Vijesti iz BiH
petak, 22 Maj 2020 00:00

Postaje li Banja Luka balkanska offshore oaza?

Ocijeni...
(0 glasova)

banjaluka3U bh. entitetu Republika Srpska registrovano je 200 fiktivnih firmi čiji su osnivači državljani Slovenije, otkriva poslovni portal Capital.

Bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku mediji opisuju kao 'offshore destinaciju za Slovence' Al Jazeera.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska registrovano je najmanje 200 fiktivnih firmi čiji su osnivači državljani Slovenije. Većina od tih firmi ne nalaze se na adresama koje su naveli prilikom registracije kod Okružnog privrednog sudu u Banjoj Luci, objavio je poslovni portal Capital, koji je proveo istraživanje.

Kako se navodi u tekstu, koji taj entitet opisuje kao "offshore destinaciju za Slovence", samo u banjalučkom naselju Borik u ulici Relje Krilatice u poslovnom kompleksu TC Borik prijavljeno je 20-ak firmi koje su osnovali slovenski državljani, premda se, navodi Capital, danas niti jedna od tih firmi ne nalazi na prijavljenoj adresi. Iz uprave TC Borika tvrde da te firme nikad nisu ni poslovale na njihovoj adresi, a da oni nikada nisu ni čuli za te firme.

Fiktivna registracija u Banjoj Luci firmi iz Slovenije problem je star nekoliko godina. Slovenski novinar Novica Mihajlović, koji je među prvim istraživao slučajeve fiktivnih slovenskih firmi u Bosni i Hercegovini, rekao je Al Jazeeri da neki Slovenci preko firmi u Banjoj Luci "izvlače dobit puno niže oporezovanu nego što bi to bio slučaj u Sloveniji".

Ideju Bosne i Hercegovine kao poreske oaze za Slovence promoviše i Rok Snežič, doktor poreskog prava iz Maribora.

Na web stranici Snezic.si stoje detaljna objašnjenja zbog čega bi slovenski privrednici trebali firme registrovati u Bosni i Hercegovini a ne u Sloveniji. Između ostalog, navodi se: "Oporezivanje dividendi u BiH je nula posto, u Sloveniji je 25 posto; PDV je u BiH 17 posto, u Sloveniji je 22 posto; Porez na motorna vozila i porez na luksuz je u BiH nula posto, u Sloveniji do 40 posto; porez na plovila u BiH nula posto, u Sloveniji do 15 posto". Još se dodaje i da "u BiH ne poznaju zakon o porijeklu imovine".

"Ali, moja firma i ja nismo otvorili nijednu firmu u Bosni i Hercegovini na fiktivnoj adresi […]. Dajem pravne i poreske savjete i ne tražim Slovencima adrese po Bosni i Hercegovini […]. Vjerujem da druge agencije koje nemaju licencu poreskog savjetnika to rade", tvrdi Snežič na pitanje Al Jazeere zbog čega neke slovenske firme nisu na adresama koje su naveli prilikom registracije.

"Imate u Sloveniji kvazi firmi koje se bave otvaranjem firmi na virtualnim adresama. Iz Banje Luke to radi firma koja nudi fiktivne adrese. Sam sam ih prijavio tržišnoj inspekciji", kaže Snežič.
Prećutna saglasnost vlasti

Za ekonomisticu Svetlanu Cenić priča oko spornih slovenskih firmi u Banjoj Luci nije tako prosta kako se čini. Vjeruje kako se cijeli proces odvija uz saglasnost vlasti. Ona se pita kako su neke firme uopće dobile registraciju u sudovima bez prave adrese.

"Nemoguće je da jedna firma posluje legalno, a da ne postoji njena jasna adresa i kontakt podaci", kaže Cenić.

"Ako neke firme nemaju tačnu adresu, kako se uspostavlja bilo kakva službena prepiska sa njima", pita se Cenić, dodajući da to što već godinama niko ne provjerava zakonitost poslovanja sumnjivih firmi koje su u Banjoj Luci osnovali slovenski državljani, daje joj za pravo da sumnja da se cijeli proces odvija u dogovoru sa vlastima.

"A, da bi vlast okretala glavu od tog problema, znači da je neko uzeo pare".
Niko da problem istraži do kraja

U entitetskim institucijama Republike Srpske niko u ovom trenutku nije spreman da preuzme odgovornost i problem istraži do kraja, prema odgovorima koje je dobila Al Jazeera iz najmanje četiri tijela entitetske vlade.

Iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske objašnjavaju kako "registraciju privrednih subjekata, kako domaćih, tako i privrednih subjekata iz inostranstva, vrše nadležni privredni sudovi, dok inspekcijski nadzor i kontrolu nad njihovim poslovanjem vrši Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske". "Oblast registracije privrednih subjekata u nadležnosti je Ministarstva pravde Republike Srpske", naveli su u odgovoru.

Iz Ministarstva pravde pak tvrde da registracija poslovnih subjekata nije u njihovoj već u nadležnosti privrednih sudova. Iz Okružnog privrednog sudu u Banja Luci za Capital su rekli da sud "nije dužan da vrši provjere tačnih adresa sjedišta firme".

Veće ingerencije, kaže za Al Jazeeru portparolka Uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske Dušanka Makivić, nema ni inspekcija.

"U slučaju kada bismo dobili predstavku za kontrolu takvih firmi, inspektor bi izašao na lice mjesta. Ukoliko je riječ o fiktivnim firmama, inspektor Inspektorata Republike Srpske bi mogao samo da registruju da na toj adresi nije niko zatečen, te da je potrebno da istražni organi provedu dalje istrage", kaže Makivić.
Kako do vlasnika?

Analitičari smatra da Slovenija u ovom slučaju čak trpi i veću štetu od Bosne i Hercegovine, jer slovenski državljani izvlače novac iz zemlje, pa više čudi da se slovenska Vlada i pravosuđe nisu nikada bavili ovim problemom.

Objašnjavajući slučaj fiktivnih slovenskih firmi u Bosni i Hercegovini istraživačka novinarka iz Sarajeva Miranda Patrucić kaže da samim tim što firma koristi fiktivnu adresu navodi na sumnju da firma nema stvarnu djelatnost već da se koristi za sumnjive poslove poput pranja novca ili utaju.

"Ako firma ima legitimnu aktivnost, ima i adresu. Vrijedilo bi provjeriti ljude koji su te firme registrovali i naravno čime se bave. Jedna od osnovnih stvari koje provjeravamo na samom početku je - gdje je firma prijavljena i ko se vodi kao vlasnik, odnosno direktor - stvarna osoba ili proxy [punomoćnik]", kaže Patrucić.

"Vrlo je vjerovatno da te firme imaju račune u našim [bosanskohercegovačkim] bankama, tako da tragovi postoje ukoliko bude interesa da se to istraži", zaključuje Patrucić.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Procitano 824 puta

S5 Box