Vijesti iz BiH
subota, 27 Maj 2017 00:00

Pravednim odnosom vratili smo povjerenje povratnika u RS-u

Ocijeni...
(0 glasova)

ramicOvih dana je puno posla na terenu za federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Edina Ramića. U toku je realizacija projekta trajnog zatvaranja kolektivnih smještaja za raseljena lica, a u ministrastvu trenutno provode i javne pozive koji se tiču zapošljavanja i pomoći malim biznisima u RS-u. Za Vijesti.ba ministar Ramić govori o dvije godine mandata, stanju i odnosima u povratničkim zajednicama u RS-u, ali i programima Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.
VIJESTI.BA: Ministre Ramiću, da odmah pređemo na posljednja dešavanja u Narodnoj skupštini RS i glasanje o Ljubiji. Na posljednjim izborima ste izabrani za poslanika u NSRS, prije nego ste preuzeli ministarsku funkciju u Vladi Federacije. Kako gledate na stanje u 'Domovini' danas?

RAMIĆ: Koalicija Domovina je pokazala jedinstvo i dosljednost kada je u pitanju postupanje zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a. Važno je što naši predstavnici konkretnim stavovima, prijedlozima i inicijativama učestvuju u radu NSRS-a. Malo šta ćemo napraviti izlascima sa sjednica, jer to ni poziciji ni opoziciji ne predstavlja problem. U trenucima kada donošenje odluka spada na naše glasove, važno je da javnost zna da će naši predstavnici zauzeti ozbiljan stav i da naše 'ruke' nisu na prodaju. To je važna poruka koja je poslana na pitanju Rudnika Ljubija.

VIJESTI.BA: Javnost gleda na zastupnike u 'Domovine' sa znakom jednakosti sa Strankom demokratske akcije. Da li će to imati neke posljedice kada su u pitanju pregovori o budućem zajedničkom nastupu probosanskih snaga u RS-u?

RAMIĆ: Bio sam jedan od aktivnih učesnika pregovora koji su trajali duže od godinu dana, a na kojima smo postavili programski i funkcionalno ono što se danas zove 'Domovina'. Jasno, bilo je propusta, u kampanji 2014. je falilo koordinacije, ali smo mnoge stvari završili znatno bolje – nego da smo na terenu imali političku fragmentaciju. I nije tu bilo nekorektnosti, evo danas od 5 zastupnika – Admir Čavka dolazi iz SBB-a, Ivana Lovrić iz HSP-a, prije je tu bio Murvet Bajraktarević iz Stranke za BiH. Isto smo pratili i u strukturi Vijeća naroda RS. Sa nama je tada bila Demokratska fronta, koja nije istakla svoje kandidate na listama. Nadam se da ćemo i na ovim izborima imati to jedinstvo, čak i šire, uključiti nezavisne pojedince i lidere lokalnih zajednica, ispružiti ruku SDP-u, koji nesumnjivo ima ozbiljnu bazu članstva u RS-u. Ne smije nam se desiti rasulo, i Stranka demokratske akcije mora biti ta koja će predvoditi te procese, ali korektno i uz puno uvažavanje svih političkih subjekata.

VIJESTI.BA: Nedavno je političkim strankama predstavljena i analiza 'Povratak 2030', koja obuhvata vizije novog načina političkog i građanskog organizovanja Bošnjaka i Hrvata povratnika u RS-u. Predsjedništvo SDA je također razmatralo status ljudskih prava Bošnjaka-povratnika. Možete li nam reći nešto više o tome?

RAMIĆ:Riječ je o analizi kroz koju pokušavamo ponuditi drugačije politike i neka nova rješenja koja bi mogla biti temelj zajedničke borbe u RS-u. Mi se suočavamo sa diskriminacijom u zapošljavanju, negiranjem prava na bosanski jezik, nepravednom raspodjelom javnih sredstava prema bošnjačkim i hrvatskim povratničkim zajednicama. Malo ćemo šta postići konfliktima, a puno možemo napraviti artikulisanim stavom: Šta to mi hoćemo, kako vidimo proces povratka i opstanka u 2020., u 2024. i 2030. godine? Koja su nam mjerila i pokazatelji napretka? To su neke od stvari na koje smo ponudili odgovore, te su brojni politički predstavnici, ali i predstavnici Islamske zajednice, pozitivno reagovali na naša dobronamjerna nastojanja da gradimo neko novo povjerenje među povratnicima.

edin-ramic-2

VIJESTI.BA: Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić najavio je nove aktivnosti na umrežavanuju Bošnjaka u zemlji i dijaspori. Koje je vaše mišljenje o ovoj inicijativi?

RAMIĆ: Potpredsjednik Salkić je napravio važan iskorak, radi na povezivanju naših ljudi u inostranstvu, ali i na terenu. Važno je da iz te ideje stoji jedan dobar koncept, a to je da mi od povratnika, izbjeglih i raseljenih lica ne smijemo tražiti glasove na izborima, već im moramo ponuditi pomoć i pokazati im da smo vrijedni njihovog povjerenja. Hajde da ne govorimo o ugroženosti Bošnjaka pred izbore, bolje da ponudimo trajna ekonomska i politička usmjerenja. To možemo učiniti samo zajedno.

VIJESTI.BA: Bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković je također pozvao na okupljanje civilnog društva i predstavnike povratnika.

RAMIĆ: Ćamil Duraković je svakako bio jedan od pokretača i ranije inicijative mobilizacije „Glasaću za Srebrenicu“, kao i „Prvog marta“. Mislim da je važno da on ostane uključen u mobilizaciju povratnika. Međutim, ovo ne smije biti takmičenje različitih lica ko će biti na čelu. Moramo okupljati ljude koji svoju podršku ne uslovljavaju pozicijama, već se nesebično daju za ideju – ideju poboljšanja statusa i veće političke predstavljenosti Bošnjaka u RS-u. Hajde da se prebrojimo, bilo bi dobro da svi naprave iskorak i pređu preko ranijih sukoba. Važno je zbog generacija koje dolaze.

VIJESTI.BA: Koliko Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica pomaže u tom procesu ekonomskog jačanja?

RAMIĆ:Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u 2016. godini je u fokusu rada imalo pripremu projekata izgradnje objekata za trajno rješavanje stambenog pitanja raseljenih lica i povratnika. Također, veliku pažnju smo posvetili uključivanju dobrih praksi u naše programe zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika. Smatram da je temelj održivosti povratka siguran posao za povratnika i privredni razvoj povratničke zajednice, zbog čega svoje aktivnosti usmjeravamo ka pronalaženju novih prilika za ulaganje i osiguranje dobrih uslvoa za poduzetništvo.

VIJESTI.BA: Koliko institucije RS-a pomažu projekte infrastrukture u lokalnim zajednicama, a koliko vi?

RAMIĆ: Mi partnere tražimo i na nivou entiteta, ali i u lokalnim zajednicama. Nerijetko nam povratnici pomažu, prikupljajući dodatna sredstva. U programima infrastrukture realizovali smo 215 projekata te uložili oko 8 954 000 konvertibilnih maraka. Od toga je više od 5 200 000 konvertibilnih maraka uloženu u izgradnju putne komunikacije, te u prosjeku gradimo između 25 i 30 kilometara lokalne putne mreže godišnje. Ministarstvo je posvetilo pažnju sanaciji klizišta, popravci kanalizacione i vodovodne mreže, te elektrifikaciji povratničkih naselja. Sufinansirali smo izgradnju društvenih objekata širom zemlje, posebno domova kulture, čitaonica i drugih objekata od koristi za obrazovanje i razvoj zajednice. Ulaganja u ovu vrstu objekata su oko 720 000 konvertibilnih maraka, gdje smo pomagali projekte koje je podržala i jedinica lokalne samouprave. Opštine dosta sarađuju sa nama i na projektu zatvaranja kolektivnih centara.

VIJESTI.BA: O zatvaranju kolektivnih centara se govori već godinama, a da li ima nekih pomaka na tom polju?

RAMIĆ:Projekat 'Zatvaranje kolektivnih centara' realiziramo u saradnji za Razvojnom bankom Vijeća Evrope je zatvaranje najmanje 121 kolektivnog centra/alternativnog smještaja čime će se omogućiti interno-raseljenim, povratnicima i drugim licima u stanju socijalne potrebe trajno rješavanje stambenog pitanja. Projekat obuhvata najmanje 7.247 osoba uz predviđenu obnovu, rekonstrukciju, izgradnju ili kupovinu najmanje 2.611 stambenih jedinica. Projekti obnove ili renoviranja obuhvataju 31 objekat, a 51 objekat će biti potpuno novoizgrađen ili rekonstruisan. Ministarstvo radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, verifikaciji korisnika, te osiguranju svih tehničkim i logističkih uslova, koje realziramo u saradnji sa jedincama lokalne samouprave.

VIJESTI.BA: Da se vratimo i aktuelnim problemima. I dalje traje bojkot nastave u Vrbanjcima i Konjević Polju. Kada će se riješiti pitanje bosanskog jezika i nastave?

RAMIĆ:Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je nosilac osiguranja plaća nastavnicima, prevoza đaka i drugih potreba za izvođenje instruktivne nastave u Vrbanjcima i Novoj Kasabi. Razgovaramo sa institucijama, nadam se da ćemo uskoro otvoriti proces i pokušati pomjeriti stvari sa 'mrtve tačke'. Jednake probleme dijele povratničke zajednice u Federaciji, mislim da trebamo zajednički dogovoriti nove mjere za povratnike, na koje će se vlade oba entiteta obavezati.

edin-ramic-1

VIJESTI.BA: Šta je sa mlađom generacijom povratnika koja se sprema za fakultet ili već studira. Mnogi odlaze u Tuzlu i Sarajevo, posebno oni sa područja istočne Bosne?

RAMIĆ: Dodijelili smo ove godine 361 stipedniju studentima-povratnicima, čime smo praktično pokrili sve studente koji su prijavljeni na području RS, a dolaze iz povratničkih zajednica. Dalje, uspješno smo osigurali 70 pripravničkih pozicija širom zemlje, gdje su visokoobrazovani kadrovi iz povratničkih zajednica imali priliku steći osnovna znanja u praksi i tako postati konkurentni na tržištu rada. Sa sistemom uspostavljenim na ovaj način, u prilici smo da zaokružimo proces od stipendiranja, stažiranja do zapošljavanja, što je program koji može samo rasti u budućnosti, sada kada smo postavili temelje za rad.

VIJESTI.BA: Izborna kampanja kao da je već počela, dok traju sukobi kako između pozicije i opozicije, tako i unutar stranaka. Vaši planovi za 2018. godinu?

RAMIĆ:Moj plan je učiniti sve da do kraja ovog mandata postavimo standarde u Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica koje će pratiti oni koji dođu nakon mene i ekipe ljudi koja sada radi tu. Imamo sjajne mlade ljude koji rade na projektima, koji u kombinaciji sa provjerenim državnim službenicima prave ogroman pomak. Nemojte da se zamaramo ličnim sukobima i raznoraznim ambicijama, bolje je sageldati ko je šta uradio i napravio. Volio bih da me javnost, a posebno povratnici, pamte kao nekoga ko je za vrijeme obavljanja mandata ministra učinio sve da nikoga ne ošteti i pruži priliku svakome ko je istinski želio dati svoj doprinos održivom povratku.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Procitano 157 puta

S5 Box