Vijesti iz BiH
ponedjeljak, 13 Januar 2020 00:00

Rat za grunt u Republici Srpskoj

Ocijeni...
(0 glasova)

nsrsBiskupska konferencija u BiH optužila je entitetske vlasti u Republici Srpskoj za uzurpaciju crkvene i privatne imovine.

Biskupska konferencija u BiH: Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske najviše pogađa žrtve ratnog etničkog čišćenja.

Zemljište koje je u općini Mahovljani, oko 20 kilometara od Banja Luke koristila katolička crkva uknjiženo je na Republiku Srpsku, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, nakon što su entitetske vlasti počele primjenjivati entitetski Zakon o premjeru i katastru.

To je izazvalo oštru reakciju Biskupske konferencija u BiH. Biskupi smatraju da je zakon izgovor za legalno otimanje crkvene imovine u tom dijelu zemlje, kao i oduzimanje privatne imovine Hrvata i Bošnjaka, koje je vojska bosanskih Srba ubila ili protjerala tokom rata devedesetih.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS-a tvrde da se radi o uobičajenoj harmonizaciji podataka o nepokretnostima, poput zemljišta, zgrada, stanova i poslovnih prostora, i da sudovi imovinu knjiže u vlasništvo entiteta jedino tamo gdje nije moguće utvrditi vlasnika nepokretnosti.

Biskupska konferencija, a ranije i Islamska zajednica u BiH, kao i brojna udruženja povratnika u RS-u odbacili su tvrdnje Vlade Republike Srpske da je Zakon o premjeru i katastru urađen u skladu sa međunarodnim standardima, kao i to da je cilj zakona uspostavljanje tačne i ažurne evidencije o nepokretnostima i pravima na njima, kako bi se pojednostavio i ubrzao pravni promet nepokretnosti u tom entitetu.ž

'Nastavak etničkog čišćenja'

Ne postoje podaci o broju nepokretnosti koje bi mogle biti uknjižene na entitet, no Biskupska konferencija se boji da se slučaj svakako neće zaustaviti samo na imovini crkve u Mahovljanima, nazivajući ovaj zakon nastavkom etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka iz Republike Srpske.

Komisija Iustitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH zakon je nazvala perfidnim načinom da se pod plaštom evidentiranja nekretnina u RS-u „omogući 'pravo' na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima“.

„Cjelokupan proces koji ovo omogućuje odvija se na način da Komisija, koju ustanovljuje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, u katastarskoj općini u kojoj kani osnovati katastar nepokretnosti, objavljuje javni oglas 30 dana prije početka izlaganja podataka. Osobama kojih se to tiče i koje se ne jave na ovaj oglas, Komisija postavlja privremenog zastupnika“, rekli su u Biskupskoj konferenciji, tvrdeći da iskustva brojnih fizičkih i pravnih osoba pokazuju da se evidentiranje nekretnina u RS-u ne radi dovoljno transparentno, i da vlasnici gube svoju imovinu, „jer uglavnom ne budu ni obaviješteni“.

Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske najviše pogađa one čije je prebivalište odnosno boravište „nepoznato“. To su najčešće žrtve ratnog etničkog čišćenja, smatraju iz Biskupske konferencije, kao i oni koji budu pozvani radi sudjelovanja u postupku izlaganja podataka, a ne odazovu se niti opravdaju svoj izostanak.

Iz entitetske Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS-a ne prihvataju kritike, tvrdeći da se cijeli proces odvija krajnje transparentno.

„Lično se pozivaju sva lica upisana u javne evidencije o nepokretnostima“, kazali su iz Republičke uprave za Al Jazeeru, dodajući da Zakon omogućava i sudsku zaštitu svakom licu koje smatra da su mu narušena određena vlasnička prava, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.

„Licima čije je prebivalište i boravište nepoznato određuje se privremeni zastupnik (advokat)“, rekli su u Republičkoj upravi, dodajući da je u svim pravnim sistemima poznat institut privremenog zastupnika u zaštiti prava i interesa fizičkih i pravnih lica čije je prebivalište i boravište nepoznato.

'Uzrok novih tenzija'

Dodatnu reakciju u Republici Srpskoj izazvao je Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, kojeg je Narodna skupština Republike Srpske usvojila krajem prošle godine.

Tim Zakonom se uređuje pravo na posjed i korištenje zemljišta dodijeljenoga srpskim i crnogorskim dobrovoljcima iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata.

Klubovi delegata bošnjačkog i hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a pokrenuli su postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon pred Ustavnim Sudom RS-a, ocjenjujući da je to novi udar na imovinu Bošnjaka i Hrvata u RS-u.

Iz Biskupske konferencije smatraju da se Zakon odnosi na zemljište koje su vlasti iz prve i druge Jugoslavije oduzimale privatnim osobama i Katoličkoj Crkvi u BiH. Ističu da bi „provedbom ovoga Zakona bila trajno oteta imovine koju su otuđile državne vlasti između dva Svjetska rata pa sve do 1955. godine“.

„S obzirom na bolna sjećanja tijekom ratnih stradanja i protjerivanja stotina tisuća građana BiH, Komisija (Biskupske konferencije BiH) izražava utemeljenu bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog Zakona mogao biti završni čin - za budućnost naše zemlje - fatalnog etničkog čišćenja i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine“.

Iz Republike uprave imaju drugačije tumačenje i na takve optužbe. Tvrde da su dobrovoljci balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata već stekli pravo svojine na određenom zemljištu u skladu sa propisima koji su važili u vrijeme kada im je to zemljište dodijeljeno neposredno nakon Prvog svjetskog rata.

„Dakle, to su već stečena prava“, ističu u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove RS-a, dodajući da je zemljište dobrovoljcima dodijeljeno iz tadašnje državne svojine Кraljevine Jugoslavije, a nikako iz privatne svojine, „a pogotovo ne iz državne odnosno društvene svojine koja se kao pravni institut pojavila u doba socijalističke Jugoslavije“.

Hrvati Posavine

Francisko Brdarić, predsjednik Hrvatskog bloka Bosne i Hercegovine ocjenjuje da su ovim zakonskim rješenjima u RS-u najviše pogođeni Hrvati iz Bosanske Posavine koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove i imovinu tokom posljednjeg rata.

On je za Al Jazeeru rekao da je žalosna činjenica da otuđenjem privatnih posjeda Hrvata do sada prolazi bez reakcije.

Brdarić je zatražio od Predsjedništva BiH i međunarodnih institucija da pokrenu apelaciju pred Ustavnim sudom BiH na zakone u RS-u koji su diskriminatorni.

Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine smatra da su problemi sa nepokretnostima u RS-u samo posljedica ranijih političkih dešavanja u BiH.

On podsjeća da su vlasti u RS-u prošle bez sankcija još kada su donijele entitetski Zakon o šumama, prema kojem su šume države Bosne i Hercegovine prešle u vlasništvo entiteta Republika Srpska, iako je Visoki predstavnik u BiH 2005. godine donio Zakon o zabrani upravljanju državnom imovinom do donošenja državnog zakona.

Biskupska konferencija BiH pozvala je domaće i međunarodne političke strukture na „ispravljanje dosadašnjih nepravdi i sprečavanje novih“.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Procitano 105 puta

S5 Box