Vijesti iz BiH
petak, 12 Juni 2020 00:00

Pravosuđe na budžetu, pravda u klozetu

Ocijeni...
(0 glasova)

potkivanjeNije se, kako kažu, mastilo sa mog posljednjeg teksta na ovom portalu ni osušilo, a napisao sam, između ostalog, da bi nam stranci zbog javašluka i drskosti naših vlasti mogli uskratiti odobrenu pomoć, a već je iz Europske komisije stiglo pismo u kojem se prijeti da bismo mogli ostati bez tehničke i finansijske podrške u procesu reforme pravosuđa. U pismu koje je iz Brisela odaslano predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji navedeno je da unutar pravosudnog sistema BiH i šire, postoji otpor spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta“ sudaca i tužitelja.

Komisija u svom pismu izražava ozbiljnu zabrinutost za stanje pravosudnog sistema i poziva bosanskohercegovačke vlasti da finaliziraju i usvoje novi Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Posebno se sa europskog nivoa potencira potreba vraćanja integriteta pravosuđu imenovanjima i napredovanjima zasnovanim na stručnosti, poštivanjem visokih etičkih standarda, strogom i nepristrasnom primjenom pravila o sukobu interesa, disciplinskim postupcima i sankcijama.

Kao alarm je zazvonila, a u domaćoj javnosti prošla gotovo nezapaženo, prijetnja da „Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a“. Dodatno upozorenje stiglo je od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koji je razmatrao stanje u bh. pravosuđu i konstatirao potrebu da se izvrši reforma VSTV-a kako bi se rješavala pitanja sukoba interesa i druga pitanja vezana za integritet, ojačala neovisnost, disciplinska i profesionalna odgovornost i omogućili pravni lijekovi protiv odluka VSTV-a, pozivajući sve organe vlasti da što prije osiguraju donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u. Sve je posljedica katastrofalnog stanja koje je u svom izvještaju konstatirao izvjestitelj Europske komisije Reinhard Priebe, njemački pravni stručnjak koji je u BiH boravio sa zadatkom da analizira stanje u pravosuđu.

„Montirani“ procesi

Integritet osoba na pozicijama u pravosuđu se posebno akcentira u izvještajima o procjeni stanja u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini. Zato što među aktivnim sucima i tužiteljima još ima osoba koje imaju neistraženu ratnu prošlost, čija su se imena pojavljivala u sumnjivim procesima, o kojima su nezavisni analitičari i mediji iznosili ozbiljne sumnje u koruptivne radnje. Uprkos tome, neki su i napredovali i dalje imaju bitnu ulogu u aktivnim procesima. Nositelji pravosudnih funkcija morali bi biti moralno neokaljani kako bi potpuno izgubljeno povjerenje u pravosudni sistem BiH bilo vraćeno.

Zašto javnost u Bosni i Hercegovini nema povjerenje u pravosudni sistem? Jer nema istraga i sudskih procesa za djela visoke korupcije, pa tako, na primjer, postupak protiv bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje koji je tokom istrage prozvao neke visokopozicionirane političare traje nedopustivo dugo. U procesu protiv još uvijek aktuelnog lidera vladajuće političke stanke, tokom istrage, nestao je važan dokazni materijal zbog kojeg je optužnica pala. Procesi političarima zbog zloupotrebe položaja i sumnji na korupciju padaju, jer se zbog proceduralnih propusta pretvaraju u „montirane“. Jer se predmeti ratnih zločina odugovlače, optuženima i presuđenima se izriču mjere zabrane, a oni pod zaštitom politike potom utočište pronađu u susjednim zemljama, pri tome uz obavezno posjedovanje dvojnog državljanstva koje ih kasnije čini „nedostupnima bh orgnaima vlasti“. Jer za pojedina ubistva postoji sumnja o umiješanosti visokopozicioniranih političara ili korištenje uticaja za njihovo zataškavanje. Građanske parnice i upravni postupci traju van razumnih rokova, zbog čega je u stotinama slučajeva reagirao i Ustavni sud BiH. Građani u šali tvrde kako na sudu u Bosni i Hercegovini ne dobijaju sporove oni koji imaju pravo, nego oni koji imaju boljeg advokata.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Za 15 godina, prema informacijama iz Evropske komisije, Brisel je u bh. pravosudnu reformu ubrizgao oko 30 miliona eura. Nekima možda nedovoljno, ali to je predstavljalo garanciju bar djelomične neovisnosti nositelja pravosudnih funkcija. Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, komentirajući najavu EC rekao je da se Vijeće, sudovi i tužiteljstva svakako finansiraju iz budžeta, te da zbog eventualne odluke Komisije o povlačenju, neće doći do zastoja i problema u radu. Do zastoja neće, ali problemi u radu već postoje, samo je pitanje zašto ih ključni ljudi nisu svjesni.

Pritisci iz stranačkih centrala

Unutar sudova i tužiteljstva ponašaju kao ukleti onom – o sebi se zabavili. Suci i tužitelji ratuju međusobno, protiv nekih su pokrenuti i sudski sporovi, postoje i nepravomoćne presude, glavni tužitelji su smjenjivani ili im se sudi. Pri tome, za brojne otvorene predmete javnost godinama čeka tužiteljske odluke, mnoge optužnice pale su zbog loše pripreme tužitelja ili dobrih advokata odbrane.

Otvoreno se govori o političkom uticaju na sudove i tužiteljstva, na povezanost pojedinih sudaca i tužitelja sa vladajućim strankama, na pritiske u pojedinim predmetima koji dolaze iz stranačkih centrala. O tome čak govore i bivši suci Ustavnog suda ili članovi VSTV-a. Ukoliko se Europska komisija odluči da povuče pomoć za reforme, smanjenje tih fondova proporcionalno će povećavati političke uticaj na suce i tužitelje i njihove odluke u konkretnim predmetima. Takvo stanje otvara put za umnožavanje afera poput one o uvozu respiratora iz Kine koja je otkrivena u vrijeme panične brige za živote i zdravlje oboljelih od korona virusa.

Bilo bi nekorektno svu odgovornost svaliti na VSTV. Dio sigurno treba adresirati političkim strukturama kojima ovakvo stanje odgovara i odbijaju bilo kakvu pomisao o reformama. Autoritet sudova, pa i najviše sudske instance, Ustavnog suda BiH, konstantno ruše osporavanjem i komentiranjem odluka u dnevno-političke svrhe. Za 10 godina državni parlamentarci su samo jednom raspravljali o stanju u pravosuđu i to onda kad su osjetili priliku da pojačaju politički pritisak na nositelje pravosudnih funkcija. Zbog strukture vlasti u BiH vodeće nacionalne stranke ulažu ogromne napore kako bi preko svojih simpatizera osigurali uticaj u sudovima i tužiteljstvima, a ne kako bi uspostavili sistem za dijeljenje pravde.

Odgovornost stranaca

Ni stranci nisu amnestirani od odgovornosti za ovakvu trenutnu situaciju. Godinama su gledali kroz prste provođenje kozmetičkih promjena. Postoje tvrdnje da je sunovrat počeo odlaskom stranaca iz pravosudnih institucija. Praksa, međutim, potvrđuje da je i za njihova mandata vladao isti model – često nije suđeno onda kad je bilo osnova sumnje u organizirani kriminal i korupciju, nego onda kad je trebalo stvarati politički ambijent za rješavanje određenih sporenja što je bilo u agendama vlada zemalja iz kojih su dolazili.

Osporavani predsjednik osporavane institucije (VSTV) Milan Tegeltija u intervjuu državnom javnom servisu uoči Priebeovog dolaska polovinom prošle godine izjavio je da „niko ne može prutom disciplinirati bh. pravosuđe. Ono je nezavisno od bilo koga, pa i od međunarodnih institucija. Do sada nismo imali imperativne zahtjeve i naredbodavni pristup prema nama“, rekao je Tegeltija. Pravosuđe nije, i ne smije biti nezavisno od pravde i javnosti kojoj bi trebalo da služi. Isključivo finansiranje pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini iz budžeta dokrajčilo bi i ovo malo nezavisnosti što ga još ima, povampirilio bi političke uticaje i udaljilo građane ove zemlje od osnovnih ljudskih prava za dogledno vrijeme. Pravila pristojnog izražavanja u medijima ne dozvoljavaju da zaključim prostim narodnim jezikom, pa ću se poslužiti igrom riječi: pravosuđe na budžetu, pravda u klozetu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin batković (Al Jazeera)

Procitano 235 puta

S5 Box