Vijesti iz BiH
petak, 06 Avgust 2021 00:00

Ugrožene vode, flora i fauna pritoka Neretve

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaKome je u cilju da uništava jedno od najvećih bogatstava kojima raspolaže Bosna i Hercegovina, a to je pitka i čista voda?

Sa dolaskom vrelog ljeta, užari se gradski asfalt i gradsko stanovništvo pohrli na obale rijeka širom Bosne i Hercegovine. Bistre, brze, čiste i rashladne pozivaju na skokove u duboke zelene virove, uživanje pod krošnjom na njihovim obalama ili vožnju čamcima njihovim kanjonima.

I sve je dobro i razigrano dok se u njihovim koritima ne pojave mašine, a na obalama znakovi da počinje izgradnja male hidroelektrane i da je na tom mjestu zabranjen pristup nezaposlenima. Rekao bi čovjek da će to postrojenje zaposliti barem 50 lokalaca, pa sve računa: “pa hajde, neka ima posla i koristi za sve nas kada se ovo čudo izgradi, a i rijeka nastavlja da teče, pa neće biti neke štete”. Al’ kad se čudo izgradilo, i rijeku strpalo u cijev, i ostavilo suho korito, ribe na izdisaju, kupače, ribare i veslače na suhom kamenju, a krošnje posječene, postade jasno da je i broj zaposlenih minimalan. Zbog visoke automatizacije malih hidroelektrana, one zapošljavaju maksimalno jednog radnika po postrojenju. Pa ko je onda vodu preusmjerio na svoj mlin i kome ona donosi korist? Pojedincu. Investitoru. I nikome više.

Prema Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji BiH koja je urađena po narudžbi Centra za životnu sredinu, zbog gradnje malih hidroelektrana Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od dva miliona evra. A kolika je korist od malih hidroelektana za lokalne zajednice govore i podaci da npr. Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana (skoro trećina ukupnog broja u BiH), koncesionim naknadama ubire svega 0,46 posto svog ukupnog prihoda.

Kada je postalo jasno da male hidroelektrane uništavaju rijeke, biljni i životinjski svijet u njima i oko njih, ugrožavaju pitku vodu i stanovništvo koje živi od rijeke i za rijeku, lokalne zajednice širom Bosne i Hercegovine digle su glas protiv ovih projekata.

Opštine bez brana

Lokalci i aktivisti okupili su se u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, a pokrenuta je i i inicijativa “Opštine bez brana”, čiji se potpisnici, načelnici opština i gradonačelnici, obavezuju da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na teritoriji njihove opštine bez konsultacija sa građanima.

Grad Ljubuški jedan je od prvih koji su se pridružili ovoj inicijativi i čiji je gradonačelnik potpisujući Deklaraciju “Opštine bez brana”, u septembru prošle godine, rijeku Trebižat, nazvao venom zavičaja o čijoj zaštiti “ne smije biti kalkulacija ili kompromisa”.

I ne smije. Jer je Trebižat čudesna rijeka. Rijeka koja pravi brojne kaskade, magične virove i čarobne vodopade, od kojih je najpoznatiji vodopad Kravica. U njoj i oko nje naselio se jedinstven biljni i životinjski svijet. A oni koji su prošli barem dijelom njenog toka u čamcima, znaju da je na nekim mjestima potpuno divlja, nenaseljena i okružena samo nesputanom prirodom koja uranja i izranja u nju i iz nje i sakriva je od ostatka svijeta, uljuljkanu u zvukove njenih egzotičnih stanovnika skrivenih od ljudskog oka.

Trebižat je pritoka donjeg dijela Neretve, najveće i najznačajnije rijeke u Hercegovini, koja je sa sa svojim pritokama, prepoznata kao jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta u BiH, ali i šire. Pored Trebižata, pritoke njenog donjeg sliva su Buna, Bunica i Bregava. Sve ove rijeke su od presudnog značaja za život ljudi na području Hercegovine.

Oko njih su se razvila stalna ljudska naselja, a pored pitke vode, koja je najveća dragocjenost u ovim bezvodnim krajevima, rijeke omogućavaju čovjeku svježinu tokom ljetnih žega, navodnjavanje oranica, napajanje stoke, mogućnost bavljenja ribolovom, turizmom i drugim rekreativnim aktivnostima, i nebrojene druge blagodati. Zbog toga se značaj ovih rijeka za život čovjeka na ovom prostoru ne može ni mjeriti niti dovoljno iskazati: rijeke su ovdje osnov života i najveći dar.
Istraživanja biodiverziteta Bune, Bunice, Bregave i Trebižata

Upravo iz ovog razloga, Centar za životnu sredinu je u okviru projekta “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat” podržanog od strane CEPF (The Critical Ecosystem Partnership Fund) fondacije angažovao stručnjake i naučnike koji su tokom 2020. godine proveli istraživanja nekoliko grupa organizama na ovom području. Istraživali su floru i vegetaciju, ptice, briofite, vodozemce i gmizavce, leptire, vodene makrobeskičmenjake i sitne sisare.

Rezultati istraživanja pokazuju da su uz ove hercegovačke rijeke i u njima prisutne brojne ugrožene, rijetke i ranjive vrste, kao i staništa koji su od značaja za zaštitu i zahtijevaju izdvajanje područja evropske ekološke mreže Natura 2000.

Popis flore i faune koji je dobijen kroz istraživanja predstavlja jedno od prvih stručnih i metodološki pripremljenih istraživanja datih rijeka što će značajno doprinijeti poznavanju brojnosti i distribucije pojedinačnih vrsta na datom prostoru, kao i zagovaranju zaštite. Među dobijenim nalazima za npr. ptice po značaju se izdvajaju sivi soko (Falco peregrinus), suri orao (Aquila chrysaetos), zmijar (Circaetus gallicus) i buljina (Bubo bubo), koje spadaju u najrjeđe i najugroženije vrste ptica naše zemlje. Registrovano je šesnaest tipova staništa od značaja za zaštitu, a riječ je o vrlo osjetljivim i ugroženim ekosistemima. Takođe, u rijeci Bregavi utvrđeno je i prisustvo bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes) koji se nalazi na Crvenoj listi Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 66/13) i smatra se ugroženom i zaštićenom vrstom.

Hidroelektrane ugrožavaju ekosisteme i razvoj turizma

Porazno je da su prirodne ljepote i potencijal ovih rijeka za razvoj turizma, biodiverzitet i staništa uz ove rijeke već ugroženi izgrađenim malim hidroelektranama, a da postoje projekti sa planovima izgradnju novih.. Na velikim i malim rijekama izrazitog bujičnog toka ova postrojenja prave ogromne štete po ekosisteme i živi svijet u vodama i uz vodotoke koji je hiljadama godina prilagođen na postojeće uslove životne sredine, a u hercegovačkim rijekama se odlikuje i značajnim endemizmom, naročito životinjskog svijeta.

Zbog toga se očuvanje rijeka nameće kao prioritet svih prioriteta, kako za očuvanje prirode, tako i za opstanak i ostanak ljudi na ovim područjima!

Razvijene zemlje svijeta već više od deceniju unazad, sistematski i oprezno uništavaju ranije izgrađena postrojenja, sa ciljem da se, u najvećoj mogućoj mjeri, ovi ekosistemi restauriraju i da im se omogući prostor za obnavljanje osnovnih funkcija.

Tokom istraživanja tokova rijeka Bune, Bunice, Bregave i Trebižata, zabilježen je i niz drugih štetnih uticaja, prije svega antropogenih, odnosno uticaja koji nastaju dejstvom čovjeka, a koji direktno utiču na staništa i populacije živih organizama u ovom području i predstavljaju prijetnju njihovom dugoročnom opstanku.

Cilj svih nas bi trebala da bude njihova zaštita, i to što prije na svim nivoima. To je jedini način da ih sačuvamo za buduće generacije.

Sa tim ciljem, Centar za životnu sredinu je snimio i kratki film „4 žile kucavice Neretve Istraživanje biodiverziteta i identifikacija problema” koji govori o istraživanju i specifičnosti ovih rijeka, a sljedeći korak je pokretanje zvanične inicijative za zaštitu ovih rijeka prema nadležnim institucijama. Jer voda je život, a naše rijeke su zeleni i plavi krvotoci Bosne i Hercegovine. Borba za rijeke je borba za opstanak!

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Dragana Kovačić Jošić (AJBalkans)

Procitano 184 puta

S5 Box