Vijesti iz BiH
srijeda, 03 Oktobar 2018 00:00

Ekonomski napredak bez poboljšanja životnog standarda

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciIako vlasti u Bosni i Hercegovini ponavljaju da su ispunile većinu svojih obećanja datih na početku mandata prije četiri godine te da je napredak uočljiv, ukazujući na neznatno poboljšane ekonomske indikatore, BiH je i dalje najgora zemlja u Evropi kada je u pitanju poslovna klima, poslodvacima i radnicima su uvedena nova opterećenja, prosječna plata pokriva manje od 50 posto potrošačke korpe, dok 600.000 stanovnika živi ispod granice siromaštva, odnosno sa četiri eura dnevno.

‘Reformska agenda za BiH 2015-2018’ - dokument je koji je početkom 2015. usvojilo Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, a zatim i potpisalo 14 vodećih parlamentarnih stranaka u BiH.

Iz toga su nastali akcioni planovi na svim nivoima vlasti za provođenje reformi koje su trebale dovesti do rasta i zapošljavanja. Ukratko, vlasti su se obavezale provesti reforme za poboljšanje života građana BiH.

Međutim, da li građani žive bolje i da li je izvjesno da će se njihov životni standard poboljšati u budućnosti? Nevladine organizacije, novinari i stručna udruženja koji su pratili provedbu reformi odlučno daju negativan odgovor na ova pitanja.

Analiza Centara civilnih incijativa (CCI) pod nazivom ‘Stanje nacije’, koja daje pregled efekata reformi u BiH od 2015. godine, navodi da su životni standard i kupovna moć građana jako slabi, dok siromaštvo, beznadežnost, korupcija i socijalno raslojavanje rastu.

Neki od pozitivnih pokazatelja su rast BDP-a, umanjenje duga koji trenutno iznosi 36 posto BDP-a, pad nezaposlenosti od šest posto od donošenje agende, rast pokrivenosti uvoza izvozom za pet posto te nastavak rasta industrijske proizvodnje, navedeno je u izvještaju.

Ostali pokazatelji nisu pozitivni. U oblasti javnih finansija, stanje u vezi sa javnim dugom je pokazalo da iako dug iznosi 36 posto, javni dug u RS-u je gotovo dvostruko veći od duga u FBiH, i još uvijek je blizu EU limita od 60 posto BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države, stoji u izvještaju.

Ukupna zaduženost po stanovniku je 1.607 eura, pri pri čemu je zaduženost u RS-u viša za oko 50 posto nego u Federaciji BiH.
Razlika plata u realnom i javnom sektoru najveća u Evropi

“Šteta je što građani ne žive u statistici, vejrovatno bi im bilo bolje nego u realnom životu u kojem su suočeni sa poskupljenjem goriva, računa za električnu energiju sa manjkom slobodnih radnih mjesta, sa uzavrelom političkom klimom koja im ne daje nadu u neku bolju budućnost”, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Povećan izvoz, industrijska proizvodnja i strana ulaganja

U posljednje dvije godine poboljšao se trend pokrivenosti uvoza izvozom za četiri posto, odnosno sa 57 posto 2015. godine, na 61 posto 2017. godine, tako da je u 2017. vanjskotrgovinski deficit iznosio približno 3,5 milijardi eura.

U periodu 2015.-2017. zabilježen je trend rasta industrijske proizvodnje u oba entiteta i to za 13 posto ili za 510 miliona eura u FBiH, te za 27 posto ili 664 miliona u RS.

Vrijednost industrijske proizvodnje u FBiH u 2017. iznosila je 4,5 milijardi eura, a u RS-u 3,2 milijarde eura.

Prošle godine su prvi put rasla direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu dostigavši 397 miliona eura ili 2,58 posto BDP-a, ali su i pored toga najniža među zemljama u regiji.

Mastercard i Ernst &Young studije iz 2014, što je, kako navodi CCI, posljednja procjena sive ekonomije u BiH, pokazuju da ona iznosi 25 posto BDP-a, što znači da je više od 3,5 milijardi eura izvan regularnih novčanih tokova. To predstavlja najveći udio sive ekonomije u Evropi.

Smanjen broj zaposlenih na evidencijama za statistiku za Vukelića pokazuje da su ljudi zaista našli posao, “ali u Njemačkoj u Austriji, a ne u RS-u”.

“Najveći broj zaposlenih je u državnim institucijama i javnim preduzećima i ostalim sektorima koji zavise od budžeta RS-a ili BiH. Ne vidimo ni da je u posljednjih nekoliko godina došao neki veliki investitor, a mali broj njih koji su prethodno došli često upozoravaju da će otići odavde jer se ne mogu izboriti sa kirminalom uz pomoć kojeg domaći privrednici bliski vlasti dobijaju mnoge poslov, povlastice, tolerisanje kada su u pitanju poreske uprave, inspektori.”

Prema podacima CCI-ja, procenat zaposlenih u javnoj upravi u FBiH je umanjen za 1,18 posto, a u RS za 1,03 posto, što je u oba slučaja beznačajano, jer ne ukazuje na veliki uspjeh vladinih mjera poput moratorija na nova zapošljavanja u državnoj službi.

Svaki četvrti zaposleni i dalje radi u javnoj upravi ili javnim uslugama, odnosno direktno ili indirektno je budžetski potrošač.

Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru, uprkos određenim poboljšanjima, i dalje je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (48 posto u FBiH i 37 posto u RS) i najviša je u Evropi.

Prosječna plata u realnom sektoru u FBiH tokom dvije i po godine od donošenja Agende, porasla je za pet eura (oko jedan posto), a u javnoj administraciji i javnim uslugama za 19 eura (oko tri posto).

Prosječna neto plata u BiH u 2014. godini bila je 427 eura, a junu 2018. godine 445 eura, što je povećanje za četiri posto. Penzije u 2018. godini bilježile su rast nakon višedecenijske stagnacije i donošenja zakona.

Međutim, rastao je i iznos potrošačke korpe, koja je prema podacima sindikata prelazila 1.000 eura, što ukazuje na to da su potrebne gotovo dvije prosječne plaće ili četiri prosječne penzije da pokriju prosječnu potrošačku korpu četvoročlane porodice.
Nova opterećenja za poslodavce

Za rast plata i otvaranje novih radnih mjesta nisu bili stvoreni bolji ekonomski uvjeti, tvrde poslodavci.

Prema posljednjem globalnom rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma i Svjetske banke, unazad dvije godine nema značajnih promjena u pogledu poslovnog ambijenta u BiH. Zemlja se nalazi na 103. (Svjetski ekonomski forum) odnosno 86. (Svjetska banka) poziciji od 150 rangiranih država svijeta, pri čemu je to najlošija pozicija neke evropske zemlje.

Tu se gledaju kriteriji kao što su lakoća plaćanja poreza, izdavanja građevinskih dozvola, pokretanja biznisa, prekogranične trgovine, dobijanja i plaćanja kredita, zatim infrastruktura, broj procedura za pokretanje biznisa itd.

“Na listi Svjetske banke koja rangira zemlje po lakoći poslovanja pali smo, znači slabije smo plasirani nego što smo bili ranije”, kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Što se tiče poslovanja u FBiH, naglašava da nijedan propis koji je donijela Vlada FBiH nije donio smanjenje i ukidanje opterećenja poslodavca, nego pooštravanja ili nametanja novih, a s druge strane poreske olašice su prepolovljene ili ukinute.

Ništa od ‘novih 100 kilometara autoputa i brzih cesta’

Vlasti u FBiH su obećavale “izgradnju novih 100 kilometara autoputa i brzih cesta”, što se nije desilo.

Usvajanje zakona o akcizama je “odblokiralo” mogućnost podizanja kredita za nove projekte, ali to još uvijek nema uticaja na gradnju puteva, navodi Istinomjer koji prati ispunjavanje predizbornih obećanja stranaka.

Federacija BiH izgradila je tek dionicu Svilaj - Odžak od 10 kilometara koja se, međutim, ne može ni koristiti jer nema još mosta na Svilaju a on neće biti otvoren ove godine. Zenička zaobilaznica u dužini od osam kilometara također neće biti puštena u promet u skorijem periodu.

Tenderi za dionicu Zvirovići - Počitelj raspisuju se već nekoliko godina, ali bezuspješno. Od brze ceste kroz Lašvansku dolinu još uvijek nema ništa. Iako su vlasti obećavale da će dio Klirinškog duga biti iskorišten za gradnju, on je ipak otišao na isplatu plata javnog sektora.

Nedavno je potpisan i ugovor za probijanje tunela Hranjen kao dio projekta izgradnje brze ceste Sarajevo-Goražde.

Što se tiče Republike Srpske, situacija je bolja. Deset kilometara autoputa "9. januar" pušteno je u saobraćaj 2017, što je bila druga završena dionica autoputa Doboj-Banja Luka. Prva dionica ovog autoputa, duga 36 km, od Prnjavora do Doboja, otvorena je 2016. godine u septembru.

Vlasti su najavile da će dionica od Prnjavora do Banjaluke u dužini od 25 kilometara biti otvorena početkom oktobra, dakle, uoči samih izbora.

“Dokument koji se zove ‘Strateški ciljevi reforme u FBiH’ koji je sačinila Vlada a koji se odnosi na javne finansije i oporezivanje, poslovnu klimu, reformu socijalne zaštite i vladavinu prava te reformu javne uprave, koji sadrži više od 100 konkretnih mjera, realizovan je u procentu od sedam posto.”

Konkretno, dodaje Pandurević, opterećenje cijene rada i novih investicija nije smanjeno, kako je najavljeno, nego povećeno kroz smanjenje neoporezivog iznosa za regres i topli obrok, kao i što su i više nego prepolovljenji iznosi poreskih olakšica za investicije.

“Postoji samo jedan namet o kojem se konkretno govori u Reformskoj agandi a to je doprinos za sprečavanje javnih katastrofa i nesreća i za njega je rečeno da će biti ukinut još 2016. - nije ukinut. Također, piše da će se smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje. Nije smanjen.”
Hiljade ljudi otišlo iz BiH

Poslodavci kažu da ih trenutno „radnik skupo košta“ pa ne mogu uvijek ponuditi atraktivna radna mjesta po pitanju visine plate i drugih beneficija. Stoga ne čudi da mlade ljude inostrana tržišta mnogo više privlače sa mogućnostima koje im nude, kaže Ajka Rovčanin iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Prema njenim riječima, trend rasta stope zaposlenosti mladih osoba od 15 do 24 godine porastao je, a istovremeno trend pada stopa nezaposlenosti.

Stope zaposlenosti mladih su po godinama iznosile: 12,1 posto (2015.), 13,8 posto (2016.), 17,6 posto (2017.), a stope nezaposlenosti: 62,3 posto (2015.), 54,3 posto (2016.), 45,8 posto (2017.) i 38,8 posto (juli 2018.).

“Pozitivni pomaci se donekle mogu tumačiti rezultatom konkretnih mjera institucija vlasti u prethodnom periodu, gdje zaista zapošljavanje i zapošljavanje mladih jesu bili u fokusu brojnih programa poticaja i izdvajanja značajnih budžetskih sredstava, te su bili zabilježeni kao strateško opredjeljenje u raznim značajnim dokumentima koje institucije vlasti usvajaju i donose. Programi vlasti su se uglavnom odnosili na finansijske poticaje poslodavcima za zapošljavanje mladih ljudi bez radnog iskustva."

Najniže plate u Kupresu, najviše u Sarajevu

Prosječna plata u realnom sektoru u FBiH tokom dvije i po godine od donošenja Agende, porasla je za pet eura (oko jedan posto), a u javnoj administraciji i javnim uslugama za 19 eura (oko tri posto).

Prosječna plata u RS-u za prošlu godinu bila je manja za 2,5 eura nego 2016, kada je iznosila 427 eura, i bila najviša od 2013. godine.

Najniže plate 2017. godine bile su u Kupresu, i to 257 eura.

Najviša prosječna neto plata u Federaciji BiH registrovana je Kantonu Sarajevo. U 2016. godini iznosila je 520 eura, dok je najniža bila u Srednjobosanskom kantonu - 346 eura.

Najveći broj nezaposlenih registrovan je u Tuzlanskom kantonu (91.693, ili 24,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH), a najmanji u Bosansko-podrinjskom kantonu (3.502, ili 0,9 posto od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH).

Sa druge strane, dodaje Rovčanin, statistički podaci se ne mogu izolovano posmatrati od društvenog konteksta, odnosno općeg ambijenta i rastućeg trenda emigracija bh. stanovništva, a posebno mladih ljudi.

Poražavajući je podatak Unije za održivi povratak i integracije u BiH, koji pokazuje da je BiH od 2013. do oktobra 2017. napustilo 151.000 ljudi, zbog lošeg životnog standarda i nemogućnosti da pronađe adekvatno zaposlenje.

Razgovarali smo sa supružnicima koji su oboje imali zaposlenje u BiH, ali su zbog svog djeteta i generalno života u BiH odlučili da se presele u Zapadnu Evropu, gdje su pronašli posao.

“Otišla sam zbog ‘male raje’. Zbog radnika Vodovoda zato što popravljaju cijevi u 16:00, poslije podne, kada dođem s posla. Zbog radnika Toplana što nikad ne griju, isključe u 10:00 i smrzavamo se cijelu zimu. Zbog upravitelja stanova što čekam četiri godine da mi se krov na zgradi popravi i lift promijeni. Zbog onoga što crta zebre u jutarnjoj špici. Zbog radnika telekoma što uvode 4G godinama i što su nam naplaćivali SMS 20 feninga a pritom se radnici nisu žalili što su im plaće 3.000 KM. Zbog radnika Elektroprivrede koji ništa ne rade. Zbog radnika Grasa jer su.... Šta reći za njih? Zbog radnika u zdravstvu zato što im uvijek ‘nešto’ fali. Zbog radnika u obrazovanju koji održavaju roditeljske putem Facebooka. Vratit ću se samo ako ne dobijem papir”, kaže bh. državljanka.

Od početka ove godine, evidentiran je odlazak 18.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine.

 

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

Procitano 175 puta

S5 Box