Vijesti iz BiH
četvrtak, 11 Juni 2020 00:00

Male hidroelektrane u BiH: Sve što nam vlasti i investitori ne žele reći

Ocijeni...
(0 glasova)

minielektranaUdruženje Eko akcija Sarajevo odgovorilo je na nekoliko ključnih pitanja o malim hidroelektranama u BiH.

U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 106 malih hidroelektrana. A barem ih je još 340 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Na kraju u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane.

Postavlja se pitanje da li se male hidroelektrane prave jer BiH nema dovoljno električne energije? Iz Udruženja Eko akcija odgovaraju sa NE.

"Izgradnja MHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje investitori - uglavnom izvanredno povezani s vlastima i stranačkim krugovima. Zahvaljujući izdašnim poticajima, izgradnja malih hidroelektrana je posao na kojem se odlično zarađuje. Sve su 104 male hidroelektrane 2019. godine proizvele 497,99 GWh i to je tek 3,1% od ukupno proizvedene električne energije u BiH", ističe se iz ovog Udruženja.

U BiH se proizvodi daleko više električne energije nego što troši: 2019. godine je proizvela ukupno 16.074 GWh, a potrošila 12.033 GWh.

Jedno od pitanja je da li male hidroelektrane donose lokalnim zajednicama nova radna mjesta? Odgovor i na ovo pitanje je NE.

"Zbog visoke automatizacije malih hidroelektrana, u njima radi minimalan broj radnika. Zavisno od lokacije, male hidroelektrane zapošljavaju maksimalno jednog radnika po postrojenju. Svih 400+ planiranih malih hidroelektrana u BiH zaposlilo bi manje radnika nego jedna omanja tvornica.Zbog visoke automatizacije rada, broj radnika koje nakon izgradnje zapošljavaju male hidroelektrane je simboličan", ističe se.

Negativan je odgovor i na pitanje da li lokalne zajednice ostvaruju značajne prihode iz koncesionih naknada koje plaćaju vlasnici malih hidroelektrana.

Naime, koncesione naknade su vrlo niske: od 1 do 3% ukupnog prihoda svake male hidroelektrane.

"Investitori malih hidroelektrana potpisuju koncesione ugovore obično na 30, a u zadnje vrijeme, sve češće i na 50 godina. Ugovori se potpisuju s lokalnim vlastima, a raspodjela koncesionih naknada zavisi i od entiteta i od pojedinih kantona", pojašnjava se.

Opština Fojnica je na ime koncesionih naknada od svih šest malih hidroelektrana na svojoj teritoriji od 2015. do 2018. godine ubirala od 44,6 do 59,6 hiljada KM (1,38% do 1,85% ukupnog opštinskog budžeta). Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana (skoro trećina ukupnog broja u BiH), koncesionim naknadama ubire svega 0,46% svog ukupnog prihoda3.

Na pitanje da li BiH izgradnjom malih hidroelektrana ispunjava svoje međunarodne obaveze u kontekstu klimatske krize? Odgovor je NE.

"Cijeli ovaj region vrlo malo doprinosi ukupnim emisijama stakleničkih gasova na planeti. BiH u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075 procenata. Tri najveća emitera stakleničkih gasova su Kina, Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države i proizvode 14 puta više stakleničkih gasova od čak 100 zemalja s dna tabele zemalja rangiranih po proizvodnji stakleničkih gasova 4. BiH može smanjiti emisije stakleničkih gasova, ali nikad nije dobila značajniju međunarodnu pomoć da npr. fosilna goriva (ugalj) koja koristi za proizvodnju električne energije zamijeni energijom iz obnovljivih izvora", ističe se iz Eko akcije.

BiH je 2019. godine iz obnovljivih izvora proizvela 40% ukupno proizvedene električne energije. Da je članica EU, BiH bi po ovom parametru bila na visokom osmom mjestu (među 28 zemalja)

"Šteta koja nastaje izgradnjom malih hidroelektrana neuporedivo je veća od štete izazvane izgradnjom solarnih i vjetroelektrana. Energije vjetra i sunca predstavljaju istinsku budućnost održive, obnovljve energije u BiH. Izgradnjom malih hidroelektrana BiH ispunjava obaveze iz Ugovora7 o uspostavljanju Energetske zajednice", ističe se iz Eko akcije i dodaje se da dio odgovornosti za dramatični porast izgradnje MHE u BiH snosi i Evropska unija.

"Odnos EU prema zaštiti okoliša Zapadnog Balkana očituje se u činjenici da u EU Strategiji za zemlje Zapadnog Balkana iz 2018. godine okoliš nije ni spomenut. Iako EU navodno očekuje pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana, za ovaj region organizuje samo Energetsku zajednicu, a maksimalno zanemaruje primjenu okolišnog dijela pravne stečevine EU, koja se morala naći u istom paketu s energijom. Bosni i Hercegovini je Energetska zajednica nametnula obavezu da do 2020. godine iz obnovljivih izvora proizvede 40% ukupno potrošene energije. EU je svojim članicama za isti period propisala daleko manje ambiciozne, a ekonomski lakše podnošljive ciljeve: da iz obnovljivih izvora proizvedu 20% od ukupno potrošene energije", pojašnjavaju iz ovog Udruženja.

Dodaje se da su pojedini investitori ignorišući ostale izvore obnovljive energije, predstavili izgradnju malih hidroelektrana kao uslov učlanjenja u EU.

"Na tom osnovu se vlasnicima malih hidroelektrana usmjerava većina nemalih sredstva iz 'naknade za obnovljive izvore' koju svi bh. građani i privrednici plaćaju uz mjesečne račune za električnu energiju (2019. godine oko 48 miliona KM910). Poticaji i otkup ukupne količine proizvedene električne energije po garantovanim, visokim cijenama tokom 12 godina (u FBiH) i 15 godina (u RS) čine ulaganje u MHE najmanje rizičnim od svih privrednih ulaganja. Male hidroelektrane garantuju višestruko veću zaradu od inicijalnih ulaganja", ističu iz Eko akcije.

Iz ovog udruženja ističe se da izgradnja malih hidroelektrana ne snižava cijenu električne energije.

"Prosječna cijena električne energije (0,0664 KM/kWh) koju plaćaju domaćinstva u Federaciji na području koje snabdijeva EP BiH skoro je upola niža od garantovane cijene po kojoj se struja otkupljuje od vlasnika malih hidroelektrana. (Malim postrojenjima snage ispod 1 MW garantuje se otkupna cijena od 0,13041 KM/kWh, a srednjim postrojenjima snage od 1 do 10 MW otkupna cijena od 0,11709 KM/kWh). Nakon isteka perioda od 12 godina, struja će se od vlasnika MHE u FBiH otkupljivati po tzv. referentnoj cijeni koja trenutno iznosi 0,105858 KM/kWh - što je oko 60% više od iznosa kojeg domaćinstva trenutno plaćaju za električnu energiju", kažu iz Eko akcije.

Iz ovog udruženja kažu da u zadnjih nekoliko decenija male hidroelektrane niču svuda po BiH, što s dozvolama što bez njih, a često i u zaštićenim područjima i uprkos žestokom protivljenju lokalnih zajednica.

"Uprkos zakonskim odredbama o poštivanju tzv. biološkog minimuma, korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene male hidroelektrane ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha: male hidroelektrane crpe iz njih i posljednju kap vode - što je pogubno ne samo za riječni i obalni živi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. Sve se ovo dešava bez ikakvih sankcija, uz prećutnu saglasnost državnog aparata - što se zaključuje iz činjenice da nadležne inspekcije redovno ne reaguju na ovu gradnju", kažu iz Eko akcije.

Maja Isovic Dobrijević (6yka.com)

Procitano 231 puta

S5 Box