Vijesti iz BiH

ponedjeljak, 29 Maj 2017 00:00

Kako je bh. radnicima oteta svetinja

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciRadnici u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine su godinama žrtve mutnih radnji i upitnih odluka vlasti, koje su omogućile bogaćenje pojedinaca, dok su istovremeno firme uništavane, a radnička klasa je svedena na prosjački štap.

Da takve tvrdnje nisu puke optužbe obespravljenih govori i presuda Ustavnog suda Federacije, koja kaže da su određeni članovi Zakona o stečajnom postupku neustavni, ali i iskazano je čuđenje što su oni uopćeni ozakonjeni, zbog čega je dovedena u pitanje sudbina desetaka hiljada radnika, normalno funkcioniranje javnih fondova, a entitet je potencijalno suočen sa sudskim procesima koji bi mogli potpuno isprazniti već prilično prazne državne kase. Ta presuda, zamjeraju stručnjaci i radnici, od javnosti i radnika krila se duže od deset mjeseci, a slučaj bi mogao završiti i pred Međunarodnim sudom pravde u Strasbourgu.

Kako pojašnjava profesor Zlatan Begić, građanski aktivista i autor zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornih članova, ovim zakonom su prekršena radnička i ljudska prava radnika kompanija koje su otišle u stečaj, prava garantirana Ustavom, evropskim konvencijama i međunarodnim standardima.
Privatno vlasništvo

Ukratko, navodi profesor Begić, sporno je bilo što su radnici imali pravo u prvi viši isplatni red prijaviti samo osam plata, i to minimalnih, a ne onih dogovorenih ugovorom, dok ostatak ide u opći isplatni red. Prema njegovim saznanjima, radnici gotovo nikad nisu uspjeli ostvariti prava kroz opći isplatni red.

Obična otimačina

Ono što je zakon omogućio i ono što se dešava u Bosni i Hercegovini više nije ni pljačka, jer pljačka je organizirana, ocijenio je profesor Begić.

'Ovo što se kod nas dešava je najobičnija otimačina, bez ikakvog reda i plana. Najobičnija otimačina', kaže on.

"Kad uzmete u obzir da imate radnika kojima su firme dužne 50-60-70 plata, da im nisu godinama uplaćivani doprinosi, staž, zdravstveno osiguranje... i da im sad neko kaže da imaju samo pravo na osam minimalnih plata, to je nemoguće", kaže stručnjak za ustavno pravo.

Zarađena plata je privatna imovina, koju štiti Ustav, "a privatna imovina je svetinja prema svim međunarodnim zakonima", pojašnjava Begić, dodajući da neko tu svetinju uzima od radnika, dok se istovremeno vlasnici kompanija u stečaju bogate preko leđa uposlenika.

Pored toga što u prvi isplatni red mogu prijaviti samo osam minimalnih plata, radnici nisu ni tada u prvi u redu za namirivanje potraživanja. Prije njih prvenstvo imaju čak i fondovi, kao što je Zavod zdravstvenog osiguranja, koji tim istim radnicima nije godinama htio ili mogao pružati usluge, jer poslodavac nije uplaćivao zdravstveno osiguranje.

"Radnici su se morali privatno liječiti, zaduživati se kad moraju ljekaru, i sad ZZO ima prvenstvo na ono malo imovine što je od kompanije ostalo, što su uposlenici godinama stvarali", pojašnjava Begić jedan od problema.

Osim fondova, banke, kreditori, poreske uprave... također imaju prvenstvo na imovinu koju su radnici stvarali.
Neizmirivanje obaveza

Drugi problem je bio u tome što je ovim zakonom bilo omogućeno da kompanije ne izmiruju svoje obaveze pet, deset ili duže godina, što nije moguće u drugim državama. U susjednoj Hrvatskoj nakon samo četiri mjeseca neizmirivanja obaveza Agencija za finansije podnosi prijedlog o pokretanju stečaja, kaže Begić, čime sva prava radnika budu izmirena, dok postoji imovina kompanije, a sama firma ima mogućnost da se oporavi.

"Da smo pravna država, kao što nismo, zakon ne bi bio donesen u obliku koji omogućava tajkunizaciju društva, koji omogućava bogaćenje pojedinaca na teret i preko leđa radničke klase i koji omogućava minimalno funkcioniranje fondova. Javna vlast se nije zabrinula što neko nije pet-šest godina uplatio zdravstveno osiguranje. Time je i fond ZZO oštećen, država je komplet oštećena", ocjenjuje profesor Begić.

Dodaje da ti koji nisu uplaćivali plate i doprinose istovremeno su uvećavali svoju imovinu, a za to niko nije odgovarao.

"Niko se ne pita kako je neko kupio jahtu dok istovremeno radnicima nije isplatio 30 plata."

Banke na udaru

U slučaju da se počne provoditi presuda Ustavnog suda Federacije ili da jednog dana bude usvojen zakon o stečaju koji je u skladu s Ustavom i evropskim konvencijama, prvi na udaru će biti banke i kreditori, navodi profesor Begić.

'Provođenje presude bi dovelo do toga da se prava radnika moraju poštivati, da su prava radnika svetinja, a izgleda da to nekom nije u interesu. To bi ugrozilo bankarski sektor, raznorazne pojedince i sve one koji koriste nesretni zakon i ostvaruju dobit', kazao je on.

Begić ističe da je veliki problem što su u velikom broju upravnih odbora koje su otišle u stečaj sjede predstavnici banaka koje su davale silne kredite tim firmama, a za koje se ne zna na šta su ta sredstva trošile.

'To je klasični sukob interesa i to se nije smjelo desiti.'

Profesor Ramo Atajić, čelnik Udruženja za zaštitu ljudskih prava "Slobodni pogledi" i pravni zastupnik radnika Hidrogradnje, nekadašnjeg građevinskog giganta u stečaju, navodi da se Zakon o stečaju provodio duže od deset godina na štetu radnika, a u korist "pljačkaša, tajkuna, stečajnih upravnika te političko-stranačkih i porodično-klanskih grupa".
Neustavni postupci

Dodaje da mu nije poznato da je nakon donošenja presude Ustavnog suda obustavljen neki od stečajnih postupaka, odnosno kaže da se i dalje postupa po neustavnom zakonu.

Miralem Terzo, predstavnik radnika Hidrogradnje, govori da su zbog spornog zakona radnici dovedeni u začarani krug dužničkog ropstva, kako bi mogli preživjeti.

"Duguju nam 37 plata, imamo pravo samo na osam minimalnih plata, i to kad se svi ostali namire. A obično ne ostane apsolutno ništa dok drugi svi ne napune svoje džepove. Porodice radnika firmi u stečaju se moraju zaduživati, kod mikrokreditnih organizacija i lihvara, kako bi preživjeli naredni dan, kamate su visoke, dugovi se gomilaju. A nama niko ne isplaćuje ono što smo godinama stvarali, što smo zaradili. Ne daju nam naš novac. I tako smo u začaranom krugu dužničkog ropstva", govori Terzo.

Profesor Atajić kaže da mu se čini da u Bosni i Hercegovini vlada jaka sprega vlasti i pravosuđa, zbog čega je skeptičan da će radnici u državi moći ostvariti svoja prava i dobiti ono što im pripada. Zbog toga najavljuje da će ići do kraja, do Međunarodnog suda pravde u Strasbourgu, kako bi bila "ostvarena pravda".

"Živimo u zemlji gdje kadija te tuži i kadija ti sudi", dodaje Terzo.

Kao jedan od jasnih pokazatelja te sprege vlasti i pravosuđa obespravljeni radnici navode činjenicu da je Ustavni sud Federacije presudu donio u martu 2016. godine, a da je Milan Dunović, potpredsjednik Federacije, koji je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti, odluku dobio tek u januaru 2017. godine.
Slučaj u ladici

"Deset mjeseci je presuda ležala u nečijoj ladici. A u međuvremenu su se stečajni postupci vodili prema starom zakonu", kaže profesor Atajić.

Profesor Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Sarajevu, navodi da je potpuno neuobičajeno što je prošlo deset mjeseci do objavljivanja odluke.

"Trebala je odluka biti objavljena mnogo ranije, što je uobičajena praksa svugdje u svijetu", kaže Trnka i dodaj da je očekivao da će se više govoriti u javnosti o toj presudi.

U svakom slučaju, smatra, treba provesti istragu da se utvrdi zašto se toliko dugo čekalo na objavu zaključka.

Profesor Begić navodi da je dodatni problem radnicima bio taj što sami ne mogu podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, već to samo ovlaštene osobe mogu uraditi.

"Mi smo osam-devet mjeseci hodali sa spremnim zahtjevom za ocjenu ustavnosti, da bi našli nekoga ko bi taj zahtjev podnio sudu. Niko nije htio, dok nismo došli do gospodina Dunovića, koji je imao razumijevanje za problematiku radnika i koji je podnio zahtjev", kaže Begić.

Ovaj pravni stručnjak dodaje da dovodi u pitanje časnost namjera onih koji ne žele da budu ostvarena prava radnika.
Status quo

Begić pojašnjava da se niz članova Zakona o stečaju nadovezuje i naslanja na sada već neustavne članove, zbog čega bi zakon trebao biti poništen i napisan novi.

"Vlast, umjesto da odmah napiše novi zakon, presudu stavlja u ladicu i pravi status quo. Nema nikakvih konkretnih koraka ka provođenju presude Ustavnog suda u smislu usklađivanja zakona o stečaju s presudom Ustavnog suda", rekao je on, objašnjavajući kako su radnici u više navrata podnosili prijedloge amandmana koji bi uskladili zakon s presudom i međunarodnim standardima.

Navodi i da je zbog Zakona o stečaju desetine hiljada radnika oštećeno.

"Sada se postavlja pitanje ko će snositi odgovornost zbog nanesene štete zbog zakona koji je država donijela? Da li će država, koja je neustavno ograničila prava radnika, snositi odgovornost i namiriti radnicima počinjenu štetu?", pita Begić.

Profesor Atajić dodaje da mu je čudno što je tako slaba reakcija hiljada obespravljenih: "Umjesto da se bore za svoja prava, niko ništa ne radi."

Zbog toga on i Miralem Terzo pozivaju sve radnike pogođene "neustavnim zakonom" kako bi se zajednički izborili za svoja prava i za svoju imovinu.

 

Mario Pejović (Al Jazeera)

Procitano 127 puta

S5 Box