prošao, kazao je Schilling.

-Sve sam tada rekao, ali odluka da Dodik bude smijenjen, ipak nije donesena. Ja, kao visoki predstavnik, sam htio da ga smijenim, ali Amerikanci ga nisu dali. Upravo zbog toga mi nije produžen mandat, jer su znali da ću uraditi nešto, da ih neću slušati. Zbog toga su me se željeli riješiti, zaključio je govoreći o predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradu Dodiku.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodik6Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik osudio je u petak napad na Novom Zelandu u kojem su, kako kaže, na molitvi ubijeni civili, što, navodi, taj zločin čini još užasnijim i istaknuo kako je potpuno jasno da je napadač Australac i “da nema nikakve veze sa Srbima i ovim prostorom”, prenosi Tanjug.

Naime, internetom kruži snimka za koju ne postoji potvrda autentičnosti niti kada je snimljena, na koojoj se vidi kako Australac Brenton Tarrant, sudionik u masakru u džamijama na Novom Zelandu, nosi oružje na kojem su ćirilicom ispisana i dva srpska imena, prenio je ranije Tanjug pozivajući se na Daily Mail.

Također, na internetu se pojavila i snimka iz automobila napadača prije nego što je izvršio masakr, čija autentičnost također nije potvrđena, a na kojoj se čuje kako muškarac sluša pjesmu “Od Bihaća do Petrovca sela”, u kojoj se spominje ime haškog osuđenika Radovana Karadžića.

Na fotografijama se vidi kako su na saržerima koje je ubojica koristio ćirilicom ispisana imena Stefan Lazar, Marko Miljanov Popović i neka druga.

“Ne mogu, a da ne primijetim da je u medijskom i dijelu političkog prostora počela bezprizorna kampanja protiv Srba jer je navodno terorista ‘bio inspirisan’, kako se sugeriše, likovima iz srpske istorije”, rekao je Dodik, kako prenosi RTRS.

On je dodao da medijski napisi i političke kvalifikacije koje u prvi plan ne ističu zločin, već navodne motive i sklonosti napadača, ponižavaju goleme žrtve koje je podnijela muslimanska zajednica u Novom Zelandu.

“Zločin u Novom Zelandu je dovoljno strašan da bi iko na njemu na takav način sticao prljave političke poene”, rekao je Dodik.

Dačić: Napad nema veze sa Srbijom
Oglasio se i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić koji je, osuđujući smrtonosni napad na Novom Zelandu, negirao da osumnjičen ima bilo kakve veze sa Srbijom.

“Srbija nema nikakve veze s tim”, rekao je Dačić, komentirajući izvješća zapadnih medija u kojima se osumnjičeni za masakr u Novom Zelandu dovodi u vezu sa Srbijom.

Dačić je rekao kako Srbija ne traži osvetu za bilo koju njezinu žrtvu u svijetu.

“Osuđujemo tu vrstu zloupotrebe. To nanosi štetu srpskim interesima i uhapsićemo svakoga za koga sumnjamo da ima tu vrstu interesa”, rekao je Dačić.

Australac identificiran kao Brenton Tarrant (28), počinitelj napada na dvije džamije u Novom Zelandu u kojem je ubijeno najmanje 49 osoba, u svom je manifestu kojim je na društvenim mrežama najavio napad, spomenuo i Srbe, Balkan i Kosovo, a na njegovom oružju i spremnicima za streljivo ćirilicom su ispisana i imena pojedinih srpskih i crnogorskih povijesnih i epskih ličnosti.

Tarant je na Twitteru naveo kako je inspiriran djelima norveškog desničara Andersa Behringa Breivika, koji je 2011. u Oslu i na otoku Uttoya usmrtio 77 osoba. Osim Breivikom, bio je inspiriran i desničarskim pokretima i ličnostima diljem svijeta – iz Rusije, Bugarske, uključujući i s Balkana.

“Ne znam ko mu je inspiracija. Čovek nema veze sa Srbijom… Vidio sam i druga imena na popisu, pa pitajte i druge zemlje kakve veze imaju s njim”, sugerirao je Dačić.

Crnadak: Degutantna usporedba sa Srebrenicom
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak također je osudio napad na Novom Zelandu, ali i izjavu ambasadoraBiH u Australiji Mirze Hajrića, koji je napad usporedio s genocidom u Srebrenici.

Kako je rekao, teroristički napad na dvije džamije na Novom Zelandu predstavlja monstruozan zločin proveden nad ljudima koji su se u miru molili Bogu i ocijenio da je izjava ambasadora Mirze Hajrića kojom napad povezuje s genocidom u Srebrenici i s BiH degutantna i usmjerena protiv suživota u BiH, prenosi Tanjug sarajevski Klix.

“To se vidi i iz antisrpske histerije koju je izjava proizvela u delu sarajevskih medija. Opasno je i veoma neodgovorno ludački čin jedne poremećene i bolesne osobe dovoditi u vezu sa jednim narodom na način kako je to uradio ambasador Hajrić”, rekao je Crnadak.

U napadima u džamijama Masjid Al Noor i Linwood u Christchurch poginulo je 49 osoba.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Blizu 10.000 budžetskih korisnika u Tuzlanskom kantonu već idućeg mjeseca bi trebali dobiti povećanje plaća, toplih obroka i naknada za godišnje odmore.
S ovim će kantonalna kasa biti opterećena za dodatnih 16,5 miliona konvertibilnih maraka, što je već ugrađeno u budžet za tekuću godinu, koji se treba naći pred poslanicima u Skupštini TK.

Izjašnjavanje o budžetu Tuzlanskog kantona pred poslanicima u Kantonalnoj skupštini trebalo bi se naći do kraja marta te bi budžetski korisnici više novca na svojim računima mogli imati idućeg mjeseca.

Ukoliko do toga ne dođe, povećanje naknada će im biti retroaktivno isplaćeno, jer odluka o većim ličnim dohotcima nije upitna.

Naime, Kantonalna vlada i predstavnici sindikata u oblasti obrazovanja, policije te pravosuđa i uprave postigli su dogovor o povećanju plaća, toplih obroka i regresa.

Kako je dogovoreno na sastanku, minimalna plaća sada će iznositi 460 KM umjesto 432 KM, topli obrok je povećan sa osam na devet KM po danu, a naknada za korištenje odmora bit će 50 posto prosječne plaće u Federaciji BiH.

"Na sastanku je usaglašeno i da osnovica za obračun plaće ostane na prošlogodišnjem nivou u iznosu od 404 KM. Ovo su obaveze koje proizilaze iz kolektivnih ugovora koji su ranije zaključeni i obaveza su Vlade TK prije usvajanja budžeta za narednu godinu. Kao znak dobre saradnje sa sindikatima uspjeli smo dogovoriti poboljšanja", kaže ministrica pravosuđa i uprave TK Ivana Kulić.

Neravnopravan položaj

 

Neravnopravan položaj budžetskih korisnika bit će primijetan i u ovoj godini. Naime, razlike u isplati plaće prisutne su u osnovnom obrazovanju, jer postoje različiti platni razredi. Razlika bi se mogla ogledati u iznosu od okvirno 150 KM u zavisnosti od stepena obrazovanja koje ima prosvjetni radnik.

Matematički gledano, povećanje plaće za budžetske korisnike u TK iznosit će 6,5 posto, ali u ovoj grupi se neće naći policajci za koje je osigurano 5 posto, zbog načina isplate ličnog dohotka koji nije usaglašen sa federalnim propisom.

Policijskim službenicima u činu policajca koeficijent za isplatu plaća u TK je uvećan sa 1,33 na 1,40, dok koeficijent za čin starijeg policajca iznosi 1,49 umjesto ranijeg 1,42.

Ovakva situacija je zbog činjenice da je Tuzlanski kanton jedan od onih u kojima se u potpunosti ne implementira Zakon o plaćama policijskih službenika FBiH, koji policajcima u kantonima garantira od 80 do 90 posto primanja koja su propisana spomenutim zakonom.

"Povećanje plaće od 6,5 posto dobit će državni službenici i namještenici koji su zaposleni u MUP-u TK, ali ne i policajci za čije je povećanje plaća namijenjeno okvirno milion KM. Shodno pravilniku, ovaj iznos će biti raspoređen na njih, odnosno izvršit će se korekcija njihovih plaća u zavisnosti od čina koji nose", pojasnio nam je predsjednik Sindikata policije MUP-a TK Dževad Velagić.

Jednaki u toplom obroku

U odnosu na visinu povećanja plaće, policajci će sa ostalim budžetskim korisnicima biti ravnopravni u dijelu koji se odnosi na topli obrok u iznosu od devet maraka.

Iz Sindikata policije MUP-a TK ponovo su apelovali da je na kantonalnom nivou potrebno početi s implementacijom Zakona o plaćama policijskih službenika koji već postoji, a usklađen je sa federalnim propisom.

"Zakon o plaćama policijskih službenika FBiH decidno kaže da plaća policajca u kantonima treba iznositi od 80 do 90 posto u odnosu na federalni nivo. Mi smo nakon posljednjeg povećanja plaća bili približno tome, ali smo se nakon povećanja iznosa na federalnom nivou vratili na postotak koji se kreće do 70 posto", naveo je Velagić.

Za dodatno povećanje plaća, regresa i toplog obroka u javnom sektoru Tuzlanskog kantona u konačnici će se izdvajati 16,5 miliona KM, od čega je samo 2,2 miliona maraka namijenjeno za topli obrok.

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

djecasiromastvoKada vidimo najnoviji podatak Agencije za statistiku BiH da oko 128.000 djece u našoj zemlji koristi neki vid socijalne pomoći, da ih je oko 100.000 ugroženo porodičnom situacijom, od kojih 40.000 žive u porodicama koja nemaju ni minimum sredstava za život, ne možemo a da ne ustuknemo i zapitamo zašto se o ovome tako rijetko govori u javnosti.
Oni koji bi o njima trebali brinuti, zatvaraju oči, jer ne žele priznati da se ovdje sve lošije živi, ili ih jednostavno nije briga.
Svjesni su ponajbolje toga oni koji direktno rade sa siromašnima. Ističu da je situacija na terenu puno lošija i teža nego što izgleda kroz brojke jer mnogi nisu uključeni ni u jednu statistiku, a promoć da prežive im je neophodna.


Daleko najvećem broju potrebna je hrana, odjeća, te tuđa njega i pomoć.

 

Samo se u Banjaluci za nepunu godinu dana broj onih koji se hrane u Javnoj kuhinji Mozaika prijateljstva više nego udvostručio. Početkom godine ih je bilo 450, a danas se ovdje hrani preko 950 naših sugrađana. Brojne su i porodice koje ovdje traže pomoć, neke imaju i po troje-četvero djece, tako da je broj djece korisnika oko 20 odsto ili oko 200.
Mozaik, koji od Grada Banjaluke godišnje dobija svega 7.000 KM, opstaje samo zahvaljujući pomoći dobrih ljudi.
Ništa bolja situacija nije ni u dječijoj narodnoj kuhinji u Lukavcu gdje se trenutno hrani 220 korisnika, što je gotovo trostruko više nego kada je otvorena prije godinu dana.
Kako su rekli iz Udruženja altruista “Ruke prijateljstva” Lukavac, lokalna i kantonalna vlast ne pomažu opstanku dječije kuhinje.

Pitali smo naše sagovornike, profesore, koje je rješenje, kako država može i mora pomoći?

 

Doc. dr Valida Repovac Nikšić sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo za BUKU kaže da bi uopšte mogli očekivati od državnih institucija da reagiraju i pomognu kada je u pitanju problem siromaštva djece, najprije bi kao društvo, građani, aktivisti, intelektualci morali u javnom diskursu početi više govoriti, ukazivati i pisati o siromaštvu. Siromaštvo je u našoj zemlji, navodi, jedan od najstrašnijih problema sa kojima se susrećemo- ono utiče na zdravlje stanovništa, psiho-socijalnu klimu u kojoj živimo, razara porodicu, doprinosi daljnjoj dezintegraciji društva, tjera brojne da napuste svoje domove.


„Ovo je zajednički problem svih nas koji živimo ovdje i on ne poznaje granice u onom smislu u kojem nam ih u svakodnevnoj retorici nameću političke elite. Isprazna priča o „ugroženosti“ etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj i drugoj, mora biti istisnuta na način da stvarne probleme nametnemo kao priroritetne za riješavanje, a to su socio-ekonomski problemi sa kojima se većina stanovnika BiH susreće. Veliki broj ljudi je onemogućen da sebi obezbijedi dostojanstven život, da svojoj djeci osigura sretno djetinstvo, kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu skrb, itd. U ovom smislu marginializirane skupine su u daleko najtežem položaju, a tu spadaju i djeca, što je sramotno i poražavajuće za našu zemlju i za one koji kreiraju diskriminatorne politike i atmosferu u kojoj živimo“, naglašava Repovac Nikšić. Ističe i kako su oficijelne statsitike nerijetko u službi etnopolitika pa će vrlo egkzaktno tvrditi kako brojke o gladnima, zapuštenima i onima koji odlaze nisu alarmantne, dok su „statistike sa terena“, iz stvarnog života daleko lošije. No, one ne dopiru i ne odgovaraju onima koji su na vlasti.

 

Profesorica naglašava i da ne vjeruje u pristup da se stvari mogu riješavati u institucijama, to jeste da incijativa može krenuti od njih. Vjeruje da se one mogu pokrenuti samo pod snažnim pritiskom javnosti, građana i građanki, aktivista, akademije, medija.
„Politike koje će biti progresivne, konstruktivne, socijalno osjetljive moramo pokrenuti sami „odozdo“. Srećom, postoji određeni broj političara koji su svjesni odgovornosti prema svojim glasačima i koji će taj često „nečujni“ glas isključenih prenjeti u parlamente, te naložiti adekvatno provođenje boljih (evropskih) politika“, ističe naša sagovorvica.

Kadrija Hodžić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli mišljenja je suzbiti siromaštvo moguće uz dva opšta pristupa: jedan je ekonomski rast, drugi racionalna i „pravilna“ targetiranost socijalne politike.


Za podržavanje ekonomskog rasta među najvažnijim su politička stabilnost i sijaset strukturnih reformi i mjera poticanja konkurentnosti privrede. Među ekonomistima je odavno usaglašen stav, naglašava profesor Hodžić, da je u dugom roku borba protiv siromaštva istovremeno i borba za ekonomski rast i razvoj. Međutim, socijalnim politikama se može mnogo učiniti i na datom nivou razvoja.“U BiH je za pomoć siromašnoj djeci, naročito u kratkom roku, presudna targetiranost socijalne politike, ali je nužno prevladati politički kontekst socijalne politike. Naime, iako BiH troši izdašna sredstva, oko 4 posto BDP-a, dok se javna potrošnja penje čak do 55 posto na programe socijalne zaštite, što je znatno više čak i od prosjeka evropskih zemalja, njena socijalna politika je daleko od djelotvornosti u smanjivanju siromaštva i zaštiti djece.

Jednostavnije rečeno, kako naročito pokazuje slučaj FBiH, sredstava ima, ali nisu pravilno raspoređena. Vladajuće politike svoje održanje na vlasti baziraju na manipulacijama sa najosjetljivijim socijalnim grupacijama, „kupujući“ njihove glasove”, ističe Hodžić navodeći da je već odavno Svjetska banka utvrdila izraženu nepreciznost usmjeravanja socijalnih transfera (samo 18 posto onih koji su u stanju potrebe obuhvaćeni su ovim programima, dok veći dio ide onima u bogatijim petinama).


Jasno je, nadalje navodi, da bez reforme sistema socijalnih transfera nema održivih budžeta, što pretpostavlja da fiskalne održivosti socijalne reforme nema bez povećanja i pravilnijeg raspoređivanja sredstava za minimum socijalne sigurnosti. Uz sve navedeno, reforma sistema socijalnih transfera bi morala biti osnažena principima Konvencije o pravima djeteta kako bi se zaštitila i osigurala prava djece na preživljavanje, sudjelovanje i razvoj, bez diskriminacije.

 

Tatjana Čalić (6yka.com)

Stranica 1 od 13

S5 Box