Vijesti iz BiH
utorak, 24 Mart 2020 00:00

Društvene mreže: Kliconoše dezinformacija i panike

Ocijeni...
(0 glasova)

mediji1U nezamislivoj eksploziji društvenih mreža internet koristi više od 4,5 milijarde ljudi. Ono što smo u ne tako davna vremena žargonski zvali "Radio Mileva", s brzim i neograničenim protokom lokalnih informacija, bila je domaća naivna replika i preteča interneta.
Panika preko društvenih mreža

Facebook je najjača društvena platforma s više od milijardu aktivnih članova. Više od 52 posto surfanja internetom odvija se preko mobitela. Operativni sistemi Android, Windows, pretraživači Chrome, Google, desktopi, laptopi, tableti – virtuelna su oružja globalnog sela. Uporedo s pandemijom korona virusa odvija se bespoštedna čudovišna "utakmica" širenja dezinformacija, sumnjivih savjeta, pogrešnih uputa, kontroverznih upozorenja kako se spasiti od ove "nove" bolesti.

Budući da je riječ o globalnoj pošasti, a dezinformacija i vijesti koje šire paniku nije pošteđeno nijedno društvo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nazvala je novi korona virus infodemijom. Taj termin podrazumijeva širenje teorija zavjere i informacija koje nemaju utemeljenje u struci.

Mediji u globalnom smislu (distributeri informativnih sadržaja) danas plasiraju informacije i dezinformacije, a zanimljivo je da "infodemije" nije bilo u slučajevima epidemija ranijih, vremenskih bliskih "generacija" virusa zike, ebole, SARS-a, MERS-a. Nauka kaže da tokom masovne psihoze ljudi gube sposobnost procjene stvarnosti, što masama može ostaviti nepopravljive posljedice.

Čitanje i povođenje za sumnjivim uputama na društvenim mrežama "kako se zaštititi od korona virusa" nadahnjuje ljude lažnim prosudbama i idejama, koje se nezaustavljivo šire.

'Trebalo zabraniti komunikacije'

"Psihologija mase je učinila da se ljudi počnu osjećati uplašeno. Izostala je komunikacija između javnosti i ljudi koji su upoznati o problematici. Napravili smo paniku, kao i prije deset godina, kada je bila svjetska pandemija svinjske gripe. Za deset godina globalizacija i društvene mreže su uznapredovali i uticaj dezinformacija je još veći. Treba da naučimo ljude da korona virus nije novi virus, to je familija koja izaziva običnu prehladu", izjavio je nedavno Rijad Konjhodžić, specijalist genetičke medicine i molekularne dijagnostike.

Zanimljivo je, uzgred rečeno, da vrsnog stručnjaka nema ni u jednom kriznom štabu Kantona Sarajevo, Federacije BiH ili Bosne i Hercegovine.

Panika u Italiji usljed pojave korona virusa zagušila je zdravstveni sistem 60-milionske države jer su ljudi bukvalno svojim tijelima blokirali službe hitne pomoći i intenzivne njege, posebno stariji ljudi zbog zastoja u disanju. Italija u svom zdravstvenom sistemu nema porodičnu medicinu.

"Trebalo je na neki način zabraniti komunikacije koje se šire posredstvom društvenih mreža jer je svako dobio mogućnost govoriti o korona virusu na osnovu 'rekla-kazala'. Situacija u Italiji manje je dramatična od slike koju su stvorili razni mediji", kaže Claudio Reverberi, anesteziolog iz Modene (regija Emilia-Romagna).

Siva zona uputa

S njim se slaže dr. Augusto Palermo, specijalist ortopedije i traumatologije i načelnik ustanove "Ortopedia Auxologico" u Milanu (Lombardija).

Kaže da nisu uspjeli regulirati stres i paniku.

"Nismo bili spremni na to, nismo primijenili drastične mjere; nije toliko bio strašan broj oboljelih i zaraženih u odnosu na broj lica koja su potpuno zatrpala hitne i službe intenzivne njege", kaže Palermo.

Uporedo sa službenim informacijama o broju oboljelih u svijetu i medicinskim savjetima koje u direktnim televizijskim kontaktima daju ovlaštena državna lica, na društvenim mrežama postoje nepregledne sive zone tzv. zdravstvenih uputa nepoznatih "stručnjaka".

Iako je i medicinska nauka još daleko od vakcine koja bi "ubila" korona virus, "internetski torabijevci" već su mu "dohakali". Takvi šire famu, npr., da bijeli luk može spriječiti korona virus, a WHO konstatira da za to nema dokaza. Ustvari, ne postoji nijedna čudotvorna biljka koja to može. No, ta dezinformacija opustošila je tezge marketa s bijelim lukom širom svijeta, a zabilježeni su i slučajevi predoziranja bijelim lukom, srećom, bez težih posljedica.

Virtuelni filteri pustili su u promet jednu od najcitiranijih objava, da li kineskih ili japanskih, ali "ljekara" (naravno, bez personalizacije), prema kojoj su vlažna usta zaštita respiratornog trakta.

Kako napraviti proizvod za dezinfekciju?

Drugim riječima, uzimanje tečnosti spriječit će ulazak korona virusa u organizam tako što ćete svakih 15 minuta popiti nekoliko gutljaja vode. Medicina, međutim, nema dokaza da to pomaže.

No, neko iz svijeta nauke, hrvatski naučnik, molekularni biolog i direktor Projekta ljudskog glikoma dr. Gordan Lauc, smatra da čovjek ima prirodnu barijeru za odbijanje virusa.

"Naše sluznice funkcioniraju ako ih ne presušimo. Suhi zrak je opasan, treba ga izbjegavati, treba vraćati vlagu u zrak i to sami možemo napraviti", rekao je Lauc.

Na društvenim mrežama i portalima mogu se naći različita uputstva kako se čak i od "Domestosa" može napraviti jeftin dezinficijens, dok stručnjaci s londonskog Fakulteta za higijenu i tropsku medicinu smatraju da se kod kuće ne mogu napraviti efikasni proizvodi za dezinfekciju.

Na društvenim mrežama, ali i mainstream medijima moglo se čitati da je korona virus sličan sezonskoj gripi te da je stopa smrtnosti gotovo ista. Međutim, eksperti iz WHO-a smatraju da nije tako i da je bolest COVID-19 smrtonosnija. Gruba procjena od približno jedan posto smrtnosti od korona virusa navodi na zaključak da je COVID-19 gotovo deset puta smrtonosniji od obične gripe, od koje godišnje u svijetu strada između 290.000 i 650.000 ljudi.

Opojne špekulacije o nastanku virusa

Predrag Kon, najpoznatiji srbijanski epidemiolog, kaže da je smrtnost između jedan i dva posto, ali je stepen obolijevanja od korona virusa manji nego od sezonske gripe. U nepregledni kaleidoskop sumnjivih informacija i na društvenim platformama i u drugim medijima, regionalnim i svjetskim, svakako spadaju i teorije zavjere o nastanku korona virusa.

Jedna od njih reći će da je nastao u laboratoriji kako bi oslabio ekonomsku moć Kine, a u besmislene, ali opojne i atraktivne špekulacije uključena je i farmakomafija. Osim sumnji i špekulacija, niko ne nudi nešto više, a u širenje takvih teorija uključili su se i neki srbijanski novinari.

Portal Washington Times objavio je izjavu navodnog stručnjaka za biološko ratovanje, Izraelca Danyja Shohama, koji je ubacio sumnju kako je moguće da je korona virus nastao u Kini u okviru njihovog programa za razvoj biološkog oružja, a potom je sam sebe demantirao na kazahstanskom portalu Factcheck.kz da "nema dokaza ili indikacija za takvo što".

Većina stručnjaka negira vještačku proizvodnju korona virusa.

S društvenih mreža potekla je i neutemeljena informacija da vakcina protiv korona virusa već postoji, te da će farmaceutske kompanije imati desetke milijardi zarade. Internetski zavjerenici imaju odgovor i zašto se još ne upotrebljava – čeka se da zahvati što veći dio svjetske populacije. No, istina je da nauka još nije izradila čak ni efikasnu vakcinu protiv SARS-a, također iz porodice korona virusa, koji se pojavio 2002. u Kini i proširio na još 40 zemalja, a suzbijen je četiri godine kasnije.

Panično pustošenje prodavnica

I televizijski nastup dr. Semira Osmanagića, stručnjaka za piramide u Visokom i civilizacije starih naroda koji je, koliko je poznato, doktorirao na historiji civilizacija, sigurno ne može doprinijeti adekvatnim pojašnjenjima o virusu, ali može zbuniti i dovesti u zabludu ionako unezvijerene građane, koji će u nevolji povjerovati da su tuneli piramida u Visokom s odgovarajućim strujanjima zraka alternativna metoda liječenja korona virusa baš kao, recimo, bijeli luk i voda. Ne treba naglašavati da je taj videomaterijal, koliko god atraktivan, toliko potpuno lišen stručne i edukativne vrijednosti, našao svoje mjesto u bespućima internetske prašume.

Panika koju su velikim, možda i najvećim dijelom stvorile društvene mreže opustošila je i markete s prehranom i apoteke u Bosni i Hercegovini. Spašavajući sebe i svoju porodicu, ljudi su napravili ogromne zalihe brašna, šećera, ulja i ostalih namirnica. Ostao je ogroman broj ljudi koji nisu bili ni toliko brzi, vjerovatno ni preplašeni, a, moguće, ni s dovoljnim količinama novca da krenu u "pustošenja" namirnica i drugih sitnica.

Da paniku mogu pojačavati i atraktivni naslovi na društvenim mrežama i portalima ukazao je jedan bh. kolega novinar objavivši nekoliko nasumično poredanih naslova koji "bride" od tzv. ekskluzive: "Zaraza se nastavlja širiti", "Panika u Mostaru", "Grom iz vedra neba", "Kadrovi koje lede krv u žilama"...

Sankcije za lažne vijesti

Zbog širenja dezinformacija Vlada bh. entiteta Republika Srpska donijela je odluku o kažnjavanju onih koji objavljuju lažne vijesti i izazivaju paniku zbog korona virusa. Prema toj odluci, za vrijeme trajanja vanredne situacije zabranjuje se iznošenje lažnih vijesti i tvrdnji kojima se izaziva panika i teže narušava javni red i mir ili onemogućava provođenje mjera institucija koje vrše javna ovlaštenja.

Predviđene kazne u rasponu su od 1.000 do 3.000 KM za fizička, od 3.000 do 9.000 za pravna, te 1.000 do 3.000 KM za odgovorna lica u pravnom licu.

Ogledni primjer širenja lažnih vijesti i panike i posljedica koje ih slijede jest Crna Gora.

Državno tužilaštvo uhapsilo je 12. marta jednu osobu zbog sumje da je na Facebooku objavila lažnu vijest o širenju korona virusa u Crnoj Gori. Dezinformacija je uzela maha, građani su navalili u markete u Podgorici i potpuno ih ispraznili.

Važna uloga medija

"Samo provjerene i tačne informacije mogu spriječiti širenje panike u vezi sa korona virusom, a glavnu ulogu u tome imaju mediji. Poplava dezinformacija na društvenim mrežama dovela je do stvaranja atmosfere da se nikome ne treba vjerovati, ni nauci, ni stručnjacima ni institucijama, i puno puta do sada mediji nisu znali kako da odgovore na to. Zato ja mislim da je glavna uloga medija u ovoj situaciji da povrate povjerenje ljudi", izjavila je za Radio Slobodna Evropa Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na Fakultetu za humanističke studije u Kopru.

U Hrvatskoj je uspostavljen sistem javnog informiranja o korona virusu posredstvom Nacionalnog stožera Civilne zaštite, koji prati službene izvore, prije svih Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva RH putem službenih sajtova. Na to su hrvatske vlasti i Vijeće za elektroničke medije upozorili glavne urednike jer su se u međuvremenu po pojedinim portalima počeli širiti nepotvrđeni izvještaji o korona virusu koji su mogli pogodovati širenju straha i panike.

Jedna od lažnih vijesti bio je audiozapis o tome da će Zagreb u roku osam sati biti stavljen u karantin, te da zvanične institucije prešućuju broj stvarno oboljelih. U Hrvatskoj se za širenje lažnih vijesti može dobiti novčana kazna ili 30 dana zatvora.

(Agencije)

Procitano 312 puta

S5 Box