Vijesti iz BiH
utorak, 22 Septembar 2020 00:00

Male hidroelektrane: Laka zarada na uništenju prirode

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaBiH ne treba dodatnu struju, male hidroelektrane služe isključivo interesima investitora, kažu naši sagovornici.

Korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene mHE ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha, upozorava Anes Podić.

Presušena korita, u njima gomile mrtve ribe i nad njima mostovi koji više ne povezuju ništa, mostovi koji će, kako stvari stoje, ostati samo spomenici prošlosti u kojoj je čovjek pripadao prirodi, a ne ona njemu.

Ovakvi žalosni prizori u Bosni i Hercegovini postaju svakodnevnica, dok ubrzana gradnja malih hidroelektrana (mHE) odnosi prirodne ljepote, uništava staništa i vodeno bogatstvo BiH, a na kraju, nosi i nesagledive dugoročne posljedice i po samog čovjeka i njegovu egzistenciju.

Hidroenergija glasi za čistu energiju, no, jasno je da izgradnja i korištenje hidroelektrana nose teške posljedice po okolinu i biodiverzitet.

Ukoliko se zna da je na teritoriji Bosne i Hercegovine do juna 2020. izgrađeno 106 malih hidroelektrana (mHE), a da se priprema još njih 339, jasno je da je đavo davno odnio šalu i da je riječ o problemu koji zahtijeva hitno rješenje. Tim prije što su svi sagovornici Al Jazeere složni da Bosni i Hercegovini struja iz mHE ne treba (jer, BiH već izvozi trećinu proizvedene električne energije), već da ona služi isključivo interesima investitora i onima s nižih nivoa vlasti koji im to dozvoljavaju, pošto viši nivo tapka u mjestu.
Protesti i diverzije

S tim se, čini se, slažu i zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koji su 23. juna usvojili Deklaraciju o uzaštiti rijeka i izglasali zaključak o potpunoj zabrani gradnje mHE na teritoriji FBiH. No, dok se čeka da Vlada FBiH provede analizu i predloži izmjene zakonodavstva, projekti se nastavljaju, dok sve ogorčeniji stanovnici ugroženih područja, koje se često niti ne pita za mišljenje, posežu za najradiklanijim metodama – protestima, pa i diverzijama na mjestima gradnje.

BiH ne provodi potpisano

BiH je u novembru 2019. potpisala međunarodnu Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, kojom se obavezala da proglasi moratorij na izgradnju malih hidroelektrana i da se obustave svi daljnji radovi/projekti na bh. rijekama dok se ne izvrši kompletna revizija postupaka usvajanja strategija, planova, programa, zakona i drugih dokumenata politika na svim nivoima donošenja odluka. Traži se i da se odmah ukinu sve vrste javnih poticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana te da uz podršku Europske unije, potiču ulaganja u istinski obnovljive i održive izvore energije.

Potpisanim se obavezuje na dosljednu primjenu i izvršenje propisa, kao i kaznene mjere za prekršitelje propisa.

„Izgradnja mHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje i dodatno obogate investitori - uglavnom povezani sa vlastima i stranačkim krugovima. Zahvaljujući izdašnim poticajima, koje sa svojih računa za struju plaćaju građani i privreda, izgradnja mHE u BiH je posao bez rizika na kojem se odlično zarađuje“, kaže Anes Podić iz organizacije Eko akcija.

„U BiH, uglavnom se grade na planinskim rijekama, na područjima gdje do sada skoro uopšte nije bilo tragova ljudskog utjecaja. Tokom priprema za gradnju probijaju se kilometri novih šumskih puteva, a krče se netaknute šume. Tokom gradnje, u doline, klisure i kanjone rijeka se polažu cijevi velikog prečnika pri čemu često budu uništeni, potpuno i nepovratno, riječni brzaci i slapovi. Nakon što mHE počne sa radom i voda iz rijeka bude skrenuta u cijevi, korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene mHE ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha“, upozorava.

'Krivi su kantoni'

Ko je kriv što se investitorima to omogućava? Ministrica okoliša i turizma FBiH Edina Đapo u nekoliko navrata do sada je upozoravala da „gotovo sve saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana, poput prostorno-planskih dokumenata, koncesija i vodnih akata, koji su ključni elementi u postupku izdavanja dozvola za mHE do 5 MW, daju niži nivoi vlasti, poput općina, gradova i kantona, a da se federalni nivo praktično dovodi pred svršen čin“.

„Zakon o koncesijama za hidroelektrane do 5 MW, koje su i najveći problem, je na nivou kantona. Također, isto važi za vodne akte, koje za ove hidroelektrane izdaju kantonalna ministarstva nadležna za vode. S obzirom na to da se sveukupni kapacitet proizvedene električne energije dobijene od mHE mjeri sa otprilike tri posto, a s druge strane ima veliki utjecaj na okoliš, upošljava jako malo ljudi iz lokalne zajednice i slično, stječe se dojam da korist ima isključivo investitor, a posebno zbog subvencionirane proizvodnje električne energije jer ovo predstavlja proizvodnju iz obnovljivih izvora“, rekla nam je Sabina Šahman Salihbegović, sekretar Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Od zakonodavaca očekujemo da podhitno donesu Moratorij na davanje koncesija na mHE i ukidanje podsticaja na mHE do 10 MW, kaže Dragan SkenderijaUstupljeno Al Jazeeri

Ona tvrdi da je ministarstvo za dva najveća problema, većinom kod HE do 5 MW, koje su u nadležnosti kantona, identificiralo dozvolu o koncesiji koja se daje na samom početku gradnje, te nepoštivanje ekološki prihvatljivog protoka.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma predložilo da Federalni parlament usvoji prostorni plana Federacije BiH (koji trenutno ne postoji), ali i da usvoji izmjene i dopune Zakona o koncesijama, te da sve postupke izdavanja prostorno-planskih dokumenata i koncesija prenese u nadležnost Parlamenta Federacije BiH.

Hitno donijeti moratorij

A kako će brzo to ići, najbolje ilustruje podatak da Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, kako kaže Šahman Salihbegović, još nije niti dobilo zaključke Predstavničkog doma o zabrani rada mHE od prije gotovo tri mjeseca.

„Svima je do sada postalo jasno da samo pojedinac ili nekoliko njih ostvaruje korist izgradnjom mHE. A kada vam u prilog još ide i podrška institucija onda se stvara pogodno tlo za malverzacije i ostvarivanje koristi na uništenju prirode“, kaže Dragana Skenderija, asistentica na Programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu iz Banje Luke.

„Ono što mi iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH možemo je da podižemo svijest naroda o štetnom uticaju izgranje mHE, pomažemo putem pravnih alata svima kojima je ta pomoć potrebna, te vršimo pritisak na nadležne organe u cilju ukidanja koncesija i podsticaja. Ljudi su se na nekoliko primjera uništenih i presušenih rijeka uvjerili da će takva sudbina dočekati i njihove rijeke ukoliko nešto ne preduzmu sami jer im niko od nadležnih neće pomoći“, upozorava.

Za najodgovornije, u ovom centru smatraju zakonodavce koji je omogućio koncesije i podsticaje za mHE.

„Naravno, pored njih, tu su i vlade, odnosno organi uprave, koji nemaju kapaciteta da procijene uticaj na životnu sredinu, niti inspekcijskih organa koji nisu u stanju da obezbijede kvalitetan inspekcijski nadzor i na osnovu toga donesu kvalitetno rješenje. Od zakonodavca očekujemo da podhitno donese Moratorij na davanje koncesija na mHE i ukidanje podsticaja na mHE do 10 MW“, poručila je Skenderija.
'Na red došli prirodni resursi'

Organizacije za zaštitu životne sredine svakodnevno izvještavaju o posljedicama gradnje mHE, no, kako tvrdi Podić, druga strana odnosi prevagu.

„Ovakvo stanje je rezultat lobiranja lokalnih i drugih moćnika koji svoj interes pronalaze u brutalnom iskorištavanju prirodnih resursa. Širom BiH, sprega tajkuna i političara uspješno zaustavlja sve pokušaje zaštite prirode i pogotovo, proglašavanja novih zaštićenih područja, kako ne bi bili prepreka projektima poput gradnje mHE. Nakon što su poslijeratnom, pljačkaškom privatizacijom, opustošena naša preduzeća, na red su došli preostali prirodni resursi. Našim elitama prioritet je zadovoljiti lične, stranačke i interese lobija s kojima su povezani. Dobrobit zajednice, za njih je tema tek tokom mjesec dana predizborne kampanje“, ističe Podić, ali i dodaje da bitka za prirodu još nije izgubljena.

„Gdje god se umjesto žaljenja desio bunt i otpor, bitke su dobijene. Nekoliko prekrasnih rijeka BiH je već odbranjeno ili je na putu da bude odbranjeno. Plan ekološkog aktivizma u BiH kojeg mi zagovaramo, jeste pružanje odlučnog otpora na svakom koraku“, tvrdi Podić.

Misija OSCE-a u BiH pozdravila je nedavno usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH, ali i pozvala na reviziju svih do sada izdatih saglasnosti za mHE.

OSCE: Kazne i revizije dozvola

„Dobro upravljanje vodama zahtijeva odgovorno, transparentno i pravično upravljanje vodnim resursima. Misija pozdravlja nedavno usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka od strane Predstavničkog doma FBiH, kao i zaključka kojim se traži revizija svih do sada izdatih saglasnosti za izgrađene mHE i one koje su u fazi izgradnje. Nadalje, ovo bi trebalo osigurati dosljednu primjenu i provođenje propisa, uključujući i kaznene mjere za prekršitelje propisa“, rečeno je u odgovoru, koji je potpisala Azra Mulahanović iz Odjela za odnose sa javnošću.

Dodala je da „sve inicijative ili akcije koje utječu na te prirodne resurse moraju poštivati principe Aarhuske konvencije i moraju se pokoravati najvišim ekološkim standardima“.

No, u moru izrečenog „šta treba“ i „šta ne treba“, Deklaracija mirno skuplja prašinu, dok investitori pune kase.

A, oni koji još nisu završili projekte, žure da to učine prije nego što zabrana, ako ikada zaživi u stvarnosti, stupi na snagu.

Muamer Tanović (Al Jazeera)

Procitano 93 puta

S5 Box