Vijesti iz BiH
BiH

BiH (443)

Ocijeni...
(0 glasova)

pejakovicPrijem povodom Dana državnosti BiH treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nazvao je privatnom zabavom.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na prijemu u zgradi Predsjedništva povodom Dana državnosti BiH poručio je sinoć domaćim i stranim zvanicama da ljudima u Bosni i Hercegovini treba mir, posao i ekonomska stabilnost, odnosno sistem koji garantuje jednaka prava svima i jasnu perspektivu koja im daje nadu da će sebi i svojoj djeci moći osigurati pristojan život.

„Narod je umoran od kriza i političkih prepucavanja. Zato je krajnje vrijeme da se prestane s iracionalnim opstrukcijama, blokadama i pokušajima da se jednostavno mijenja postojeći ustavni i zakonski okvir. Svjedočili smo i previše puta, a naročito u posljednjoj godini, da kriza nikome ne donosi ništa dobro i da se ultimativnim i unilateralnim pristupom ništa ne može postići“, istakao je Džaferović u Sarajevu, prenosi FENA.

Poručio je da se svi trebaju okrenuti konstruktivnom dijalogu zasnovanom na istini i pravdi, međusobnom uvažavanju, poštovanju vladavine prava, evropskim standardima i saradnji za dobrobit svih naših ljudi.

„Pokazali smo mnogo puta da se možemo dogovoriti i postići kompromis, pronaći rješenja u institucijama Bosne i Hercegovine, koja neće biti na bilo čiju štetu, a bit će u korist svih“, rekao je Džaferović.

Sjećanje na borbu protiv fašizma

Četitajući Dan državnosti predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić umjesto tradicionalnog govora riječ je prepustio posljednjem jedinom živom dobitniku ZAVNOBiH-ove nagrade Josipu Pejakoviću. Agencija navodi da je doajen bh. glumišta prisutnim gostima recitovao stihove o BiH iz poeme "Zemlja od kamena".

Prijem koji su u četvrtak organizovali članovi Predsjedništva Džaferović i Komšić povodom Dana državnosti BiH treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nazvao je privatnom zabavom, saopšteno je iz kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, prenosi Tanjug.

Dan državnosti BiH obilježava se u povodu prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH), 25. novembra 1943 u Mrkonjić Gradu, kada je usvojen Proglas u kojem je navedeno da je BiH jedna od šest jugoslavenskih republika i da jednako pripada svim narodima.

Dan državnosti BiH obilježava se u Federaciji BiH, dok vlasti iz drugog entiteta u zemlji, Republike Srpske, ne priznaju taj praznik.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

vwU tužbi se navodi da Folksvagen ucjenjuje manje dobavljače, koristeći svoju snagu i veličinu, da ih prisili na nepoštene radne uslove i cijene usluga. Na primjer, manjim dobavljačima se zabranjuje da svoje poslovanje prodaju većim kompanijama dobavljača, čime bi ostvarili bolju pregovaračku poziciju, prenosi Blic.

Tužba uložena na sudu u Detroitu odnosi se konkretno na sedam manjih dobavljača automobilskih delova za VW u saveznoj državi Mičigen koji su ugovorom sprečeni da svoje poslovanje prodaju drugoj kompaniji. Hastor tvrdi da te ugovore s manjim dobavljačima VW sklapa isključivo kako bi njegovu firmu Prevent, koja se inače specijalizovala za proizvodnju autonavlaka, onemogućili u daljim akvizicijama.

"Ova tužba je neutemeljena. Borićemo se odlučno protiv nje, služeći se svim sudskim merama koje su nam na raspolaganju", odgovorili su iz Folksvagena za Rojters.

Prevent grupa je rasla upravo zahvaljujući preuzimanju takvih manjih firmi dobavljača VW širom sveta, što im omogućava da moćnom VW postavljaju i neke vlastite zahteve. Sudeći prema dostupnim medijskim informacijama, Nemci su već dobro upoznati s prkosnim Nijazom Hastorom, s kojim sarađuju poslednjih 20 godina.

U poslednjem okršaju Preventa i Folksvagena, iz 2016. godine, nemačke firme ćerke Preventa, CarTrim i ES Automobilgus, proizvođači kožnih presvlaka i kutija menjača, obustavile su isporuku, što je zaustavilo nemačku proizvodnju automobila u najmanje polovini njihovih pogona na nedelju dana.

Obustava je usledila nakon što VW nije hteo da pristane da Hastoru plati 58 miliona evra odštete. Nakon toga, Prevent i Folksvagen su postigli novi dogovor za produženje isporuke delova za još šest godina.

Prevent grupa je osnovana 1999. godine u Sarajevu i ubrzo je postala jedan od vodećih izvoznika na području BiH.

Vremenom su svoju glavnu delatnost proširili na proizvodnju enterijera za jahte i čamce, zaštitne opreme i odeće i nameštaja. Rade na 15 lokacija i zapošljavaju 15.000 ljudi.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

ivanic1Ovo je pobjeda i Željka Komšića i Šefika Džaferovića u unutrašnjim odnosima u Predsjedništvu BiH.
Dogovor o formiranju Savjeta ministara BiH i usvajanje Plana reformi u BiH, koji će biti dostavljen NATO-u, naznaka je velike promjene koju će predsjednik SNSD-a i aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uraditi u njegovom odnosu prema Rusiji i odnosu na njegov pogled prema zapadnim zemljama.

Poručio je ovo u otvorenom razgovoru za Vijesti.ba počasni predsjednik PDP-a i bivši srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, govoreći o ishodu jučerašnje sjednice kolektivnog šefa države.

"Bilo je vidljivo da je Dodik do sada igrao jednu vrstu politike u kojoj je tražio oslonac u Rusiji. No, duboko sam uvjeren da Rusija nije zadovoljna ovim dogovorom i da će se to vrlo brzo vidjeti. Mogla bi to biti i mnogo ozbiljnija naznaka Dodikovog krupnijeg zaokreta i vraćanja u stari zagrljaj, koji ga je svojevremeno i doveo na vlast. Dakle, u puno bliži odnos sa Amerikancima", mišljenja je Ivanić.

Naš sagovornik pretpostavlja da će, nakon dogovora Predsjedništva BiH, vlast na nivou BiH biti formalno konstituisana, no nije siguran da će ona i suštinski profunkcionisati.

"To zavisi od političkog koncepta koji će imati jedni, drugi i treći. Ukoliko ne dođe do promjene, odnosno ako se zadrže na onom što su do sada govorili, ne vjerujem da će to išta ozbiljno donijeti", kaže Ivanić.

Osvrnuo se i na usvojeni Plan reformi u BiH, koji će, kako je najavljeno, Stalna misija BiH pri NATO-u poslati u sjednište ovog vojnog saveza u Brisel.

"Važno je primijetiti da se taj dokument šalje u NATO. Da je riječ o dokumentu koji govori o opštim načelima, on bi išao u institucije EU, a ne u sjedište NATO-a. Čim ide u sjedište ovog vojnog saveza, evidentno je da je to aktivacija MAP-a. Dodik od toga ne može pobjeći", kategoričan je bivši srpski član Predsjedništva BiH.

Prema njegovim riječima, Plan reforme sadržajno podrazumijeva aktivaciju MAP-a, a svi pokušaji lidera SNSD-a da javnosti u Republici Srpskoj to opravda na drugačiji način neiskreni su i lažni.

"On je ovim prevario narod RS", kategorično poručuje Ivanić, te dodaje:

"Čim se dokument šalje u NATO, to znači da se ide u reformu, a šta je MAP ako nije program reformi. Dokument će značiti aktivaciju MAP-a. Time je na neki način pravda ispunjena - Dodik je započeo put ka NATO-u, on će ga i završiti", ističe naš sagovornik.

Kako je naglasio, nakon usvajanja Plana reformi i slanja tog dokumenta u NATO, van snage će biti stavljeni zaključci NSRS o vojnoj neutralnosti.

"To je potpuni preokret. Dodik je izgubio bitku koju je sam otvorio unazad godinu dana i na koju ga niko nije tjerao. Pokazalo se da su sarajevski političari shvatili i pročitali Dodika do kraja, odnosno da je važno izdržati njegov prvi napad, jer na kraju on uvijek legne, kao što je legao i ovaj put. Ovo je pobjeda i Željka Komšića i Šefika Džaferovića u unutrašnjim odnosima u Predsjedništvu BiH. Oni su ostvarili svoje ciljeve, a Dodik nije dobio ništa", poručio je, između ostalog, Ivanić u razgovoru za Vijesti.ba.

Kompletan intervju sa počasnim predsjednikom PDP-a i bivšim srpskim članom Predsjedništva BiH biće dostupan večeras na portalu Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

parlamentHitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je počela u podne tačkom dnevnog reda Prijedlog izmjene i dopune Poslovnika Zastupničkog doma obilježena je burnom raspravom o odluci Predsjedništva BiH o tome da se u sjedište NATO-a pošalje Program reformi. Prijedlog izmjene i dopune Poslovnika Zastupničkog doma.
Naime, zastupnik SDP-a Zukan Helez tražio je da se na dnevni red uvrsti i informacija o jučerašnjem dogovoru članova Predsjedništva BiH i usvojenom Programu reformi BiH.

On je rekao da se "cijela država trese, a mi nemamo tačnu informaciju".

Zastupnik SDS-a Dragan Mektić podržao je Heleza kazavši "ovo je strateško pitanje budućnosti BiH i njenih građana".

"Prema mojim informacijama, ovaj dokument zaključan je u sefovima članova Predsjedništva BiH, i, prema naređenjima nekih međunarodnih faktora, on se javnosti ne smije pokazati dok ne dobijemo potvrdu da ga je prihvatio NATO u Briselu", rekao je Mektić.

Naveo je da je došao do informacija da se u usvojenom dokumentu nigdje ne spominje vojna neutralnost RS-a, te da o statusu i učlanjenju BiH u NATO neće odlučivati niži nivoi vlasti, nego isključivo državni organi i institucije.

"U tom dokumentu nalaze se stvari vezane za reformu odbrane i sigurnosnog sektora. Samim tim isključuje se i poništava Rezolucija NSRS-a o vojnoj neutralnosti i ja mislim da je posebno u interesu naroda u RS-u, nas koji ga ovdje predstavljamo, važno da imamo taj dokument i da se uvjerimo da se u njemu nigdje ne spominje vojna neutralnost i da o učlanjenju u NATO neće odlučivati niži nivoi, odnosno ni RS ni FBiH", rekao je Mektić.

I zastupnik PDP-a Branislav Borenović zatražio je da se danas razgovara i o dokumentu jučer usvojenom u Predsjedništvu BiH.

Budući da je napomenuto da bi za svaku tačku koja je na dnevnom redu trebao biti materijal, zastupnik SDP-a Saša Magazinović pojasnio je da je to u ovom slučaju nemoguće, jer je tačka usmjerena na to da se materijal traži.

"Pozdravljam dogovor i ako sam dobro shvatio gospodu Šarovića, Džaferovića i Komšića, mi idemo prema NATO-u. Mislim da je bio pošten stav da se poštuje zakon i Ustav", kazao je Magazinović.

Zastupnik SDA Adil Osmanović naglasio je da Klub SDA nije potpisnik zahtjeva za održavanje sjednice, ali je spreman učestvovati u sjednici, no samo o prvobitno predloženoj tački dnevnog reda, jer se radi o izmjenama kojima bi se onemogućile buduće blokade rada doma.

SNSD-ov zastupnik Staša Košarac smatra da uopće nije bilo potrebe za sjednicom jer su oni dostavili imena članova radnih tijela te je ponovio da je SNSD i protiv sjednice, a i protiv izmjena poslovnika.

Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac je kazao da su Mektićeve tvrdnje kontradiktorne upitavši kako zna detalje Programa reformi BiH, a istovremeno kaže da je dokument zaključan u sefovima.

Košarac se usprotivio održavanju današnje sjednice Zastupničkog doma sa zahtjevom za izmjenu poslovnika ovog doma, ističući da je riječ o bitnom dokumentu koji se ne mijenja u hitnoj proceduri.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihacTematska sjednica s prijedlogom mjera za zaustavljanje iseljavanja stanovništva iz Krajine bit će danas održana u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Nisvet Jusić, zastupnik Nezavisnog bloka u Skupštini USK i inicijator tematske sjednice o iseljavanju stanovništva, izjavio je za Klix.ba da je pored migrantske krize u Krajini najveći problem masovni odlazak mladih.

"Insistirao sam da se održi tematska sjednica Skupštine, da prvi put otvoreno razgovaramo o toj temi, da se suočimo sa činjenicama, da na osnovu podataka do kojih možemo doći sagledamo razmjere pošasti koje su nas pogodile", kazao je Jusić.

Naveo je kako u BiH ne postoje jedinstvene populacijske mjere, već da su podaci od kantona do kantona različiti.

"USK je kanton koji još uvijek nema dječiji dodatak i niz drugih stimulativnih mjera koje mogu pomoći u prevazilaženju problema. Očekujemo da ćemo 2020. godine uvesti dječiji dodatak kao formu. Planirali smo da uvedemo podršku porodiljama koje nisu u radnom odnosu, da minimalno šest mjeseci primaju određenu naknadu. To su mjere koje se odnose na natalitet", rekao je Jusić.

Prema njegovim riječima, očekuje se također set mjera o privredi, poljoprivredi, obrazovanju i zdravstvu.

"Demografija je pitanje sistema, a ne samo jedne oblasti. Neke od mjera su kratkoročne, a neke zahtijevaju duži vremenski period. Ne treba da se dijelimo na političke stranke. Očekujem konstruktivnu i kreativnu raspravu", rekao je Jusić za Klix.ba.

Ocijeni...
(0 glasova)

sarovicIako je obećavao da nikada neće prihvatiti ANP, sada je potpuno jasno da je pristankom na ovaj dokument, kako god da se on zvao, Dodik aktivirao MAP i prodao Republiku Srpsku.
Poručio je ovo lider SDS-a Mirko Šarović, komentarišući ishod današnje sjednice Predsjedništva BiH, prenose Vijesti.ba.

"Svojim glasom dobio je mandatara ali je to platio ulaskom Republike Srpske u NATO savez. Kojim god imenom ovaj dokument sada nazvao, a sigurno će se pravdati ovih dana da to nije to, jasno je da je Dodik prekršio rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti.

Time je sebe postavio visoko na sramnoj ljestvici osoba koje su donijele jednu od ključnih odluka pogubnih za interese građana i ciljeve Republike Srpske“, naveo je u svojoj reakciji Šarović.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

nato4Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici održanoj danas u Sarajevu donijelo odluku o imenovanju Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Saopšteno je ovo nakon današnje sjednice.

- Na istoj sjednici Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument Program reformi Bosne i Hercegovine, u roku od jedan dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH, saopčeno je iz Predsjedništva BiH.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je tužbu bh. štediša protiv Slovenije i BiH za nadoknadu novca iz štednje u bivšoj Ljubljanskoj banci. Tim činom bh. građani su trajno ostali bez svog novca.

Slovenija je odbila isplatiti oko 40 miliona KM bez kamate, na što se dodaje 47 posto kamata, što je ukupno blizu 60 miliona KM koliko je nekoliko hiljada bh. štedišta potraživalo na osnovu štednje u Ljubljanskoj banci prije rata.

Obrazloženje suda je bilo kratko, a to je da apelanti nisu iscrpili sve pravne lijekove,a prije svega nisu se obratili sudovima u Sloveniji.

Predsjednica Udruženja štediša u BiH Amila Omersoftić za Klix.ba je kazala da bh. štediše nažalost nisu imale novca da angažiraju slovenačkog advokata u tom postupku, a po zakonu Slovenije to je uslov za podnošenje apelacije.

"Mi smo tužili i Sloveniju i BiH. Nama naša država BiH nikada nije obezbijedila dokaze koje smo mi mogli i trebali priložiti u Sloveniji i dokazati naša prava. BiH je nama uskratila te podatke, a s druge strane naše vlasti poslali su Slovencima naše račune i našu ličnu dokumentaciju, što je Slovenija zloupotrijebila i odbila je naše zahtjeve za povrat štednje", izjavila je Omersoftić.

Naglašava da je BiH prodala svoje građane i nije ih zaštitila.

Slovenija je odbila isplatiti štednju i onim akoji su imali tzv. darovne ugovore. Ukupno je nekoliko hiljada građana BiH koji su ostali trajno bez svoje štednje.

"Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je naš novac u Sloveniji, ali mi smo ostali bez njega. To je konačna odluka i više nemamo nijednog načina da eventualno dobijemo naš novac", zaključila je Omersoftić.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Bihać više od dvije godine sam nosi teret migrantske krize za cijelu državu.

Migranti ističu kako se u Vučjaku osjećaju kao životinje – šuma i planine oko njih, zima i hladnoća pred vratimaFahrudin Vojić

Bihać više od dvije godine sam nosi teret migrantske krize za cijelu državu. U tom problemu ne pomažu mu puno ni druge općine u Krajini u smislu prihvata migranata u centre na svom području. Dolaskom jeseni i padom temperatura, situacija se dodatno pogoršala. Na osam stepeni, bosi, promrzli i iscrpljeni migranti na Vučjaku bude se i spavaju u vodi koja curi kroz dotrajale krovove improvizovanog šatorskog naselja. Griju se na vatru koju lože unutar šatora što predstavlja dodatni rizik i prijetnju od mogućeg izbijanja požara čime bi životi ovih napaćenih ljudi u potpunosti bili ugroženi.

Vučjak kao privremeni migrantski centar ostaje do daljnjeg. Nova lokacija na Lipi neće biti aktualizirana sve dok se novi prihvatni centar ne otvori na drugim lokacijama u BiH. Uz to, nema prihvatanja novih migranata u BIRA-u i Miral koji će uskoro biti blokirani bez mogućnosti izlaska i kretanja migranata kroz Bihać i Veliku Kladušu. Stav je to kojeg je prije nekoliko dana zauzela Operativna grupa za nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu.

"Stav Operativne grupe je da idemo u potpunu blokadu BIRA-e i Mirala, te da Vučjak ostaje centar za sve migrante koji će ubuduće doći na područje Unsko-sanskog kantona. To znači da migranti neće imati mogućnost ulaska u BIRA-u i Miral, niti mogućnost izlaska u grad i šetanje po gradu. Jedino onima koji budu zainteresirani za odlazak i napuštanje tih objekata, mi ćemo omogućiti izlazak", pojasnio je Nermin Kljajić, ministar MUP-a USK.
Šta s migrantima?

Na pitanje šta s migrantima iz BIRA-e i Mirala kojima 15. novembra ističe potpisani ugovor vlasnika i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ministar Kljajić je istakao da će taj problem morati da rješava Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH. Pored države, odgovornost za ovaj problem snosi i Europska unija koja u ovom trenutku ima 100.000 slobodnih mjesta za azilante, ali se odgovornot u posljednje dvije godine prebacuje s jednih na druge, dok najveći teret migrantske krize snozi Unsko-sanski kanton, posebno Bihać.

"Poslao sam nedavno dopis svim načelnicima i gradonačelnicima gradova i općina, kao i predsjedavajućima vijeća u općinama Unsko-sanskog kantona, da od njih tražim da nam pomognu u smještaju tih ljudi. Ako je migrantska kriza kantonalni problem, kao što se želi predstaviti, ako ima migranata na cijelom kantonu kako se želi predstaviti u što sumnjam jer smatram da 90 posto migranata boravi u Bihaću, ako se četiri miliona može trošiti i rasporediti tako da ni marka ne dođe u Bihać, onda gospodo: dajte nam vi pomozite!

Meni je iluzorno očekivati da nama Bijeljina da 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura), Banjaluka 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura), Sarajevo općina Centar 30.000 konvertibilnih maraka (15.000 eura), da nam općina Vareš pomogne, kao i drugi gradovi u BiH, a gradovi koji su u našem kantonu neće da nam pomognu. Hajmo onda smjestiti u Cazin 300 migranata, u Bosansku Krupu, Sanski Most i Bosanski Petrovac isto toliko i Bihać neće imati problema. Ne razmišljam o političkim partijama i krećem se po ovom pitanju na nivou države i idem, lobiram da nam se pomogne. Onaj ko mi sad može pomoći, pomagao je i od prvog dana, a onaj ko ovo koristi za nekakav način i temu za izbore i predizbornu kampanju i vlastitu promociju od toga nema nikakve koristi odmah da kažem. Od takvih sam prestao da tražim pomoć", ističe Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Bihać nije grad za migrante

Unsko-sanski kanton više ne želi i ne može da snosi odgovornost za migrantsku krizu koja je, slažu se u tome svi, državni a ne lokalni problem. Najviše su na udaru one mjesne zajednice u Bihaću gdje se nalazi najveća koncentracija migranata, a to je privremeni migrantski centar BIRA. Radi se o nekadašnjoj fabrici rashladnih uređaja koja je prije rata zapošljavala velik broj ljudi naseljenih u njenoj neposrednoj blizini. Sada je pretvorena u, kako to ovdašnje stanovništvo voli kazati, "fabriku migranata" koji svakodnevno hodaju, traže pomoć, a neki tvrde i provaljuju u kuće ovdašnjeg stanovništva.

Iznoseći svoje probleme sa migrantima predstavnici mjesnih zajednica Veliki i Mali Lug, Hatinac, Gornje Prekounje i Bakšaiš, još jednom su od gradskih vlasti zatražili da se prihvatni centar BIRA zatvori kako je planirano 15. novembra, jer kako su istakli, problemi će se dodatno intenzivirati dolaskom zime.

"Najveći problem je to što se u samom centru BIRA i oko njega kreće velik broj migranata, najmanje 5.000 njih, zbog čega često dolazi do narušavanja javnog reda i mira, do činjenja krivičnih djela i pokušaja ubistava. Građanima ovih mjesnih zajednica je svega preko glave i žele da se migranti odavde izmjeste u druge dijelove grada, kantona i Federacije BiH. Bihać je uvijek pomagao i pomagaće migrante, ali ovo nije jedini centar prihvatni za migrantei mi smo na rubu živaca. Ako Vlada Federacije BiH ne usvoji naše zahtjeve da se raspodjeli teret migrantske krize na cijelu BiH, bit ćemo prisiljeni i na represivne mjere", kaže Fadil Dizdarević, koordinator bihaćkih mjesnih zajednica koje imaju problem sa migrantskom krizom.
Vučjak sramota EU i BiH

Najava ministra sigurnosti Dragana Mektića da će migrante sa Vučjaka izmjestiti u dva prihvatna centra u Sarajevu gdje ima slobodnog mjesta, još uvijek se nije dogodila. Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kažu da ni oni u ovom trenutku nemaju nikakvih informacija. Konkretnih informacija, dogovora i konkretnih dogovora nema. Glasni su jedino u Crvenom križu Grada Bihaća. Zbog sigurnosti svih, traže hitnu reakciju odgovornih i hitno zatvaranje Vučjaka.

"Žalosno je da smo mi uopće ovdje. I nije u redu da smo mi ovdje, i da su ovi migranti ovdje, i da se ništa konkretno do sada nije uradilo po pitanju Vučjaka. Dakle, ovdje više nema vremena za bilo kakve odluke ili očekivanje bilo kakvih odluka koje su nemoguće. Jedna i jedina odluka može biti da ljude vratimo tamo gdje im je i mjesto, u uslovne prostorije dok se ne riješi pitanje nove lokacije i novog smještaja migranata", izričit je Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać.

Afganistanac Molini tri puta je odlazio iz Bihaća, ali nije uspio da se probije u zemlje Europske unije. Posljednji put je prije nekoliko sedmica uhvaćen u Sloveniji i vraćen u BiH.

"Naš je plan otići u europske zemlje, ali sad je loše vrijeme i ne možemo krenuti dalje. Čim prestane, nastavljamo sa novim pokušajima", kaže Molini.

Uslovi na Vučjaku nisu dostojni života ljudskog bića. Migranti ističu kako se u ovom kampu osjećaju kao životinje – šuma i planine oko njih, zima i hladnoća pred vratima.

"Ovdje živim mjesec dana. Kiša je i veoma je hladno, u šatorima je voda. Od Crvenog križa dobijemo samo jednu deku s kojom se ne možemo ugrijati zbog čega palimo vatru unutar šatora što nam stvara velike probleme. Za nas je ovdje sve izazov – prvi je hladnoća, a drugi kupanje u ovakvim vremenskim uslovima", kaže Asfan iz Pakistana.

Ministarstvo sigurnosti BiH još uvijek nije ponudilo konkretan odgovor, kao ni pomoć kantonalnim i gradskim vlastima u rješavanju problema smještaja migranata koji borave u ovom kantonu. Dosad ih je na području BiH evidentirano 43.000, dok u Unsko-sanskom kantonu trenutno boravi više od 5.000 migranata. Operativna grupa je prozvala državne vlasti ali i Europsku uniju zbog izostanka pružanja podrške u migrantskoj krizi, koja je definitivno promijenila život građana Unsko-sanskog kantona.

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

erdoganvucicNeće izum Aleksandra Vučića i Edija Rame formalno biti kraljevina, a ni demokratija; bit će tu gomila autoritarnih lidera, nacionalizama i još više korupcije.

Ideja da će 'ekonomska saradnja' pacificirati balkanske nacionalizme je ujedno smrtno opasna i urnebesna, piše autor.

U jednoj stvari vezanoj za "Mali Schengen" Aleksandar Vučić i Edi Rama govore istinu: to, doista, nije nova Jugoslavija – ona u kojoj će se, umjesto Slovenije i Hrvatske, naći Albanija. "To" je nešto mnogo gore od toga. "To" je replika Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Preciznije: ono što prave je kraljevina Srba i Albanaca.

Neće to, dakako, i formalno biti kraljevina. Ali, neće biti ni demokratija – naprotiv, biće tu gomila autoritarnih lidera, od kojih će svaki, u praksi, biti kralj na teritoriji koju bude kontrolisao. Biće tu, dakako, i gomila nacionalizama, i još više korupcije nego što je do sada bilo. Neće, dakako, ta država/savez odmah biti proglašena – koliko "da se Vlasi ne dosjete"... Počeće sa slobodnom trgovinom i protokom ljudi, jer to je, znate, ekonomski, a ne politički sporazum, kao što je i Evropska unija počela sa ugljem i čelikom. Završiće sa zajedničkim parlamentom i kontrolom granica.

Vijek nakon što su velike sile stvorile Kraljevinu SHS, one (ili barem neke od njih) pokušavaju na Balkanu "implementirati" eksperiment zapanjujuće sličnosti. Poslije Prvog svjetskog rata, Francuska i ostale pobjednice htjele su "Malu Antantu" na Balkanu: pa su napravili Jugoslaviju Karađorđevića. Druga je priča što je to bila najgora država koju može napraviti bilo čovjek, bilo životinja – ona je, ta država, uostalom, uz zvjerstva okončala svoj vijek. Da nije bilo Tita i partizana, koji su na ruševinama te države stvorili nešto posve drugo, njenu aksiološku suprotnost takoreći, ideja južnoslovenskog zajedništva bi nakon tiranije Karađorđevića ostala upisana slovima crnjim od sipinog mastila, crnjim od "Crne ruke", u imaginarnoj knjizi zajedničke istorije.

'Svi Srbi/svi Albanci u jednoj državi'

Kako izgleda kada Zapad na Balkanu pravi kompleksnu državnu tvorevinu, shodno svojim potrebama, vidjeli smo, dakle, godine 1918. Shodno tadašnjim geopolitičkim projekcijama, prevashodno Francuske, ugašena je, recimo, država Crna Gora. Svrgnuta je njena dinastija, razvaljeni parlament i ustav, izbrisan svaki subjektivitet te međunarodno priznate države, nakon čega je Srbiji dozvoljeno da je anektira. Onda su se, prije koju godinu, Francuzi javno ispričali živim potomcima dinastije Petrović Njegoš i Crnoj Gori. Da bi Emmanuel Macron danas ponovo stvarao uslove da se Crnoj Gori desi isto. Šta da vam kažem: svako onaj ko je bio toliko glup da povjeruje u iskrenost i priče o "civilizaciji i vrijednostima" imperija zaslužio je sve što će mu imperij učiniti.

Vučićev i Ramin "Mali Schengen" je model koji bi obezbijedio da, umjesto da budu poraženi, poniženi i odbačeni, dva velikodržavna projekta, koja su najveća prijetnja bezbjednosti ovog regiona, budu namirena i realizovana. Ime tih projekata je "velika Srbija" i "prirodna Albanija". U državnoj skalameriji koju prave Vučić i Rama doista bi bilo ostvarenio ono: "Svi Srbi/svi Albanci u jednoj državi."

Kao i 1918. godine, to je upakovano kao navodno "progresivna" ideja zajedništva i saradnje. Pa ti odbij ono što je "napredno" i u "duhu integracija". Proevropska priča će se, po inerciji, još neko vrijeme nastaviti, ali eventualno formiranje kraljevina Srba i Albanaca značilo bi "zbogom" evropskim integracijama regiona. Nešto se pitam... A ko vam je do sada branio da sarađujete? Šta je bila prepreka saradnji i normalizaciji odnosa, ako na vaši nacionalizmi, koji sada trebaju biti nahranjeni Bosnom (i Hercegovinom), Crnom Gorom i Makedonijom?

 

"Mali Schengen" podrazumijeva i, citiram autore ideje, "jačanje prekogranične saradnje u oblasti bezbjednosti". "Oblast bezbjednosti" je isto, je li, ekonomija? Podrazumijeva i uklanjanje granica i slobodno kretanje ljudi. Reklo bi se kako su navedeni ciljevi "Malog Schengena" bili ostvareni još 1992. godine. Tada je realizovana potpuna "prekogranična saradnja u oblasti bezbjednosti" između Srbije i dijela Bosne i Hercegovine – danas mu je ime entitet Republika Srpska.

Džinovski migrantski logor kao 'Čistiliše'

Kako izgleda ta saradnja imao se prilike uvjeriti i sam Vučić, kada je onomad obišao srpske artiljerijske položaje iznad Sarajeva. Od Beograda do Sarajeva je putovao bez pasoša i bez bilo kakve granično-carinske kontrole, što znači da je još tada bilo obezbijeđeno "slobodno kretanje" (naročito naoružanih) ljudi. Kao i slobodno kretanje roba (naročito oružja). O tome vam govorim: metod je različit, no cilj bombardovanja Sarajeva i "Malog Schengena" je isti.

Ideja da će "ekonomska saradnja" pacifikovati balkanske nacionalizme je ujedno smrtno opasna i urnebesna u svom idiotizmu. Opasna je, prije svega, jer bi neminovni (ne tako daleki) raspad te zajednice značio novi rat. Predstavnici "škole mišljenja" po kojoj su ekonomija i slobodno tržište lijek za nacionalizam vele kako sukobi nastaju iz siromaštva, dok razvoj ekonomije podstiče stabilnost.

Da vas podsjetim: Titova Jugoslavija se raspala, a klanica otpočela, ne onda kada smo bili siromašni, nego baš onda kad smo bili najbogatiji u čitavoj svojoj istoriji. Onda kada je Ante Marković digao jugoslovensku ekonomiju, kada se činilo kako se dešava ekonomsko čudo. Da bi "velika Srbija" bila ostvarena, srpski je nacionalizam bio spreman istrpjeti uništenje srpske (i crnogorske) ekonomije.

Savez koji prave Vučić i Rama, uz učešće Zorana Zaeva, kao "korisnog idiota" tog projekta, zapravo je markiranje i policiranje teritorije postavljene ispred Schengena, svojevrsne tampon zone – koja ovoga puta, za razliku od one "Male Antante", ne štiti od ratne prijetnje, nego od migracija. Stanovništvo te teritorije raseljavaće se u Evropu, gdje god ima bauštele i suđa da se pere, a teritoriju će naseljavati – migranti. Kraljevina Srba i Albanaca će, između ostalog, biti i džinovski migrantski logor, svojevrsno "Čistiliše", mjesto gdje će se vršiti selekcija ko može, a ko ne može na rajske livade zapada.

Crnogorci, evo vam opet 1918.

Sve bitno vezano za projekat "Mali Schengen" krije se od javnosti, pa tako i kakvo rješenje "kosovskog čvora" dogovor Vučića i Rame podrazumijeva. Odgovor na to pitanje očito se ne dopada Albinu Kurtiju. Preostaje da se vidi koliko diplomatskog (i doslovnog) zavrtanja ruku od zapadnih pokrovitelja novog oblika "balkanske saradnje" može izdržati Kurti, ali i crnogorsko i vođstvo bosanskih Bošnjaka, koji se, takođe, opiru predbračnom ugovoru Vučića i Rame.

Mnogo je tu upitnika. U ovom trenutku nije jasno ni šta o svemu tome misli Rusija. Osnov balkanske politike te zemlje na Balkanu do sada je bilo nerješavanje pitanja Kosova. Iz tog upitnika slijedi niz drugih. Šta o tome misli srpska desnica, koju Vučić ne kontroliše? Šta o tome misli Amfilohijev dio Srpske pravoslavne ccrkve? Šta ako Zaev izgubi sljedeće izbore, pa o budućnosti kraljevine Srba i Albanaca bude odlučivao VMRO DPMNE?

A šta veli Turska? Da li je bošnjačko "ne" betonirano, ili bi moglo postati "da" ukoliko to zatraži, recimo, Recep Tayyip Erdogan? A Hrvati, bez kojih, treba li podsjećati, Bosna nije Bosna? Kako oni? Što se Crne Gore tiče... Vladajuće strukture u Crnoj Gori godinama ponavljaju patriotsku mantru: "Nikad više 1918!" E pa: evo vam je opet. A sad da vidimo ko će od vas dići ruku za nju?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Andrej Nikolaidis (Al Jazeera)

Stranica 1 od 32

S5 Box