Vijesti iz BiH
četvrtak, 25 Januar 2018 00:00

Švedski ambasador: Zašto očuvanje života nije prioritet u BiH

Ocijeni...
(1 glasova)

zagadjenje1"Kada sam došao u BiH šokirao sam se kada sam vidio od čega ovdje umire 10000 ljudi godišnje..."
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u BiH od posljedica zagađenosti vazduha svake godine umre oko 10.000 ljudi, izjavio je danas u Sarajevu ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.

Hagelberg je otvarajući manifestaciju “Pričajmo o vazduhu” rekao da bi u BiH, kada bi se uvele sveobuhvatne promjene u zaštiti životne sredine, umjesto 10.000, bilo 16 smrtnih slučajeva godišnje.

“Ako uzmemo u obzir da bi se svake godine, ukoliko bi se situacija promijenila, mogla sačuvati 9.984 života, da bi jedna četvrtina stanovnika BiH duže živjela i da bismo svi živjeli u zdravijem okruženju, ne razumijem zašto ovo pitanje nije prioritet u ovoj zemlji”, naveo je švedski ambasador.

Hagelberg smatra da je aspekt zdravlja najvažniji, ali da treba uzeti u obzir i ekonomsku situaciju, jer se smatra da bi bruto domaći proizvod /BDP/ BiH za 21 odsto bio bolji, ako bi se poboljšala situacija sa kvalitetom vazduha.

Prema njegovim riječima, poboljšanje kvaliteta vazduha tijesno je i u vezi sa ispunjavanjem zahtjeva za pristupanje BiH u EU.

“Iako još nema nikakvih najava o tome, iskreno se nadam da će pitanje zagađenosti vazduha biti jedna od glavnih tema u predstojećoj predizbornoj kampanji u BiH”, istakao je Hagelberg.

On je dodao da je Švedska prije dva dana produžila projekat energetske efikasnosti koji sprovodi UNDP u BiH, za koji je izdvojeno dodatnih četiri miliona evra, te da je jutros u Sarajevu pokrenut još jedan projekat koji sprovodi švedska agencija za zaštitu životne sredine /SEPA/.

Hagelberg je najavio da će narednih dana fasada zgrade Ambasade Švedske u Sarajevu biti osvijetljena različitim bojama, u zavisnosti od zagađenja vazduha.

On je pojasnio da će smeđa i lila boja označavati opasan nivo zagađenja, narandžasta – opasan nivo za osjetljive ljude i djecu, crvena – veoma opasan nivo zagađenja za sve, žuta – nešto bolji kvalitet, dok će zelena boja označavati priihvatljiv kvalitet vazduha.

"Kada sam prvi put došao u BiH, prošle zime, bio sam najblaže rečeno šokiran lošim kvalitetom zraka i iako neki kažu da ove zime nije tako strašno, ipak jeste, zapravo je smrtonosno" rekao je švedski ambasador u Sarajevu.

Akcija “Pričajmo o vazduhu” pokrenuta je kako bi se podigla svijest o zagađenju vazduha u BiH i uključila u dijalog građane, civilno društvo, političare i međunarodnu zajednicu.

Švedska agencija za zaštitu životne sredine započela je dugoročni projekat kojim će ojačati kapacitete i ulaganja u poboljšanje procjene kvaliteta vazduha, te njegovog monitoringa i upravljanja, a u saradnji sa relevantnim ministarstvima i institucijama, uključujući Hidrometeorološke institute u BiH.

Ambasada Švedske u partnerstvu sa Regionalnim centrom za životnu sredinu u BiH /REC/, pomaže organizacije civilnog društva koje se bave životnom sredinom kako bi se pojačalo učešće u propagiranju te teme, kao i procesu donošenja odluka u oblasti zaštite životne sredine, uključujući zagađenje vazduha.

Osim Hagelberga, podršku kampanji “Pričajmo o vazuhu” pružili su predstavnici nadležnih institucija u Republici Srpskoj i FBiH, šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, ambasadori Italije, Slovačke, Njemačke, Švajcarske, Norveške, zamjenik ambasadora Japana, te zamjenik šefa misije Ambasade SAD u BiH.

Banjaluka grad koji ne mjeri zagađenje

Tuzla, Sarajevo, Zenica i Bosanski Brod na najcrnjoj su listi a po običaju nadležne institucije ne preduzimaju apsolutno ništa kako bi riješile ovaj gorući problem.

Godinama se upozorava na ovaj problem ali ništa. Zdravlja ljudi izgleda nije nikome bitno.

Za razliku od gore navedenih gradova gdje se tačno zna šta udišu njihovi stanovnici, Banjalučani žive u blaženom neznanju.

Naime, ovdje se već mjesecima ne mjeri kvalitet vazduha, zbog procedura sa javnim nabavkama.

Iz Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske rečeno je za BUKU da oni nemaju podatke o zagađenosti najvećeg grada Republike Srpske.

"Institut po Zakonu o zaštiti vazduha ne treba da raspolaže ovim podacima, jer mi radimo na komercijalnoj osnovi ukoliko nas neko angažuje (kao što nas je do kraja juna angažovao Grad Banja Luka, a trenutno Grad Bijeljina), a po Zakonu je dužan Republički hidrometeorološki zavod da raspolaže podacima. Sve naše podatke mjerenja smo dužni dostaviti naručiocu mjerenja i RHMZ-u, koji sve podatke objedinjuje i objavljuje"

Tako zvanični monitoring kvaliteta vazduha u Banjaluci ne postoji od 1. jula 2017.godine.

 

Elvir Padalović ( buka.com)

 

Procitano 343 puta

S5 Box