Vijesti iz BiH
utorak, 22 Decembar 2020 00:00

Izbjeglice u BiH: Kontejneri od 25 miliona eura

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1U finansiranje upravljanja migracijama EU je od 2018. godine uložila tek trosedmični državni budžet, ne uključujući budžet lokalnih ili entitetskih nivoa vlasti. Gdje je onda šezdesetijedna sedmospratnica sa četiri stana od pedeset kvadrata na jednoj etaži, samo od pomoći EU?

Koliki prostor za stanovanje biste izgradili za 25 miliona eura?

Ako je cijena kvadratnog metra u izgradnji najviše 500 eura, onda je odgovor jasan – izgradili biste 50.000 kvadratnih metara stambenog prostora. To je cijena izgradnje bez uračunate cijene zemljišta, troškova izrade tehničke dokumentacije i legalizacije. I toliko bi kvadratnih metara stambenog prostora mogla izgraditi Bosna i Hercegovina, samo od posljednjeg paketa pomoći EU namijenjenog za upravljanje migracijama koji je odobrila Evropska komisija početkom sedmice.

Zbog čega je onda Bosna i Hercegovina u posljednja dva dana pred tako nevjerovatnim izazovom: gdje i kako smjestiti hiljadu i po migranata koji bi ostali bez krova nad glavom ako se zatvori kamp „Lipa“? Zbog čega Savjet ministara na sjednici održanoj 21.12.2020. godine nije mogao usaglasiti obavezivanje Ministarstva sigurnosti na uspostavljanje prihvatnog centra za smještaj „Ciljuge“, u Živinicama, kapaciteta 1.000 mjesta

Ulaganje novca

Da je riječ o zemlji u kojoj opštine/gradovi nemaju niti jedan jedini kvadrat građevinskog zemljišta u svom vlasništvu, u kojoj ne postoji niti jedan neperspektivni vojni objekat, u kojoj nema opštine s barem stotinu napuštenih ili praznih stambenih objekata, ni tada ne bi bilo legitimno pitanje kako za 25 miliona eura ne može biti obezbjeđen smještaj za 3.000 ljudi.

Pritom, Bosna i Hercegovina nije obavezana da gradi stambene prostore od temelja i taj novac može biti uložen u sanaciju, dogradnju i opremanje već postojećih objekata koji se mogu koristiti za smještaj, rekonstrukciju neperspektivne vojne imovine, itd. Čak i da obavezana na izgradnju stambenog prostora od temelja, hiljadu tročlanih porodica moglo bi računati na nov stan od pedesetak kvadrata.

Da ne bude zabune, računica se odnosi samo na posljednji paket pomoći Evropske unije. I ako neko upita – gdje je u toj računici namještaj, pa i pod pretpostavkom da nije vidio niti jednu fotografiju iz prihvatnog centra, onda evo odmah pitanja – gdje je 85,5 miliona eura koje je EU uložila od početka 2018. godine?

Smještajni kapacitet

Izuzmu li se troškovi hrane i smještaja, zdravstvene i socijalne zaštite, postavlja se pitanje gdje je barem polovina tog silnog smještajnog kapaciteta od 170 hiljada izgrađenih kvadratnih metara stambenog prostora za migrante? Gdje je šezdesetijedna sedmospratnica sa četiri stana od pedeset kvadrata na svakoj etaži? Pritom, ne govorimo uopšte o montažnim objektima od drvnih konstrukcija na jednoj etaži (ti su troškovi gradnje još i manji), već o standardnoj stanogradnji u BiH.

Ne postavljajući ijedno od tih pitanja, Bosna i Hercegovina dočekuju novu 2021. godinu bez ijedne zgrade izgrađene za migrante na zemljištu u javnom vlasništvu, s nadzornim organima javnih zavoda, bez ijednog specijalnog programa podrške za zapošljavanje/samozapošljavanje migranata, obuku, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, makar za deficitarna zanimanja ili za rad na internetu.

Izdvajanje iz budžeta

Bez ijedne pomisli da je država, uzevši obzir samo novac koji je dobila od Evropske unije, pokazala da migracijama može upravljati imajući respekta prema osnovnim ljudskim, radnim, kulturnim i pravima na obrazovanje najugroženije društvene grupacije. Neko će reći – ti su ljudi u Bosni i Hercegovini privremeno, ali gdje će oni biti (privremeno) za godinu, dvije, tri ili pet, ako njihovo poznavanje jezika ili njihov navodno nezapošljiv profil zanimanja ostane isto?

Izolovanje te društvene grupacije na takav način daleko je i od samoizolacije i od karantina. Čak i u trenutnim okolnostima širenja zaraznog virusa, to upravljanje migracijama po svemu nije više od kontejnerskog pritvora finansiranog novcem poreskih obveznika Evropske unije.

I to je jedino zabrinjavajuće, ako ostavimo po strani ovih 85,5 miliona koje je uložila EU od 2018. godine. Optimistično gledano, toliko građanke i građani BiH izdvoje svake tri sedmice samo za budžet države, da ne uzmemo u obzir budžete gradova, kantona, entiteta.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Ljupko Mišeljić (Al Jazeera)

Procitano 189 puta

S5 Box