Vijesti iz BiH
četvrtak, 17 Decembar 2020 00:00

BiH može da funkcioniše bez termoelektrana

Ocijeni...
(0 glasova)

termoelektranaPrijeti nam ekološki, zdravstveni i ekonomski kolaps ukoliko nastavimo s ovim sistemom.

Majda Ibraković koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Banjaluka kaže da kada bi BiH zaista uložila i koristila bar 50% potencijala u vjetro i solarnoj energiji, mogla bi bez problema podmiriti sve svoje sadašnje, ali i buduće potrebe u električnoj energiji. Majda u razgovoru za BUKU govori o važnosti odustajanja od prljave energije, stanju u Evropi po pitanju termoelektrana, kao i alternativama prljavoj energiji.

Majda, sve više zemalja odustaje od prljave energije, ali ne i BiH. Zbog čega se mi i dalje držimo ovog izvora energije?

BiH, uz Srbiju ostaje jedina zemlja u Evropi koja i dalje planira nove termoelektrane na ugalj bez definisanog puta dekarbonizacije. Šta to znači? Aktualna (klimatska) politika Evrope i svijeta jeste upravo dekarbonizacija - uklanjanje emisija gasova staklene bašte iz fosilnih goriva s ciljem ublažavanja klimatske i ekološke krize. Globalni trendovi razvoja društva u ovom smislu su već unazad nekoliko godina vrlo jasni. Razloga za našu tradicionalnu, konzervativnu i gotovo "sentimentalnu" povezanost sa ugljem ima više, a navela bih prije svega nedostatak političke volje i ambicije za bilo kakvom promjenom koja zahtjeva konkretno i strateško planiranje i ulaganje. Nažalost za naše političare, kao i pojedine u energetskom lobiju, ugalj je i dalje naš najznačajniji resurs, iako je posve jasno da se radi o prljavoj, štetnoj, nezdravoj i u konačnici skupoj tehnologiji - sve od eksploatacije pa do spaljivanja u termoelektranama. Treba naglasiti da je sektor uglja kod nas istovremeno i jedna velika glasačka mašinerija, uvučena u različite društvene: ekonomske, pravne, ekološke i dr. malverzacije, a podržane i potkrijepljene jakim lobijima. Ako mogu jedna Njemačka ili Poljska (a u regionu Sjeverna Makedonija ili Grčka), sa dugogodišnjom rudarskom tradicijom, mijenjati svoje sisteme u skladu sa trenutnim dešavanjima, zašto to ne možemo mi? Postavlja se pitanje kome je u interesu ulaziti u ovakve prljave projekte, pored sve isplativijih i čistijih alternativa, koje nama u regionu nikad nisu bile dostupnije kao što su sada?

Koje su sve zemlje Evrope odustale od prljave energije i zbog ćega je važno to odustajanje. Gdje je BiH na mapi Evrope kada je u pitanju korištenje prljave energije?

Samo ove godine, dakle 2020. i to u doba COVID-19 pandemije, oko dodatnih 15 zemalja u Evropi su se izjasnile: ovakav sistem dobijanja energije iz prljavih izvora donosi im više gubitaka, nego dobitaka i one su objavile datume dekarbonizacije - godinu ukidanja uglja u energetskom sistemu. Trenutno je u Evropi deset zemalja koje su "bez uglja", još 13 njih su se opredjelile za ukidanje uglja do 2030 ili ranije. Njemačka je objavila 2038. godinu kao rok za izlazak iz uglja, mada trenutno se i dalje oko toga vodi velika polemika, jer je čak i za njih (Njemačku) i Evropu taj rok neambiciozno postavljen. Oko 150 termoenergetskih postrojenja je dosada zatvoreno, a samo u ovoj godini je 68 njih ugašeno ili najavljeno za gašenje. Posljednji primjer takve najave dolazi iz Poljske za gašenje najvećeg postrojenja ZePak. Kada govorimo o komšiluku - rumunski premijer je nedavno izjavio da Rumunija neće više ulagati u ugalj i termoelektrane, već se opredjeljuje za zelenu energetsku tranziciju i dekarbonizaciju. Mađarska i Grčka ukidaju ugalj do 2030. godine.

Kada gledamo BiH koje su alternative prljavoj energiji u našoj zemji?

Kada bi BiH zaista uložila i koristila bar 50% (troškovno isplativih) potencijala u vjetro i solarnoj energiji, mogla bi bez problema podmiriti sve svoje sadašnje, ali i buduće potrebe u električnoj energiji. Dakle, BiH može da funkcioniše bez trenutnih instalisanih kapaciteta koje imamo u postojećim termoelektranama, a dokaz su brojne studije i analize mežu kojima i naša posljednja analiza o energetskoj tranziciji u BiH. Dodamo li na to još i smanjenje gubitaka električne energije, povećanje energetske efikasnosti, smanjenje energetskog siromaštva i generalno kvalitetnije upravljanje, distribuciju, skladištenje i korištenje resursa - možemo reći da BiH definitivno ima ogromne potencijale, ne samo da podmiri potrebe svojih građana, već i da poveća svoju proizvodnju korištenjem obnovljivih izvora energije kao što su recimo solarne i vjetroelektrane.

Kakva nam je budućnost ako nastavimo ovim putem korištanja prljave energije?

Nažalost, za našu, a pogotovo mlađe generacije - vrlo teška. Ako već moram biti brutalno iskrena: prijeti nam ekološki, zdravstveni i ekonomski kolaps ukoliko nastavimo s ovim sistemom. Dovoljno smo već srozali svoj životni standard, uništili životnu sredinu i svoje zdravlje, a s druge strane cijene već godinama rastu, pa samim tim će se svakako odraziti i na cijene električne energije, u krajnjoj liniji. Ugalj postaje (već i jeste) sve skuplji energent, pa trenutno je skuplji od obnovljivih izvora energije kada se uračunaju svi troškovi. Građani su ti koji naposljetku plaćaju ceh, što svojim novcem što zdravljem ukoliko BiH nastavi s ovakvom politikom - umjesto da im država već danas jednostavno odluči omogućiti što bezbolniju tranziciju.

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Procitano 203 puta

S5 Box