Vijesti iz BiH
BiH

BiH (842)

petak, 16 Oktobar 2020 00:00

Počela predizborna kampanja u BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

izbori3Službena kampanja trajat će do 14. novembra, kada nastupa izborna šutnja uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.

Više od 3,2 miliona birača birat će nova općinska vijeća i 120 načelnika, gradska vijeća i gradonačelnike 22 grada.

U Bosni i Hercegovini je u petak ujutro počela zvanična predizborna kampanja uoči lokalnih izbora, koji će biti održani 15. novembra.

U skladu s Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2020. godine, u petak je dan kada službeno počinje izborna kampanja i traje do 14. novembra do 7:00 sati, kada nastupa izborna šutnja, prenosi Anadolija.

Po odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, izborna kampanja se definira kao "period u kojem politički subjekti na zakonom utvrđen način upoznaju birače i javnost sa svojim programom i kandidatima".

Jedna od zakonskih zabrana na koju se posebno skreće pažnja je korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje.

Više od 3,2 miliona birača

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine ima ovlaštenja izrećie novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 10.000 konvertabilnih maraka (oko 5.100 eura), ukloniti ime kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu zakona ili poništiti ovjeru političkog subjekta.

"Koja će od navedenih sankcija biti izrečena zavisi od težine učinjenog prekršaja, kao i učestalosti", poručeno je iz CIK-a.

U emisijama elektronskih medija nijedan politički subjekt ne može imati povlašten položaj u odnosu prema drugom političkom subjektu te zvaničnici na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima ne smiju imati povlašten položaj prema drugim učesnicima u izbornom procesu.

"Informiranje o redovnim aktivnostima zvaničnika na svim nivoima vlasti prema odredbama Izbornog zakona dopušteno je u okviru informativnih programa elektronskih medija, bez navođenja njihove kandidature na izborima i stranačke pripadnosti kad god se radi o aktivnostima koje proizilaze iz zakonom utvrđenog djelokruga tijela kojima pripadaju", naglašavaju iz CIK-a.

Centralna izborna komisija je pozvala političke stranke, kandidate i pristalice političkih stranaka, koalicija te neovisne kandidate i njihove pristalice, zaposlene ili na drugi način angažirane u izbornoj administraciji da se uzdrže od izjava koje dižu tenzije, da vode fer izbornu kampanju.

CIK je pozvao predstavnike medija i birače da daju doprinos da kampanja i cijeli izborni proces proteknu u demokratskom okruženju.

Više od 3,2 miliona birača birat će nova općinska vijeća i 120 načelnika, gradska vijeća i gradonačelnike 22 grada te novi saziv Skupštine Brčko distrikta.

Izbori u Mostaru trebali bi biti održani 20. decembra.

Brojne nepravilnosti

Transparency International Bosne i Hercegovine izvjestio je u utorak da je zabilježio najmanje 1.400 slučajeva kršenja zabrane oglašavanja prije početka kampanje i zloporabu javnih resursa za promoviranje političkih stranaka i kandidata.

CIK je izrekao i najdrastičniju mjeru zabrane učešća na lokalnim izborima, a tako je sankcionirana stranka Ujedinjena Srpska, čiji je predsjednik Nenad Stevandić ujedno kažnjen sa 10.000 KM (oko 5.100 eura).

Stranka je sankcionirana jer je na društvenim mrežama plasirala videospot u kojem potiče na mržnju protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca.

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine uvažilo je žalbu Ujedinjene Srpske i poništilo odluku CIK-a o poništenju prijave ove stranke za učešće na lokalnim izborima.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

jemengladUjedinjene nacije danas obilježavaju Svjetski dan hrane, 16. oktobar. U ovom trenutku 600 miliona ljudi u svijetu gladuje

Danas se obilježava svjetski dna hrane: Glavna poruka- UZGAJAJMO HRANU

U spomen na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), 16. oktobra se širom svijeta obilježava Svjetski dan hrane. Ove godine ujedno se obilježava 75. godišnjica osnivanja FAO-a. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane je „Uzgajajmo, njegujmo, održavajmo. Zajedno. Naše akcije su naša budućnost.“

U povodu Svjetskog dana hrane 2020, FAO poručuje da je globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 vrijeme za razmišljanje o stvarima koje istinski cijenimo, kao i o našim osnovnim potrebama. Ovaj neizvjesni period potaknuo je mnoge da obnove zahvalnost za hranu koju neki uzimaju zdravo za gotovo, dok je drugima uskraćena.

Prema procjeni FAO-a, oko 600 miliona ljudi u svijetu gladuje, što je povećanje za 10 miliona u odnosu na 2019. godinu. Pandemija COVID-19 mogla bi taj broj uvećati za još 83-132 miliona ljudi, u zavisnosti od scenarija ekonomskog rasta.

S druge strane, na godišnjem nivou otprilike 14% hrane proizvedene za ishranu ljudi propane na putu od mjesta proizvodnje do faze veleprodaje. Dodatni gubici hrane nastaju u maloprodaji i u samim domaćinstvima.

Stoga FAO poziva na globalnu odgovornost kako bi se pomoglo cijeloj populaciji, posebno najranjivijoj, da se oporavi od krize i da se prehrambeni sistemi učine otpornijim i snažnijim kako bi se mogli oduprijeti sve većim promjenama i klimatskim šokovima, te kako bi mogli pružiti pristupačnu, održivu i zdravstveno ispravnu hranu za sve i pristojna sredstva za život zaposlenim u prehrambenim sistemima.

To zahtijeva bolju socijalnu zaštitu, inovacije, digitalizaciju i održive poljoprivredne prakse kojim će se očuvati prirodni resursi na Zemlji, naše zdravlje i klima. U tome svi imamo ulogu, i to kroz povećavanje zahtjeva za nutritivnom hranom tako što ćemo birati zdravu hranu, očuvanje održivih navika te pridruživanje globalnim naporima za solidarnost, unatoč ovim neizvjesnim vremenima.

Pandemija je mnoge podskatla da kreiraju svoje male bašte i da na taj način osiguraju zdravu hranu za sebe i svoju porodicu.

POLJOPRIVREDA

Jedan od osnovnih temelja ljudske civilizacije je poljoprivreda. Najznačajnija uloga poljoprivrede u današnje vrijeme je rješavanje problema gladi za milione pothranjenih ljudi, većinom u ruralnim područjima. Jedini način rješavanja ovog problema za njih je da sami proizvedu dovoljno hrane ili da imaju dovoljno novca kojim bi tu hranu kupili Najizvjesniji način zarade u ruralnim područjima upravo je zarada proizvodnjom hrane i ostalim djelatnostima poljoprivrednog sektora.

Na Svjetskom samitu o hrani održanom u Rimu 1996. godine, kao i pet godina kasnije, 2001. godine, svjetski čelnici zavjetovali su se da će do 2015. godine broj gladnih smanjiti na pola, no danas vidimo da se to nije ostvarilo. Program Ujedinjenih naroda Ciljevi milenijskog razvoja, obavezuje svjetske vođe smanjivanju ekstremnog siromaštva i gladi do 2015. godine za pola, te osiguravanju održivosti okoline.

Svjetski dan hrane na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za razvoj dijaloga i unapređivanje solidarnosti.

M. Isović Dobrijević  (6yka.com)

petak, 16 Oktobar 2020 00:00

Skupocjene limuzine usred pandemije

Ocijeni...
(0 glasova)

auto3Nabavljati skupocjene automobile u doba pandemije neopravdano napuhanih karakteristika i paketa opreme ravno je najvećoj bestidnosti.

Da biste izdvojili 55,000 eura za automobil samo zato jer se onaj prošli znao pokvariti, morate biti apsolutno odlijepljeni od stvarnosti.

„No progress was made“, odnosno „nije postignut nikakav napredak“ stoji na sedam mjesta u najvažnijim zaključcima o Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u priključivanju Evropskoj uniji za 2020. Kad jednu frazu od četiri riječi ponovite sedam puta u tekstu od nekih hiljadu i dvije stotine riječi to već postaje neprijatno za čitanje, ali čini se da vlastima u Bosni i Hercegovini nije nimalo neprijatno što riječi „no progress was made“ čine preko dva posto teksta o njihovom radu u zadnjih godinu dana.

Ovaj izraz se nalazi u dijelovima zaključaka koji se tiču unaprijeđenja izbornog zakonodavstva, osiguranja profesionalne i depolitizirane javne uprave, poboljšanja rada pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, garantovanja slobode izražavanja, kao i drugih polja gdje je potrebno usvojiti evropsku pravnu stečevinu. Ukratko, Evropska komisija je zaključila kako je Bosna i Hercegovina imala još jednu godinu koju su pojeli političari i konstatovala potpuni zakon na našem evropskom putu.

No, naše političke elite su odlučne da nastave progres na evropskom putu čim se dijagnostikuju uzroci zastoja, i nije prošla ni sedmica dana od objave Izvještaja Evropske komisije a Parlament BiH je donio konkretnu mjeru u tom pravcu. Naime, objavljena je nabavka tri službena vozila za potrebe članova dva kolegija ove institucije u ukupnoj vrijednosti od oko 170,000 eura, odnosno oko 110,000 konvertibilnih maraka po jednom vozilu.

Apsolutno odlijepljeni od stvarnosti

Navodno, jednom od članova ili članica kolegija se u nekoliko navrata vozilo pokvarilo tako da je ova nabavka bila neminovna. Nije poznato zašto su se zbog kvara jednog naručila tri vozila ali je u svakom slučaju nabavka potpuno opravdana jer kako da se napreduje na evropskom putu kada se zbog kvarljive limuzine ne može pouzdati ni na sigurno kretanje od tačke A do tačke B po ovim bosanskim putevima? Putevima čija je izgradnja takođe u zastoju bez obzira na potrošene milijarde od akciza na gorivo koje su ovi isti parlamentarci potrošili bez kontrole.

U doba pandemije koja hiljade ljudi ostavlja bez osnovnih sredstava za život i gasi radna mjesta na osnovu kojih se puni budžet od kojih ti parlamentarci žive, nabavljati skupocjene automobile neopravdano napuhanih karakteristika i paketa opreme ravno je najvećoj bestidnosti. Da biste izdvojili 55,000 eura za automobil samo zato jer se onaj prošli znao pokvariti, morate biti apsolutno odlijepljeni od stvarnosti u zemlji u kojoj je prosječna starost automobila 16 godina a pedeset i pet posto registrovanih vozila je već punoljetno.

Osim toga, statistike osiguravajućih kuća i auto-moto saveza kazuju kako je osamdeset posto vozila na našim cestama, a sedamdeset posto njih ne zadovoljava niti EURO 4 standard emisije ispušnih plinova. Za novog „Golfa“ prosječan građanin Bosne i Hercegovine treba raditi 42 mjeseca. Takvog istog „Golfa“ prosječan Nijemac zaradi za devet mjeseci, Norvežanin za šest, dok ga Islanđanin može kupiti sa pet prosječnih plata.

Borjana, Nebojša i Nikola nemaju pojma gdje žive

Građani ove zemlje ove svoje automobile odavno ne nazivaju onim klišeom „limeni ljubimci“ nego „proklete krntije kojima stalno treba neki dio“, imaju traume od onog mjeseca kad im ističe registracija, rizikuju štedeći na zimskim gumama, i kad im stane auto obično zovnu komšiju da ih došlepa do kakvog majstora koji će za najmanje novca osposobiti vozilo do idućeg kvara. Ljudi koji se odluče za kupovinu novog auta od 55,000 eura zato što je onaj kojeg imaju stao na putu ne žive u Bosni i Hercegovini, odnosno žive ako se zovu Borjana Krišto, Nebojša Radmanović i Nikola Špirić i aute kupuju novcem raje koja je sretna kad im godina prođe bez novog povećanja dadžbina.

Borjana, Nebojša i Nikola nemaju pojma da žive u zemlji gdje vozila javnog prijevoza koja koriste brojni njihovi građani svako malo staju zbog starosti i kvarova ali im niko ne nabavlja nove autobuse i tramvaje. Borjanu, Nebojšu i Nikolu ne zanima previše šta bi na njihovu nabavku rekli vatrogasci iz neke lokalne zajednice čije je vozilo staro 30 godina i ne može ugasiti nikakav ozbiljniji požar. Ne dotiče ih puno ni što većina manjih općina ima kamione za odvoz smeća koji svako malo stanu i ugroze živote i zdravlje ljudi. Ne uzrujava ih previše ni to što brojni domovi zdravlja i centri za socijalni rad za svoju motorizovanost mogu zahvaliti jedino donacijama međunarodnih organizacija i nekih ambasada koje za naše građane imaju više osjetljivosti nego vlasti koje ti isti građani biraju.

Na pitanje je li moralno u vrijeme pandemije korona-virusa i teških posljedica koje ova pandemija ostavlja na zdravstvo i privredu Bosne i Hercegovine nabavljati ovako skupocjene automobile, prva zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto je odgovorila pitanjem: „Prije svega, šta je danas moralno? Šta vi tumačite pod tim što je moralno?“ I u pravu je gospođa Krišto barem u jednom. Za nju i njene kolege granica moralnog odavno ne postoji.

I zato, može se nabaviti stotine skupocjenih auta i na njih dati stotine hiljada eura ali dok god ovu državu vode ljudi poput Borjane, Nebojše i Nikole, sve što možemo očekivati je još najmanje sedam godina sa po sedam „no progress was made“ iz Brisela.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Adis Nadarević (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Ekonomija Bosne i Hercegovine ove bi godine zbog pandemije COVID-19 mogla pasti više od pet posto, ali Međunarodni monetarni fond (MMF) spreman je pomoći u oporavku, najavo je dužnosnik te organizacije Andrew Jewell.

Prema podacima koje je početkom oktobra objavio Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju ove godine bio je 9,3 posto u poređenju s istim razdobljem 2019. godine.

Istovremeno je u drugom kvartalu BDP Bosne i Hercegovine pao za 10,5 posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.

Pregovori nakon lokalnih izbora

Jewell, koji je na čelu ureda MMF-a za Bosnu i Hercegovinu, rekao je za banjalučke Nezavisne novine da je sada stanje u Bosni i Hercegovini ipak bolje nego proljetos, jer se ekonomija djelimično oporavila od prvobitnih udara, prenosi Hina.

"Sada je stanje bolje nego što je bilo na proljeće. Trenutno smo u procesu revidiranja naše procjene rasta. Proljetos smo iznijeli procjenu da će ekonomija pasti za pet posto. Uskoro ćemo iznijeti naše nove procjene, mislim još tokom ovog mjeseca. Procjene će pokazati blagu korekciju prema dolje, dakle, veći pad od pet posto", kazao je Jewell.

Potvrdio je da su predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine iskazali zanimanje za novi ugovor o stand-by aranžmanu s MMF-om, jer im je nužna finansijska podrška za prevladavanje sadašnje krize, ali i za provedbu reformskih i razvojnih ciljeva.

"Koliko sam shvatio, oni ne mogu provesti svoj makroekonomski program ako ne bude bio zaključen aranžman s MMF-om", rekao je Jewell.

Najavio je da će se o tome pregovarati tek nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 15. oktobra, a bude li sve teklo po planu, novi bi sporazum mogao biti zaključen u januaru 2021. godine.

"Fokus programa bit će odgovor na pandemiju", kazao je Jewell i objasnio da će novi aranžman MMF-a i Bosne i Hercegovine ipak biti sklopljen za razdoblje od tri godine, pa će se odnositi i na podršku strukturalnim reformama.

Bosna i Hercegovina je posljednji stand-by aranžman s MMF-om sklopila 2016. godine, upravo radi lakše provedbe reforma.

Jednokratna intervencija u maju

Ugovor je bio vrijedan nešto više od 500 miliona eura, no isplaćena je tek trećina planiranih sredstava, jer je MMF procijenio da se reforme ne provode na dogovoreni način, pa je sporazum otkazan 2018. godine.

U maju ove godine MMF je jednokratno intervenirao, osiguravši Bosni i Hercegovini 330 miliona eura hitne pomoći za suočavanje s pandemijom, što je državna vlast uglavnom iskoristila za krpljenje budžetskih rupa.

Novi stand-by aranžman, prema projekcijama vlasti u Bosni i Hercegovini, trebao bi biti vrijedan otprilike kao onaj od prije četiri godine.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

izbori2Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović izrazio je sumnju da službe susjednih zemalja udruženim zločinačkim poduhvatom rade na zloupotrebi biračkog prava bh. glasača. A njih je sve više koji prijavljuju da se nalaze na biračkim spiskovima za glasanje iz inozemstva, iako nikada nisu živjeli izvan Bosne i Hercegovine. Nakon mrtvih birača sad i dvojnici na djelu.

– Imam opravdane sumnje da se radi o organiziranom udruženom zločinačkom poduhvatu radi na zlupotrebi biračkog prava, ali ne samo od individualaca već i službi susjednih zemalja – izjavio je Arnautović.

– Ne znam šta je taj član mislio i nisam sklon da ukazujem na te probleme i nemam nikakvih dokaza da su neke sigurnosno-obavještajne službe uključene u to. Paušalno donositi neke svoje zaključke u zemlji kao što je BiH je jako neprimjereno i opasno – kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Objašnjenje na koje službe i kojih zemalja je Arnautović mislio, iako smo uputili zahtjev, nismo dobili. Činjenica je da su izbori u našoj zemlji mnogima prilika da zloupotrebom tuđeg biračkog prava ostvare rezultat više. Posebna prilika za to su glasovi putem pošte. Tako će Dajana Pantić svoje biračko pravo ostvariti dva puta. U odustvu, ali i u svom gradu.

– Kad sam ukucala svoje ime i prezime, izbacilo je istu godinu rođenja i prebivalište Banjaluka. Znači da me neko prijavio, neko fizičko lice me prijavilo iz Srbije da ću glasati otuda i da nisam trenutno u Banjaluci – navodi Dajana.

– Osim sebe, letimičnim pregledom našao sam imena još deset ljudi koji su ili moji prijatelji, kumovi ili poznanici ili njihova djeca – dodaje Velimir Zdjelar.

Prijave koje CIK sada provjerava rezultat su građanskog angažmana, oni sami sebe pronalaze na spiskovima, ali upitno je koliko godina unazad je neko glasao u njihovo ime.

– Kad budemo glasali na sljedećim izborima da javimo njima da oni ponište taj glas iz inostranstva. Sad, ne zanima mene poništenje glasa, mene zanima otkud njima moji lični podaci – ističe Dajana.

– Iza toga stoje stranke. Zašto bi to pojedinac samoinicijativno radio? Pitao bi se za koga to treba da radi, za koga mora na taj način da registruje – smatra Šehić.

I dok lideri političkih stranaka ne postižu konsenzus o izmjenama Izbornog zakona kojim bi omogućili svakom građaninu da bira i bude biran, ni tehničke izmjene poput identifikacije otiskom prsta, skeniranja listića, prozirnih kutija,videonadzora nisu im prioritet, jer sve to ne ostavlja prostora za nastavak izbornih prevara i krađe glasova.

(federalna.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

Napadnuta rijeka Kolina sa MHE JabukaSlobodne, čiste i pitke rijeke se stavljaju u cijevi i za sobom ostavljaju suha korite, ugroženu seosku privredu i poljoprivredu, pomor ribe, ubijenu prirodu. Da bi se došlo do rijeka krče se šume, sve oko MHE postaje horor scena betona i cijevi...

Lejla Kusturica, direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“, rekla je da je trenutno ugroženo oko 250 glavnih pritoka svih većih rijeka u zemlji. Ona ističe da su ujedinjenje i pritisak jezik koji naši političari jedino razumiju i čuju i zbog toga se moramo se ujediniti da bismo spasili rijeke, ali i davati jedni drugima podršku u svim dijelovima zemlje.

Lejla, zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH još uvijek nije implementiran, sa druge strane isti zaključak u RS nije ni usvojen. Šta nam ovo govori o odnosu vladajućih prema rijekama?

Ako Federacija Bosne i Hercegovine urgentno ne preinači Zaključak o zabrani gradnje malih hidroelektrana na rijekama u FBiH u zakonska rješenja, 1000 kilometara divljih i netaknutih rijeka Bosne i Hercegovine, kao i ljudi i živi svijet koji zavisi od njih, nastavit će da budu ozbiljno ugroženi. Rok je istekao, zato je potrebno zakonsko djelovanje odmah.

Kada svi građani BiH budu ujedinjeni u ovoj borbi koja se tiče svih nas i zajedno se obratimo vlastima, insistirajući na našem pravu za pitku vodu, zrak, i zdravu prirodu, onda će se njihov odnos morati promijeniti. A to smo mogli vidjeti ovih dana nakon vrlo intenzivnih nekoliko dana naše globalne kampanje koju su podržale svjetske organizacije, nekoliko zadnjih godina pokreta otpora u lokalnim zajednicama i nakon današnjih protesta upozorenja na kojima su bile aktivističke grupe koje brane rijeke Neretvicu, Doljanku, Željeznicu, Kruščicu, Kasindolku, Bjelave, te organizacije iz Banjaluke i Sarajeva, Premijer FBiH gospodin Fadil Novalić je dao podršku našim naporima, dakle prvi puta imamo javno stav podrške, te su u toku pregovori za sastanak. Dakle ujedinjenje i pritisak su jezik koji naši političari jedino razumiju i čuju. Moramo se ujediniti. I davati jedni drugima podršku u svim dijelovima zemlje. Bili smo mi u Foči, predstavnici iz Foče bili su u Sarajevu da pruže podršku pokretima u FBiH. Pokret odbrane rijeka je nezaustavljiv.

Koje su najugroženije rijeke u BiH? Koje hitno, već sutra moramo zaštititi?

Trenutno je ugroženo oko 250 glavnih pritoka svih većih rijeka u zemlji. Dok razgovaramo, na rijeci Ugar se dešava ekološki zločin. Policija Srednjobosanskog kantona je mirno okupljanje građana zabranila, a bagerima je dozvoljeno da kopaju unatoč krivičnoj prijavi. Zakonom možemo zaštititi sve rijeke, jer je spas svake hitan. Ugrožene su sve gore pobrojane rijeka Neretvica, Doljanku, Željeznica, Kruščica, Kasindolka, Bjelave su ugrožene. Prizor koji sam vidjela na rijeci Kolini (Ustikolina) je bio strašan, gradi se jedna MHE Jabuka. Gornji tok rijeke Vrbas je već uništen, a isto se sprema na gornjem toku rijeke Neretve. Potom rijeka Drinjača pritoka Drine i Vrbanja, pritoka Vrbasa. Rijeka Kozica u Fojnici, pritoka Lašve, krvari zbog dvije MHE, a treća se gradi, a četvrta u planu. Prelijepi Bunski kanal je također ugrožen. Gotovo da nema rijeke koja je sigurna sa ovim što su isplanirali.

Porazna je činjenica da se MHE planiraju na svim rijekama i pritokama u BiH. Koliko sve to utiče na same rijeke, njihovu slobodu?

Slobodne, čiste i pitke rijeke se stavljaju u cijevi i za sobom ostavljaju suha korite, ugroženu seosku privredu i poljoprivredu, pomor ribe, ubijenu prirodu. Da bi se došlo do rijeka krče se šume, sve oko MHE postaje horor scena betona i cijevi i neživota. Ova borba je za rijeke, šume, životinje i ljude. Mještani koji žive oko rijeke Ugar kožu da ova gradnja MHE ugrožava proizvodnju Travničkog sira, jer remeti resurs od kojeg ovise i ljudi i životinje važne za lokalne privrede. Ova hidroenergiuja nije zelena i obnovljiva energija. Život ljudi u selu je ugrožen jer je ugrožena pitka voda za mještane, za stoku, voda za poljoprivredu. Rijeka umire kada se napravi jedna MHE, a onda i sve oko nje.

Ukoliko je potrebno da još jednom ponovimo - zašto je važno sačuvati rijeke u BiH?

Preko 430 malih hidroelektrana u BiH je izgrađeno, gradi se ili je planirano – čime se zagađuje pitka voda i uništavaju neke od netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka i šuma u Evropi. Braneći ove rijeke i okolne šume, lokalne zajednice brane svoje porodice i domove. Brane svoju djecu i svu našu djecu! Dakle mi smo šesta zemlja po bogatstvu vodom, to je naš resurs od kojeg život ovisi kako u selima, tako i u gradovima. Ljudi se već iseljavaju iz BiH zbog teškog života, ako se ljudima oduzmu prirodni resursi i daju moćnim i nesavjesnim investitorima, od čega će ljudi živjeti i u onako BiH koja se bori sa mnoštvom problema? U jednom selu su mi rekli, ako rijeke odu, odosmo i mi. Ubijanjem rijeka se ubijaju ljudi u BiH. Onemogućava im se život i protjeruje ih se sa ognjišta, a i ostatku države onda prijeti da ćemo vodu kupovati i ostati bez lokalne poljoprivredne proizvodnje. Ovo je ekološki zločin koji ima devastirajući efekat na živote ljudi u prvom redu.

I da ponovimo koje su sve štete od malih hidroelektrana?

U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 108 malih hidroelektrana. A barem ih je još 340 do 500 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Planirano je da ih bude oko 600, što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane. Male hidroelektrane se prave pod izgovorom da BiH se BiH mora okrenuti obnovljivim izvorima energije. Međutim. 104 male hidroelektrane, koliko ih je bilo u pogonu 2019. godine, proizvele su tek 3,1% od ukupno proizvedene električne energije u BiH. Ovo je neznatan doprinos a šteta nemjerljiva. BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši, tako da je i izvozimo. Najsažetije rečeno, NIKO nema koristi od MHE, osim investitora koji se bahato bogati zbog subvencija i zagarantovanog otkupa po jako povoljnim cijenama. SVI ostali gube, gube rijeku kao izvor života za privredu i poljoprivredu, gubi biljni i životinjski svijet, a svima nam je ugrožena pitka voda.

Važno je ne samo pričati o problemu nego i o rješenjima jer postoji alternativa.
Vjetroelektrana Mesihovina 2019. godine je proizvela gotovo istu količinu struje kao 64 male hidroelektrana u privatnom vlasništvu izgrađenih u Federaciji BiH. Energije vjetra i sunca predstavljaju istinsku budućnost održive, obnovljve energije u BiH.

U zadnje vrijeme upravo je aktivizam za zaštitu rijeka najaktivniji, ljudi iz malih zajednica su shvatili da moraju sami sačuvati svoje rijeke, a štite ih i svojim tijelima. Koliko je upravo ovaj građanski aktivizam fokusirao pažnju na važnost zaštite rijeka?

Da, hrabri ljudi, pogotovo žene poput Hrabrih žena Kruščice koje su 500 dana stale u odbranu svoje rijeke, dobili su bitke koje mogu svima nama umornim od borbe i želje za promjenama i lošeg stanja u državi, biti inspiracija da tražimo svoja prava, pa da krenemo od ovih krucijalnih, a to su pravo na vodu i zrak, tj. pravo na zdrave rijeke i šume, neophodne za naš život. Dakle, naši aktivisti se bore i za dobra rješenja za klimatsku krizu, ona koja uvažavaju prirodu i koja su dobra za život svih na planeti Zemlji. Neophodno je da se ujedinimo. Ovo je jedna borba, borba za naša javna dobra koja nam otimaju, privatiziraju rijeke i šume, ne mareći za širi javni interes. To je nedopustivo, borimo se ovdje za dostojanstven život o kojem prosječni bh. čovjek posljednjih nekoliko decenija samo može da sanja u svojim najluđim snovima.

Čak je slavni glumac Leonardo Dikaprio pozvao na spas rijeka u BiH, a ljudi koji vode ovu državu ignorišu ovaj problem. Međutim, ignorisanje problema ne znači i njegovo nestajanje. Kako političare „natjerati“ da gledaju zajedničke interese, a ne samo lične?

Veoma smo zahvalni što je Leonardo podržao apel za spas naših rijeka jer je kao aktivista svjestan koju važnost i bogatstvo imamo za zdravlje planete Zemlju. Zaštita riječnih tokova i pitke vode mora postati političko pitanje na vrhu liste prioriteta. Nadamo se da to političari shavataju i da se ne igraju sa aktivistima u izbornoj godini. Nema društvene pravde bez okolišne pravde, našeg odnosa spram našeg prvog doma, rijeka, šuma, zemlje. Mi živimo u jednoj od najljepših zemalja na svijetu, mislim da toga nismo dovoljno svjesni, imamo sve od prirodnih bogastava što postoji na planeti. Mi to moramo odbraniti, i urediti društvo po mjeri običnih ljudi. Ciljano i smišljeno uništavanje riječnih tokova već je ugrozilo kvalitet života naših zajednica u cijeloj državi. Vladajuća elita ne poduzima ništa kako bi se rijeka sačuvale i osiguralo pravo na pitku vodu. Natjerati političare možemo samo ujedinjeni u pokretu i zahtjevu da se donese zakon za zaštitu rijeka i prirodnih resursa i zabranom gradnje MHE.

Koliko je važno nastaviti borbu za spas naših rijeka i šta ta borba podrazumijeva?

Važno je da osvijestimo da se od gradnje MHE na štetu lokalnih zajednica, a u konačnosti sviju nas koji ćemo ostati bez pitke vode, bogate se samo pojedinci i političari koji im to dozvoljavaju. Borba podrazumijeva da idemo ka cilju da male hidrocentrale postanu prošlost, a solarna i energija vjetra naša sadašnjost i budućnost, jer one su obnovljiva i čista energija u javnom interesu. Borba ide ka tome da se narod ne može ignorisati u tome kako se uređuju lokalne zajednice. Borba ide ka tome da se počne razmišljati i o sadašnjem i budućem interesu javnosti, a ne šačice uvezanih pojedinaca na političkoj i investitorskoj sceni.

Jesmo li kao građani Bosne i Hercegovine uopšte svjesni prirodnog bogatstva rijeka koje imamo i svih njenih potencijala?

Fokus na prirodna bogatstva BiH se povećao u ovoj godini kada smo zbog epidemiološke situacije spriječeni da putujemo van BiH. No ne trebamo na naša prirodna bogatstva, pogotovo rijeke i šume gledati kao prolaznici, turisti na par dana. Važno je da želimo sebi i budućim generacijama mogućnost opstanka u BiH, a za to nam trebaju rijeke i šume. Kao što sam navela, ovo je jedna od najljepših zemalja na svijetu. Živimo u zemlji u kojoj nema pustinja, u kojoj nema ogromnih razarajućih vjetrova, u kojoj nema ogromnih suša, u kojoj imamo i planine, i šume, i rijeke, i jezera, i more, i zemlju. Ovo je raj na Zemlji. Moramo ga sačuvati, ujediniti se i izgraditi društvo u kojem nas neće boljeti glava od apsurda ni stomaci od sikiracije. Mi možemo imati zemlju vladavine prava i pravičnosti. Mi bismo tako lijepo mogli živjeti. I tome trebamo da težimo. BiH ima potencijal da prestigne Švicarsku, moramo to da osvijestimo i da svako krene od sebe. Prvo da vjerujemo, a onda i da činimo nešto po tom pitanju. Puno nas koji čine male korake ka boljem, je jedini put ka jednom boljem životu za sve nas. BiH pridruži se ovoj borbi za život!

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Napadnuta rijeka Kolina sa MHE Jabuka

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekasmeceNa Facebook grupi ,,Rijeke Bosne i Hercegovine “Budi promjena” nalaze se zaljubljenici u rijeke Bosne i Hercegovine, svjesni kakve ljepote domovina ima.

Preko 20.000 ljudi svakodnevno izvještava o ekološkim incidentima širom BiH.

Jedan takav dogodio se u Zavidovićima, na ulazu sa sjeverne strane centra grada, piše Crna Hronika.

Naime, na ovom području se prema rijeci često uočavaju ogromne količine smeća, koji jako često i završi u samoj Krivaji. Građani upozoravaju nadležne kako ovaj problem moraju riješiti, te sankcionisati odgovorne za ovakva (ne)djela.Na Facebook grupi ,,Rijeke Bosne i Hercegovine “Budi promjena” nalaze se zaljubljenici u rijeke Bosne i Hercegovine, svjesni kakve ljepote domovina ima.

Preko 20.000 ljudi svakodnevno izvještava o ekološkim incidentima širom BiH.

Jedan takav dogodio se u Zavidovićima, na ulazu sa sjeverne strane centra grada, piše Crna Hronika.

Naime, na ovom području se prema rijeci često uočavaju ogromne količine smeća, koji jako često i završi u samoj Krivaji. Građani upozoravaju nadležne kako ovaj problem moraju riješiti, te sankcionisati odgovorne za ovakva (ne)djela.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Kod naselja Žegar, u pravcu planine Plješevice, došlo je do masovnog sukoba između veće grupe migranata.
Smrtonosni sukob migranata u Bihaću: Policija traga za počiniocima

Dvije osobe ubijene su u srijedu navečer u sukobu migranata u bihačkom naselju Žegar, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (USK).

"Sinoć u 22:15 sati Policijska stanica Bihaća zaprimila je telefonsku prijavu od građanke iz mjesta Žegar, koja je prijavila da je na Žegarskom polju, lokacija između naselja Žegar u pravcu planine Plješevice, došlo do masovnog sukoba između veće grupe migranata te da ima povrijeđenih", kazao je za Fene glasnogovornik MUP-a USK-a Ale Šiljdedić.

Na lice mjesta upućeno je više policijskih patrola, koje su potvrdile navode prijave.

"Utvrđeno je da su dvije osobe smrtno stradale, 10 osoba je teško povrijeđeno, a osam lakše. Radi se o državljanima Pakistana, a sve povrede su nanesene hladnim oružjem, nožem, kao i tupim predmetima, drvenim palicama. Prema njihovim izjavama, oni su napadnuti od druge grupe migranata porijeklom iz Afganistana", kazao je Šiljdedić.
MUP traga za izvršiteljima

O svemu je obaviješten tužilac, koji je konstatirao da se radi o krivičnom djelu ubistva.

U toku je istraga, kao i potraga za izvršiteljima.

"Nažalost, teren je malo nepristupačan, pretražuje se teren, ali najvjerovatnije su se osobe koje su počinile ovo krivično djelo već uputile u pravcu Hrvatske. Ovo je jedno od onih divljih šatorskih naselja koje se grade na području cijelog USK-a i migrant odavde kreću na nelegalni prelazak granice", kazao je Šiljdedić.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

maskaPostojeće mjere propisane od strane Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, a koje se odnose na rad ugostiteljskih objekata su nesprovodive u praksi i prijete da, posebno u zimskom periodu, bez posla ostave između 7.000 i 9.000 radnika, kažu u udruženju poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva "HORECA RS"

Saopšteno je ovo u Udruženju poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva "HORECA RS", gdje ističu da su sve mjere Instituta za javno zdravstvo RS donesene bez uvažavanja stavova poslodavaca iz ovog udruženja koje sebe naziva jedinim reprezentativnim udruženjem u ovoj oblasti.

"Prema važećim ograničenjima i preporukama, za postavljanje jednog stola u ugostiteljskom objektu za koji može sjesti najviše četiri osobe, potrebno je obezbjediti gotovo 13 metara kvadratnih prostora, tako da se u prosječan objekat može smjestiti najviše tri stola, što nije dovoljno za održivo poslovanje i pokrivanje osnovih troškova, posebno ako se uzme u obzir da u prosjeku za jednim stolom sjede dva gosta," naglasili su u Udruženju, te zatražili da u budućnosti budu uključeni u kreiranje mjera koje se direktno odražavaju na poslovanje ugostiteljstva i turizima u Republici Srpskoj koje trenutno zapošljava oko 14.000 radnika.

Svjesni su, kako navode, opasnosti, prisustva virusa i neophodnosti discipline ali su isto tako ubijeđeni da su postojeće mjere najrigoroznije u regionu i kao takve neodržive, jer će dovesti do masovnog zatvaranja ugostiteljskih objekata i otpuštanja radnika.

"Ovim putem apelujemo na Vladu RS i lokalne zajednice da nađu sredstva za pomoć ovom sektoru a posebno gradskim hotelima, putničkim agencijama, svadbenim salonima i noćnim klubovima. Jedan od problema koji prioritetno traži rješavanje je i rad svadbenih salona i noćnih klubova i ovim putem pozivamo JZU Insitut za javno zdravstvo Republike Srpske i sve nadležne institucije da propišu mjere i zajedno sa ugostiteljima naprave model koji će omogućiti rad salona i noćnih klubova s obzirom da je Republika Srpska jedina u regionu koja od pocetka pandemije ne dozvoljava njihovo otvaranje," zaključili su u Udruženju.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

europa2Da je svaki razgovor bolje rješenje od šutnje, prisile, nasilja ili sukoba znaju svi. Svaki novi dolazak tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Brisel je bolja opcija od apstinencije bilo s koje strane. Dijalog i povjerenje su, uostalom, srž Evropske unije. Ta dva postulata su ugrađena u sve druge njene temeljne vrijednosti, od evropskog modela demokratije do vladavine prava. Ali, dolasci radi briselskih delicija na badavnim ručkovima, ili radi pothranjivanja vlastitih zabluda o historijskoj važnosti i nezamjenjivosti - s protokom vremena, osobito u zadnjem desetljeću, sve više podsjećaju na slučajna susretanja, u kojima nijedna od strana u razgovoru nije pozitivno ostrašćena. Sastaju se s vremena na vrijeme "radi međusobnog informiranja", iako se ni jedni, ni drugi već godinama ne mogu pohvaliti nikakvim suštinskim učincima između svojih susretanja i zajedničkih ručavanja.

Sa sve tvrđim etnonacionalističkim okovima, s veoma krhkim ljudskim i medijskim slobodama i demokratskim surogatom na bosanskohercegovački način te s patološkim razmjerama ličnih sujeta i međusobnog nepoštovanja na vrhu piramide vlasti, Bosna i Hercegovina je suštinski sve dalje od ideala ujedinjene Evrope. Evropska unija, uz sve dobre verbalne namjere i izdašnu materijalnu podršku, ne uspijeva postići unutarnje jedinstvo o nužnosti demontaže onih karika bh. sistema s kojima nijedna država ne bi mogla nikada postati efikasna u provedbi suštinskih propozicija za članstvo u Uniji. Neki posmatrači u Briselu zbog toga smatraju da bi se odnosi između Evropske unije i Bosne i Hercegovine mogli opisati kao vrlo specifična vrsta političko-interesnog bućkuriša s dominantnim okusom sistemske obmane. Činjenica da je u posljednjih deset godina Albanija postala Bosni i Hercegovini Zapad u svakom pogledu govori više od svake lascivnosti zvaničnog Brisela prema vlastima u Sarajevu.

'Minderi' su nevažni, bitni su rezultati

Evo tek nekoliko argumenata u prilog sintagmi o "bućkurišu", a prvo o jednom notornom bh. paradoksu, kojeg Unija svesrdno šutke generira, ma koliko bio poguban: dobro je poznato da vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, po Ustavu, formalno kreira državno Predsjedništvo, a praktično je izvode Vijeće ministara i Ministarsvo vanjskih poslova. Kada je riječ o evropskim integracijama, glavnu operativnu ulogu u tome imaju Parlamentarna skupština i Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine. U svim "normalnim" državama, dakle, zakonodavna i izvršna vlast su ključna karika u procesu euro-atlantskih integracija. Zašto? Zato što je riječ o normativnim pitanjima, evropskim provedbenim politikama, preuzimanju i provođenju evropskih standarda i praksi.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, čak i da je složno po svim strateškim tačkama bitnim za državu, nema vlastite kapacitete za toliki obim i toliko složene poslove. Njegov ključni operativni mehanizam je Vijeće ministara, a jedini demokratski zakonodavni instrument je Parlamentarna skupština. No, u delegaciji tročlanog Predsjedništva, koja se u srijedu sastaje s visokim zvaničnicima Evropskog parlamenta i Evropske komisije, ni ovoga puta (kao i uvijek do sada) ne nalaze se ni predsjedavajući Vijeća ministara, ni čelni ljudi Parlamentarne skupštine, niti ministrica vanjskih poslova. To nije najvažniji, ali jeste očigledan dokaz do koje su mjere briselska susretanja tročlanog Predsjedništva tek narativna. Kao da se ni na jednoj strani ne želi prihvatiti da "minderi" nisu važni, važniji su rezultati.

Drugi dokaz je vladavina prava. Vladavina prava, po svojoj definiciji, štiti narode od samovolje moćnika. To je jamstvo najosnovnijih svakodnevnih prava i sloboda. Omogućuje nam da izrazimo svoje mišljenje i informiramo se iz neovisnih medija, koji nisu i ne bi smjeli biti pod konstantnom prijetnjom egzistencijalnog progona. Povrede vladavine prava se unutar Unijue ne toleriraju, bez obzira da li se radilo o velikoj Poljskoj ili o sićušnoj Malti. I izvan Evropske unije se za iste prekršaje uvode sankcije. A koliko i kako one mogu boljeti najbolje to znaju Ruska Federacija, Kina, Turska, Mađarska, Bugarska, Rumunija i, sada, Poljska.


Vladavina prava na 'naš, bh. način'

Vladavina prava "na naš", bosanskohercegovački način, se, međutim, tolerira, iako se u Briselu zna da integritet pravne države u Bosni i Hercegovini ne postoji. Bilo da je riječ o nužnosti supremacije evropskog nad nacionalnim pravom i samovolji stranačkih pojedinaca, bilo da se radi o neovisnosti pravosuđa i slobodi medija - glavnu riječ u ovoj zemlji i dalje imaju etnonacionalne stranke i političke vođe, dok državne institucije entitetima služe isključivo za blokadu svega onoga što bi Bosnu i Hercegovinu trebalo suštinski restrukturiratri na putu ka evropskim vrijednostima.

Zar je i ovdje potrebno podsjećati da se suštinske evropske vrijednosti temelje na ljudskim pravima, jednakosti, međusobnom povjerenju, humanosti i slobodi svakog pojedinca, na zajedničkom tržištu, toleranciji, solidarnosti i jednakim mogućnostima za sve? Da li i koliko svega toga ima u Bosni i Hercegovini upravo danas, kada državno Predsjedništvo iznova u Briselu traži kandidatski status za ulazak u Uniju? Ako odgovor na ovakvo jednostavno pitanje ne znaju Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić, morali bi ga napokon imati građani Bosne i Hercegovine ukoliko doista misle da je budućnost njihove djece sigurnija i izvjesnija unutar Unije, ma kakva ona bila danas i ma kakva bi ona mogla izgledati sutra.

Prije šest mjeseci Unija je, nakon nekoliko prolongiranja i međusobnih zadjevica među članicama, odlučila započeti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što se u Briselu smatra "pravom historijskom odlukom". Ni prije ni poslije toga niko realan nije osporavao da je budućnost cijele ove regije integracija u Evropsku uniju i NATO, ma šta drugi veliki svjetski igrači preduzimali. Zapadni Balkan i Unija žive na istom komadu Planete i dijele manje ili više istu historiju i sličnu sudbinu. "Zapadni Balkan je nerazdvojni dio Evrope, a ne odmorište na kineskom Putu svile", izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u tradicionalnom godišnjem govoru o stanju Unije, održanom sredinom ovog mjeseca u Evropskom parlamentu.

Bestidno moljakanje kandidatskog statusa

Uskoro će u Briselu biti predstavljen i novi paket ekonomskog oporavka za Zapadni Balkan, koji će sadržavati brojne investicijske inicijative u našoj regiji, kojima će se potaknuti održavaje proizvodnje u vremenu pandemije, otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje proizvodnje na novim tehnološkim temeljima, uokvirenim u "digitalno desetljeće Evrope" - zajednički plan Unije za preuzimanje vodeće uloge u digitalnom svijetu do 2030. godine kada je riječ o povezivosti, digitalnim vještinama, digitalnim javnim uslugama, pravu na privatnost i kibersigurnosti građana.

Kada bi tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bilo iskreno prema vlastitoj zemlji, biračkom tijelu i građanima kao suštinskoj vrijednosti svake moderne države, tada bi znalo da je zemlja na čijem su čelu objektivno predaleko zaostala iza svega onoga što Evropska unija danas jeste i ka čemu teži. U tom slučaju bi i bestidno moljakanje kandidatskog statusa za članstvo u Uniji bilo javna sramota, a istinska evropeizacija bi bila nacionalni prioritet svih "elita", bez obzira kojoj naciji, partiji ili "konstitutivnom narodu" pripadali.

Postojećim, kao i svim dosadašnjim, predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini očigledno nisu prioritet istinske reforme na kojima Evropska unija već dva i po desetljeća toliko insistira. Interes su formalni koraci u procesu integracije, s kojima se vlasti mogu hvalisati pred svake lokalne i opće izbore. Takvim "integracijama" Bosna i Hercegovina možda i može nekada formalno puževim korakom dopuzati do Brisela, ali evropske vrijednosti će i dalje ostajati na papiru. Zapadni Balkan bi po istom principu možda i mogao postati dio Evropske unije, ali Evropska unija u takvim okolnostima ni tada neće suštinski "stanovati" na Zapadnom Balkanu. To niukom slučaju nikome dobronamjernome ne bi trebao biti cilj i povod ispraznim susretanjima, koja, uz sve ostalo, i skupo koštaju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Stranica 10 od 61

S5 Box