Vijesti iz BiH
ponedjeljak, 05 Februar 2018 00:00

Krađa šuma: BiH će ugušiti nedostatak kisika

Ocijeni...
(0 glasova)

suma2Možda je historija učiteljica života, ali je priroda najbolja čovjekova prijateljica. Ako je on zna da poštuje, ona mu u zahvalnost još više blagodati daruje. Šuma je u mitologiji bila izvorište čarolije, kroz povijest bila je oaza za preživljavanje, utočište za vrijeme ratova, ali i izvor pohlepnih eksploatatora.

Ona je štit ekosistema, sprječava i klizišta, ublažuje klimatske promjene, a ima i terapijsko dejstvo, smiruje tišinom. A, ako čovjek iskrči drveće, i pluća Zemlje ostat će bez kisika. Zbog potražnje i trgovine sa trupcem, u BiH su oba entiteta spremna na svakojake malverzacije, na razne ustupke, zbog lake i brze zarade.

Niko ne razmišlja o dalekosežnim posljedicama, šuma je žrtva zbog trupaca. Ako, još pohlepnije bh. čovjek krene u krčenje drveća, ostat će i bez vode, potoka, biljaka i životinja. BiH će tako biti ogoljena i usamljena, bez drveća i njegovog korijena, postat će „Zemlja klizišta“.

Drvo u svijetu mitologije
Stablo je i kroz povijest bilo izvor ljudske spoznaje i inspiracije, osovina intuicije i put duhovnog uspinjanja ka kosmosu. U dalekoj prošlosti čovjek je više poštovao drveće, još tada je i vjerovao da zahvaljujući njemu i on opstaje.

U mnogim mitologijama stablo je bilo središte svijeta, veza između neba i zemlje. I ima logike, jer krošnja drveća i grane se uzdižu ka nebu, a korijenje mu prodire u zemlju. Zapravo stablo je predstavljalo kosmos i bilo veoma poštovano u kulturama starih civilizacija.

U starom Egiptu poštovana je visoka sikomara, vjerovalo se da božica Hator iz njene krošnje nudi ljudima hranu i piće besmrtnosti. Ima logike, jer u drveću žive i danas pčele, a one daju i med i vosak, a i šišarika se jedno vrijeme čak i mljela u brašno, pravio se i pekao hljeb od ovog četinarskog ploda.

U grčkoj mitologiji i bogovi se povezuju sa drvećem: npr. Zeus sa hrastom, a njegova kćerka miljenica Atina sa maslinom. Zapravo, maslinu su poštovali i Jevreji i Arapi podjednako.

Ljudi i nisu svjesni da ni šuma ne zaboravlja razaranja. Kada šuma izdahne, nema ko ni prenositi veliku količinu vode u atmosferu, čovjek će živjeti umjesto kopna, u pustinji širom svijeta. To će biti „šumska kazna zbog ljudskog neposluha“. Nevjerovatno je koliko čovjek gubi, kada pobjegne iz svijeta mitologije, jer radi zarade, prestaje da poštuje i svetost drveća.

Austrougarski dobrotvor i eksploatator
Nije austrougarski dobrotvor bio jedini eksploatator bosanskohercegovačkog drveta. Naša šuma bila je opkoljena i za vrijeme Osmanlija, predala se i bosanskom namjesniku i veziru Topal Šerifu Osman-paši, jer upravo je on koristio velike količine drvene građe za graditeljske objekte. On je bio čak i iz dobre namjere naivan, jer je u Bosnu doveo inženjere čak iz Beča. Oni su tobože bosankohercegovački svijet učili kako da šume prorjeđuju da bi ih očuvali i u budućnosti, a istovremeno su upravo oni shvatili značaj naše drvne mase.

Dobrotvorski su onjušili izvor tj. sirovinu za buduću austrougarsku i okupaciju i eksploataciju. Zapravo, od 1. januara 1880. godine kada je BiH uvedena u Austrougarsko carsko područje započeo je privredni razvoj, ali i eksploatacija najtraženijeg bosanskohercegovačkog artikla, drveta.

Najviše se koristila bukova i hrastova šuma za proizvodnju željezničkih pruga. Osobito je za eksploatatora bila i dragocjena i isplativa izgradnja pruge od Sarajeva prema Višegradu. Lukavo je austrougarska vlast ustupila svojim firmama više od 300.000 najboljih šumskih površina i upravo je ona započela izgradnju pilana i drugih preduzeća za industrijsku preradu drveta.

Mažući bosanskohercegovačkom stanovništvu obnevidjele oči, zalagala se nova vlast dobrotvorno i za pošumljavanje, ona je započela unosan posao gotovo bez rizika, i smiješila se lakoj, a ogromnoj zaradi na našem domaćem resursu.

S razlogom je i Petar Kočić prilikom rasprava o budžetu 1910. godine u Saboru BiH kritikovao opravdano austrougarsku upravu u BiH. Jedna njegova izjava zaista je vrijedna citiranja zbog pamćenja i lijeka protiv zaborava od tadašnjeg lukavog eksploatatora:

„Činovnici su sluge bogataša, jer pljačkaju širom Bosne sječom naše nesretne šume.“

I zaista je ostalo u pamćenju naroda žal i sjećanje na 48% posječene bosansko-hercegovačke šume iz austrougarskog perioda. Za 35 godina, dobrotvor, a eksploatator je posjekao 18, 5 miliona kubnih metara našeg drveta. Baš nije gubio svoje vrijeme! Odgovorno su nas opljačkali, a da nismo ni primijetili. Bili smo ošamućeni od dobrotvora, a, lopova, preveslao nas je u svom stilu.

I danas domaći izdajnici imaju svoje saradnike u svojoj ilegalnoj eksploataciji bosanskohercegovačkog trupca. Uzalud su i zakoni, uzaludnije i novčane kazne za trgovinu trupcima izvan bosanskohercegovačkog teritorija, jer entiteti su posvađani i oko teritorija šumskog resursa.

Gordijev čvor bh. šumarstva
Danas se zna da šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 58% površine Federacije BiH, od čega je 81,8% u državnom, a 18,2% u privatnom vlasništvu. Već dugo godina su prenagomilani problemi u sektoru šumarstva, ponajviše zbog pravnog vakuuma u šumarstvu.

Misli li Federacija da će preko noći riješiti probleme loše šumarske politike, samo zbog toga što imamo i zakon o šumama? Zašto nam zadnjih godina gore šume širom BiH ako po propisanom zakonu treba da imenovani čuvar po naređenju Federalnog ministarstva štiti šume? Možda je on na poslu omanuo, jer je prespavao ili je pobjegao usred požara?

Pitanje koje se dalje nameće, da li se baš svako drvo u šumi žigoše čekićem i baš se uvijek izda iskaz za promet drveta? Ko može da utekne od primamljivih malverzacija, a da ne poklekne? Niko. Izgleda da bosanskohercegovačka vlast idealistički halucinira o brzoj praktičnoj primjeni donošenog zakona? Ili je taj zakon samo publikovala, kao opravdanje da je eto nešto uradila. Pravne maske od zakona ne mogu efikasno brzo razriješiti gordijev čvor u bh. sektoru šumarstva.

A, koliko tek mine zadaju muke i deminerima i eksploatatorima šuma? Ali, kada imaju interesa, neće biti problem ni da se nekako iskoprcaju iz postojećeg problema.

Ogromno šumsko bogatstvo koje je u vlasništvu RS u vrijednosti preko 800 miliona maraka, zarobljeno je upravo najviše od svojih mina. Ta šuma će još da jeca, dok sačeka nagodbu šumskih gazdinstava iz ovog entiteta i deminerskih firmi. Kada se deminira ovo ogromno šumsko bogatsvo otvorit će se prostor za dalje malverzacije i vješto osmišljene drvne eksploatacije.

Naravno nije samo u grču RS zbog mina u šumama, i šume Federacije boluju od sličnog problema.

Statistika ne laže
Prema saopćenju Federalne statistike od 25. januara 2017. godine ukupna proizvodnja šumskih sortimenata upravo iz ovog perioda je u odnosu na isti period iz 2016. g. manja za 6,1%.

Pri tome je proizvodnja sortimenata od četinara manja za 10,8 %, dok je proizvodnja sortimenata od liščara manja za 1,1%. Dok je stanje u prodaji, potpuno drugačije, jer je veće za 4,4%. Dakle, statistika upozorava da BiH zna da prodaje.

Bez stabla, trupaca i bosanskohercegovačka šuma bi se mogla u skorijoj budućnosti ugušiti zbog nedostatka kisika.

Zbog nečije samovolje i eksploatacije drveta, država će izgubiti štit ekosistema, to je udarac gori i od samog neprijatelja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Hatidža Dedović (Al Jazeera)

Procitano 255 puta

S5 Box