Vijesti iz BiH
ponedjeljak, 17 Juni 2019 00:00

Bez skorog rješenja za gužve na granicama

Ocijeni...
(0 glasova)

granica2„Ne znamo šta nam je gore – kad pođemo od kuće, pa nakon 500 metara uđemo u gužvu u kojoj znamo provesti i po dva sata ili kad se vraćamo, a dočeka nas kolona duga osam kilometara i čekanja koja u najgorim danima znaju biti i po šest sati“, prepričava neugodna iskustva stanovnika Gradiške Ranko Smiljanić. Kao i drugim stanovnicima tog pograničnog grada, ali i drugih gradova i sela na području bivše Jugoslavije kojima se granični prijelazi doslovno nalaze u susjedstvu, gužve su Smiljaniću postale dio svakodnevice. A gužvu stvaraju i automobili, i autobusi, i kamioni.

Smiljanićeva obitelj ima i turističku agenciju koja nudi putovanja prema susjednoj Hrvatskoj, obližnjima Srbiji i Sloveniji, ali i Mađarskoj te Austriji, pa je putnicima ponekad teško objasniti zašto se više provede čekajući na granicama nego u putovanju.

„Sve nam to jako otežava posao jer su rijetke situacije da se brzo prođe, da nema gužve, da nema autobusa i kamiona, pogotovo na mostu koji ima samo dvije trake. Kad se na njemu stvori gužva, jako sporo se odvija saobraćaj. I onda nam se putnici bune i kažu da više neće nikad tako putovati kad im se dogode takva čekanja – pred kućom su, ali ne mogu preko mosta. Svi putnici u autobusu zavedeni su u 'zelenu knjigu' i ne mogu izaći iz autobusa te prijeći pješke“, objašnjava Smiljanić.

Iako zna da pojedinac, pa ni šira akcija građana ne mogu puno učiniti (doduše, ni lokalne, entitetske, pa i državne vlasti puno toga ne mogu bez suglasnosti susjeda preko granice), kaže da bi podržao svaku inicijativu koja bi olakšala život stanovnicima Gradiške. Autocesta koja vodi od Banje Luke prema granici stigla je nadomak Gradiške, a najkorisnije bi rješenje, smatra Smiljanić, bila gradnja novog mosta. (Na njegovu, ali i na žalost drugih u Gradiški i tom dijelu Bosne i Hercegovine, priča o mostu koja je počela prije 15 godina, uz silna obećanja, daleko je od realizacije. Nezavisne novine objavile su ovih dana da se Hrvatskoj „naročito ne žuri“, jer nije poznato ni kad bi mogao biti izabran izvođač radova. Podsjećajući na sve što je do sada obećano, a neispunjeno, navode i kako se u priču uključila Europska unija dajući dio novca za gradnju, isto je učinio i bh. entitet Republika Srpska, no „Hrvatska do danas nije uradila svoj dio posla“.)

Uključeni i ministri

Proširenje postojećih kapaciteta, prije svega pristupnih cesta i povećanje broja traka na graničnim prijelazima i u drugim državama nastalim raspadom Jugoslavije, donijelo bi olakšanje mnogim stanovnicima pograničnih mjesta. A kilometarske kolone i automobila, a posebno kamiona postale su uobičajena slika koju svakodnevno viđaju.

Ovih je dana problem kulminirao na hrvatskoj-slovenskoj granici, pa je Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika zatražila od vlasti da riješe probleme na graničnim prijelazima ili će se poslužiti građanskim neposluhom, pa čak i blokadom prometnica. Prvo je hrvatska strana zabranila promet teških kamiona kroz Mursko Središće, a Slovenija je odgovorila zabranom prelaska kamiona na šest graničnih prijelaza.

U cijelu su priču uključeni ministri prometa Alenka Bratušek i Oleg Butković, održan je i sastanak „na operativnoj razini“, te je hrvatska strana predložila „nekoliko mogućih rješenja“, a slovenska strana obećala „razmotriti sve prijedloge“. „Uskoro se očekuje povoljno rješenje za obje zainteresirane strane“, najavilo je hrvatsko Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Prilično složen problem

Na upit postoji li mogućnost da se problem trajno riješi tako da zadovoljni budu i prijevoznici, i građani, i vlasti na način da se teški tereti preusmjeravaju na velike granične prijelaze, prometni stručnjaci upozoravaju kako je problem regulacije prelaska granice za kamione prilično složen. Prema riječima Kristijana Rogića, predstojnika Zavoda za transportnu logistiku i voditelja Katedre za planiranje logističkih procesa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, „trenutna situacija takva da se bez određenih ustupaka problem prelaska granice za kamione trenutno teško može riješiti na zadovoljstvo svih“.

Zagreb i Ljubljana pokušavaju dogovoriti da manji prijelazi budu otvoreni samo za hrvatske i slovenske prijevoznike što bi moglo proizvesti lančanu reakciju nezadovoljstva bosansko-hercegovačkih, srbijanskih, bugarskih, makedonskih, turskih i drugih prijevoznika koji itekako koriste i manje prijelaze, a onda i recipročne mjere njihovih država. No, Rogić poziva na smirivanje tenzija.

„Prijedlog ministra koliko mogu procijeniti ide u pravcu normalizacije graničnog režima sa Slovenijom, a problem prelaska granice za kamione iz zemalja istočno od Hrvatske je po meni ipak povezan sa režimom tranzitnog prijevoza. Brojke pokazuju da se u Hrvatskoj za tranzit velikim dijelom koriste državne i lokalne ceste, a ne autoceste (iako Hrvatska ima izgrađenu mrežu autocesta koje povezuju sve najvažnije pravce prema zapadu, sjeveru i jugu), a problem tranzita teretnih vozila sustavno se rješava u svim zemljama EU, politikom dozvola, usmjeravanjem vozila na autoceste, korištenjem intermodalnih transportnih tehnologija i sl“, ukazuje Rogić.

Napominje i kako su „posljedice korištenja lokalnih cesta, koje nisu namijenjene takvom obujmu prometa, vidljive kroz reakcije lokalnog stanovništva. Prema njegovim riječima, što je također bitno istaknuti, „problem tranzita nije uperen protiv pojedine zemlje, nego je to jednostavno problem vođenja prometnih tokova koji je potrebno sustavno rješavati“.

Riješiti 'uska grla'

Osim problema stanovništva u pograničnim područjima, koji se sve glasnije žale na gužve ispred kuća, svakako se mora uzeti u obzir i činjenica da ni vozačima kamiona nije jednostavno satima čekati na granicama. Naprotiv.

Na pitanje jesu li problem samo nedovoljan broj traka kojima se prolazi ili su carinske procedure dodatno usporene, iz Poslovnog udruženja prevoznika robe u međunarodnom drumskom saobraćaju Srbije „Međunarodni transport“ odgovaraju kako osnovni problem zapravo predstavljaju „uska grla“.

„Sa više traka proporcionalno bi se smanjila dužina kolone teretnih vozila, a samim tim bi se smanjilo i vreme čekanja tih vozila. Same carinske procedure ne predstavljaju problem, već problem leži u nedovoljnom broju prvenstveno carinskih, ali i policijskih službenika. Ukoliko bi se povećao broj traka koji bi opsluživao vozila za toliko bi se morao povećati i broj carinskih službenika“, ukazuje Neđo Mandić, predsjednik udruženja.

Ako je već svima u regiji cilj bolja ekonomska povezanost, kako bi sve države napredovale, kolone na graničnim prijelazima i višesatna čekanja ne idu tome u prilog. Poslovno udruženje „Međunarodni transport“ ima konkretan prijedlog rješenja, a to su zajednički granični prijelazi.

„Oni bi svakako olakšali rad iz razloga što tada ne bi bilo duplih kontrola, a uz uključivanje više traka koje bi opsluživale vozila, došlo bi značajno do smanjenja vremena čekanja vozila bez potrebe za povećanjem broja carinskih službenika“, objašnjava Mandić.

Promet ne treba ometati život i sigurnost građana

Iz hrvatske perspektive, predlaže Rogić, „potreban je sustavan pristup, gdje bi se snimilo stanje na svim graničnim prijelazima, obujam i struktura robnih tokova, infrastruktura, prilaz i sl.“, a nakon toga se mogu predlagati optimalan broj i lokacije graničnih prijelaza za međunarodni promet.

„To veže i rješavanje infrastrukture na određenim područjima (zaobilaznice, kamionska parkirališta, opremanje i ekipiranje carinskih službi, radno vrijeme carinskih službi…). Osnovna ideja trebala bi biti da promet ne treba ometati život i sigurnost građana na bilo koji način i u tom smislu treba odrediti lokacije i funkcije pojedinih graničnih prijelaza“, konstatira Rogić.

Sve dok se to ne učini, ne samo u Hrvatskoj, nego i drugim državama s kojima graniči gužve će i dalje biti realnost. I vozačima kamiona, i stanovnicima pograničnih područja, ali i svim putnicima preostaje samo – strpljenje.

Mladen Obrenović (Al Jazeera)

Procitano 288 puta

S5 Box