Vijesti iz BiH
petak, 25 Septembar 2020 00:00

Zaštita rijeka u BiH postala i globalna stvar

Ocijeni...
(0 glasova)

neretvicaSamo dva dana nakon što je na rijeci Ugar u srednjoj Bosni počela izgradnja mini hidroelektrane, u kampanju za zaštitu rijeka u BiH uključile su se vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine, a ovom globalnom apelu pridružio se i glumac Leonardo Di Caprio.

Izgradnja ove mini hidroelektrane na rijeci koja izvire na planini Vlašić u srednjoj Bosni počela je 21. septembra, usprkos zaključku o zabrani daljnje izgradnje mini hidroelektrana koji je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio u junu ove godine.

Deklaracijom o zaštiti rijeka i zaključkom o zabrani daljnje gradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH, te reviziji do sada izgrađenih, Zastupnički dom zadužio je Vladu Federacije BiH da u roku od tri mjeseca, izvrši analizu i Parlamentu predloži zakonske izmjene koje će omogućiti realizaciju usvojenog zaključka. No, predsjedavajući Zastupničkog doma Mirsad Zaimović potvrdio je za RSE da u Parlament do srijede, 23. septembra, kada je istekao postavljeni rok, Vlada Federacije BiH nije dostavila nijedan traženi akt.

Dakle, od zakonske zabrane gradnje malih hidroelektrana za sada nema ništa. Upravo o tome govori i globalni apel, odnosno video snimak organizacije “Global Wildlife Conservation”, u kojem se poziva da rijeke BiH teku slobodno i koji je podijelio, među ostalim, i glumac Leonardo Di Caprio na svom Facebook i Twitter profilu.

Nova hidroelektrana na rijeci Ugar bit će instalirana na dijelu vodotoka rijeke na teritoriji općina Dobretići i Travnik, na udaljenosti od oko 120 km od Sarajeva. Izgradnju je omogućila vlast Srednjebosanskog kantona (SBK), (jednog od deset kantona u Federaciji BiH) dodjelom ugovora o koncesiji, kao i ostalim potrebnim dozvolama investitoru.

Na ovoj planinskoj rijeci u pogonu su već dvije mini hidroelektrane.

Promijenjen tok rijeke i uništen riblji fond

Indir Melić iz Kluba sportskih ribolovaca Travnik upozorava da je nekontrolirana izgradnja dovela Ugar pred nestajanje. Obilaskom novootvorenog gradilišta je, kako kaže, zatekao promijenjen tok rijeke i uništen riblji fond, o čemu je obavijestio nadležnu kantonalnu inspekciju.

"Sav riblji fond je nastradao, a po ugovoru o ribolovnom pravu, koji imamo s resornim kantonalnim Ministarstvom, investitor je bio dužan da nas obavijesti o izvođenju radova dva dana prije, da bismo mogli izloviti ribu i prebaciti je na drugu lokaciju. Investitor je, međutim, sve počeo bez našeg znanja. Ovih dana su nas kontaktirali investitori s pitanjima zašto se protivimo investicijama i sa zahtjevom i prijetnjama tužbama ukoliko ne prestanemo dolaziti na gradilište", kaže Melić za Radio Slobodna Evropa.

Odlukom Vlade SBK, koncesija za izgradnju hidroelektrane "Oštrac" dodijeljena je 2015. godine firmi V.N.T. d.o.o., sa sjedištem u općini Novi Travnik, u srednjoj Bosni, koja je, u međuvremenu, prodana. Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata u BiH, novo sjedište firme je u Jajcu, gradu u srednjoj Bosni, a današnji vlasnik je Matthias Helmut Nuetzel iz Njemačke. Predstavnici te kompanije nisu bili dostupni RSE-u za telefonski razgovor o izgradnji mini hidroelektrane.
Aktivisti iz Srednjebosanskog kantona već se dugo bore za zaštitu rijeka u ovom dijelu BiH i protiv gradnje mini hidroelektrana

U BiH 108 minihidroelektrana

Rijeka Ugar protiče kroz oba bosanskohercegovačka entiteta- Republiku Srpsku I Federaciju BiH. Vlasti Republike Srpske (RS) su, prethodnih godina, izdale dozvole i omogućile izgradnju dviju mini hidroelektrana na dijelu Ugra koji protječe kroz taj bh. entitet. Uz radove na novoj mini hidroelektranu "Oštrac", na području Federacije BiH, na Ugru se gradi i mini hidroelektrana "Korićanske stijene", a u planu je i centrala "Babanovac" (srednja Bosna).

"To bi značilo ukupno pet mini hidroelektrana. Ukoliko to dozvolimo, više od 60 posto rijeke će biti u cijevima, što je nezamislivo i pravi ekološki genocid nad rijekom. Građani su ogorčeni i planiramo organizirati proteste i pokušati ovo zaustaviti. Svjestan sam da ćemo u tome teško uspjeti jer su dobili sve potrebne dozvole i suglasnosti. Ali eto, bar da se oglasimo i kažemo da je dosta", ističe Melić.

U BiH je do sada izgrađeno 108 malih hidroelektrana, od čega je 64 u Federaciji BiH, a 44 u Republici Srpskoj. Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatnih 339 mini hidroelektrana.


Viktor Bjelić, koordinator Centra za životnu sredinu iz Banjaluke

Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, insistira da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju, zbog, kako navode, isključive koristi koju mini hidroelektrane donose investitorima i štete koju nanose rijekama.

Šta je vlast uradila da spriječi gradnju mini hidroelektrana?

U resornom Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH tvrde da zaključak Zastupničkog doma o zabrani gradnje mini hidroelektrana, zvaničnim putem, nikada nije stigao u to ministarstvo.

"No, sve i da jeste, on je neprovodiv, jer isti zaključak treba biti usvojen i na kantonalnim skupštinama, a zatim kantoni moraju mijenjati svoje zakone, a s obzirom na njihovu nadležnost vezano za zakone o koncesijama i druge propise koji definiraju ovu oblast. Dakle, ukoliko zakonodavac želi ozbiljno pristupiti ovom problemu, neophodno je da se promijene relevantni zakoni, kako na nivou Federacije BiH, tako i na nivou svih kantona, što iziskuje sistemski poduhvat", navedeno je u dopisu upućenom za RSE iz kabineta ministrice Edite Đapo.

Mi smo rijeka Kruščica

Neprovođenje zaključka Parlamenta Federacije BiH ne predstavlja iznenađenje za Anesa Podića iz Udruženja "Eko akcija", koji podsjeća da to nije prvi put slučaj ignoriranja odluka Parlamenta.

"Kao vrhovno zakonodavno tijelo Federacije BiH, Parlament im je dao radnu zadaću koju nisu ispunili. Federalni ministri imaju moć i obavezu da provedu ono što je Parlament usvojio i nemaju izgovora. No, očito da našim političkim elitama nije stalo do dobrobiti naroda i našeg zajedničkog dobra, nego je taktika raseli i rasprodaj", ističe Podić.

Iz federalnog ministarstva kažu kako su koncesije za manje hidroenergetske objekte (snage do pet MW) definirane kantonalnim zakonima (na fotografiji gradnja mini hidroelektrane na rijeci Ugar)

Nadležnost za izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju mini hidroelektrana u Federaciji BiH podijeljena je između entiteta, kantona i općina, dok su u RS-u za to nadležne entitetska i lokalne vlasti.

Iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma tvrde da je Vlada Federacije BiH, i prije zaključaka Zastupničkog doma federalnog Parlamenta, usvojila određene preporuke i mjere pooštravanja procedura za izgradnju, ali su ukazali i na ograničene mogućnosti koje proizlaze iz podijeljenih nadležnosti.

"Vlada Federacije odlučuje o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenergetskih objekata snage više od pet MW, te je s tim u vezi sužena njena mogućnost djelovanja, obzirom da su koncesije za manje hidroenergetske objekte (snage do pet MW) definirane kantonalnim zakonima.

Također, dužni smo napomenuti da su većinu saglasnosti za dosadašnje mini hidrocentrale izdali niži nivoi vlasti. Tako općine i kantoni izdaju dozvole za koncesije, vodne akte, ali i urbanističke i građevinske dozvole. Jedino se okolinska dozvola za snagu od 1 do 5 MW (i više) izdaje od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma i ona nije mehanizam kojim se može spriječiti planiranje i rad malih hidroelektrana ", navodi se u dopisu Ministarstva za RSE.
Najviše minihidroelektrana u srednjoj Bosni

Najviše mini hidroelektrana izgrađeno je na području Srednjobosanskog kantona, čije vlasti su dodijelile dozvole za njih 35, dok su planirane i desetine novih.

Odgovarajući na upit RSE hoće li u tom kantonu zaživjeti zabrana daljnje izgradnje, koju je zatražio i Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, premijer SBK Tahir Lendo ocijenio je, u izjavi od 16. jula, da je zaključak parlamentaraca populistički.

"Mislim da je ovaj zaključak više populistički nego što je moguć i provodiv. Podijeljena je nadležnost i svi oni koji znaju za to moraju prvo promijeniti zakonodavstvo, pa onda tražiti implementaciju", kazao je Lendo.
Najviše mini hidroelektrana izgrađeno je na području Srednjobosanskog kantona, čije vlasti su dodijelile dozvole za njih 35, dok su planirane i desetine novih (na fotografiji gradnja mini hidroelektrane na rijeci Oštrac)

O zabrani daljnje izgradnje mini hidroelektrana, te preispitivanju postojećih koncesija u Republici Srpskoj (RS) raspravljano je početkom jula i u Narodnoj skupštini RS-a, ali na sjednici nije postignuta suglasnost.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH tvrde da je zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH morao biti obavezujući na svim razinama odlučivanja u Federaciji BiH.

"U nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma nalazi se pravilnik o izdavanju dozvola, čijom se jednostavnom izmjenom može postaviti branu za daljnju izgradnju. Izmjena bi omogućila da sve dozvole za mini hidroelektrane budu isključivo na federalnom nivou. S obzirom na to da nanose toliku štetu našem zajedničkom dobru, smatram da zaista nema razloga da dozvole budu na nižim nivoima vlasti. Uz to, potrebno je dodatno pooštriti način odobravanja studija utjecaja na okoliš i time bismo imali učinkovitu zabranu izgradnje", kaže Anes Podić za RSE.

On podsjeća da uz ugovore o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, investitori, također, imaju i subvencije od građana, s obzirom na to da na računima za električnu energiju postoji stavka poticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

"Ukidanjem tih poticaja bi, zasigurno, bilo zaustavljeno više od 90 posto projekata, jer im više ne bi bili isplativi. Postojećim sistemom stvaramo im profit, jer se novac za to izdavaja s naših računa za električnu energiju", ističe Podić, dodajući da u takvom ambijentu i ne čudi veliki interes za izgradnjom mini hidroelektrana, dok se zanemaruju potencijali solarnih i vjetroelektrana.

Ne hidroelektranama na Buni

Uz podršku Koalicije za zaštitu rijeka BiH, sve je više inicijativa u lokalnim zajednicama u BiH, poput onih na području rijeke Ugar, te u dolini Doljanke, Kruščice, Prače i Vrhovinske rijeke, koje se protive izgradnji malih hidroelektrana.

Svoj glas protiv izgradnje digli su i stanovnici doline rijeke Neretvice, u općini Konjic, na jugu BiH, na kojoj je planirana izgradnja 15 mini hidroelektrana. Predstavnik Udruženja građana "Neretvica - Pusti me da tečem" Sejad Hakalović kaže za RSE da je neprovođenje zaključka Zastupničkog doma Palamenta Federacije BiH samo jedna od dokaza da građani ne mogu računati na podršku predstavnika vlasti u BiH.

"Razočarale su nas vlasti na svim nivoima. Išli smo na ruku da pronađemo najlakše rješenje, ali vidimo da nemamo sagovornika. Od početka sam sumnjao u ozbiljnost odluke o zabrani izgradnje, smatrajući da je to jedna u nizu predizbornih igara. Zbog toga smo mi odlučili krenuti svojim pravcem i sigurni smo da nikada neće izgraditi hidroelektrane. Spremamo plan B, nabavili smo kontejner u kojem će biti naša kancelarija i planiramo dežure pored rijeke. Svjesni smo da idu lokalni izbori i da će čekati da oni prođu, a onda kad krene građevinska sezona bit će ponovo narode jurišaj, brani i ne daj svoje. Mi ćemo dežurati i dok smo živi neće ih izgraditi", ističe Hakalović.

Marina Augustinović (slobodnaevropa.org)

Procitano 321 puta

S5 Box