Vijesti iz BiH
BiH

BiH (878)

Ocijeni...
(0 glasova)

peletU ovom periodu lani pelet se mogao naći po cijeni od 260 do 280 KM po toni, dok sada košta od 310 do 360 KM, ali potražnja je ipak veća nego prošle godine.

Više cijene peleta u odnosu na prošlo ljeto prodavci pravdaju time što je sirovina skuplja. Građanima je ljetna cijena ogreva paprena jer su navikli da je mimo sezone jeftiniji, međutim, trenutna cijena više odgovara onoj u jeku sezone.

Potražnja peleta je tako velika da su neki već do jeseni rezervisali sve količine, ali prodavci su nam rekli da ga ipak ima na tržištu, ali po višim cijenama.

"Kod nas je cijena 310 KM po toni plus dostava. Sve smo već rezervisali do septembra. Cijene jesu više u odnosu na prošlo ljeto, kada je kod nas bio 280 KM, ali sirovina je poskupjela, što je diglo cijene", kažu iz preduzeća "Ensa BH" Srbac.

U preduzeću "Bio-koncept" iz Novog Grada kažu da je kod njih trenutna cijena peleta 340 KM po toni, te da je veoma tražen.

"Tu u krugu od 100 kilometara čeka se na isporuku do 10 dana, a isporuka za dalje relacije se čeka 20-30 dana. Potražnja jeste veća, jer je više ljudi prešlo na grijanje peletom. Mi ga ne izvozimo u inostranstvo i podmirujemo naše tržište jer je gužva i ne možemo stići da izvozimo", kažu u ovoj firmi.

I u banjalučkom preduzeću "Drvoprodex" kažu da im je gužva za pelet i ljudi ih svakodnevno zovu, ali da zasad stižu da ispoštuju rok isporuke do mjesec dana.

"Obično se naručuje od pet do 15 tona, a cijena kod nas je 350 KM. Mi smo tek prvu godinu počeli raditi s peletom, pa ne znamo kako je bilo proteklih godina i kakve su tada bile gužve", kažu iz ovog preduzeća.

U oglasima koje smo našli cijene peleta po toni idu i do 380 KM, što nikako ne odgovara budžetima prosječnih građana, koji su mislili da će ljetne cijene biti dosta povoljnije.

Podsjećamo da su i drva poskupjela pa su, umjesto šezdesetak KM po metru proteklih godina, ovo ljeto skuplja i do 20 KM, a tako visoke cijene ne budu ni zimi. Kupci su zabrinuti visokim cijenama, pa su u dilemi da li uopšte kupovati sada, ali se plaše da će cijene na jesen biti daleko više.

Jovanka T. iz Banjaluke kaže da je na pelet kao ogrev prešla prošle godine i da jeste efikasnije grijanje i nema puno čišćenja kao oko drva, ali da je rast cijena zabrinjava.

"Nabaviću sada određene količine peleta i samo se nadam da neće biti jaka zima", rekla je ona.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

auto5Na inicijativu Privredne komore FBiH, Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla ograničiti uvoz polovnih vozila u BiH na Euro 5 standard, a novih vozila na Euro 6.

“Uputili smo zahtjev nadležnim institucijama za mišljenje u vezi s hitnim uvođenjem ograničenja uvoza polovnih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro 5 norme”, navedeno je, između ostalog, u odgovoru Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja u parlamentu BiH, prenose Nezavisne novine.

Ova odluka biće donesena jer je na cijelom prostoru BiH isključivo zbog starosti vozila alarmantno stanje zagađenja vazduha.

Naime, prosječna starost vozila koja se voze u Bosni i Hercegovini premašuje 17 godina, a ispod EU eko-standarda je više od 50 odsto ukupnog broja vozila.

“Omjer uvoza novih i polovnih vozila u BiH, prema podacima iz 2015. godine, koji je 1:11, svjedoči da je Bosna i Hercegovina povoljan ambijent u evropskim okvirima za uvoz polovnih vozila te postepeno postaje deponija starih vozila koji ne ispunjavaju sigurnosne i ekološke uslove za korišćenje u drugim zemljama i sve dok su u upotrebi dramatično utiču na kvalitet vazduha”, navode u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Razlozi za uvođenje Euro 5 norme

Jedan od razloga za uvođenje zabrane za uvoz vozila ispod Euro 5 norme je i taj što je Ustavni sud Njemačke nedavno donio odluku kojom odobrava i daje mogućnost gradovima da zabrane ulazak vozilima ukoliko zagađuju okolinu, a većina tih gradova priprema se da vozilima od Euro 1 do Euro 4 standarda zabrani ulazak, a u skorijoj budućnosti i Euro 5. Procjene su da će oko 12 miliona vozila biti namijenjeno izvozu iz Njemačke kako bi se na taj način riješili vozila koja su daleko štetnija po okolinu.

Na inicijativu Privredne komore FBiH gotovo sve institucije u BiH su odgovorile pozitivno, ističući da zaštita vazduha zbog zdravlja stanovništva mora da bude prioritet.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao nadležan organ u oblasti zaštite i poboljšanja kvaliteta zaštite životne sredine, podržava sve aktivnosti koje se sprovode kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po životnu sredinu. Realizacijom aktivnosti istovremeno se postiže i njena zaštita, ali je primarni cilj zaštita zdravlja stanovništva”, navodi se u odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na dopis Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

voz1Željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo – Bihać biće, zvanično pokrenut pokrenut 2. jula 2018. godine. Nakon što je u proces elektrifikacije 47 kilometara Unske pruge, od Bihaća do Blatne, uloženo više od 2,5 miliona maraka prvi talgo voz iz Sarajeva stići će na željezničku stanicu u Bihaću u 17:30 minuta, nakon čega će svakodnevno saobraćati na ovoj relaciji.

Saopćio je ovo direktor Željeznica Federacije BiH Enis Džafić na sastanku održanom u Bihaću sa premijerom Unsko-sanskog kantona Huseinom Rošićem i njegovim saradnicima.

Na sastanku je rečeno da će i cijene vozne karte biti niže sa planiranim popustima za studente, penzionere, djecu, novinare…

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić istaknuo je da je zadovoljan činjenicom da je projekat uvezivanja prostora Krajine u jedinstvenu željezničku mrežu priveden kraju.

O potrebi za stavljanje u funkciju Unske pruge ukazao je u aprilu prošle godine na sastanku u Upravi Željeznica F BiH kojem je bio prisutan i ministar u Vladi Federacije BiH Šemsudin Dedić.

Pitanje osposobljavanja pruge istakli su tada među infrastrukturne prioritete, kad su i dobili obećanje direktora Džafića da će za aktivnost na elektrifikaciji pruge na ovom području, JP Željeznice F BiH planirati investiciju od 2,5 miliona maraka.

Podršku projektu dala je i Vlada Federacije i zakonodavna vlast F BiH. Okončanjem ovog projekta stvoreni su uslovi za uvođenje putničke linije Sarajevo – Bihać talgo vozom koji je dosad dolazio do Banje Luke, saopćeno je iz Vlade USK.

 

(biznis.info)

Ocijeni...
(0 glasova)

tv2Više od osam mjeseci prošlo je otkako javni servisi BHRT i RTV Federacije BiH televizijsku ili RTV taksu naplaćuju putem računa za električnu energiju, ali javnosti i dalje nisu dostupni podaci o naplati takse, eventualnom povećanju naplate i slično.
Proteklih mjeseci intenzivno smo pokušavali doći do informacija o naplati RTV takse. Kontaktirali smo BHRT kako bismo došli do podataka o tome koliko novca od RTV takse su uspjeli prikupiti od 10. septembra 2017. godine, kada je počela naplata RTV takse preko računa za struju. Preusmjerili su nas na Odjel RTV takse FTV-a gdje opet nismo dobili odgovor.

"Javite se Odjelu RTV takse. Nadam se da će vam poslati bilo kakav odgovor. Što se tiče BHRT-a, mi ćemo se javiti kad budemo imali šta da kažemo", odgovorili su nam iz BHRT-a na pitanje o taksi.

S druge strane, iako smo nekoliko puta poslali zvaničan upit Odjelu RTV takse FTV-a, nismo dobili nikakav odgovor. Šef ovog Odjela Denis Hajdarević kazao nam je samo kako on ne može davati nikakve informacije bez direktora.

Dok se javni servisi ne mogu dogovoriti o nadležnosti, prema Zakonu o javnom radio-televizijskom sistemu BiH, Odbor javnog RTV sistema BiH dužan je pratiti naplatu RTV takse. Međutim, iz Odbora također nemaju nikakve informacije za javnost. Član odbora, koji je želio ostati anoniman, nedavno je medijima kazao kako je Ugovor Elektroprivrede s Javnim servisima BiH zamišljan kao prijelazno rješenje.

Krajem prošle godine iz BHRT-a su nam odgovorili kako planiraju sastanak s Elektroprivredom, nakon kojeg bi trebalo biti poznato je li povećana naplata RTV takse te da li su građani BiH počeli poštivati zakonsku obavezu. Međutim, odgovore na pitanja o tome da li je održan sastanak te koji su zaključci sastanka nikad nismo dobili.

U međuvremenu je ustanovljeno kako način regulisanja naplate RTV takse uz račun za električnu energiju nije u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, kao ni drugom potrošačkom legislativom, zbog čega je Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH donijela Poseban izvještaj u vezi s novim modelom naplate RTV takse, kojim su date preporuke Elektroprivredi BiH. Zakon o zaštiti potrošača u BiH jasno je definisao da se računi za pružene usluge (isporuka energije, plina, grijanja) zatim telekomunikacijske, komunalne i druge usluge (RTV takse i slično) potrošaču moraju dostaviti odvojeno za svaku uslugu.

Elektroprivredi je preporučeno da korisnicima električne energije ispostavi račune odvojeno od bilo kojih usluga i taksi.

Fondacija Centar za javno pravo nedavno je objavila analizu o modelu naplate RTV takse uz račun od struje u kojoj navodi nekoliko nezakonitosti tog modela. Prva nepravilnost je što ovaj sistem naplate nema odobrenje Odbora javnog RTV sistema.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

doktorPredsjednik Štrajkačkog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona Admir Suljić rekao je da je do podneva u svim zdravstvenim ustanovama ovog kantona oko 1.030 ljekara i stomatologa potpisalo individualne otkaze.

Suljić je, između ostalog, naveo da je u Domu zdravlja Gračanica individualne otkaze potpisalo 90 odsto, a u Opštoj bolnici 50 odsto ljekara, prenijeli su federalni mediji.

On je rekao da je u Doboj Istoku 99 odsto ljekara potpisalo otkaze, u Srebreniku 90 odsto, a u Gradačcu i Lukavcu po 70 odsto, te naveo da će se tačan broj potpisanih otkaza znati na kraju dana, kada će svi otkazi biti sprovedeni kroz protokol.

Zbog potpisivanja otkaza ljekara okupljenih u Strukovnom sindikatu doktora medicine i somatologije, kao i mogućeg kolapsa zdravstvenog sistema Tuzlanskog kantona, klubovi poslanika pojedinih stranaka koje participiraju u Skupštini Tuzlanskog kantona zatražili su hitno održavanje sjednice kantonalnog parlamenta.

Za danas je najavljena i sjednica Kolegijuma Skupštine Tuzlanskog kantona.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

sudbihMugdim Omanović, Haris Priganica, Mirza Turković, Saša Martinović i Enis Mrav potpisali su sporazume o priznanju krivice i nagodili se s Tužlaštvom KS na ukupno 17 godina zatvora. Njih se tereti da su opljačkali poslovnice Binga u Hadžićima i Bugojnu odakle su otuđili 160.000 KM.
Petorka se tereti i za neovlašteno posjedovanje oružja, te neovlašteno prisluškivanje i snimanje policije. Tokom pljački, koristili su lažne policijske uniforme, fantomke, automatske puške pištolje i vozila za bijeg.

Omanović se vodi kao vođa ove kriminalne grupe, a prilikom hapšenja kod njega su i pronađeni predmeti koji su korišteni za pljačke poslovnica. Također, kod njega je pronađeno 30.000 KM.

Omanović, Turković i Priganica su uhapšeni u okviru policijske akcije "Shark" 11. decembra, dok je za Mravom i Martinovićem bila raspisana potjernica jer su bili u bijegu. Uhapšeni su tri dana kasnije.

Utvrđeno je da su Mrav i Martinović 8. decembra 2017. godine opljačkali i Ina pumpu u ulici Džemala Bijedića.

Protiv Enisa Mrava vodio se još jedan postupak na području Unsko-Sanskog kantona gdje je kao pripadnik Oružanih snaga BiH zajedno sa Nerminom Muslićem pljačkao prodavnice i oteo jednoj ženi novčanik. Sva djela su počinili dok su bili slobodni u kasarni u Bihaću. Novac su trošili na provod i kockanje.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

komsicPredsjednik Demokratske fronte Željko Komšić ocijenio je opasnim "tobožnje unaprjeđenje saradnje" između bosanskohercegovačkog entiteta RS i Srbije u oblasti namjenske industrije.

Komšić smatra da se radi o naoružavanju separatističkog režima Milorada Dodika od Ministarstva odbrane Republike Srbije.

"Nedopustivo je da ministarstvo jedne susjedne zemlje koja se obavezala na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, naoružava Dodikov separatistički režim, pri tome ulažući 14 milona KM. Entitet Republika Srpska nema svoju vojsku, pa se stoga postavlja pitanje da li će Vojska Republike Srbije ponovo dejstovati u Bosni i Hercegovini. Mi vrlo dobro znamo kako su se ta dejstva u prošlosti manifestovala, genocidom i etničkim čišćenjem", rekao je Komšić.

Komšić je dodao da je zabrinjavajuća odluka o uništenju 8.300 tona municije i 40.000 pušaka u vlasništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dok istovremeno Srbija naoružava Dodikov militaristički nastrojen režim, te ističe da ovakav sporazum Srbija uopće ne može potpisati s entitetom.

"Takva vrsta sporazuma jedino se može potpisati sa državnim institucijama, s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, Vijećem ministara BiH i državnim parlamentom, jer je to tako definisano po zakonu koji reguliše zaključenje međunarodnih sporazuma i ugovora. Unilateralni pokušaj potpisivanja sporazuma je skandalozan. Pozivam Predsjedništvo BiH na promptnu reakciju i na zaštitu interesa države", zaključio je Komšić.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaPolicijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona jutros su oko šest sati, po nalogu Općinskog suda Bihać, izvršili akciju pretresa osoba i objekata koje koriste migranti u Bihaću, potvrdila je Feni glasnogovornica MUP-a USK Snežana Galić.
Istakla je da se radi o objektima Đačkog doma u Borićima, nedovršene zgrade Doma penzionera i drugih lokacija za koje postoje operativna saznanja da se koriste za smještaj migranata.

Naglasila je da je cilj pretresa pronalazak tragova i predmeta koji potiču iz krivičnih djela, kao tragova i predmeta koja se koriste za vršenje prekršaja.

Te aktivnosti su, dodala je, rezultat posljednjih dešavanja na području USK i uznemirenosti javnosti te u cilju održavanja povoljne sigurnosne situacije na području USK.

Galić je istakla da je u toj akciji učestvovalo više od 100 policijskih službenika.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

gorivo1Akcize i putarine u Bosni i Hercegovini, osim povećanja cijena goriva, donijele su i desetke milione eura prihoda, čije efekte građani ne osjete, budući da nije izgrađen ni jedan kilometar autoputa.

Od usvajanja seta zakona, u februaru ove godine, po osnovu povećanja putarine sa 10 na 25 feninga (pet do 12,5 eurocenti) po litri goriva do maja je prikupljeno 97 miliona konvertabilnih maraka (oko 49 miliona eura) i taj iznos raste. To su sredstva koja su namijenjena za izgradnju autoputeva te rekonstrukciju i izgradnju brzih, magistralnih i ostalih puteva. Međutim, ovaj novacb i dalje stoji na računu, jer se entitetske vlasti ne mogu dogovoriti o njegovoj raspodjeli, odnosno koliko će kome pripasti.

"Za prva tri mjeseca primjene Izmjena i dopuna Zakona o akcizama na poseban podračun Jedinstvenog računa prikupljeno je 97 miliona KM. Ovim sredstvima se trebaju dodati i sredstva prikupljena u maju 2018. godine, tako da se očekuje da će uskoro biti više od 133 miliona KM [oko 67 miliona eura]. Sredstva se još uvijek ne mogu rasporediti korisnicima sve dok Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine ne donese odluku o koeficijentima za raspodjelu ovih sredstava", kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO-a.
O raspodjeli novca krajem juna

Upravni odbor UIO-a čine ministri finansija Bosne i Hercegovine i entiteta te tri eksperta. Oni su se sastali na sjednici u maju, ali kako je to objasnio ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda, ministri iz entiteta Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine nisu se mogli usaglasiti o koeficijentima za raspodjelu tih sredstava korisnicima, odnosno koliko će pripasti kojem entitetu i Brčko distriktu. Dosadašnji način raspodjele podrazumijevao je da 59 posto ide Federaciji, 39 posto RS-u i dva posto Brčko distriktu.

Na litru benzina od 2,3 KM, poresko opterećenje - 1,13 KM

Za naftne derivate, akciza se plaća po litru, a tu je i putarina koja iznosi 0,15 KM za održavanje puteva te putarina od 0,25 KM za igradnju autoputeva i rekonstrukciju i izgradnju ostalih puteva.

U praksi to izgleda ovako:

Ako je cijena litre benzina u BiH 2,30 KM, ukupno poresko opterećenje iznosi 1,13 KM:

- akciza 0,40 KM

- putarina za održavanje puteva 0,15 KM

- putarina za autoputeve 0,25 KM

- PDV 0,33 KM.

Za cijenu litre dizela od 2,17 KM, ukupno poresko opterećenjei iznosi 1,02 KM

- akciza 0,30 KM

- putarina 0,15 KM

- putarina za autoputeve 0,25 KM

- PDV 0,32 KM.

"Imamo apsurdnu situaciju da se dvije godine tučemo oko zakona o akcizama, a da sada se ne možemo dogovoriti o raspodjeli namjenski prikupljenog novca", kazao je tada Bevanda.

Čelnici Evropske banke za obnovu i razvoj, koji su odobrili mililone za izgradnju autoputa, također su postavili pitanje "zašto smo donijeli zakon o akcizama ako se sada taj novac ne može raspodijeliti?"

Kako nam je rekla glasnogovornica Upravnog odbora UIO-a Nataša Krsman, naredna sjednica Upravnog odbora gdje će se opet o tome raspravljati očekuje se krajem juna.
'Svaki procenat je važan na terenu'

Međutim, naši sagovornici smatraju da ni tada neće doći do dogovora te da se o koeficijentima trebalo raspravljati prilikom donošenja samog zakona.

"Kod donošenja Zakona nije definisan i način raspodele. Svi su podrazumevali raspodelu po postojećim koeficijentima, ali kako je bilo žurno to usvojiti - nije se o tome razgovaralo i zakon je usvojen. Kako sredstva od putarina idu na poseban račun, gde je moguće tačno utvrditi količinu prihoda po entitetima i Brčko distriktu, predstavnici Federacije traže da se raspodela vrši po stvarnom odnosu ostvarenog prihoda, a ne prema definisanim koeficijentima, što ne prihvata RS", objašnjava ekonomski analitičar iz Banje Luke Zoran Pavlović.

Kako dodaje, lako će se pokazati koji entitet stvara više poreza na dodanu vrijednost, i time mu se više mora u vratiti.

"Tu je RS u lošijem položaju i to će se brzo videti i po raspodeli od putarina", kaže Pavlović.

A svaki procenat je bitan na terenu i donosi značajna sredstva, kaže Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

"Vlasti su trebale, prije nego što su opteretile građane tim trošarinama, dogovoriti adekvatan način raspodjele, jer tada nije bilo ništa na računu. Onda smo jednostavno dobili 100 miliona, sami smo se iznenadili kako su nam 'legla' ta sredstva, i sad je pitanje pola procenta. Međutim, to na terenu izgleda mnogo para."
Prihodi od akciza za vraćenje kredita

Ipak, Lindov smatra da će se još čekati na dogovor kojim će građani osjetiti efekat onoga što su izdvajali - za izgradnju autoputeva, brzih cesta i magistralnih cesta u Bosni i Hercegovini. Međutim, javna preduzeća za izgradnju cesta ta sredstva koriste za pokriće i vraćanje kredita, a ne za nove investicije.

Kako se dijeli novac od akciza i putarina

Prihodi od akciza i prihodi od putarine za održavanje puteva u iznosu od 0,15 KM, kao i prihodi od PDV-a i carina uplaćuju se na jedan jedinstven račun i dijele se u skladu sa važećim koeficijentima za raspodjelu prihoda entitetima koje usvaja Upravni odbor UIO.

Dalju raspodjelu ovih prihoda vrše entitetska ministarstva finansija i nadležna služba Brčko distrikta.

U prvih pet mjeseci 2018. godine po osnovu akciza na naftu i naftne derivate prikupljeno je 185 miliona KM, a po osnovu putarine od 0,15 KM iznos od 87 miliona KM. Ovi prihodi su raspoređeni korisnicima prema važećim koefcijentima - FBiH 64,26 posto, RS 32,19 posto, Distrikt Brčko 3,55 posto.

Na poseban podračun Jedinstvenog računa prikupljaju se prihodi od posebne putarine u iznosu od 0,25 KM po litri kao putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva. Ova sredstva su namjenska, a za prva tri mjeseca primjene zakona o akcizama prikupljeno je 97 miliona KM.

Sredstva se još uvijek ne mogu rasporediti korisnicima sve dok Upravni odbor UIO ne donese odluku o koeficijentima za raspodjelu ovih sredstava.

"Kredite koje smo povukli mi možemo servisirati. Nažalost, tim prikupljenim sredstvima od akciza, koja će na kraju godine iznositi 250 do 300 miliona KM [125 do 150 miliona eura], vrlo malo ćemo koristiti za gradnju, većinu ćemo davati za zatvaranje kredita, jer jednostavno ne možemo graditi 300 miliona KM puta na godišnjem nivou kroz entitetske autoceste i magistralne ceste, jer su to velika sredstva, za koja nemamo spremne projekte, niti možemo imati kroz tendersku dokumentaciju", kaže Lindov.

Kako nam je rečeno iz Javnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske, sredinom ove godine u saobraćaj bi trebala biti puštena kompletna dionica autoputa "9. januar" Banja Luka – Doboj, na pravcu do Banje Luke do Prnjavora.

"Ovim će RS premašiti brojku od 100 kilometara autoputeva. Sve ovo bilo je moguće uraditi zahvaljujući finansijskoj podršci evropskih banaka, koje su odobrile povoljne kredite za izgradnju autoputeva. Obaveze prema kreditorima, JP Autoputevi RS izmiruje od vlastitih prihoda, odnosno od novca, prikupljenih po osnovu akciza na naftu i naftne derivate. Da je, kojim slučajem, donesena odluka da se autoputevi grade isključivo vlastitim sredstvima, sigurno je da u 2018. godini ne bi imali više od 100 kilometara autoputeva, već bi ta brojka bila znatno niža."

Iz ovog javnog preduzeća navode da tokom ove godine za vraćanje dospjelih rada kredita trebaju osigurati 24,2 miliona eura. Rate kredita dospijevaju dva puta godišnje, odnosno u junu i decembru, a vraćaju se od vlastitih prihoda, odnosno prihoda od akciza, koji je i glavni prihod preduzeća.

"Uvjereni smo da će u narednom periodu nadležni postići dogovor o raspodjeli novca prikupljenog po osnovu akciza. Do sada je RS dobijao 39 odsto od prikupljenog novca", navode iz Autoputeva RS-a.
U međuvremenu cijene rastu

Nakon što je usvojen Zakon o akcizama, koji je otvorio milijardu i po eura mogućnosti novih zaduženja, Uprava JP Autoceste Federacije je s finansijskim institucijama već ugovorila milijardu eura za pojedine dionice, a to podrazumijeva skoro kompletan Koridor Vc, osim dionice tunel Prenj i dionice Mostar sjever - Mostar jug, gdje postoje mogućnosti novog modela finansiranja, naveli su ranije iz ovog preduzeća.

Na pitanje šta će se desiti ako se entiteti uskoro ne dogovore oko raspodjele novca, Pavlović odgovara da će se kratkoročno zaduživati dok se ne postigne rješenje. U međuvremenu građani širom Bosne i Hercegovine blokiraju ceste u znak protesta protiv povećanih cijena goriva.

Poskupljenje goriva od 10 posto za putarine je pokrenulo rast troškova, a promjena cijena sirove nafte ga je dalje "pumpala", pa je sada cijena goriva 20 do 25 posto veća nego prije usvajanja Zakona o akcizama.

"Rezultati su da već imamo oko 10 posto poskupljenja hrane, pekarskih proizvoda, a tek nas čeka prevoz, transport...", zaključuje Pavlović.

 

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

nedjelja, 17 Juni 2018 00:00

Sve će nove poreze radnici platiti

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciNovim zakonskim rješenjima o porezu na dohodak i doprinosima u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine nisu zadovoljni ni poslodavci, ni sindikati, ni struka, a pogotovo nisu radnici. Ocjenjuje se da sve opet ide preko leđa radnika, ali i da zakoni neće proći u parlamentarnoj proceduri upravo zbog činjenice da Bosnu i Hercegovinu početkom listopada očekuju izbori. I dodatno – da to nisu reformski, nego kozmetički zakoni.

Iz kabineta federalnog premijera Fadila Novalića stigla su dva zakonska prijedloga – o porezu na dohodak te o doprinosima. Njima se predviđa da poslodavci budu oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u iznosu do 700 konvertibilnih maraka (350 eura). Dohodak od 700 do 1.500 KM (350 do 750 eura) bio bi oporezovan s 10 posto, a s 20 posto dohodak iznad 1.500 KM (750 eura). Osnova Prijedloga zakona o doprinosima jeste da se proširi porezna osnovica i smanji stopa doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto.

Ekonomski analitičari takva zakonska rješenja vide kao "puku ekstrakciju bogatstva iz realnog ka javnom sektoru", sindikalisti smatraju kako se radi o ispunjavanju "naloga stranih mentora, kojima je cilj svježa i sposobna radna snaga", a poslodavci kako nije točno da se radi o "neutralnoj reformi". No, premijer Novalić smatra kako se radi "o dva izuzetno bitna reformska zakona, koji imaju za cilj, s jedne strane, rasterećenje privrede, a s druge, bolju zaštitu prava radnika".
Dodatni prostor za izbjegavanje poreza

Prijedloge Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak treba promatrati kao jedinstven reformski paket, koji povećava bruto trošak rada u Federaciji, ukazuje Admir Čavalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, ali i upozorava da to "u konačnici čini privredu manje konkurentnom".

Vukelić: Natjerati odgovorne da rade svoj posao

Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik specijaliziranog portala Capital.ba, smatra da je progresivno oporezivanje pravednije od postojećeg sistema.

No, problem može nastati kada se ono uvodi u državi poput Bosne i Hercegovine, za koju kaže da nema dobro razvijene kontrolne mehanizme.

'Postoji opasnost da veliki broj poslodavaca dio plate isplaćuje na crno, kako bi legalno prikazane zarade držao ispod ljestvice za koju je predviđena manja stopa. No, to nije razlog da ne krenemo u reformu oporezivanja, već da vlast natjera odgovorne od poreske uprave do inspektorata da rade svoj posao', kaže.

Podsjeća da je ministar financija bh. entiteta Republika Srpska Zoran Tegeltija još prije pet godina najavio uvođenje progresivnog oporezivanja, ali je, 'očigledno pod pritiskom poslovnog lobija' odustao od toga, što je i priznao prošle godine'.

"Nema govora o neutralnom poreskom efektu", konstatira.

Nejasno mu je, kada je riječ o predloženom progresivnom oporezivanju, "šta je ultimativni cilj uvođenja navedenog i zamjene proporcionalne porezne stope".

"Slično kao i kod mogućnosti diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost, ovakvi modeli otvaraju dodatni prostor za izbjegavanje plaćanja poreza", ukazuje Čavalić.

Kalkulacije koje je napravilo Udruženje poslodavaca Federacije potvrđuju Čavalićev stav da se ne radi o neutralnoj reformi, jer će po tim obračunima prihodi u proračun porasti i do dva posto. Mišljenja su i da je "slanje prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru direktna posljedica pritiska predstavnika određenih međunarodnih finansijskih organizacija".
Poslodavci uvjereni da zakoni neće proći

Isto tako, upozoravaju da bi zakonska rješenja dovela do rasterećenja viših plaća koje dobivaju zaposleni u javnom sektoru, dok bi niže plaće bile dodatno opterećene. To bi, opet, dovelo do novih nameta u realnom sektoru, koji je "i sada po velikim pritiskom različitih davanja prema državi". Umjesto rasterećenja realnog sektora, usvajanje ovih prijedloga zakona bi dovelo do novih opterećenja, naglašavaju.

Uvjereni su i da zakoni neće proći te da će zastupnici u Parlamentu Federacije "djelovati u interesu onih koji su ih birali, pokazati ekonomski patriotizam i odbiti da štite interese Međunarodnog monetarnog fonda, na taj način što neće usvojiti prijedloge zakona o doprinosima i porezu na dohodak u obliku koji je predložila Vlada Federacije... Sigurno je da stranke neće preuzeti rizik glasajući za predložene zakone četiri mjeseca pred izbore", konstatiraju.

Da oni koje zastupaju parlamentarci, a pogotovo radnici u Federaciji, neće imati nikakve koristi od predloženih zakonskih rješenja smatraju i u Samostalnom sindikatu osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije. I oni prstom upiru u MMF i Svjetsku banku, ali i na "političke stranke i njihove predstavnike u vlasti te one poslodavce kojima je jedini cilj bogaćenje preko leđa radnika".

"Progresivni način oporezivanja će ugroziti i penzionere, učenike i studente, jer radnici izdržavaju svoju djecu, očeve, majke... Apsurdno je da radnik koji izdržava više članova porodice, gubi više. Još apsurdnije je oporezivanje naknada za smrt, bolest, invaliditet, pa čak i otpremnina u slučaju tehnološkog viška radnika. Novalićevi takozvani progresivni zakoni će uništiti ovu zemlju i sve one koji žive u njoj", smatra Saudin Sivro, predsjednik ogranka spomenutog sindikata u Kantonu Sarajevo.
Topli obrok i regres kao ostaci prošlih vremena

Kao poseban problem pojavljuje se priča o isplati toplog obroka, naknade za prijevoz i regresa. Dok ih mnogi smatraju ostatkom nekih prošlih vremena te predlažu da se sve te naknade uvrste u ukupnu plaću, sve se češće čuju i upozorenja o raširenoj praksi isplate radnika upravo kroz topli obrok i prijevoz, a samo da bi se izbjegli porezi. Na to je upozorio i Novalić, objasnivši da je osnova prijedloga Zakona o doprinosima "proširiti poresku osnovicu, dakle iznos od kojeg se obračunava porez, te da to više ne bude samo plata, već i topli obrok, regres i druge naknade".

"Zakonska rješenja će konačno zaustaviti učestalu praksu da se radnicima dio plate isplaćuje kroz, na primjer, nerealno veliki topli obrok, a s ciljem da se izbjegne plaćanje poreza. Ovo možda radnicima na kratke staze nije značilo ništa, no dugoročno je itekako bitno da sva primanja budu uredno evidentirana, jer su ona, između ostalog, osnova budućih penzija", ukazao je Novalić.

Koliko ko izdvaja za doprinose

Prema dostupnim podacima, kojima raspolaže Centar za politike i upravljanje, na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutno se za mirovinsko i invalidsko osiguranje izdvaja 23 posto (po novom modelu 18,5 posto), za zdravstveno osiguranje 16,5 posto (po novom 13,5 posto), a za nezaposlenost dva posto (po novom modelu 1,5 posto).

To znači da su trenutna izdvajanja za doprinose 41,5 posto, dok bi predloženim zakonskim izmjenama to bilo 33,5 posto.

U drugom bh- entitetu, Republici Srpskoj, za mirovinsko osiguranje se izdvaja 18,5 posto, za zdravstveno 12 posto, za nezaposlenost 0,8 posto i za zaštitu djece 1,7 posto, što ukupno čini 33 posto ukupnih doprinosa.

Odgovara mu sindikalist Sivro, upozoravajući da, "ukoliko ne dođe do produženja Općeg kolektivnog ugovora, odnosno granskih kolektivnih ugovora kojima je definirano pravo na naknadu za topli obrok, prevoz i regres (jer nisu u pitanju zakonske kategorije), poslodavci definitivno gube obavezu isplate ovih naknada".

"Bez obaveze i bez koristi skoro izvjestan ishod će biti potpuni nestanak ovih naknada, koje nemaju karakter plaće u najvećem broju slučajeva. Ne postoje nikakve garancije da će ove naknade biti transformirane u platu radnika u istom iznosu (to će, praktično, ovisiti od dobre volje poslodavca), tako da je pitanje njihovog poreskog tretmana u ovom slučaju potpuno irelevantno", kaže Sivro.
Kako do istinske reforme?

Oni koji na cijelu priču gledaju sa strane ukazuju kako je "evidentno da ovakve zakonske izmjene ne ispunjavaju svoj osnovni cilj – smanjenje poreznog opterećenja rada u Federaciji". Iz Centra za politike i upravljanje spremni su reći kako su "ovakve izmjene poreske politike više računovodstvena vježba, nego suštinska porezna reforma".

"Istinska reforma treba značajno manje oporezovati rad, kako bi naša ekonomija, naročito proizvodna, bila konkurentnija. Jednostavno rečeno, oporezivanje treba biti prebačeno sa proizvodnje na potrošnju, što se ovim izmjenama ne dešava", kaže Adis Muhović, izvršni direktor ovog centra.

Kad su u pitanju prijedlozi federalne Vlade, a uz konstataciju da se njima smanjuje oporezivanje niskokvalificiranih, odnosno slabije plaćenih poslova, a povećavaju oporezivanje kvalitetnih i dobro plaćenih poslova za koje su potrebne više kvalifikacije, upozoravaju i na moguće posljedice. Po Muhoviću, stimulirat će se investicije u niskokvalitetne poslove, troškovi kreiranja kvalitetnih i visokoakumulativnih poslova će biti veći, a progresivne mjere mogu dodatno potaknuti isplatu dijela plaće na crno.

"Pored činjenice da predloženo rješenje nije suštinska reforma, već kozmetička promjena, koja može imati loše implikacije, važno je napomenuti da je dostavljanje prijedloga zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima Parlamentu Federacije određeno kao jedini uslov za zaključenje drugog pregleda u okviru Proširenog aranžmana s MMF-om i dobijanje treće tranše kredita", zaključuje Muhović.

 

Mladen Obrenović (Al Jazeera)

Stranica 1 od 63

S5 Box