Vijesti iz BiH
četvrtak, 26 Septembar 2019 00:00

Loša zakonska regulativa je najveći neprijatelj bh. šuma

Ocijeni...
(0 glasova)

suma2Bosna i Hercegovina ima svoje prašume, tačnije njih 12, izuzetno bogate florom i faunom. Nažalost, ove činjenice u javnost dospiju rijetko, a kad se to i desi često je povod tužan kao što su veliki požari u Amazonu ovog ljeta.

Bosanskohercegovačke prašume su ugrožene od globalnih faktora (klimatske promjene, kisele kiše...), požara, opće nebrige i štetnog djelovanja pojedinaca. Međutim, teritorijalna iscjepkanost i neusaglašenost nadležnosti i odgovornosti različitih nivoa vlasti i nepostojanje odgovarajućih zakona dodatno ugrožava budućnost bh. prašuma.

U bosanskohercegovačkim prašumama obitavaju životinje poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, kao i orlovi, sokolovi, tetrijebi, kosovi, jarebice i druge ptice. Najzastupljenija su stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena, smreke... Najpoznatija prašuma u Bosni i Hercegovini je Perućica, koja se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska na području općine Foča. Perućica je ujedno i najveća i među posljednjim sačuvanim prašumama u Evropi, a u njoj je registrirano više od 170 vrsta grmlja i drveća, od kojih su neka stara i po 300 godina. Procjenjuje se da je Perućica, u kojoj ljudska ruka nikad nije utjecala na rađanje, život i smrt biljaka, stara 20.000 godina.

Osim Perućice, ostale bosanskohercegovačke prašume su Ravna vala na Bjelašnici, Mačen do kod Kladnja, Trstionica kod Kaknja, Janj kod Šipova, Bobija na Grmeču, Crni vrh kod Bosanskog Petrovca, Lom kod Drinića, Plješevica kod Bihaća, zatim prašumski rezervat Malovčića dolina kod Sanskog Mosta, Golija i Masna luka u parku Blidinje. Njihova se ukupna površina kreće oko 160.000 hektara.

Početkom ove godine iz štampe je izašla fotomonografija Prašume Bosne i Hercegovine autora Azera Jamakovića, Muhameda Smailhodžića i Almina Tabaka, u izdanju Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine.

Sa Muhamedom Smailhodžićem razgovaramo o šumskim resursima BiH, o stanju i budućnosti bh. šuma, te o odnosu države i društva prema njima.

Po čemu su bosanskohercegovačke prašume prepoznatljive i jedinstvene u regionalnim i evropskim okvirima?

- Prije svega, javnosti je, prije objavljivanja ove fotomonografije, bilo malo poznato da BiH ima svoje prašume. To je svakako bilo poznato užoj stručnoj javnosti ali se, na neki način i svjesno krilo kako bi se na taj način iste sačuvale. Svakako je, čak i u svjetskim okvirima, bila poznata prašuma Perućica, a evo vidimo da naša država ima još prašumskih rezervata. Posebnost bosanskohercegovačkih prašuma ogleda se u njihovom autohtonoj bioraznolikosti, biodiverzitetu, te u bogatstvu životinjskim svijetom. Posebno obilježje bosanskih prašuma je njihova iskonska očuvanost uz minimalno ili nikakvo prisustvo čovjeka, te kao takve predstavljaju prave prirodne bisere. Treba istaći i to da su naše šume, ne misleći samo na prašume, pravi raritet kako u Evropi tako i u svijetu, jer se radi uglavnom o prirodnim šumama koje se same obnavljaju. Recimo, u Evropi su rijetke ovakve šume, tako da stranci sa velikim oduševljenjem gledaju na naše prirodne šume, dok mi sami ponekad nismo svjesni ovog prirodnog blaga.

Prema podacima posljednje inventure šuma, rađene od 2006. do 2010. godine, površine pod šumama u Bosni i Hercegovini veće su nego prije rata, ali kvalitet šuma je smanjen usljed ratnih razaranja, neplanske sječe, požara i nebrige. Kako vratiti kvalitet šumama?

- Baš kako ste i naveli, površine šuma, prema podacima posljednje Nacionalne inventure šuma su povećane. Tako od cijele površine Bosne i Hercegovine, na šume i šumska zemljišta otpada oko 62 posto površine. Rezultati pomenute inventure ukazali su na bolje stanje šuma nego što se to očekivalo, tako da možemo tvrditi da imamo izuzetan resurs kojeg, nažalost, država nije svjesna. Svakodnevno slušamo kako su bosanske šume uništene, međutim, stanje nije baš takvo. Ponekad se šumari neosnovano optužuju, iako su oni ti koji su, u najvećoj mjeri „krivci“ za očuvanje naših šuma jer oni su, u sadašnjim okolnostima nepostojanja zakona o šumama na federalnom nivou, svojim entuzijazmom i brigom uspjeli sačuvati bosanske šume. Ratna dejstva , bespravne sječe, požari i drugi faktori, svakako su negativno utjecali na kvalitet šuma. Međutim, imamo bazu koja nam nudi sve preduslove, uz poštivanje struke i nauke, te uz kvalitetna zakonska rješenja, da bosanske šume budu nadaleko prepoznatljive.

Posljednjih godina svjedočimo masovnim akcijama pošumljavanja širom svijeta, gdje se države takmiče u milionima sadnica. U BiH taj projekat se radi kroz kampanju "Let's Do It" i do sad je zasađeno oko 600.000 sadnica. Koliko ovakvi projekti mogu da promjene stanje na terenu?

- Još jednom napominjem, bez svijesti države o značaju šuma, te bez kvalitetnog zakonskog okvira, biće teško da šumari na svojim plećima nose teret očuvanja i zaštite ovog prirodnog blaga. Vidite, preduzeća koja gazduju državnim šumama imaju svoje planove i obaveze kada je u pitanju uzgoj šuma. Između ostalog mislim i na pošumljavanje koje se provodi svakodnevno, međutim, javnost to ne vidi, vidi se samo kamion koji vozi trupce. Svakako, mislim da ima tu i malo inertnosti samih šumara u smislu same promocije u javnosti onoga što oni svakodnevno rade tako da se u javnosti oduvijek ima mišljenje kako oni jedino sijeku i uništavaju šume. Međutim, istina je sasvim drugačija. Bez šumara, situacija bi zasigurno bila katastrofalna. Kada su u pitanju akcije raznih organizacija na pošumljavanjima, to svakako treba pohvaliti jer to pruža olakšicu i pomoć samim preduzećima koja gazduju šumama. Svakako se na taj način podiže i svijest javnosti o značaju ovog prirodnog bogatstva.

Sa kim imate saradnju na međunarodnom nivou u cilju zaštite bosanskohercegovačkih šuma?

- Međunarodna saradnja u oblasti šumarstva, posebno zaštite šuma, svakako je prisutna. Šumarski stručnjaci su često prisutni na međunarodnim simpozijumima koji se tiču ove problematike. Treba istaći posebnu saradnju sa Generalnom direkcijom šuma republike Turske, koji daju nesebičnu podršku, posebno na polju zaštite šuma od požara.

Sanadin Voloder (Al Jazeera)

Procitano 281 puta

S5 Box