Vijesti iz BiH
petak, 30 Avgust 2019 00:00

Zašto Tegeltija ne može biti predsjedavajući Vijeća ministara BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

bih1Nedim Ademović, bh. ekspert u oblasti ustavnog prava, u razgovoru za Klix.ba ocijenio je s tačke gledišta vladavine prava aktuelnu trenutnu političku situaciju u kojoj se ne poštuje ranije doneseni zakoni koji se tiču NATO-a i ANP-a, a istovremeno je na sceni i blokada formiranja Vijeća ministara.
Ademović ističe da je situacija veoma jasna: Zakon o odbrani propisuje eksplicitnu obavezu svih organa u BiH, a posebno Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH, da poduzmu sve potrebne aktivnosti radi prijema BiH u članstvo NATO-u.

"To je i nacionalna, zakonska obaveza države, ali i međunarodnopravna obaveza BiH. Tu je riječ, znači, o domaćem i međunarodnom pravu, a ne o političkoj diskreciji. S druge strane, sasvim je opravdan politički stav članova Predsjedništva BiH da u procesu imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH zahtijevaju osobu koja je spremna javno reći notornu stvar, a to je da će poštivati ustave, zakone i međunarodne obaveze BiH, uključujući, naravno i slanje ANP-a! Kandidat na tu funkciju, a po nalogu premoćnog Milorada Dodika, ne želi da izrekne tu rečenicu. Posljedično, kandidat je neprihvatljiv. U normalnoj pravnoj i demokratskoj državi, tu bi bio kraj političkoj karijeri i gospodinu Zoranu Tegeltiji, ali i članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku", kazao nam je Ademović.

BiH i srednjovjekovni princip vladavine

No, nastavlja on, građani BiH ne razmišljaju tako, ili barem ne u većini. Građani se ne povode i ne orijentišu standardima pravne države, "već onim što ima kaže narodni vođa, osoba koja ima de facto vlast".

"Stoga, uvijek se nalazimo u agoniji kada se na političkom nivou sukobe osobe sa de facto moći, koja, na kraju, uz aminovanje međunarodne zajednice, završi izborom manjeg zla, a ne onim što je po slovu zakona. I na ovom primjeru, mi, građani, koji ne sankcionišemo takva ponašanja, dokazujemo da je BiH država koja funkcioniše po srednjovjekovnim principima vladavine, a ne principima savremene nacionalne države", dodao je Ademović.

Nakon posljednje sjednice Predsjedništva BIH, Milorad Dodik je najavio da će od NSRS tražiti da povuče saglasnost za Oružane snage, VSTV, UIO. Ademovića smo upitali za komentar.

"S jedne strane, kada bi takve izjave razmatrali s tačke gledišta prava, rekao bih da je to vrlo nepametna politička izjava jer odražava nedostatak bazičnog znanja na tu temu. Jasno je da jednom prenijete nadležnosti ne mogu biti vraćene više entitetu osim novom ustavnom reformom na državnom nivou. Međutim, kao političku i faktičku prijetnju, shvatam je ozbiljno jer je Milorad Dodik čovjek sa velikim uticajem i moći. Normalna, racionalna i poštena bosanskohercegovačka politika i diplomatija još uvijek nema dobar protuteg oružju kojim raspolaže Milorad Dodik, a tu mislim na domaće sljedbenike, ino-savjetnike, lobiste, diplomate, saveznike koji podržavaju politiku tog čovjeka stalnog slabljenja i iznurivanja države, te jačanje patokratske, etno-nacionalističke i secesionističke ideologije i infrastrukture", naglasio je on.

Čak i ako prihvatimo tezu da do sukoba neće i ne može doći, pocrtava Ademović, već samo do izazivanja daljnjih kriza i izolacije države, može samo sa žaljenjem reći da će građani biti ti koji će i dalje trpiti posljedice.

"Niti će imati normalan i spokojan život, niti će im takva politika omogućiti daljnji razvoj, integracije u moderne međunarodne tokove, saradnju sa međunarodnim institucijama, bilo kakav napredak", zaključio je.

On je i prokomentirao i princip entitetskog interesa koji je omogućen i u Predsjedništvu, a koji je nedavno demonstriran i u NSRS, ali po pitanju koje baš i nema veze sa vitalnim interesom RS-a.

Vitalni entitetski interes

"Institut zaštite vitalnog entitetskog interesa je jedan klasičan ustavnopravni instrument prisutan u složenim državama, kako bi se federalne jedinice zaštitile od štetne svedržavne, federalne politike i odluka. Prema tome, nemam ništa protiv tog ustavnog instituta kao takvog. Međutim, činjenica da se on zloupotrebljava, a da zloupotrebe ostaju i pravno i politički nekažnjene, opet potvrđuje da BiH nije funkcionalna složena država. Zato se opet vraćam na građane. Nije država svrha sama sebi", napominje Ademović

Država bi, kaže on, trebala da bude servis građana. Ako građani, koji, na kraju-krajeva, imaju tu moć konačnog odlučivanja i kažnjavanja, ne reaguju na takve pojave, sasvim je logično, tvrdi on, da će kod donošenja odluka biti presudni ne opći, javni interesi i dobrobit već usko-stranački, partikularni, korumpcionaški interesi.

"To potvrđuje i posljednji slučaj u vezi sa tzv. pelješkim mostom. Interes BiH i svih njenih građana na cijeloj teritoriji je da se riješi pitanje međunarodne granica na moru sa Hrvatskom, sa ili bez pelješkog mosta, da BiH može uživati međunarodna prava prolaza bez ograničenja. Ako ne ide bilateralno i diplomatski, postoji međunarodni sudovi. Prema tome, i to je kristalno jasno i nema potrebe filozofirati oko toga. U svakom slučaju, ovakve i slične afere potvrđuju da se apsolutni veto-mehanizmi, kao što je i ovaj u Predsjedništvu BiH u vezi sa zaštitom vitalnog entitetskog interesa, trebaju pretvoriti u relativne, tj. odluke podvrgavati kontrolnim mehanizmima sprječavanja zloupotrebe. Najbolje bi bilo da to uradi Ustavni sud BiH, kao što kontroliše korištenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Ali, to iziskuje ustavne reforme, a to, opet, znači da nema političkog konsenzusa. Svi smo, stoga, svjesni da je svaki savjet uzaludan! Dok se svijest građana ne promijeni u cijeloj BiH, nema nam pomoći", zaključio je naš sagovornik.

(klix.ba)

Procitano 193 puta

S5 Box