Vijesti iz BiH
BiH

BiH (842)

Ocijeni...
(0 glasova)

legoJavna nabavka vrijedna 25.000 KM bez PDV (ukupno 29.250 KM) koju je pokrenulo ovo preduzeće treba da sadrži novogodišnje paketiće za 326 djece zaposlenik radnika u Elektroprenosu. Što znači da će svaki paketić koštati oko 90 KM.

A, šta je to što toliko vrijedi u novogodišnjem paketiću?

Pa, prema tenderskoj dokumentaciji, Elektroprenos traži da novogodišnji paketić sadrži jedan keks mljeveni 250g Lino Baby, jednu hranu za djecu 150g rižolino i jednu igračku. To je za djecu do dvije godine.

Za one starije planiraju da se u paketiću nađu bombone 100g karamele Ki-Ki, čokolada 100g Kinder Ferrero, flips 50g Gold Corn Flips, čokoladne bombone 46g Kinder Schoko bons i jedna igračka.

Pošto navedeni slatkiši koštaju oko 7 KM, vidljivo je da igračka u paketiću odnosi najveći dio cijene i to preko 80 KM.
A, prema onome što je navedeno u zahtjevu Elektroprenosa dobavljačima evidentno je da je igračka za paketić usvari Lego komplet.

I tu nastaje problem u ovoj nabavci, nevezano za cijenu i kolučinu nabavke. Jer, u tehničkoj specifikaciji je do detalja opisan proizvod koji se traži. Pa se tako navodi da igračka treba da sadrži „kockice za slaganje za uzrast 4-7 godina sa minimalno 234 kockice sa motivima u kojima se može složiti vatrogasni avion sa vatrogascima koji na tlu gase požar i malim tvorom ili čak zanimljivih kompleta gdje kada se pritisne dugme na kockicama sa svjetlom koje bacaju sjenu i, kao čarolijom, modeli postaju njihove lutke u pozorištu sjena.“

Ovo su samo neki od opisa koji direktno opisuju igračke Lego proizvođača. Iako se u dokumentaciji navodi da je moguće ponuditi i ekvivalent, u stavrnosti ne postoji ovakva igračka, a da nije Lego.

Iako niko ne želi da umanji želju da se djeci poklone najbolji paketići, ovdje se radi o klasičnom primjeru diskriminacije u postupku javnih nabavki.

Ocijeni...
(0 glasova)

djeca1Cijeli manji grad u Bosni i Hercegovini nestao je tokom 2019. godine samo računajući prirodno kretanje.

Na svakih 1.000 stanovnika rodi se 8,1 stanovnik, a umre 11,1 stanovnik.

BiH je u 2019. godini prvi put registrovala 10.000 umrlih više nego rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Cijeli manji grad u Bosni i Hercegovini nestao je tokom 2019. godine samo računajući takozvano prirodno kretanje - umiranje i rađanje, piše Klix pozivajući se podatke iz redovnog godišnjeg biltena Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Prirodni priraštaj pozitivan do 2008.

Nikada prije, bar što se tiče perioda nakon 1995. godine, razlika između živorođenih i umrlih nije prešla 10.000 osoba. Podaci dalje pokazuju da je 2019. godine zabilježen najniži koeficijent prirodnog priraštaja u posljeratnoj historiji i on iznosi minus 3.

To znači da se na svakih 1.000 stanovnika rodi 8,1 stanovnik, a umre 11,1 stanovnik.

Prirodni priraštaj bio je pozitivan sve do 2008. godine kada je dostigao nulu, a već naredne godine je otišao u minus.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sarajevoKorupcijske afere i stranačka zapošljavanje uticali su da građani masovno odlaze, ali promjene mogu krenuti s lokalnog nivoa.

Načelnici općina u saradnji sa kantonalnim vlastima, ili čak bez njih mogu uvesti nekoliko različitih pristupa.

Prošla je prva sedmica nakon izbora i lagano se smanjuje euforija koja je vladala nakon proglašenja rezultata. Iako je u nekim sredinama, prije svega na području Kantona Sarajevo stigla promjena, dosta je izazova koji čekaju (novo)izabrane načelnike, kao i vijeća, kako bi se preovladali negativni efekti pandemije COVID-a.

Brojne korupcijske afere, nepotistička i stranačka zapošljavanje, zarobljena država od budžetskih patriota, uticali su da obični građani masovno napuštaju državu posljednjih godina. Jednostavno, ubijena je i posljednja nada da se nešto može promijeniti. Ipak, vjetar promjene, poput istoimene pjesme Scorpionsa iz 1990. godine, nešto je što može biti pozitivan okidač koji je bio potreban našem društvu i državi. Iako će se stalno voditi polemike i rasprave oko toga kako lokalni nivoi vlasti, poput kantona i općina ne mogu biti generatori ekonomskog oporavka i razvoja, realnost je sasvim drugačija. Korak na tom važnom putu predstavlja zamjena načina razmišljanja od „kako se nešto ne može uraditi“ u razmišljanje „kako se može uraditi“.

Prvi prijedlog može uključivati uspostavljanje jedne općinske službe ili službenika, čija će isključiva nadležnost biti pomoć privrednim subjektima u registraciji firmi ili pomoći građanima vezano za osnivanje obrta. Kroz proces digitalizacije i dostupne platforme, građani bi na jednom mjestu imali dostupne sve korake i popis neophodne dokumentacije za registraciju, koju bi donijeli službeniku kako bi se po službenoj dužnosti izvršila registracija.

Građani više ne bi morali ići od institucije do institucije, kopirati i ovjeravati svaki put ponovno dokumentaciju za svaki naredni korak, ići od vrata do vrata, već bi se dokumentacija povlačila po službenoj dužnosti preko nadležne službe, da bi na kraju na istom tom šalteru, građanin podigao sve papire i rješenja. Uštede bi bile nemjerljive, kako u vremenu, tako i u troškovima ovjeravanja i kopiranja dokumentacije.

Drugi prijedlog je nadogradnja prvog, a odnosi se na uspostavu „Smart Tax City“, što znači da se u toj lokalnoj sredini ne plaćaju takse i naknade za osnivanje firmi i obrta, što uključuje i plaćanje raznih rješenja i / ili uvjerenja viših nivoa vlasti. Neki će reći sa pravom da lokalni nivoi ne mogu narediti višem nivou da ne naplaćuje određenu taksu. Lokalni nivoi mogu ukinuti sve takse iz svoje nadležnosti, ali također refundirati one koje nisu njihove, što drugim riječima znači da osnivanje firme ili obrta u toj lokalnoj zajednici košta 0 KM.

Koja je logika da se neko odrekne svojih prihoda iz kojih se finansira najvećim dijelom administracija javnog sektora?

To isto pitanje su postavili i gradu Bjelovaru 2017. godine koji je tada najavio „Tax free grad“. Za razliku od većine lokalnih jedinica u Hrvatskoj koje gledaju kako osigurati što više novca u budžete, Bjelovar se odlučio odreći 530.000 eura prihoda u 2018. godini u nadi da će im to dugoročno donijeti daleko veće koristi. I ispatilo im se! U 2019. godini su imali 93% više novoregistrovanih firmi nego u 2017. godini. U Bosni i Hercegovini treba biti slična logika onih osoba koje upravljaju kantonima i općinama. Ukidanjem određenih taksi i naknada, činjenica je da se gube prihodi. Ipak, uvođenjem principa „Smart Tax City“, mnogi poduzetnici i građani će upravo u toj lokalnoj sredini osnovati preduzeće i obrt.

Zašto je to bitno?

Svaka novoosnovana firma ili obrt zapošljava nove radnike. Novozaposleni radnik znači uplatu poreza i doprinosa državi. Iako većina tih uplata, poput doprinosa ide prema višim nivoima, porez na dohodak ide prema budžetu kantona i tako dolazi do dodatnih prihoda. Što se više firmi osniva, više je zaposlenih osoba, a u konačnici više prihoda u budžetu. Ukoliko firma svoje poslovanje uspije razviti u pozitivnom smjeru ostvarujući dobit, uplatu dobiti uplaćuje također u budžet. Pozitivni efekti zamjenjuju negativne gubitke.

Obzirom da se ovih dana intenzivno spominje od strane vlasti da nam je potreban novi kredit od MMF-a od čak 1,5 milijardi KM, što bi se prema tim planovima usmjerilo u tekuću budžetsku potrošnju, takvi prijedlozi su naišli na oštru reakciju struke, koja se protivi takvim zaduženjima bez jasne namjene. MMF i međunarodne finansijske institucije, umjesto neproduktivnih entiteta i države, trebali bi više pažnje i truda usmjeriti u saradnju sa nižim nivoima vlasti, te ih podržati u realizaciji projekata, poput ukidanja taksi i naknada za osnivanje pravnih lica i obrta, ili taksi za istaknutu firmu za postojeća preduzeća. To bi se moglo uraditi na način da MMF pruži podršku za konkretni projekt smanjenja određene takse. U tom slučaju, taksa ili naknada se ukida ili smanjuje, privrednici i građani se poreski rasterećuju, imaju više novca za potrošnu, a kroz podršku finansijskih institucija, ne dolazi do pada prihoda u budžetu. Druge institucije iz EU-a, mogu pružiti stručnu i tehničku pomoć za realizaciju projekata takve vrste, što predstavlja opravdano zaduženje za konkretni projekt pokretanja ekonomije lokalnih nivoa.

Na isti način se mogu privući i tkz. „digitalni nomadi“, kojima je potrebno osigurati pristup informatičkoj infrastrukturi, kako bi mogli raditi iz upravo te lokalne zajednice za bilo ga u svijetu. Logika je u tome da takve osobe zarađuju novac po svijetu, a upravo ga troše u toj lokalnoj zajednici.

Treći prijedlog jeste ulaganje u IT sektor, ali i generalno sektore zasnovane na znanjima. Ovaj sektor do sada nije imao značajniju podršku, kako lokalnih, tako i viših nivoa vlasti. Međusobni dogovor najvećih IT kompanija iz BiH može uključivati potpunu podršku i olakšavanje poslovanja ovih preduzeća, a što bi za uzvrat, kao društveno odgovorne kompanije značilo pripremu određenih IT rješenja za digitalizaciju javnog sektora na pro bono osnovi, čime lokalna zajednica može dodatno povećati produktivnost svojih službenika.

Vjetar promjene je stigao na izborima. Sada je potrebno da raspuše uspavanu administraciju i pokrene pozitivne procese u lokalnim sredinama.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Faruk Hadžić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

inzko1Štampa na njemačkom jeziku piše o zločinima u Bosni i Hercegovini koji se ne smiju zaboraviti, navodeći ulogu koju u tome imaju pisci poput Saše Stanišića, Anne Baar i Marka Dinića. Osvrće se i na Valentina Inzka.

U intervjuu za austrijski Standard visoki predstavnik Valentin Inzko govorio je o video konferencji UN-a na kojoj su učestvovali i predsjednici SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović.

“Rusija je kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a pozvala na ovaj neformalni virtuelni susret, želeći dati priiku prije svega Dodiku i Čoviću da prezentiraju svoje suprotne stavove u odnosu na moj izvještaj od 5. novembra”, rekao je Inzko pojašnjavajući da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović odbio da učestvuje na sastanku, kritikujući što su pozvani predstavnici tri najveće stranke a ne članovi Predsjedništva. On je dodao da na početku nije bilo predviđeno da on učestvuje na konferencji ali da je to učinio na želju evropskih država – članica Vijeća sigurnosti. Na pitanje novinarke Standarda da prokomentira Dodikov napad na njega, Inzko je rekao: „Dodik je govorio 30 minuta, možda i duże. Mene i bivšeg visokog predstavnika lorda Paddyja Ashdowna je nazvao kriminalcima. Sve članice Vijeća sigurnosti kritikovale su glorificiranje ratnih zločinaca, poput spomen-ploče ratnom zločincu Radovanu Karadžiću na Palama. Dodik je predložio da je zajednički uklonimo. Meni ne pada na pamet da uklanjam ploču u čast na doživotnu robiju osuđenog ratnog zločinca Karadžića. Najprije mora biti promijenjen odgovarajući zakon ili uredba a onda i uklonjena odnosno zamijenjena ploča. To bi trebao uraditi onaj koji je tu ploču poručio, postavio i svečano otkrio, a to je bio Milorad Dodik.”

Inzko je na pitanje, kakve su bile posljedice ovog neformalnog skupa, odgovorio da još nikada u posljednjih 11 godina nije doživio da su se zemlje tako solidarisale sa njim, posebno SAD i Njemačka. Delegacija Belgije je potakla donošenje zakona kojim bi se sankcioniralo negiranje ratnih zločina poput genocida. Inzko je istakao da je članovima Vijeća sigurnosti na konferencji UN-a jasno stavljeno do znanja, šta se dešava na terenu u BiH.

“Lokalni političari dobili su mogućnost da razmotre Zakon u vezi sa negiranjem genocida, a onda će uslijediti naredni koraci. Isto važi i za slučaj da se ne ukłoni ploča u čast Radovana Karadžića. Postavio sam rok od šest mjeseci da se ona ukloni. Sljedeći cilj je zabrana putovanja za Dodika u zemlje EU”, rekao je Inzko.

Na konstataciju novinarke da se Rusija sve više stavlja na stranu Dodika i pitanje kakvu poziciju ima Srbija, Inzko odgovara: „Rusija želi da se ukine funkcija visokog predstavnika i time je sa Dodikom na istoj liniji. A Srbija se do sada u govorima uvijek pozivala na Dejtonski sporazum i poštovala činjenično stanje”, rekao je Inzko u intervjuu za list Standard.

Narodi koji znaju kako za suživot

“Dodjelom Nobelove nagrade za literaturu 2019. godine pokrenute su užasne rane i sjećanja. Peter Handke je neoborivim dokazima optužen za ignorisanje ili umanjivanje srpskih zločina”, piše njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Nekoliko dana kasnije, prije nego što su razjarene Majke Srebrenice krenulu na proteste u Štokholm, pisac Saša Stanišić, porijeklom iż BiH, u svom govoru u povodu dodjele nagrade za najbolju knjigu Njemačke rekao je: ‘Imao sam sreću uteći od onoga što Peter Handke u svojim tekstovima ne opisuje’. Ova potresna replika odnosila se na izjavu Jana Wagnera, nosioca Büchnerove nagrade 2017. I ona se sastojala iż jedne rečenica u šest redova, pretvorene u stihove. Njen naslov u kombinaciji sa grobljima, na koje se autor poziva u prvom stihu, odaje beskrajnu patnju tokom blokadę Sarajeva”, navodi FAZ.

Njemački list podsjeća kako su Karadžićevi Srbi napadali grad sa okolnih brda, granatama i snajperima, kao i da je 11.000 ljudi ubijeno, jedan dio njih u dva masakra na Markalama. Piše i kako su napadači gađali i vojnike UN-a, uzimali ih kao taoce. Grad je bio snabdijevan zahvaljujući vazdušnom mostu a njemački teretni avioni Transall morali su aterirati u strmom letu, kako bi izbjegli da budu pogođeni. No ime Sarajeva u pjesmi Jana Wagnera predstavljalo je sve druge gradove koji su stradali, pa i Novi Grad (Bosanski Novi), Tuzlu, a prije svega Srebrenicu.

FAZ ukazuje i kako su po brdima i poljima Sarajeva i Srebrenice nikla groblja sa destinama hiljada nišana i nadgrobnih spomenika. Navodi kako se Jan Wagner veže za tu mirnu, sveprisutnu sliku i aranžira košnice sa pčelama između bijelih, muslimanskih nišana. Svakom pčelaru je jasno šta je pisac htio da kaže. U pjesmi se pojavljuju pčelinja društva, ti “narodi sa desetinama hiljada pčela u svakoj košnici, jedni pored drugih, bez da iko ikome smeta, kao simboli pulsirajućeg života, koegzistencije i marlljivosti – a nasuprot njih stoje ratna dešavanja između različitih etničkih grupa u BiH.. Tamo, gdje su se ljudi donedavno borili, ubijali i sahranjivali, vratio se novi život.”

Iż perspektive pčela, koje se u radijusu od 3 km, natovarene nektarom i peludom, u strmom letu poput aviona u okviru vazdušnog mosta, vraćaju u svoje košnice, ogromna polja sa nišanima izgledaju ‘sićušno mrtva’, nastavlja se pjesničkim jezikom u članku FAZ-a. “Ispod nišana na obroncima Sarajeva i Srebrenice su sinovi i muževi, kojima dolaze da ih oplakuju njihove majke i žene. Prije svega one, a posebno glasna delegacija majki, koja je otišla u Štokholm da protestuje zbog dodjele Nobelove nagrade Handkeu, ne dopuštaju da nad ratnim zločinima, na kojima se sada nalaze košnice pčela, olako poraste trava zaborava. Sada su im se pridružili i pjesnici. Jan Wagner diskretno podsjeća na strašne zločine usred Evrope, koji ne smiju biti zaboravljeni. Uz njega je generacija koja je izrasla iz nekadašnjih strana u sukobu: generacija pisaca na njemačkom jeziku poput Anne Baar, Marka Dinića i Saše Stanišića – marljivih pčelica, koje poput onih u Sarajevu, održavaju sjećanje na ratove u bivšoj Jugoslaviji. Oni nam daju onaj med literature, koji je najavio Hugo von Hoffmannsthal u svojoj Baladi o životu”, piše FAZ u članku pod nazivom “Narodi koji znaju kako se živi zajedno”.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kruscicaKoalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje kamenovanje kuće Tahire Tibold, predsjednice Mjesne zajednice Kruščica i jedne od Hrabrih žena Kruščice, koji se desio od strane nepoznatih počinioca u srijedu, 25. novembra u jutarnjim časovima.

«Riječ je o kukavičkom napadu ljudi koji od obijesti ne znaju kako drugačije da se nose sa ženom koja ne podliježe ucjenama, mitu i prijetnjama. Otkako je preuzela funkciju predsjednice mjesne zajednice, traje kontinuirani pritisak na nju i njenu porodicu. Govor mržnje i gnusne laži su pisane na društvenim mrežama, suptilno su upućivane i prijetnje uživo, a ovim činom su prešli i na fizički napad. Nasilje ne smijemo tolerisati, ovo nije samo napad na jednu ženu, sugrađanku, nego i na pravni i ustavni poredak BiH, s obzirom da gospođa Tibold predstavlja sve mještane MZ Kruščica koji su je izabrali i dali joj legitimitet», navode iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Napad se desio u momentu kada je Vlada FBiH najavila da priprema više izmjena propisa kako bi se spriječio negativan uticaj malih hidroelektrana na životnu sredinu, te nakon što su potvrdili da od slijedeće godine neće biti subvencija za gradnju ovih postrojenja. 

"Nije ovo prvi napad na ljude koji su aktivisti u našoj Kruščici. Do sada je policija šutjela, ali vjerujemo da je u službi građana i da će pronaći počinioca ili počinioce ovog nemilog napada!  Želimo da se otkriju i objave njihova imena. Žalim zbog narušenih međuljudskih odnosa u Kruščici ali male hidroelektrane ovdje neće biti sigurno!», istakla je Maida Bilal, predsjednica Udruženja građana Ekološko društvo «Bistro» iz Kruščice i jedna od Hrabrih žena Kruščice.

Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH ističe da je napad na kuću Tahire Tibolt napad na sve aktiviste/ice koji/e se bore za spas rijeka Bosne i Hercegovine. 

«Nažalost, aktivisti/ce se susreću sa usmenim prijetnjama skoro svaki dan. Kamenovanje kuće je nešto što je mnogo ozbiljnije od riječi i što može biti direktni napad na nečiji život!».

Čuvari i čuvarke rijeka širom BiH trpe svakodnevne pritiske zbog borbe za očuvanje naših rijeka i oni očekuju energičniji odgovor organa za čuvanje javnog reda i poretka, s obzirom da su obaviješteni o ovom i drugim napadima. O prijetnjama ekološkim aktivistima snimljen je i kratki video u produkciji Centra za životnu sredinu koji je objavljen u novembru 2019. godine, a jedna od aktivista/ice koji govore o prijetnjama kojima su izloženi je upravo Tahira Tibold.

Video možete pogledati na ovom linku: https://www.youtube.com/watch?v=Q_sxDfe9FtU

Portal BUKA producirao je i emitovao emisiju o hrabrim ženama Kruščice

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

izbori2Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Željko Bakalar saopćio je u ponoć preliminarne, nezvanične i nekompletne rezultate lokalnih izbora u zemlji.

Na konferenciji za novinare je kazao da u Cazinu vodi Nermin Ogrešević (A-SDA) sa 67,91 posto glasova, a u Bihaću Šuhret Fazlić (Pomak) sa 45,85 posto glasova, prenosi Fena.

Nezavisni kandidat Fuad Kasumović za gradonačelnika Zenice u vodstvu je sa 66,34 posto glasova, dok u Tešnju za načelnika općine vodi Suad Huskić (SDA) sa 60,57 posto glasova.

U Livnu je u vodstvu Darko Čondrić (HDZ BiH) sa 34,73 posto glasova, a u Čapljini Smiljan Vidić (HDZ BiH) sa 63,05 posto glasova.

Stjepan Bošković (HDZ BiH) vodi sa 59,53 posto glasova kao kandidat za načelnika općine Stolac.

U Ilijašu blagu prednost ima Akif Fazlić iz SDA (51,25 posto) ispred Amara Dovadžije, kandidata "četvorke" (48,75 posto).

Kandidat za načelnika općine Hadžići Hamdo Ejubović (SDA) u prednosti je u odnosu na druge kandidate sa osvojenih 54,12 posto glasova.
Veliki Udarac Izetbegoviću i Dodiku

Kandidat za načelnika Ilidže Nermin Muzur ("četvorka") u vodstvu je sa 64,06 posto glasova, a za načelnika općine Novi Grad Sarajevo Adnan Delić ("četvorka") sa 46,37 posto glasova.

U Vogošći kandidat za načelnika Edin Smajić (SDA) ima 52,53 posto glasova, dok Ibro Berilo (SDA), sudeći po objavljenim preliminarnim podacima, ostaje načelnik općine Trnovo (81,19 posto glasova).

Preliminarni rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini donijeli su promjene na političkoj pozornici u toj zemlji, a najvažnije su činjenica da su dvije od tri vladajuće stranke s nacionalnim predznakom izgubile nadzor nad velikim gradovima, poput Sarajeva i Banje Luke.

"U cijeloj Bosni i Hercegovini došlo je do promjena. To nisu tektonske, ali su važne promjene", kazao je u nedjelju kasno navečer u Sarajevu predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Izetbegović je priznao poraz svoje stranke u utrci za načelničke pozicije u tri od četiri općine koje čine Grad Sarajevo.

Opoziciona koalicija, koju čine Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine BiH, Naša stranka, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista, preuzela je vlast u još nekim općinama Kantona Sarajevo koje su slovile za neosvojive utvrde SDA.

Taj je opozicioni blok, koji je prvi put uspostavljen uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, izborio načelničke pozicije u 11 općina, a SDA je zadržala ili dobila vlast u 30 općina.

HDZ BiH bez Tomislagrada i Prozora

Među njima nema niti jednog većeg grada, jer je u Zenici novi mandat dobio dosadašnji gradonačelnik Fuad Kasumović kao neovisni kandidat, u Tuzli je gradonačelnik ostao SDP-ov Jasmin Imamović, a u Bihaću je još jedan mandat izborio nezavisni Šuhret Fazlić.

Milorad Dodik je potvrdi poraz u Banjoj Luci te kazao kako to za njega "nije mali udarac" za Savez nezavisnih socijaldemokrata, a Banjalučanima je zamjerio da "nisu bili fer" prema njegovom kandidatu za gradonačelnika Igoru Radojičiću.

Najveća stranka s hrvatskim predznakom, prema podacima koji su bili dostupni u noći nakon izbora, vlast je izgubila jedino u Tomislavgradu, a nije je uspjela osvojiti u Prozor/Rami, koja je nedostižni cilj za Dragana Čovića već četvrti izborni ciklus, jer tamo suvereno vlada Jozo Ivančević iz HDZ 1990.

Prema podacima CIK-a, na lokalnim izborima sudjelovalo je 50 posto od 3,2 miliona registriranih birača.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)
dodik6Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je ova stranka ušla u predizbornu kampanju i izbore poštujući epidemiološke mjere.
 
Dodik je rekao da je tužan što je SNSD izgubio gradonačelničku poziciju u Banjaluci, ističući da je Igor Radojičić jedan od najboljih gradonačelnika koje je ovaj grad imao.

- Poštujemo izbornu volju građana, ali mislimo da je to i njihova greška - istakao je Dodik, prenosi rtrs.

On je istakao da se SNSD ne odriče Radojičića i da će saradnja biti nastavljena, dodavši da Banjaluka nije dobro izabrala jer je Radojičić uradio mnogo za ovaj grad.

On je čestitao građanima na uspješnom izbornom danu u kojem su se pridržavali mjera i preporuka struke donesenih s ciljem sprečavanja širenja virusa korona.

Dodik je naglasio da je SNSD na prošlim izborima osvojio 40 načelničkih i gradonačelničkih pozicija, a na ovima je osvojio i jedno mjesto više.

- Nije fer ovo što je Banjaluka uradila Radojičiću, definitivno - istakao je Dodik.

On je naveo da politika SNSD-a neće biti politika sukoba sa novim rukovodstvom Banjaluke.

Dodik je rekao da je Mićo Mićić zaslužio pobjedu u Bijeljini, ali da se to nije desilo, izrazivši žaljenje zbog tog. Istakao je da SNSD nastavlja saradnju sa Mićićem, bez obzira na izborni rezultat.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

izetbegovic1Na konferenciji za medije SDA njen predsjednik Bakir Izetbegović kazao je kako SDA i dalje ostaje najjača stranka u našoj zemlji, a da će broj načelničkih pozicija biti nešto manji nego ranije.
“Može se reći da smo u Sarajevu izgubuili, a da smo u Bosni i Hercegovini pobijedili. Na prošlim izborima imali smo načelnike u 30 općina, a sad ćemo imati koju manje”, kazao je.
Kazao je kako su stranke okupljene u Četvorci osvojile tri puta manje pozicija. Izetbegović je kazao kako su izgubili osam općina, a dobili njih pet (Visoko, Breza, Živinice, Bosanski Petrovac i Banovići), nadaju se za još tri.

“Izgubili smo tri važne općine u Sarajevu. Do ovih izbora smo imali osam od devet općina i to je teško držati jer su se svi ujedinili proitiv nas. Neki veliki gradovi su promijenili vlast, ali ne možemo očekivati neke tektonske promjene”, kazao je on.
Izetbegović je relativizirao poraz u sarajevskim općinama, posebno opaske novinara na njegove izjave iz 2016. godine kad je rekao da je Centar važan kao deset drugih općina.

Ponadao se pobjedama u Srebrenici i Velikoj Kladuši.

U Centru je kandidat SDA Nedžad Ajnadžić ubjedljivo izgubio od Srđana Mandića, člana Naše stranke. U Novom Gradu je Nedžad Koldžo izgubio od Hasana Tanovića, zajedničkog kandidata Četvorke.
Poraz SDA je utoliko veći jer je na Ilidži izgubio Fikret Prevljak, kamen smutnje sa zadnjih izbora u kantonalnoj organizaciji ove stranke i uzrok raskola, što je vjerovatno uvelike otežalo poziciju stranke u Sarajevu.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihDa li biste dali lošem vozaču da vas vozi opasnim putem? Naravno da ne bi. Stvari su u politici iste.

Izbori koju su nam pred vratima su lokalni

Zanima Vas šta mi, mladi imamo da kažemo?

Idemo redom: Izbori koju su nam pred vratima su lokalni i za desetak dana izabraćemo ljude u svojim opštinama i gradovima koji će oblikovati budućnost oko nas u naredne 4 godine. Lokalna zajednica ima mnogo nadležnosti da olakša život i učini svakodnevne stvari lakšim i logičnijim. Ljudi koji će o svemu tome odlučivati naredne 4 godine danas ne postoje na tim pozicijama, njih tek svi mi biramo.

Biraćemo i one koji će uređivati vrtiće našoj djeci, popravljati infrastrukturu, stvarati ambijent za razvoj privrede, i baš zbog toga mi mislimo da to nije mala stvar.

Da li su svi isti, da li se ništa ne može promjeniti ili da li će sve biti isto - niko, ali doslovno niko ne može da zna.

Suština je upravo u tome da se svi mi građani trebamo postaviti prema izabranim političarima kao njihovi poslodavci, koji na izborima ocjenjujemo da li su radili dobro i da li ćemo im produžiti ugovor ili ćemo tražiti novog zaposlenika.

Imamo pravo na to, ali mnogo bitnije od tog prava je mogućnost da to i uradimo. Ta mogućnost zove se izbori, dešavaju se za koji dan, i nećemo takvu priliku imati naredne 4 godine.

Ne postoji razlog da ne izađemo na izbore

Upravo te 4 godine su period koji treba da nas obaveže da preuzmemo odgovornosti i ne potrošimo taj period na ljude koji ne zaslužuju takvu šansu.

Za 4 godine mlad čovjek može da završi srednju školu.

Za 4 godine mlad čovjek može da završi fakultet.

Za 4 godine može se mnogo toga uraditi u našem životu, a isto tako i u našim lokalnim zajednicama. Za svega nekoliko minuta možemo da učestvujemo u određivanju pravca mjesta gdje živimo. Nije malo, nije nevažno, a mi mislimo da to nije mala stvar.

Proces je veoma jednostavan. U danima koji su pred nama možemo da vidimo stotine kandidata koji traže našu podršku. Kao odgovorni ljudi treba da odlučimo kome to povjerenje ukazati, staviti na vagu sve što je neko uradio, ali i mnogo važnije - šta to može da uradi. Naravno trebamo naći i one kojima vjerujemo da nešto mogu uraditi.

Formula je jednostavna, naša obaveza taj dan mala, a ulog kojim nekoga obavezujemo velik!

Mladi u svemu tome imaju i dodatnu obavezu, ali i šansu. Istina je da mladi često ne prepoznaju tu šansu, olako je odbacuju i jednostavno dozvole da o svim bitnim stvarima odlučuje neko drugi.

Biramo četiri godine svog života

Da li biste dali lošem vozaču da vas vozi opasnim putem? Naravno da ne bi.

Stvari su u politici iste. To treba biti motiv svima nama, mladim ljudima, kojih ima trideset posto u strukturi stanovništva, da izađemo na izbore i usmjerimo političke tokove u pravcu koji je nama važan. Da završimo ovu priču, izlaskom na izbore biramo 4 godine svog života, ali i mnogo više od toga. Izlaskom na izbore mladi biraju. Nema potrebe da se tako važne stvari prepuštamo na odluku drugima.

(Blog je napisan u okviru kampanje “Pravo glasa – pravo dobro” kojom se žele motivirati mladi u Bosni i Hercegovini da učestvuju u procesu donošenja odluka).

Đorđe Praštalao (Al Jazeera)

Ocijeni...
(1 glasova)

izbori2U svim općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini izborne komisije uglavnom imaju problem s manjkom članova biračkih odbora. Odustajanje nekoliko dana prije izbora prisutno je svake godine, no ove je to još više izraženo s obzirom na epidemiju.

Izbornim zakonom i podzakonskim aktima je utvrđeno da na jednom biračkom mjestu mora biti predsjednik i četiri člana biračkog odbora, s tim da svaki član kao i predsjednik imaju svoje zamjenike. U slučaju da neko od predloženih članova odustane ili bude spriječen da obavi tu funkciju, što je moguće, pogotovo kada uzmemo u obzir veliki broj ljudi koji su u izolaciji, njegovo mjesto preuzima zamjenik člana iz istog političkog subjekta.

U sarajevskoj općini Stari Grad se već dogodila situacija do koje nikako ne bi smjelo da dođe na dan izbora, a to je da su i predsjednik i njegov zamjenik u izolaciji.

"Politički subjekt u tom slučaju ima mogućnost predložiti nova dva člana koje će Izborna komisija obučiti, te imenovati u birački odbor. Praksa je bila da Općinska izborna komisija pravi rezervnu listu članova za rad u biračkom odboru, međutim ovoga puta to nije slučaj, jer nismo u mogućnosti osigurati rezervnu listu imajući u vidu cjelokupnu situaciju", rekao je to Mirza Imamović, predsjednik Općinske izborne komisije Stari Grad.

Ukoliko bi se isti scenarij u kojem nedostaju i član i njegov zamjenik, ili predsjednik i njegov zamjenik, ponovio u subotu, OIK bi imao dovoljno vremena da obuči drugu osobu, međutim, ukoliko bi oni odustali u nedjelju, to bi mogao biti problem.

"Izborna komisija će nastojatI u ovom preostalom periodu osigurati minimalan broj osoba koje će obučiti i imati u rezervi, samo za slučaj da izborni proces ne bi došao u pitanje na nekom biračkom mjestu", kazao je on.

Slična situacija je u svim sarajevskim općinama, pogotovo onim većim gdje je potreban i veći broj članova kako bi izborni dan mogao biti proveden.

Neke od većih općina u KS su Novo Sarajevo i Novi Grad koje se, kao i ostale, bore da nadokande kapacitete koji nedostaju. Predsjednik OIK-a Novi Grad Alen Zorlak ističe da je za rješenje ovog problema potrebno promijeniti izborni zakon, jer je odustajanje članova biračkih odbora specifično za svake izbore. On smatra da političke stranke ne treba da predlažu svoje ljude u biračke odbore, nego da to funkcioniše po principu javnog poziva.

Predsjednica Općinske izborne komisije Lukavac Izeta Bajrić kaže da su jučer morali uputiti drugi javni poziv zainteresovanim osobama za rad u biračkim odborima s obzirom na to da već imaju tri prijavljena slučaja obavezne izolacije, a da bi taj broj mogao biti povećan do dana izbora.

"Kada je u pitanju intervencija OIK-a u takvim slučajevima, napominjemo da smo skoro u potpunosti iscrpili rezervnu listu zbog situacije gdje se imenovani članovi biračkih odbora koje su predložili politički subjekti u velikom broju nisu odazvali pozivu za obuku ili su nakon obuke odustali od rada u biračkom odboru", kazala je ona.

U Gradskom odboru Bijeljine je također "luda kuća", veliki je broj osoba koje su se razboljele ili su u samoizolaciji, a potrebno je pokriti više od 140 biračkih mjesta.

Iz GIK-a kažu da se situacija u vezi sa članovima biračkih odbora mijenja iz sata u sat, no da su napravili rezervnu listu i obučili ljude pa ne vjeruju da će doći do kolapsa. Također im nedostaje veliki broj zamjenika članova, no uzdaju se u to da se bar članovi neće razboljeti.

Predsjednik OIK-a Bosanske Krupe Ferid Emrić kaže da oni nemaju problema s nedostatkom članova biračkih odbora s obzirom na to da su one koji su odustali ili se razboljeli već zamijenili drugima s rezervnih lista koja su, kako kaže, dovoljne da izborni proces ne bude ugrožen.

U Bosanskoj Gradišci smatraju također da dan izbora neće biti doveden u pitanje jer obučavaju nove ljude kada neko od postojećih članova biračkih odbora otkaže, no ističu i da bi moglo biti gusto ukoliko u narednim danima bude sve više ljudi u samoizolaciji.

Članovi i predsjednici izbornih komisija općina i gradova, s kojima smo razgovarali, kažu da ljudi svakodnevno zovu kako bi otkazali dolazak na biračko mjesto, a kao razlog se najčešće navodi zaraženost koronavirusom ili obavezna izolacija. Problem bi mogao nastati ukoliko se članovi ne pojave na dan izbora, a prethodno nisu javili da neće doći te za njih nije osigurana rezervna osoba.

(klix.ba)

Stranica 9 od 61

S5 Box