Vijesti iz BiH
ponedjeljak, 04 Novembar 2019 00:00

Posao u BiH: Rad praznicima, neplaćeno prekovremeno, uskraćivanje godišnjeg

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Kašnjenje plaća, prekovremeni rad, čekanje ugovora, neplaćeni rad praznicima i na slobodne dane, uskraćivanje prava na godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo i dalje su gorući problemi radnika u našoj zemlji.
Sve to se dešava pored jasno određenog Zakona o radu, a sve zbog malverzacija poslodavaca koji uspješno zaobilaze zakonske odredbe.

U skladu s podacima sindikata radnika moglo bi se reći kako je prosječan radnik u BiH, uglavnom u realnom sektoru, onaj koji čeka stalni ugovor o radu i stalno obnavlja ugovor na određeno vrijeme, ima jedan dan slobodan u sedmici, radi prekovremeno zbog manjka radnika, nije plaćen za taj rad te u većini slučajeva ima nekoliko dana gosišnjeg odmora kad mu poslodavac to dozvoli. Svaka od ovih stavki u suprotnosti je s odredbama Zakona o radu FBiH i Zakona o radu RS-a.

Ove godine 256 radnika bez ugovora u KS

Inspektori rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo u prethodnoj godini izvršili su ukupno 3.298 inspekcijskih nadzora, od čega 1.162 inspekcijska nadzora na osnovu dostavljenih prijava građana.

Tako je zbog kršenja propisa iz oblasti radnih odnosa izdato ukupno 1.040 prekršajnih naloga u iznosu od 636.768 KM, a pred nadležnim sudom pokrenuta su četiri prekršajna postupka. U istom periodu inspektori rada na području KS otkrili su 450 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.
U prvih devet mjeseci ove godine sarajevski inspektori rada izvršili su 3.037 inspekcijskih nadzora od kojih je 1.171 nadzor izvršen prema zahtjevima građana, odnosno radnika. S tim u vezi, izdato je ukupno 789 prekršajnih naloga u iznosu od 541.488 KM i podnesena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Od januara do septembra ove godine inspektori u KS zatekli su 256 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.

Analizirajući prijave koje stižu do inspekcije, govori nam glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić, najveći broj prijava podnose nepoznate osobe ukazujući na okolnosti rada bez ugovora, neisplaćivanje naknade za prekovremeni rad, neisplaćivanje plaće, uskraćivanje prava na korištenje godišnjeg odmora…

"Evidentno je da radnici tek nakon prestanka rada prijavljuju kršenje prava iz radnog odnosa koja su se dešavala za vrijeme trajanja radnog odnosa. Nije rijedak slučaj da radnici prijave kako su nezakonito dobili otkaz, a onda se tokom kontrole utvrdi da nije riječ o otkazu ugovora o radu, već o prestanku ugovora o radu zbog isteka roka na koji je zaključen", kazala nam je Brdarić.

Ništa bolja situacija nije ni u Tuzlanskom kantonu gdje su inspektori rada prošle godine prilikom 3.429 nadzora zatekli 1.075 radnika bez regulisanog radnopravog statusa u skladu sa zakonom. Stoga su u 2018. na području TK izdata 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM.

Od januara do kraja septembra ove godine tuzlanski inspektori otkrili su 709 radnika bez zaključenih ugovora o radu.

"Naši inspektori kontinuirano vrše nadzore u svim oblastima rada pri čemu je prioritet posvećen kontroli radnog angažovanja zatečenih osoba te kontroli zakonskih odredbi koje se odnose na prekovremeni rad i isplatu plaće u zakonski propisanom roku", kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Inače, kako piše u Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Inspekcija rada RS-a je za devet mjeseci ove godine izvršila 3.937 kontrola, od čega je 1.314 bilo s utvrđenim nepravilnostima zbog čega je izrečeno 1.007 upravnih mjera, izdato 377 prekršajnih naloga u vrijednosti od 732.150 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 79 prekršajnih prijava.

"Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na obračun i rokove isplate plaća i naknada, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu te provođenje mjera zaštite na radu. Posebna pažnja svih nadležnih inspektora Inspektorata RS-a usmjerena je na suzbijanje neprijavljenog rada, odnosno 'rada na crno'. Ove godine 287 radnika u RS-u nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja", kazali u nam iz Inspektorata RS-a.

Angažovanje radnika na crno, dodaju iz Inspektorata RS-a, najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

Pored redovnih kontrola, inspektori rade i u popodnevnim smjenama, vikendom, kao i u saradnji s drugim nadležnim organima.

"Za radnike je veoma važno da se informišu o rokovima u kojima se mogu obratiti inspekciji rada jer je Zakonom o radu propisano da se radnik može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede. Nakon isteka tih rokova, radnik zaštitu svog prava može tražiti samo sudskim putem", ističu iz Inspektorata RS-a.

Zloupotreba ugovora na određeno vrijeme

Pored prijavljivanja slučajeva inspekciji, brojni radnici koji se nađu na meti zloupotrebe poslodavaca traže pomoć od Saveza samostalnih sinidkata BiH. Najviše se žale, saznajemo iz saveza, na zloupotrebe zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme.

"Veliki broj poslodavaca zloupotrebljava odredbe Zakona o radu te radni odnos na neoodređeno i određeno vrijeme stavlja u ravnopravnu poziciju, odnosno ne utvrđuje bilo kakve izuzetke, odnosno opravdane razloge za zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, osim u slučaju stručnog osposobljavanja pripravnika kada se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme. U okviru mjera za sprečavanje zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme, zakonom je utvrđeno pod kojim uslovima će se ugovori o radu smatrati ‘uzastopnim’ te kada će se smatrati ugovorima na neodređeno vrijeme. Iako zakon nije utvrdio da radni odnos na određeno vrijeme nije izuzetak u odnosu na radni odnos na neodređeno vrijeme, kao mjera sprečavanja zloupotrebe utvrđeno je samo vremensko ograničenje u pogledu najdužeg perioda, to jeste period od tri godine. Uslov da se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme vezan je za nepostojanje prekida rada, odnosno prekidi kraći od 60 dana ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod obnovljenog, odnosno uzastopnih ugovora o radu. Iako pojedini poslodavci prave prekide rada duže od 60 dana, postoji i veliki broj poslodavaca koji ispunjenjem ovih uslova ne ponude radniku zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a što su obavezni", pojašnjavaju nam iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Posljednjih godina zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme postalo je pravilo u BiH, dodaju iz Saveza te stoga veliki broj radnika nikad ne uspije zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme ili dobiti stalni ugovor.

Neplaćeni prekovremeni rad je još jedna zloupotreba poslodavaca kojoj su izložene hiljade radnika u BiH, a o čemu se vrlo malo govori.

Zakonom o radu propisano je da je prekovremeni rad izuzetak od punog radnog vremena koje traje 40 sati sedmično, a kojem radnik na zahtjev poslodavca može biti izložen samo u slučajevima više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe. Međutim, iako bi poslodavac samo u nepredviđenim situacijama koje nije mogao izbjeći mogao ostavljati radnika duže na poslu, prekovremeni rad postao je redovna pojava koju poslodavac najčešće koristi kako bi nadoknadio nedostatak radne snage, ističu iz saveza.

"O povećanju plaće temeljem prekovremenog rada suvišno je govoriti s obzirom na to da veliki broj poslodavaca ne samo da ne vodi evidenciju o radnom vremenu, već ne uručuje ni obračun plaća na kojim je evidentiran prekovremeni rad. Gotovo ista situacija je i u slučajevima isplate za noćni rad i rad tokom praznika", dodaju iz saveza.

Nema kolektivnih ugovora

Prekovremeni rad slijede kašnjenje isplate plaća i doprinosa te isplate otpremnina u slučajevima otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, kao i nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora i porodiljskog odsustva te nezakonitog otkaza ugovora o radu.

"Posebno zabrinjavajući problem predstavlja nepokrivenost kolektivnim ugovorima kojim bi se trebala urediti materijalna prava radnika, tako da su radnicima uskraćena određena prava koja bi imala uticaj na njihov ekonomsko-socijalni položaj. Zbog nepostojanja kolektivnih ugovora, poslodavci sami općim aktima utvrđuju prava radnika, što im omogućava propisivanje zakonskog minimuma. Tako veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću, a razliku daju 'na ruke', čime su radnici znatno oštećeni", ističu iz saveza.

Zbog svih zloupotreba poslodavaca pojedini radnici traže reakcije nadležnih, dok je veliki broj onih koji šute u strahu da će izgubiti posao, zbog čega se vjeruje da je broj poslodavaca koji krše Zakon o radu dosta veći od onog koji je prikazan u inspekcijskim nalazima. Iz Saveza nam govore kako je to posebno naglašeno u manjim kantonima gdje postoje primjeri očiglednih kršenja prava radnika, ali koja tokom inspekcijskog nazdora ne budu utvrđena.

"Takva praksa pogoduje poslodavcima koji smišljeno zloupotrebljavaju zakonske propise znajući unaprijed da takva njihova aktivnost neće podlijegati bilo kakvim sankcijama. Radnici na taj način gube povjerenje u institucije sistema i rješavanje nastalog spora traže putem pravosudnih institucija. Iako sudska praksa pokazuje da su u najvećem broju slučajeva radnici bili u pravu, naplata štete po presudama postaje daleko složenija", kazali su nam na kraju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ovakav položaj radne snage te odnos poslodavaca prema radnom zakonodavstvu u BiH, kako smo ranije pisali, dovodi do sve češćeg sagorijevanja na radnom mjestu, stresa, depresije, anksizonosti i uništavanja mentalnog zdravlja radne snage u BiH. Ali, pored brige o egzistencijalnim problemima, psihofizičko zdravlje daleko je od prioriteta građana Bosne i Hercegovine.

Ipak, koliko je Bosancima i Hercegovcima dogorjelo i koliko su sagorjeli od teških uslova rada, dovoljno govori činjenica da je samo u prvoj polovini 2019. godine našu zemlju napustilo 30.000 ljudi.

(klix.ba)

Procitano 142 puta

S5 Box