Vijesti iz BiH
BiH

BiH (358)

Ocijeni...
(0 glasova)

ratsarajevoNa današnji dan, 2. maja 1992. godine, desila se za mnoge ključna bitka odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine - pokušaj zauzimanja centra grada i ključnih simbola tadašnje Republike BiH, uključujući zgradu Predsjedništva.


Iz današnje perspektive tadašnja akcija JNA, vojske bez države, može se okarakterizirati kao pokušaj državnog udara.

Jedinice Teritorijalne odbrane RBiH i republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova odbili su napad JNA zaustavivši agresora na Skenderiji. Tom prilikom nastali su historijski snimci pobjede koji uključuju zapaljene tramvaje i uništena vozila jugoslovenske armije koja se stavila u službu velikosrpske politike.

Napad na centar Sarajeva uključivao je granatiranje cijelog grada, mada je akcija za cilj imala preuzimanje kontrole nad najvažnijim objektima za funkcionisanje Sarajeva, a time i države.

Teroriziranje Sarajeva i njenih građana tog je dana počelo punom snagom. Grad je bio potpuno odsječen od vanjskog svijeta, a građani su ostali bez telefonskih linija, vode, struje i plina.

Neuspjehom da se odbrana grada uništi, agresor se fokusirao na okolna brda sa već pripremljenim položajima, odakle je teroriziranje nastavljeno sve do februara 1996. godine.

Pored pokušaja napada na Predsjedništvo, vojnici JNA su na sarajevskom aerodromu kidnapovali predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića, kreiravši tako pretpostavke za događaje koji će uslijediti 3. maja, kada je prilikom povlačenja jedinica JNA sa Bistrika, u sklopu dogovora razmjene za šefa države, u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici došlo do pucnjave prilikom čega je ubijeno šest osoba.

 

(Anonimni Nadrealista)

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

tuzlaVijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) odbilo je žalbu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) i potvrdilo prvobitno rješenje RAK-a na osnovu kojeg ta televizija mora platiti kaznu od 3.000 KM za neprofesionalno izvještavanje o tragediji na tuzlanskoj Kapiji.

RAK je, postupajući po brojnim prijavama građana i institucija, među kojima su i prijave Fondacije Istina, Pravda, Pomirenje te Udruženja BH Novinari, utvrdio da je RTRS u prilozima emitovanim 26. januara 2013. godine u Dnevniku i 1. februara 2013. u emisiji Nekad bilo prekršio odredbe člana 5. o pravičnom i nepristrasnom izvještavanju Kodeksa o audio-vizuelnim medijskim uslugama.

RAK je konstatovao da je RTRS “svjesno dovodila u pitanje pravilnost činjeničnog stanja koje je utvrdio Sud BiH u krivičnom postupku protiv generala Đukića, a samim tim i pravilnost donesene sudske presude, premda je bio svjestan da je u vrijeme emitovanja spornih sadržaja ista već bila preispitana u žalbenom postupku, te potvrđena drugostepenom presudom Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Takvim ponašanjem, prema ocjeni Vijeća, žalilac je pokazao svijest i namjeru da dovede u sumnju pravilnost i zakonitost sudske pravosnažne presude, odnosno utvrđenog činjeničnog stanja”.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaNjihov dom je smješten pored korita rijeke Kozice koja protiče kroz ovo mjesto, uljepšava ga i daje mu život. To je rijeka koja je uljepšala mnoga ljeta i Ensari i svim generacijama koje žive u njejnoj ulici. Porodica Hodžić cijeli život se borila protiv odlaganja smeća u rijeku Kozicu, a Ensarin otac je odlagalište medicinskog otpada na njenoj obali očistio i pretvorio u voćnjak. Ali njihova borba za rijeku nije tu stala…Ovo je njihova priča.

Sami u borbi za osnovna prava

«Na rijeci Kozici su već napravljene dvije male hidroelektrane na dijelu koji pripada općini Fojnici. Moj otac je 2014. godine pozvan na sjednicu mjesne zajednice Kaćuni sa temom davanja saglasnosti za izgradnju male hidroelektrane, gdje je bio jedini prisutni koji nije dao svoju saglasnost za izgradnju iste. Ostali članovi radne grupe koji su predstavljali našu mjesnu zajednicu su dali svoj potpis i saglasnost, jer je na navedenoj sjednici izneseno da će investitor ovoj mjesnoj zajednici da pomogne uvođenjem javne rasvjete, plaćanjem električne energije za istu, te sanacijom dijela puta, za šta su im garantovali općina Busovača i Srednjobosanski kanton (SBK). Navedeni investitor projekta je Amer Jerlagić, javnosti poznatiji kao bivši predsjednik elektroprivrede, te i jedan od kandidata za predsjedništvo BiH», počinje priču Ensara Hodžić i nastavlja:

«Moj otac se od tog dana obraćao lično našem načelniku, koji je svaki put garantovao da će biti uz njega i da neće dopustiti radove nadomak naše obiteljske kuće. Međutim, na javnom konkursu 4. februara 2015. godine je objavljeno da se centrala ipak gradi. Na projektu je predviđena gradnja strojarnice, instalirane snage 550kW, na manje od 10 metara od naše kuće. Pošto od lokalnog stanovništva nismo mogli očekivati podršku, jer su prethodno uvjereni da će ovaj projekat donijeti više koristi nego štete, što je apsolutno netačno i neosnovano, moj otac je angažovao advokata da bi zaštitio naša prava, tj, osnovno pravo na život. Poslao je dopise Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK, te Ministarstvu prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, te naravno načelniku opštine Asimu Mekiću pismeno i usmeno nebrojeno puta. Zbog navedene situacije jasno vam je da nismo mogli tražiti potpunu obustavu projekta, ni zaustaviti navedeni "razvoj" mjesne zajednice, te su naši zahtjevi kao savjesnih građana bili da se navedena strojarnica pomakne 100 metara iznad ili ispod našeg dvorišta. Iz navedenih ministarstava jedina osoba koja je ovaj slučaj sagledala realno i racionalno te stala u našu zaštitu bila je ministrica Lejla Salkić. Godinu dana nakon ovoga, 2016. godine urbanističku saglasnost daje Amer Mrako, ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okolišta, povratka i stambenih poslova. Tada se ponovo moj otac obraća načelniku, koji mu daje riječ i garantuje da se sljedeća dozvola, tj građevinska dozvola neće izdati dok se ne ispune naši zahtjevi».

Od ove saglasnosti prolaze dvije godine. U novembru 2018. godine, na adresu Hodžića stiže i rješenje o odobrenju za građenje, odnosna građevinska dozvola koju takođe potpisuje ministar Amer Mrako.

«Važniji mi je komšija nego investitor»

«U ovim danima je bilo jako teško išta razumno i pozitivno razmišljati, sa stalnim pitanjem 'Da li se ovo zaista dešava i da li je ovo zaista moguće?'. Da bi išli naprijed bez zaustavljanja u ovoj borbi inspirisale su nas Žene Kruščice, te grupa ljudi koja je pobijedila i izborila se za rijeku Željeznicu u Fojnici», ističe Ensara.
Asim Mekić, načelnik opštine Busovača i predsjednik Kantonalnog odbora SDA i poslije ove dozvole, Hodžićima garantuje da se neće ništa graditi dok se ne riješi njihovo pitanje. Međutim, u julu 2018. godine, preko puta njihove kuće počinje da se vrši mjerenje tj. počinju radovi na navedenom objektu strojarnice…
«Moj otac se tog dana blagovremeno obratio načelniku, te uputio telefonski poziv Ameru Jerlagiću koji mu je na sve navedeno odgovorio jednom zvučnom rečenicom koja glasi 'Sve je po zakonu'. Kao najstarije dijete odlučujem da se aktivno uključim u ovu borbu, te zaštitim oca od te vrste ljudi koji su već nekada davno, na drugačije načine, uništili živote desetinama hiljada ljudi zarad svojih interese».

Porodica Hodžić je prvo stupila u kontakt sa ženama Kruščice, da se posavjetuju šta i kako dalje. U slučaj uključuju i advokata Brunu Božića, uključenog u pravnu borbu protiv uništenja mnogih rijeka Bosne i Hercegovine.

«On je pokrenuo tužbe protiv dozvola i odluka navedenih ministarstava na Kantonalnom sudu Travniku, od kojih smo svaki put dobili odbijenice. U međuvremenu, radovi su počeli. Kopanja, miniranja...i sve što slijedi da se od jednog savršeno postavljenog prirodnog sistema napravi privatna korist», naglašava Ensara.
Slučaj je predat i Ombudsmenu za ljudska prava, a osim podrške Lejle Salkić, porodica dobija podršku i od Centra za životnu sredinu, te nekoliko komšija svjesnih ovog slučaja.

«Kada su radovi krenuli, pored naše kuće uspijevali smo održavati mir, sve do trena kada su mašine došle do stijene koja se proteže čitavim područjem i ispod temelja naše kuće. Nakon što je naša kuća oštećena prilikom miniranja stijena, obratili smo se nadležnoj inspekciji. Zbog ogromnih vibracija i buke do koje je dolazilo prilikom razbijanja stijene, radovi su zaustavljeni. Sve to smo očekivali i zbog toga je moj otac od početka odbijao da potpiše saglasnost za pravljenje strojare baš na tom mjestu. Naš slučaj je predat Vrhovnom sudu,i od ove borbe ne mislimo odustati. Radovi su zaustavljeni, jer izvođač radova su naše komšije, i ljudi koji su odlučili da ispoštuju moga oca riječima 'važniji mi je komšija nego investitor'. A investitor zajedno sa načelnikom i navedenim institucijama očito ne poštuju ništa osim papira zvanog novac koji upravlja njihovim životima», ističe Ensara.

«Nastavljam ovu borbu, jer ovo je i moja zemlja!»

«U cijeloj ovoj priči, moje sestre, brat i ja ćemo čitavog života pamtiti rečenicu našeg oca ponavljanju više puta u najtežim trenutcima: 'Djeco idite odavde, idite daleko, idite i ne vraćajte se, ovo ovdje je rasulo!'".

Pišem ovu priču, nastavljam ovu borbu, jer ovo je i moja zemlja, jer postoje zakoni koji rade i za nas, koji rade za prirodu i ti zakoni na kraju uvijek pobjeđuju.
Pet godina života pod stresom,da bi se odbranilo osnovno ljudsko pravo na život!

A, koliko njima znače ljudski životi reći će vam ponude koje smo dobijali svih ovih godina: radno mjesto mome ocu; stipendija; utopljavanje kuće,tj. mjenjanje stolarije itd itd. Apsurd do apsurda! Zbog tih apsurda i sistema poremećenih vrijednosti, iz ove divne zemlje otišle su hiljade ljudi, a nakon svega i ja i moje sestre i brat ćemo poslušati svoga oca, otići ćemo tamo negdje gdje je zakon pisan da zaštiti sve a ne samo onog što zakon piše. A ovdje...? Rijeka će stati. Život će u ovom mjestu stati.

Ovo je naša priča, ovo je naša borba, pišem je, jer znam koliko rijeka u ovoj zemlji je planirano da bude uništeno, u ovoj zemlji, i na ovom brdovitom Balkanu.
Pišem je, jer ne mora da bude uništeno, može da bude zaustavljeno! Ne dajte da život stane u vašem mjestu! Ustanite, osvijestite se i recite glasno i hrabro: "Ne dam svoju rijeku!" Ne dajte, zaustavite, bitni ste, vaš glas vrijedi, i mi svi to dugujemo prirodi.

Jer, negdje tamo ljudi se ne boje i ne smatraju sebe pijunima već stubom i osnovom zdravog društva. Negdje tamo, a može biti i ovdje!

Ja sam svoje ovdje napravila tim negdje tamo, i moji roditelji će, nadam se, poslije svega imati miran život i mirna jutra, pa makar morala s ovom pričom i slučajem ići i na međunarodne sudove. Dobro uvijek pobjeđuje. A mjesna zajednica je zamijenila rijeku koja je donosila život u ovu dolinu za komad asfalta. To strašno zvuči, a kako će tek da izgleda ostavljam da vide oni koji će oči da otvore očito tek tada…».

(6yka.com)

ponedjeljak, 29 April 2019 00:00

Bh. trgovci žele slobodan dan za praznike

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciU izuzetno teškim uslovima danas u trgovinama širom BiH radi 150.000 radnika. Jedan ili nijedan trgovac će imati slobodan dan 1. maja, što je slučaj i za druge praznike. Tim povodom Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti danas započinje online protest pod nazivom "Slobodni za praznike".
Predstavnici ovog Sindikata već izvjesno vrijeme pokušavaju alarmirati kompletno društvo te pitanja o teškim uvjetima rada u trgovinama staviti na dnevni red nadležnih, medija i svih koji donose odluke o radnicima u ovom sektoru.

Bez slobodnih dana i pauze

Prošle godine na vrhu liste problema radnika u trgovinama našao se prekovremeni i neplaćeni rad. Godinama unazad mobing je bio naizraženiji problem koji je i danas izuzetno prisutan, naročito u području Hercegovine.

"Neplaćeni prekovremeni sati znače nemogućnost korištenja slobodnog dana u sedmici, nemogućnost uzimanja pauze i slično. Radnici su direktno od nas tražili pomoć. Kada nam pričaju šta ih najviše boli, upravo su to rad za vrijeme praznika i jako male plaće", govori nam Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti.

Prema posljednjim statističkim podacima, prosječna plaća u sektoru trgovine iznosi 653 KM. Ona je rasla u odnosu na prethodne godine, ali Beširović ističe kako nije bilo sistemskih povećanja plaće.

"To su ustvari rezultati nekih ad hoc mjera kojima se poslodavci u ovom sektoru bore zadržati radnu snagu s obzirom da se odljev radne snage u sektoru trgovine počeo vrlo alarmantno primjećivati. Onda se poslodavci koriste raznim metodama, isplatom regresa i drugih stimulacija da povećaju radnicima primanja, a da istovremeno ne budu na gubitku s obzirom da Zakonom o doprinosima još nije promijenjen u smislu da on bude rasterećenje za poslodavca", pojašnjava Beširović.

Danas je najteže pronaći radnike u trgovinama u manjim sredinama, dok podaci Sindikati govore kako se do prije nekoliko godina prilikom otvaranja nekih tržnih centara na jedno radno mjesto znalo aplicirati do 3.000 ljudi, od toga većina sa visokom stručnom spremom.

Poslodavci ne žele radnike u sindikatu

Sindikat trgovine razgovarao je s udruženjem poslodavaca BiH, ali ono što je najveći problem jeste nemogućnost organizovanja radnika u sindikat. Kako kaže Beširović, poslodavci ne žele organizovane radnike u ovom sektoru.

"Poslodavci i sindikat bi trebali biti korektivni faktor za ekonomiju ove zemlje te oni koji će kreirati politiku koju bi trebale provoditi vlade. Nažalost, nedostatak socijalnog dijaloga i činjenica da nema organizovanog sindikata uopće u realnom sektoru su veliki problem. Od 150.000 radnika u trgovinama, 12.700 ih je u Sindikatu. Dakle, čak ni deset posto radnika nisu sindikalno organizovani", ističe Beširović.

Kroz online protest "Slobodni za praznike", cilj Sindikata trgovine jeste prvenstveno da se pitanje prekovremenog i neplaćenog rada u trgovinama konačno zakonski uredi.

Iz Sindikata očekuju kako će konačno sjesti za isti sto sa vladom i poslodavcima kako bi pronašli rješenje koje će biti primjenjivo u praksi.

"Jasno je da ne m ožemo zatvoriti kompletan trgovinski sektor u danima praznika, ali jasno je i da tokom praznika nema potrebe da u dvije ulice radi pet trgovina. Dovoljno je da radi jedan i da na taj način pružimo trgovcima priliku da budu slobodni barem neke od praznika", poručuje Beširović te poziva sve one koji rade u ovom sektoru ili se suosjećaju s radnicima u trgovinama da u 12 sati kliknu na Slobodnizapraznike.com.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kisaVrijeme je potencijalno opasno. Vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali budite na oprezu ako namjeravate prakticirati aktivnosti koje su izložene meteorološkim rizicima. Ostanite informisani o očekivanim meteorološkim uvjetima i izbjegnite moguće rizike.

Gradovi u kojima je na snazi meteoalarm su: Banjaluka, Bihać, Livno, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje i Tuzla.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Intenzivnije padavine očekuju se u Krajini i sjevernim područjima Bosne.

Očekivana količina padavina u tim djelovima je od 10 do 25 l/m2, lokalno i do 35 l/m2. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 18 stupnjeva.

Sutra u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. U planinskim predjelima moguć je i slab snijeg. Jutarnja temperatura od 3 do 9, na jugu od 8 do 13, a najviša dnevna od 9 do 14, na jugu do 18 stupnjeva.

 (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaoTraže se kuvari, konobari, pizza majstori, šankeri, pomoćni radnci u kuhinji... Oglasi za ovakve poslove iskaču na sve strane.

Radnici sa iskustvom odlaze na bolje, sezonski rad u Hrvatsku, a mnogi i za stalno u Sloveniju ili Njemačku.

Nerijetko ugostiteljske objekte napušta cijela grupa radnika, od konobara do kuvara odlazeći na rad u inostranstvo.

Zbog toga su mnogi lokali već mjesecima oblijepljeni oglasima u kojima se traže radnici i kako sad izgleda situacija, neće ih ni pronaći.

Jer, najveći dio poslodavaca u ugostiteljstvu u BiH nepoštuje svoje radnike.

Plaćaju ih mizerno! Tako se plata jednog konobara kreće u prosjeku oko 630 KM.

Neuplaćuju im se doprinosti. Najveći broj ih je prijavljen na minimalac. Moraju da rade po 12 sati, a poslodavac ih plaća za samo 4.

Sve ovo je dovelo do masovnog odlaska ugostiteljskih radnika u inostranstvo.

"I zato, kad poslodavci kažu da nema radnika, bolje da se zapitaju zašto ih nema", kaže Željko Tatić predsjednik Udruženja ugostitelja Republike Srpske.

On u razgovoru za BUKU pita: "Da li je ovdje problem u radnicima ili poslodavcima?"

I odmah odgovara:" Naravno da nije u radnicima. Dok god poslodavci budu maksimalno izrabljivali radnike i za to im plaćali minimalac ljudi će odlaziti odavde".

On priča da su uslovi za rad u većini ugostiteljskihobjekata katastrofalni.

"Ljudi u ugostiteljstvu u cijeloj BiH rade po 12-13 sati. Tako je i u Banjaluci i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru. Nema razlike. Zato kad mi poslodavci kažu kako se u inostranstvu radi puno i da se zato puno i zarađuje, dok su ovdje neradnici... "

Drugo, on nam je iznio i jedan poražavajući podatak koji na najbolji način otkriva pozadinu cijelog problema "nedostatka radnika".

Kako nam je ispričao, čak preko 50 odsto ugostitelja u Banjaluci nema ovjerenu zdrvstvenu knjižicu, a većina ih je prijavljena na minimalac.

"Ovaj podatak je poražavajuć. Za to su krivi i poslodavci i država. Pa, ja radim 30 godina u ugostiteljstvu, a imam oko 5 godina radnog staža. Zato u nedostatku stručnih inspekcijskih organa poslodavci koriste to maksimalno i to na račun radnika. Ovdje niko nema noćni rad u ugostiteljstvu, a ko to radi samo do 22 časa", kaže Tatić i naglašava:

"Ovdje je pitanje da li se radnik poštuje ili ne. Ta priča nema radnika ne pije vode. Ljudi moji, ima radnika, ali prema njima se treba ponašati kao prema radnicima, a ne robovima. Pa da li je normalno da je 500 do 600 maraka plata? Naravno da nije. Neka živi sa tom platom taj poslodavac koji je isplaćuje svojim radnicima", rekao je on.

"Poštujem ja ugostiteljske lokale koji nemaju puno prometa pa rade gazde, ali nemojte više te priče o tome da nema radnika. Ima, ali platite radnika.
Ako nećete zatvorite lokale i pustite ljude da odlaze u Sloveniju ili Hrvatsku."

Tatić kaže da je sa jedne strane i dobro što je došlo do ovolikog odlaska radnika u inostranstvo jer će se napokon nešto morati mijenjati.

"Meni je drago što je do ovog došlo, jer će sad prvi put ugostitelji postavljati uslove za svoj rad. Pa će sad moći i tražiti da budu prijavljeni na puno radno vrijeme, da određuju koliko će da rade i slično", kaže on i dodaje:

"Očekujem da će se uskoro mnogi poslodavci morati odlučiti hoće li da poštuju i plaćaju radnike ili će zatvoriti lokale. Sve je na njima!"

Milovan Matić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

plinVlada Federacije BiH dala je danas saglasnost da veleprodajna cijena plina za distributivna privredna preduzeća bude viša za 29,29 posto. Od 1. maja cijena će biti 0,640 KM po standardnom kubnom metru.
U ovu cijenu nije uračunat porez na dodanu vrijednost. Kako je saopćeno iz Vlade FBiH, odluka je donesena nakon što je 22. aprila Federalnom ministarstvu trgovine BH-Gas d.o.o. Sarajevo dostavio zahtjev za promjenu veleprodajne cijene prirodnog gasa prema distributivnim kompanijama. Uz zahtjev je stigla i odluka Nadzornog odbora ove kompanije, kao i pozitivno mišljenje Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva.

"Nakon razmatranja i analize zahtjeva, kao i analize dostavljene dokumentacije koja ukazuje na povećanje ruske nabavne cijene i kursa dolara, prihvaćeno je povećanje cijene od 29,29 posto. Odluka je donesena cijeneći troškove nabavne cijene, trenutnu poziciju BH-Gasa d.o.o. Sarajevo, strateške projekte uz razmatranje svih aspekata poslovanja ovog društva", saopćeno je iz Vlade FBiH.

BH-Gas je u januaru ove godine tražio povećanje cijena plina za 31,3 posto, ali je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić kazao da toliko povećanje cijene ne dolazi u obzir te da se u razmatranje može uzeti samo povećanje od tri do pet posto. Na kraju će povećanje ipak iznositi 29,29 posto.

Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić rekao je tada kako je povećanje isključivo zasnovano na porastu cijena nafte i naftnih derivata u 2018. godini, a da je slijedom toga došlo do direktnog povećanja ruske nabavne cijene gasa. Također, tada je navedeno kako se BH-Gas počeo suočavati s enormnim gubicima na razlici između nabavne i prodajne cijene gasa, koji su u mjesecu januaru na dnevnoj bazi iznosili otprilike 80.000 KM.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

rezervnapolicijarsUvođenjem rezervnog sastava policije RS-a prvi put bi bio narušen balans snaga koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom.

Iz OHR-a je prije nekoliko dana saopćeno da im je nejasan razlog za postojanje rezervnog sastava policije MUP-a RSE.

Uvođenje rezerevnog sastava policije bh. entiteta Republike Srpske predstavljalo bi prvo kršenje dijela Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na sigurnost, stabilizaciju i mir, upozoravaju sigurnosni stručnjaci.

Prema zakonskom prijedlogu, radi se o broju od 1.000 do 1.500 pripadnika rezervnog sastava, a trenutno je u samoj policiji upražnjeno 300 mjesta.

Obrazloženje ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača da je to način da se odgovori na migrantsku krizu također nije uvjerljivo, budući da je to nadležnost Granične policije BiH kojoj također nedostaje nekoliko stotina ljudi.

“Navode se obrazloženja kako rezervni sastav policije treba da bude odgovor u eventualnim kriznim situacijama, kada Narodna skupština RS proglasi vanredno stanje. Međutim, to su nadležnosti koje su postavljene Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH na nivou države. Dakle, agencije za provedbu zakona na državnom nivou imaju u punom kapacitetu ovlasti i nadležnosti za postupanje kada je u pitanju migrantska kriza, vanredno stanje prouzrokovano elementarnim nepogodama, kao što su poplave, požari, zemljotresi, ili terorističke aktivnosti”, ističe Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Upozorava i da se Aneks 1A i Aneks 11 Dejtonskog sporazuma odnosi na demilitarizaciju kako vojnih tako i rezervnih snaga policije koje su zatečene nakon rata u BiH te dodaje i da smjernice komesara Međunarodne policije Ujedinjenih naroda (IPTF) iz 2006. govore upravo o tome, o balansu snaga i eventualnim naoružavanjima ili proširenjima efektiva policijskih jedinica.

“Tako da bi na ovaj način prvi put bio narušen segment koji se odnosi na balans snaga koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, bez obzira koliko je to malo ili minorno, ipak je to rezervni sastav, ipak je to povećanje broja policajaca, ipak su to službenici koji će biti u određenoj formaciji i bit će plaćeni na mjesečnom nivou. Sa ovog aspekta gledajući, ovo je prvi put da se u segmentu sigurnosne tematike, odnosno stabilizacije i mira koji su zagarantovani Dejtonskim sporazumom, došlo u jedno ovakvo namjerno kršenje”, upozorava Ahić dodajući da je međunarodna zajednica, odnosno Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH dužan da ovo spriječi.

Iz OHR-a je saopćeno da trenutni politički diskurs o rezervnom sastavu policije u entitetima, koji je počeo jednostranim potezom Republike Srpske u vezi s ovim pitanjem, ne doprinosi miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a povrh svega - ne postoji uvjerljivo opravdanje za uspostavu rezervne policije.
'Policija umjesto vojske'

Politički analitičar Željko Raljić smatra da je migrantska kriza koju navodi Lukač samo dobar izgovor te da bi po toj logici trebalo povećati broj pripadnika Granične policije BiH.

“Smatram da rezervni sastav zaista ne treba policiji RS-a koji ima oko 300 nepopunjenih mjesta po sistematizaciji, pa ako imate toliko prostora za nove ljude, zašto će vam onda rezervni sastav. Riječ je o tome da vlast želi da grčevito sačuva svoje pozicije i to je ustvari pravi odgovor.”

Također, dodaje, ovo nije prvi put da vlasti RS-a "potežu" pitanje policije, njenog naoružavanja i obučavanja - od nabavke velike količine automatskog naoružanja i obuka koje će vršiti ruski specijalci pa do manjih novina kao što je uvođenje prve policijske konjičke jedinice kojom bi Banjaluka stala rame uz rame svjetskim metropolama.

Prema njegovim riječima, treba imati na umu da BiH ima simbolične oružane snage koje su nastale pod pritiskom međunarodne zajednice te da se vlasti zbog toga “drže” policijskih snaga kojima mogu dizati tenzije.

“Možemo reći da su oružane snage ničije, da su uslovno rečene multietničke, a ovdje bi svaka vlast, da postoji ta mogućnost, uvela svoju vojsku, ne samo RS, nego i kantoni. Ovo je borba za vlast. Naravno da su građani izmanipulisani tim animiranjem po nacionalnoj osnovi, jer vi kada viknete prijetnja je s druge strane, naravno da će taj nacionalni čip da reaguje i proradi, a sve se svodi na manipulaciju masama, upravljanje i održavanje vlastitih pozicija moći”, kaže Raljić.
Široka ovlaštenja policajaca

Za naše sagovornike, kao i za nevladine organizacije, međutim, nije sporan samo rezervni sastav policije, iako je, dodaju, on dobio najviše pažnje u medijima.

Međutim, dodaju, kroz brojne predložene odredbe znatno se proširuju nadležnosti policijskih službenika na uštrb prava građana.

“Izmjenama zakona daju se široka ovlašćenja, čak i tužilačka, pripadnicima policije što je vrlo opasno i što može da znači da ćemo imati situaciju koju smo imali u prethodnom sistemu iza Drugog svjetskog rata kada je policija na neki način bila van zakona, kada je policajac mogao da vas zaustavlja, pretresa, pregleda, drži neograničeno u pritvoru”, kaže Raljić.

Za nevladine organizacije sporan je i prijedlog vezan za angažovanje trećih lica, odnosno za tzv. skrivene istražitelje, koji predviđa mogućnost skrivanja identiteta osoba koje se mogu koristiti kao informatori ili prikriveni istražitelji.

“Problem je cilj koji se želi realizirati kroz nacrte zakona koji su se našli na dnevnom redu Narodne skupštine, a u direktnom su sukobu sa nadležnostima na državnom nivou. To su zakon o bezbjednosti kritične infrastrukture RS, a nemamo okvirni zakon na nivou BiH. Zatim zakon o unutrašnjim poslovima, u kojem se osim ovog rezervnog sastava policije navode i proširena ovlaštenja direktora koja su direktno u koliziji sa zakonom o krivičnom postupku te korištenje prikrivenih istražitelja u kojem se uvodi segment stranih državljana, stranih policijskih službenika i drugih osoba”, objašnjava Ahić.

Raljić zaključuje da se radi o “podgrijavanju tenzija”, te da je uvijek lako animirati vlastitu javnost kada se kaže da ona strana sprema nešto.

“Jasno je da će biti reakcija, pa će se neko pojaviti među Bošnjacima i kazati treba imati ranac ispod kreveta, spremljeno oružje i slično. Ovo sve ide ka dizanju tenzija da bi vlasti izbjegle odgovornost. Onda se govori o oružanim sukobima a tu mora da postoji neka snaga, u ovoj varijanti, vlasti mogu da upravljaju tim procesima samo putem policije."

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

izetbegovic1Predsjednik SDA Bakir Izetbegović za Klix.ba je govorio o najaktuelnijim političkim pitanjima, poput sigurnosnih prijetnji, formiranja rezervnog sastava policije, odgovora FBiH, formiranja Vijeća ministara, mogućnosti da SBB bude dio vlasti na državnom nivou te politike Hrvatske i Srbije prema BiH.U posljednje vrijeme se intenzivnije nego ikada ranije govori o nekim novim sigurnosnim prijetnjama, spominje se rat. Imaju li građani razloga za zabrinutost?

“Imaju, znate, polako se podiže taj stepen izvjesne medijske i druge agresije u BiH, nagrađuju se ratni zločinci, negira se teritorijalni integritet BiH, prijeti se tom integritetu, policija u RS-u se pretvara u neku mini vojsku. Te poruke, riječi i djela nisu nimalo ospokojavajući. Treba biti svjestan te situacije, sigurnosna situacija se kvari i treba poduzimati korake, ne treba čekati da nas neka situacija zadesi. Pa i ovo što se dešava sa suđenjem braniocima BiH, na Dan Armije RBiH podignuta je optužnica za udruženi zločinački poduhvat. Kako može neko ko je branio zemlju praviti udruženi poduhvat, s kim se udružio? To je pokušaj izjednačavanja. Relativizira se istina. Izjave su sve drskije, dolaze s najviših mjesta i ne treba biti naivan i misliti neće. Koliko budemo jaki, toliko će biti manja šansa da se nešto loše desi. Oni koji vole ovu zemlju, koji nemaju alternativu, treba da se udruže i da djeluju politički ujedinjeno.

Republika Srpska formira rezervni sastav policije. Jesu li mogući novi sukobi u BiH?

Pa zavisit će od odgovora. Ova sadašnja retorika i sve ovo što se radi ima različite ciljeve. Jedno je da se odvuku teme s onoga o čemu oni ne bi da razgovaraju, o presudi Radovanu Karadžiću, o presudi u vezi s 9. januarom, da se odvuče pažnja od socio-ekonomskog stanja, da se pomogne Srbiji u vezi s Kosovom, pokušava se praviti neki balans. Ali se i isprobava reakcija međunarodne zajednice, patriota BiH, bacaju se probni baloni da se vidi kakav će odgovor biti. Ako bude slab odgovor, onda je svašta moguće.

Milorad Dodik ponovo crta neke nove granice na Balkanu, često iznosi antidržavne poruke. Je li to politički populizam ili realna opasnost?

Oboje, sve troje i populizam i ubijanje svake političke konkurencije i pomaganje Srbiji kada je riječ o Kosovu, skretanje pažnje sa stvarnih problema i isprobavanje živaca međunarodne zajednice i reakcija. Jedini pravi dogovor je snagom čuvati BiH.

Hoće li Federacija BiH dobiti svoj rezervni sastav policije? SDA je pokrenula inicijativu za popunjavanje redovnog sastava policije koji nedostaje, ali nije isključeno ni formiranje rezervnog sastava. Je li to urađeno da se međunarodna zajednica natjera na konkretniju akciju?

Mislim da to nije plan. Smatram da na svaki potez treba odgovoriti kontrapotezom. Mi nismo sretni što se dovodimo u tu situaciju i što nas prisiljavaju da reagujemo. Na jedan ćemo uvijek odgovoriti sa dva, kada je riječ o FBiH, duplo više ćemo imati rezervnih policajaca, mi to možemo izdržati. Želimo jačati tu policiju, vježbati, opremati je, raditi općenito na jačanju tog korpusa. Poslije iskustava kroz koja su prošli Bošnjaci ne smijemo dopustiti da nam se ponove neke stvari. Slabost priziva silnike, a snaga ih obeshrabruje.

Šest mjeseci nakon izbora vlast još nije formirana na svim nivoima. Kada će biti formirano Vijeće ministara?

Mislim da će biti formirano u maju i Vijeće ministara i Vlada FBiH. Imamo tu i neke rokove, to očekuju stranci i mislim da ćemo postići te rokove. Mi imamo zakon o odbrani, a onda recimo dobijete od nenadležnog organa, entitetskog nivoa, da će BiH biti vojno neutralna. Mi imamo zakone i mi ćemo postupiti prema zakonu.

Milorad Dodik konstantno naglašava kako neće pristati na usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa u okviru MAP-a. Spominje se i opcija da budući ministar odbrane iz SDA da saglasnost na Godišnji nacionalni program bez Vijeća ministara. Jeste li spremni na to?

Kada je riječ o vladavini zakona, na sve smo spremni. Milorad Dodik je pristao na Zakon o odbrani, a sada se nešto politički predomišlja. Ako žele da promijene te odluke, neka se obrate nadležnim institucijama. Do tada je taj zakon relevantan. Dakle, bit će aktiviran prvi Godišnji nacionalni program za članstvo u NATO.

Dakle, SDA neće pristati na formiranje Vijeća ministara bez MAP-a?

Pazite, to kako ćemo mi nešto uraditi i šta to znači ja vam danas neću reći, detalje vam neću govoriti, ali vam kažem bit će i Vijeće ministara i aktivacija Godišnjeg nacionalnog plana.

Hoće li DF u Vijeću ministara dobiti poziciju ministra ili zamjenika ministra?

Pa trebalo bi da dobiju poziciju ministra. Optuživali su nas da sve stoji jer se SDA bori za neke fotelje. Dakle, nevažne su fotelje. Važno je napraviti front. Što je više ljudi koji vole ovu zemlju u zajedničkom frontu, to je za nas bitno.

Hoće li SBB biti dio vlasti i koliko je realno da Fahrudin Radončić dobije poziciju ministra?

Priča se o tome. Zasad SBB to odbija. Ne bih da nagađam, šta je njihov plan u ovom bremenitom političkom trenutku. Mislim da smo svi dužni da neke animozitete stavimo na stranu zarad stabilnosti. Mislim da tu i SBB i Radončić imaju dug prema građanima ove zemlje, ali do njih je, za sada odbijaju.

Je li SDA već odredila imena budućih ministara?

Nije. SDA će dobiti ministarstvo vanjskih poslova i tu će trebati naći nekog referentnog u smislu neke diplomatske reference. Čovjeka koji će znati snažno da brani ono što brani SDA.

Hrvatska intenzivno nastavlja graditi Pelješki most. Može li BiH više ikako utjecati da se gradnja zaustavi i šta konkretno radi po tom pitanju?

Nama nikada nije bio cilj da se projekt zaustavi. To je i Hrvatski i evropski projekt spajanja teritorije. Mi samo branimo naša prava. Potrebno je prije svega ratifikovati granicu koju su odredili Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Hrvatska je to dužna uraditi. To je određeno specijalnim odlukama UN-a. Nama mora biti omogućen nesmetan prolazak velikih brodova. U Predsjedništvu BiH se radi da se postigne konsenzus o tom pitanju.

Vjerujete li da Srbija i Hrvatska imaju dobronamjerne odnose prema BiH s obzirom na politiku koju vode?

To je kompleksno pitanje. Sve je to balans interesa i odgovornosti i straha ako neke stvari krenu kako ne treba. Mislim da Hrvatska nema teritorijalnih pretenzija prema BiH. Ona ponekad jednostrano zastupa interese Hrvata u BiH, ali Hrvati u BiH žive s Bošnjacima. Ponašaju se ponekad paternalistički, nekad ignorišu naše interese. S druge strane podržavaju NATO i EU put naše zemlje. U mnogim stvarima su korektni, tako da imamo kombinaciju i dobrog i lošeg.

Što se tiče Srbije imate izjave potvrde teritorijalnog integriteta BiH, o dobrosusjedskim odnosima. A s druge strane imate Dodika koji da izjave kakve da, a sutradan je u Beogradu. I to dovoljno govori. Niko to ne demantuje, niti se tome suprotstavlja.

Milorad Dodik u posljednje vrijeme kada govori o Bošnjacima često koristi pogrdne termine, poput “plačljivi Bošnjaci”, a za Srebrenicu poručuje da su Bošnjaci izgradili mit o tome. Treba li na to odgovoriti na neki poseban način i zašto se to ne dešava?

Ja mislim da s Miloradom Dodikom treba izbjeći svakodnevnu svađu i prepirku. On to želi, traži prepirku. Petsto godina Srbi pričaju o Kosovu pa ih niko ne naziva plačljivim Srbima, izgubili su tu bitku i bilo je šta je bilo. Pogledajte naprimjer kako se Jevreji odnose prema holokaustu, neće nikada to zaboraviti i uvijek će to koristiti da bi jačali svoju poziciju. A Bošnjacima se nameće da trebaju izaći iz uloge žrtve. Ne treba to raditi, ne treba pustiti da se te stvari zaborave i da se strane izjednače, a to je cilj. Dakle, nismo mi nikakvi plačljivi ljudi, mi smo samo dovoljno mudri da želimo da sačuvamo istinu o onome što se dešavalo u BiH.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijarsUbijeni banjalučki biznismen bio je vlasnik zaštitarske kompanije i kritičar vlasti bh. entiteta Republika Srpska.
Mektić se porukom oglasio na društvenoj mreži TwitterAl Jazeera

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić izjavio je u utorak da je ubistvo biznismena Slaviše Krunića "ubistvo sa potpisom vlasti" u bh. entitetu Republika Srpska.

U pucnjavi kasno u ponedjeljak navečer u Glamočanima kod Banje Luke ubijeni su banjalučki biznismen Slaviša Krunić i njegov pratilac, a u razmjeni vatre poginuo je i jedan od napadača.

Motiv napada za sada nije poznat, a na mjestu ubistva uviđaj obavljaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.

Krunić je bio vlasnik više banjalučkih firmi, među kojima i kompanije za zaštitu osoba i imovine Sector Security te lanca pekara Žitopek.

"Ubistvo sa potpisom vlasti", napisao je na Twitteru ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, prenosi novinska agencija Patria.
Poznat identitet napadača

Napadač koji je ubijen prilikom likvidacije Slaviše Krunića je Željko Kovačević, javljaju bh. mediji.

Banjalučkoj ATV potvrđeno je da je Željko Kovačević iz Banje Luke ubijen tokom napada i ubistva Slaviše Krunića u Glamočanima, na području opštine Laktaši, prenosi sarajevski portal Klix.ba.

Mediji su 2016. godine objavili da je Željko Kovačević optužen da je od vlasnika poznate banjalučke ćevabdžinice "Kod Muje" Amira Smailagića, na ime zelenaških kamata na datu pozajmicu, iznudio 24.800 konvertabilnih maraka (oko 12.500 eura).

Kovačević je hapšen i 2011. godine u akciji "Strijelac", kada je policija kod njega pronašla 452 predmeta za koja se sumnjalo da su ukradena, te 20.000 KM (oko 10.000 eura) u falsificiranim kovanicama od po pet KM (2,5 eura).

Zbog toga je u međuvremenu osuđen prvostepenom presudom na pet godina zatvora.

Na osnovu Interpolove potjernice iz Hrvatske, Kovačević je uhapšen zbog razbojništva i pokušaja ubistva počinjenog 2009. godine, ali je Sud Bosne i Hercegovine donio odluku o puštanju na slobodu, jer je utvrđeno da ima bh. državljanstvo.

Zatvorsku kaznu odležao je samo zbog razbojništva iz 90-ih godina.

Slaviša Krunić, biznismen iz Banje Luke, izborio se za uspjeh u poslu i širom Bosne i Hercegovine zapošljava više od 1.600 ljudi, i to mimo političkih pokrovitelja.
'Deklarirani Bosanac'

Godinama unazad Krunić se suočavao s pokušajima vlasti RS-a da ga reketiraju, jer nije pod lupom vladajućih struktura, pišu bh. mediji.

Gostujući na Face TV, osvrnuo na svoje porijeklo, bespotrebno etiketiranje na nacionalnoj osnovi.

Krunić je javno govorio da je Srbin, ali i Bosanac, jer je rođen u Bosni i Hercegovni, kao i njegov djed te njegova djeca.

"Ja sam Srbin, ali i Bosanac. Moj otac je rođen tu, moj djed, a i moje dijete. Ja danas živim u Bosni i Hercegovini i moja cijela familija. Ja ne planiram da idem odavde. Želim imati normalan život u ovoj državi. Kako se zvala republika u kojoj sam ja rođen? Bosna i Hercegovina. Ja sam rođen u Bosni i Hercegovini i ja sam Bosanac. Iznerviraju me kada mi kažu 'Kako možeš tako govoriti?' Pa, to je realnost. Ne smeta mi da mi komšija kaže da je Hrvat ili Bošnjak, kao ni kada mi neko kaže da sam Srbin. Kod mene su uvijek upaljena svjetla za sve. Onima kojima to smeta, treba upaliti svjetlo u tunelu", govorio je Krunić.

(Agencije)

Stranica 10 od 26

S5 Box