Vijesti iz BiH
BiH

BiH (408)

ponedjeljak, 17 Juni 2019 00:00

Bez skorog rješenja za gužve na granicama

Ocijeni...
(0 glasova)

granica2„Ne znamo šta nam je gore – kad pođemo od kuće, pa nakon 500 metara uđemo u gužvu u kojoj znamo provesti i po dva sata ili kad se vraćamo, a dočeka nas kolona duga osam kilometara i čekanja koja u najgorim danima znaju biti i po šest sati“, prepričava neugodna iskustva stanovnika Gradiške Ranko Smiljanić. Kao i drugim stanovnicima tog pograničnog grada, ali i drugih gradova i sela na području bivše Jugoslavije kojima se granični prijelazi doslovno nalaze u susjedstvu, gužve su Smiljaniću postale dio svakodnevice. A gužvu stvaraju i automobili, i autobusi, i kamioni.

Smiljanićeva obitelj ima i turističku agenciju koja nudi putovanja prema susjednoj Hrvatskoj, obližnjima Srbiji i Sloveniji, ali i Mađarskoj te Austriji, pa je putnicima ponekad teško objasniti zašto se više provede čekajući na granicama nego u putovanju.

„Sve nam to jako otežava posao jer su rijetke situacije da se brzo prođe, da nema gužve, da nema autobusa i kamiona, pogotovo na mostu koji ima samo dvije trake. Kad se na njemu stvori gužva, jako sporo se odvija saobraćaj. I onda nam se putnici bune i kažu da više neće nikad tako putovati kad im se dogode takva čekanja – pred kućom su, ali ne mogu preko mosta. Svi putnici u autobusu zavedeni su u 'zelenu knjigu' i ne mogu izaći iz autobusa te prijeći pješke“, objašnjava Smiljanić.

Iako zna da pojedinac, pa ni šira akcija građana ne mogu puno učiniti (doduše, ni lokalne, entitetske, pa i državne vlasti puno toga ne mogu bez suglasnosti susjeda preko granice), kaže da bi podržao svaku inicijativu koja bi olakšala život stanovnicima Gradiške. Autocesta koja vodi od Banje Luke prema granici stigla je nadomak Gradiške, a najkorisnije bi rješenje, smatra Smiljanić, bila gradnja novog mosta. (Na njegovu, ali i na žalost drugih u Gradiški i tom dijelu Bosne i Hercegovine, priča o mostu koja je počela prije 15 godina, uz silna obećanja, daleko je od realizacije. Nezavisne novine objavile su ovih dana da se Hrvatskoj „naročito ne žuri“, jer nije poznato ni kad bi mogao biti izabran izvođač radova. Podsjećajući na sve što je do sada obećano, a neispunjeno, navode i kako se u priču uključila Europska unija dajući dio novca za gradnju, isto je učinio i bh. entitet Republika Srpska, no „Hrvatska do danas nije uradila svoj dio posla“.)

Uključeni i ministri

Proširenje postojećih kapaciteta, prije svega pristupnih cesta i povećanje broja traka na graničnim prijelazima i u drugim državama nastalim raspadom Jugoslavije, donijelo bi olakšanje mnogim stanovnicima pograničnih mjesta. A kilometarske kolone i automobila, a posebno kamiona postale su uobičajena slika koju svakodnevno viđaju.

Ovih je dana problem kulminirao na hrvatskoj-slovenskoj granici, pa je Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika zatražila od vlasti da riješe probleme na graničnim prijelazima ili će se poslužiti građanskim neposluhom, pa čak i blokadom prometnica. Prvo je hrvatska strana zabranila promet teških kamiona kroz Mursko Središće, a Slovenija je odgovorila zabranom prelaska kamiona na šest graničnih prijelaza.

U cijelu su priču uključeni ministri prometa Alenka Bratušek i Oleg Butković, održan je i sastanak „na operativnoj razini“, te je hrvatska strana predložila „nekoliko mogućih rješenja“, a slovenska strana obećala „razmotriti sve prijedloge“. „Uskoro se očekuje povoljno rješenje za obje zainteresirane strane“, najavilo je hrvatsko Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Prilično složen problem

Na upit postoji li mogućnost da se problem trajno riješi tako da zadovoljni budu i prijevoznici, i građani, i vlasti na način da se teški tereti preusmjeravaju na velike granične prijelaze, prometni stručnjaci upozoravaju kako je problem regulacije prelaska granice za kamione prilično složen. Prema riječima Kristijana Rogića, predstojnika Zavoda za transportnu logistiku i voditelja Katedre za planiranje logističkih procesa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, „trenutna situacija takva da se bez određenih ustupaka problem prelaska granice za kamione trenutno teško može riješiti na zadovoljstvo svih“.

Zagreb i Ljubljana pokušavaju dogovoriti da manji prijelazi budu otvoreni samo za hrvatske i slovenske prijevoznike što bi moglo proizvesti lančanu reakciju nezadovoljstva bosansko-hercegovačkih, srbijanskih, bugarskih, makedonskih, turskih i drugih prijevoznika koji itekako koriste i manje prijelaze, a onda i recipročne mjere njihovih država. No, Rogić poziva na smirivanje tenzija.

„Prijedlog ministra koliko mogu procijeniti ide u pravcu normalizacije graničnog režima sa Slovenijom, a problem prelaska granice za kamione iz zemalja istočno od Hrvatske je po meni ipak povezan sa režimom tranzitnog prijevoza. Brojke pokazuju da se u Hrvatskoj za tranzit velikim dijelom koriste državne i lokalne ceste, a ne autoceste (iako Hrvatska ima izgrađenu mrežu autocesta koje povezuju sve najvažnije pravce prema zapadu, sjeveru i jugu), a problem tranzita teretnih vozila sustavno se rješava u svim zemljama EU, politikom dozvola, usmjeravanjem vozila na autoceste, korištenjem intermodalnih transportnih tehnologija i sl“, ukazuje Rogić.

Napominje i kako su „posljedice korištenja lokalnih cesta, koje nisu namijenjene takvom obujmu prometa, vidljive kroz reakcije lokalnog stanovništva. Prema njegovim riječima, što je također bitno istaknuti, „problem tranzita nije uperen protiv pojedine zemlje, nego je to jednostavno problem vođenja prometnih tokova koji je potrebno sustavno rješavati“.

Riješiti 'uska grla'

Osim problema stanovništva u pograničnim područjima, koji se sve glasnije žale na gužve ispred kuća, svakako se mora uzeti u obzir i činjenica da ni vozačima kamiona nije jednostavno satima čekati na granicama. Naprotiv.

Na pitanje jesu li problem samo nedovoljan broj traka kojima se prolazi ili su carinske procedure dodatno usporene, iz Poslovnog udruženja prevoznika robe u međunarodnom drumskom saobraćaju Srbije „Međunarodni transport“ odgovaraju kako osnovni problem zapravo predstavljaju „uska grla“.

„Sa više traka proporcionalno bi se smanjila dužina kolone teretnih vozila, a samim tim bi se smanjilo i vreme čekanja tih vozila. Same carinske procedure ne predstavljaju problem, već problem leži u nedovoljnom broju prvenstveno carinskih, ali i policijskih službenika. Ukoliko bi se povećao broj traka koji bi opsluživao vozila za toliko bi se morao povećati i broj carinskih službenika“, ukazuje Neđo Mandić, predsjednik udruženja.

Ako je već svima u regiji cilj bolja ekonomska povezanost, kako bi sve države napredovale, kolone na graničnim prijelazima i višesatna čekanja ne idu tome u prilog. Poslovno udruženje „Međunarodni transport“ ima konkretan prijedlog rješenja, a to su zajednički granični prijelazi.

„Oni bi svakako olakšali rad iz razloga što tada ne bi bilo duplih kontrola, a uz uključivanje više traka koje bi opsluživale vozila, došlo bi značajno do smanjenja vremena čekanja vozila bez potrebe za povećanjem broja carinskih službenika“, objašnjava Mandić.

Promet ne treba ometati život i sigurnost građana

Iz hrvatske perspektive, predlaže Rogić, „potreban je sustavan pristup, gdje bi se snimilo stanje na svim graničnim prijelazima, obujam i struktura robnih tokova, infrastruktura, prilaz i sl.“, a nakon toga se mogu predlagati optimalan broj i lokacije graničnih prijelaza za međunarodni promet.

„To veže i rješavanje infrastrukture na određenim područjima (zaobilaznice, kamionska parkirališta, opremanje i ekipiranje carinskih službi, radno vrijeme carinskih službi…). Osnovna ideja trebala bi biti da promet ne treba ometati život i sigurnost građana na bilo koji način i u tom smislu treba odrediti lokacije i funkcije pojedinih graničnih prijelaza“, konstatira Rogić.

Sve dok se to ne učini, ne samo u Hrvatskoj, nego i drugim državama s kojima graniči gužve će i dalje biti realnost. I vozačima kamiona, i stanovnicima pograničnih područja, ali i svim putnicima preostaje samo – strpljenje.

Mladen Obrenović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(1 glasova)

zvizdic“Umjesto očekivanih dobrodusjednih poruka unapređenja ekonomske i društvene saradnje, međusobnog razumijevanja i izgradnje povjerenja na principima istine, pravde i tolerancije, danas smo od Ivice Dačića, kao ministra vanjskih poslova Srbije, mogli čuti zlonamjerne poruke mržnje i netrpeljivosti prema svemu što je bosanskohercegovačko i bošnjačko.
Navodi ovo u svojoj reakciji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koju prenosimo u nastavku:

Riječ je o šovinističko- militarističkoj izjavi, koja predstavlja besprizornu nadmenost i u čijoj je osnovi zlokobna namjera da se u negativan kontekst stave Bošnjaci, koje paušalno, lažno i neargumentivano optužuje da žele “muslimansku BiH”.
U stvari, ovakav pokušaj beskrupulozne diskreditacije civilizacijske, moralne i integrativne uloge Bošnjaka u očuvanju cjelovite, suverene i višenacionalne Bosne i Hercegovine, je potaknut od recidiva ultra-nacionalističke ideologije koja je utemeljena na mitomaniji i lažima, a čiji je promotor i izvršilac bio Slobodan Milošević.

Agresija na nezavisnu i medjunarodno priznatu BiH, kao i aktuelno negiranje BiH i lažno optuživanje Bošnjaka, od strane njegovih sljedbenika su vrhunac takve politike.

Nikada se u historiji Bošnjaka nije pojavio politički ili bilo koji drugi pokret, namjera ili ideja u čijoj osnovi nije posmatrana BiH kao višenacionalno društvo ravnopravnih gradjana bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.

BiH uvijek bila, jeste i ostaće bosanskohercegovačka i multikulturna, i na čitavoj njenoj teritoriji je bilo, jeste i uvijek će biti mjesta za ezane i crkvena zvona, za džamije, crkve, katedrale i sinagoge.

Zbog toga pozivam političke predstavnike naših susjeda da bosanskohercegovačko jedinstvo različitosti, ako ne mogu razumjeti, onda poštuju.

Jer Bošnjaci nikada nisu tražili “muslimansku” Bosnu. Naprotiv, Bošnjaci, kao i svi drugi građani BiH, bosanski Srbi, bosanski Hrvati i svaki njen stanovnik žele cjelovitu, jedinstvenu, demokratsku i evropsku BiH, kao multikulturno društvo jednakih šansi.

Zato gospodine Dačiću, prestanite lažno optuživati Bošnjake. Prošlo je vrijeme oktroisanja, koloniziranja, višedecenijske degradacije nacionalnog bića i kulturne samobitnosti Bošnjaka, i nikada se više neće vratiti.

Bez obzira na subverzivne sktivnosti koje se provode protiv suvereniteta, integriteta i multinacionalnog bića BiH, i uprkos “skrivenim namjerama” koje se između redova mogu iščitati u ovoj bizarnoj izjavi, u BiH se neće dogoditi dvije stvari: bosanskohercegovački entitet RS, bez obzira na etničko čišćenje, počinjene zločine i genocid, nikada neće biti eksluzivno srpski, i taj isti entitet nikada neće postati “zapadna Srbija”, kako to očito neki žele i javno izjavljuju.

Ipak, zlurade i huškačke izjave, poput današnje Ivice Dačića, pozivaju na oprez i jedinstvo svih probosanskohercegovačkih snaga jer, kako je to jednom rekao Ivo Andrić:

“Opasni mogu biti ljudi koji zbog svog neznanja i svoje ograničenosti neograničeno vjeruju u svoju pamet i pronicljivost, i u tačnost svakog svog suda i zaključka.”

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaUkupno 282 migranta pronađena su u dvije porodične kuće u Bihaću tokom današnje akcije MUP-a Unsko-sanskog kantona i i Kantonalne uprave za inpekcijske poslove. Svi migranti su prebačeni na lokalitet Vučjak gdje lokalne vlasti planiraju napraviti veliki migracioni centar.

Prema riječima portparola MUP-a USK Aleta Šiljdedića tokom akcije su povrijeđena četiri policajca jer su neki migranti pružali otpor prilikom "deložacije".

"U prvoj kući boravilo je 180 osoba, a u drugoj 102 migranta", kazao je Šiljdedić za Klix.ba.

Inspektori su zapečatili objekte gdje je boravilo blizu tri stotine migranata, a vlasnici kuća će biti sankcionisani. Već sutra se nastavljaju iste aktivnosti s obzirom da na području Unsko-sanskog kantona postoje stotine objekata gdje ilegalno borave migranti.

"To će trajati danima. Policija će prevoziti migrante do Vučjaka gdje su postavljeni šatori. Nadamo se da će se ubrzo zvanično oformiti kamp i da će zaštitarske agencije preuzeti osiguranje jer mi ne možemo biti na svim lokacijama", dodao je Šiljdedić.

Ministar MUP-a Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić danas je potvrdi oda su na Vučjaku osigurani šatori, voda, hrana i medicinska pomoć migrantima. Iz gradske organizacije Crvenog križa potvrđen je maksimalni angažman i spremnost za prijem nekoliko stotina osoba na Vučjak.

Migranti su do Vučjaka prevezeni u autobusima i policijskim vozilima.

Prilikom pretresa kuća pronađen je veliki broj predmeta za koje se smatra da su korišteni u tučnjavama i drugim incidentima koji su zabilježeni proteklih dana.

U nedavnom intervju za Klix.ba ministar Kljajić je kazao da u Unsko-sanskom kantonu djeluje ukupno 838 policajaca, a migranata je više od šest hiljada. On je tada govorio i o problemu koji pravi lokalno stanovništvo jer iznajmljuju privatni smještaj migrantima.

"Pored četiri migraciona centra mi imamo više od 300 objekata gdje oni borave. Možemo reći da imamo 300 migracionih centara u USK i policija sve to kontroliše", kazao je Kljajić.

Vlada USK jučer je izdvojila dio sredstava kao pomoć Bihaću za pripremu Vučjaka kao privremene lokacija za smještaj migranata, a riječ je od 30 hiljada KM. Radio-televizija USK javlja da će u poslijepodnevnim satima u Bihać stići i američki ambasador u BiH Eric Nelson koji bi sa gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem trebao razgovarati i o migrantskoj krizi.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

ostrozacKoliko je lijepa ova naša Bosna i Hercegovina, može se uvjeriti svako ko sjedne u automobil, autobus ili voz, pa samo baci s vremena na vrijeme pogled na svu tu ljepotu prirode. Nekima je za to dovoljan i samo pogled kroz vlastiti prozor.

Svakoga od nas je nekada skoro bez daha ostavio pogled sa visine na neki grad, neku dolinu, neki kanjon rijeke ili samo pogled u nepregledno zelenilo šume. I često sam sebe uhvatim u razmišljanju, kako li je onim ljudima čiji pogled obuhvata samo pustinju ili sušnu i beživotnu zemlju.

Mislim da je teško na svijetu pronaći manju zemlju, a sa više prirodnih bogatstava. Prelijepe rijeke, planinski potoci i visovi planina, jezera, šume, doline, kanjoni, nacionalni pakovi, vodopadi, pećine, polja, banje, vrela i sva ta jedinstvena prirodna bogatstva čine Bosnu i Hercegovinu jednom od najljepših zemalja za život.

Pa su sve to prepoznali i neki ljudi sa sasvim drugih krajeva svijeta i odlučili ostaviti svoj prethodni život tamo negdje, i novi život započeti u Bosni i Hercegovini.

Ima dosta primjera ljudi koji su ostavili savim lagodan život negdje na zapadu i izabrali možda teži, ali ljepši put za nastavak života u Bosni i Hercegovini. I njima ova zemlja valja i za njih je ova zemlja sasvim dobra za nastavak starog ili početak novog života.

Zašto mi odlazimo? Jednostavno...

Pa je tako novinar i analitičar Christopher Bennett, autor knjiga „Krvavi raspad Jugoslavije“ i „Paralizirani mir u Bosni“, sagradio sebi kuću u Sarajevu i od 2006. godine se trajno skrasio u našem gradu.

Ili Tim Clancy koji se bavio humanitarnim i dobrovoljnim radom, a novi dom i novi posao pronašao u Sarajevu. Pa je postao i autor prvog vodiča kroz Bosnu i Hercegovinu na engleskom jeziku.

Ova zemlja je idealna i za Parižanku Floriane Valladon koja je sa svojim suprugom pokrenula uspješnu i veoma popularnu francusku pekaru “Maison Coco” u Sarajevu. Lijepa je ova zemlja i Jasminu iz Sarajeva i njegovoj supruzi Nepu iz Finske koji su se upoznali u Sloveniji, a odlučili život nastaviti u Sarajevu i uspješno voditi planinski dom i restoran na padinama Sarajeva.

Ima jako puno primjera i van Sarajeva i vjerovatno se svaki grad u BiH i veće mjesto (pa i ono manje), može pohvaliti sa nekim strancem koji je u BiH našao svoju novu domovinu i priliku za rad pa i za pokretanje biznisa.

Šta je to onda što nama ne valja pa ostavljamo svoju BiH i idemo negdje drugo započeti svoj život i graditi budućnost na nekom drugom mjestu. Ostavljamo svoja polja, njive i oranice da budemo građevinski radnici, nadničari ili čuvari starih i nemoćnih, koji govore neki drugi jezik, imaju drugačije navike, drugačiju ishranu i drugačiji pogled na svijet. Zašto?

Vrlo jednostavno.

Christopher, Tim, Floriane, Nepu... ovdje su samo ljudi. Oni nisu ni Srbi, ni Bošnjaci ni Hrvati, a ni Ostali. Oni su samo stranci sa svojim porijeklom i željom da svoj život nastave u BiH.

Ne treba partijskih knjižica, rodbinskih veza...

Njima ne trebaju ni stranačke ni partijske knjižice da pronađu posao, njima ne trebaju rodbinske veze niti „potkivanje“ da riješe neki problem. Njih niko ne proziva zbog Boga kojem se mole, ili ne mole uopšte. Njih niko ne posmatra obilaze li crkve i džamije jer neko misli da to tako treba.

Njih niko ne pita gdje su bili u ratu i sa koje strane? Njih niko ne gleda kao došlje. Oni se ne bave politikom i baš ih briga što neki Dodik nije primio njemačku ambasadoricu u oproštajnu posjetu. Njima Dnevnik vjerovatno nije najgledanija emisija u vlastitom domu.

Oni ne gledaju svakodnevne kolone sa juga i sa Vraca, ljudi koji dolaze preko dana da rade u „Teheran“ a poslije se vraćaju „među svoje“ i savršeno im ne smetaju Teheranske pare koje ovdje zarade.

Njih ne interesuje ko je šta ukrao dok su drugi ratovali, niti ko je šta privatizirao u vrijeme najvećih bitaka za opstanak.

Zato im je ova Bosna i Hercegovina savršeno mjesto za novi život.

A zato je moj sin otišao, jako svjestan da sa 21. godinom i savršenim poznavanjem najmanje dva svjetska jezika, ovdje neće nikada dobiti priliku kao što je dobio u američkoj firmi u Češkoj Republici.

Jer da bi dobio priliku mora biti nečiji. A on je samo naš, od moje supruge i mene i njegovih sestara. I ničiji više. I takav će i ostati.
Tamo je samo Luka

Zato je izabrao drugo mjesto za svoj život, jer tamo gdje radi, on je samo Luka koji je pametan, sposoban, odgovoran i vrijedan momak. Ništa više. I zato umjesto da ga sada zagrlim i poljubim, gledam ga preko messengera, zahvalan do neba onome ko ga je izmislio pa imamo bar to.

Zato ljudi odlaze iz ove najljepše zemlje.

Zato ljudi dolaze u ovu najljepšu zemlju.

A mi još uvijek nismo svjesni koliko nam je prokleta politika uništila živote.

I sasvim sigurno nećemo još dugo ni postati.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zvonimir Nikolić ( Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputKilometarske kolone teretnih vozila s proizvodima koji se plasiraju na domaće, ali i evropsko tržište satima stoji u Vranduku zbog izvođenja radova u tunelu. Privreda iz dana u dan trpi veliku štetu, a izvođač radova, prema riječima naših sagovornika, neozbiljno je pristupio ovom projektu.

Stotine kamiona u smjeru Doboja, a onda stotine u smjeru Sarajeva, kod tunela Vranduk svakodnevno čekaju pa i do tri sata kako bi nastavili svoj put transporta proizvoda do klijenata i konzumenata. Štete su ogromne, kako finansijski po privrednike, tako i na kraju za kupce koji kupovinom u supermarketima ne tako rijetko kupuju pokvarenu robu. Jednostavno, nije moguće izbjeći štetu.

U razgovoru za Klix.ba član Biznis centra Jelah - Tešanj i vlasnik firme Madi iz Tešnja Edin Jabandžić smatra kako je sramota da država kao što je BiH sebi ovo dopušta, ali i da privrednici već neko vrijeme trpe veliku štetu zbog kolona.

"Ovo je velika šteta za bh. privredu koja se ogleda u direktnom i indirektnom smislu. U direktnom smislu, ako imate firmu koja ima 160 voznih jedinica, kao što je slučaj u Madiju, i koje svakodnevno voze robu do kupaca i satima čeka u oba smjera, možete li zamisliti o kolikim troškovima se radi? S druge strane, indirektna šteta je što od nas pravi neozbiljnu državu i sistem", govori Jabandžić.

S obzirom da se u Tešnju održava privredni sajam, kazao je da nije sreo stranca koji nije zakasnio na sastanak i prokomentarisao da nijedna država sebi ne može priuštiti ovakav luksuz.

Brojni vozači, ali i poznate ličnosti, kako je to uradio jučer Enis Bešlagić, komentarišu da se u tunelu nalazi mali broj radnika, da se mora raditi puno više, pa i u tri smjene. Međutim, od izvođača radova Heringa nema konkretnih rezultata na terenu.

Tokom protekle noći izvršeno je asfaltiranje dijela tunela, samo da bi se sanirale udarne rupe koje su otežavale odvijanje saobraćaja, ali firma koja je izvršila asfaltiranje nije došla na pripremljen teren. Ogromne količine vode nisu omogućile da sve bude urađeno kako treba zbog čega su kolone i danas u Vranduku.

Jabandžić je kazao da su razgovarali na početku radova s nadležnima u ovom projektu, upoznali ih šta se može dogoditi, ali da su im rekli da druge alternative nema.

"Ovo je urađeno na amaterski način, jer pustiti obilaznicu u promet, a koja nije pripremljena i riješena je amaterski. Svakako i sam rok izvođenja radova je predug, a sve što duže traje stvara i veću štetu za privredu u BiH", dodao je Jabandžić.

Ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona Arnel Isak je kazao da je prvi sazvao sve nadležne u projektu rekonstrukcije tunela u Vranduku te da je skraćen vremenski rok izvođenja radova, ali da je trenutno stanje neizdržljivo i u aspektu privrede, ali i građana Bosne i Hercegovine koji svakodnevno koriste magistralni put M-17.

"Stanje nikako nije uredu i najviše mi je žao građana kantona, države, ali i turista koji svakodnevno na visokim temperaturama po nekoliko sati sjede u svojim automobilima i satima čekaju da prođu kroz tunel. Sve nadležne u ovom projektu sam pozvao na sastanak, smanjen je rok izvođenja radova, a obećali su i da će od septembra pustiti saobraćaj u obje trake. Stanje mora biti bolje i svakodnevno ću kontrolisati da li su ispunjena data obećanja. Sve što je dogovoreno na satanku kojeg smo održali sredinom maja u sjedištu Zeničko-dobojskog kantona mora biti i ispoštovano", kazao je Isak.

Radovi na sanaciji udarnih rupa na obilaznici kroz zenička naselja vrše se svakodnevno, a kraj radova se očekuje na proljeće naredne godine.

Na inicijativu Udruženja poslodavaca FBiH danas je u kabinetu premijera FBiH Fadila Novalića održan radni sastanak s predstavicima JP Ceste FBiH i Udruženja poslodavaca na temu stanja i izvođenja radova u tunelu Vranduk.

Nakon sastanaka je saopćeno da će gužve u tunelu Vranduk od sutra biti kraće te da će se čekati maksimalno 30 minuta u najvećoj špici dana.

"Nakon što JP Ceste FBiH uradi sanaciju Regionalne ceste Nemila-Banlozi-Zenica što se očekuje u sljedećih desetak dana, kompletan putnički saobraćaj bit će preusmjeren na ovu cestu. Kroz jednu traku tunela Vranduk II će saobraćati teretna vozila. Na ovaj način će zadržavanja umjesto dosadašnjih sat i po u vrijeme najgušćeg saobraćaja na lokalitetu tunela Vranduk II trajati od 15 do 30 minuta u špici, dok će mimo špice trajati i kraće", saopćeno je nakon sastanka.

Nakon sanacije regionalne ceste, alternativnog puta, Zenica - Banlozi - Nemila, čitav putnički saobraćaj bit će preusmjeren na ovu cestu dok će se teretni odvijati kroz tunel.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zvornikPovodom događaja koji su proteklih dana uznemirili muslimane u Bijeljini i Zvorniku oglasilo se Muftijstvo tuzlansko saopćenjem za javnost.

"Najoštrije osuđujemo kontinuirane napade na imovinu Islamske zajednice, te govor mržnje i zastrašivanje vjernika. U posljednje vrijeme je zabilježeno nekoliko takvih uznemirujućih događaja u Bijeljini i Zvorniku", saopćili su.

Najprije su u noćnim satima 7. juna 2019. godine, u gradskom mezarju Kazanbašča u Zvorniku, nepoznate osobe porušile četiri nišana, te je načinjena značajna materijalna šteta, a nišani su potpuno uništeni ili u znatnoj mjeri oštećeni.

"Nepoznate osobe su 11. i 12. juna 2019. godine na oglasnoj tabli ispred Atik džamije u Bijeljini, na ulaznim vratima u harem džamije i na ulaznim vratima službenih prostorija Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, postavili uvredljive i prijeteće letke. Na lecima su nacrtani nož i žica, te ispisano 'Srebrenica', postavljen je letak na kojem je mapa Kosova s natpisom 'Otadžbina je ovo Srbina' i letak sa likovima, među kojima je i lik Draže Mihailovića, s natpisom 'Naši preci padoše davno, ime ti Srbijo postade slavno'", naveli su.

O navedenim događajima u Bijeljini i Zvorniku, kažu, obaviještene su policijske uprave u ovim gradovima.

"Ovim povodom zahtijevamo da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini pokažu odgovoran pristup u sprječavanju djela kojima se nanosi šteta i bol građanima, uništava imovina Islamske zajednice, ispoljavaju govor mržnje i prijetnje, izaziva nacionalna, rasna i vjerska mržnja, razdor i netrpeljivost (što je kažnjivo članom 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine), odnosno javno izaziva i podstiče nasilje i mržnja (što je kažnjivo članom 359. Krivičnog zakona Republike Srpske).
Pozivamo organe koji su zaduženi da osiguraju pravo svim građanima na miran i slobodan život da se odgovorno angažiraju i poduzmu efektivne mjere kojima će preduprijediti ovakve događaje", ističu iz Tuzlanskog muftijstva.

Džematlije u Bijeljini i Zvorniku pozivaju da se ne plaše ovakvih zastrašivanja kojih je bilo i ranije. Apeluju na sve da budu uz ljude koji žele u svojim domovima i džematima mirno živjeti, zajedno sa svojim komšijama.

 

(Preuzeto sa Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

smeceSkoro je nevjerojatno da se u vremenima kad sve vrišti od silnih PR-ova i kad se u Bosni i Hercegovini ne može čuti ni vlastite misli od silne galame o ključnim pitanjima u Mostaru ne čuje ni glas nekoga iz nekog vrha o problemu koji je ovih dana isplivao na površinu. Desetak dana se, uz nesnosni smrad na malim deponijama po kvartovima, jer se smeće ne odvozi, tiho provlači pitanje što se to uistinu našlo u mulju iz mostarskog pročistača. Navikli na nikad dovršenu priču o čistoći grada, kojeg i sami truju svojim bezobrazlucima i manjkom manira, građani čekaju da dobiju službeni odgovor o tome je li u mostarskom mulju opasni piralen i što se to opet događa s odvozom smeća.

Ulice grada, koji se hvali kandidaturom za europsku prijestolnicu kulture i kiti središtima svega i svačega, na hvaljenom mostarskom suncu postaju smrdljivi puteljci, kojima ljudi hodaju pognutih glava. Obranio se službeni Grad neuvjerljivim priopćenjem, u kojem nije bilo niti jednoga dokaza da nije istina što se tvrdi i navodima kako su optužbe i iznesene informacije da se Mostarci godinama truju naručeni napad. Potom je tek gradonačelnikova savjetnica rekla kako oni u Gradu ne poznaju skraćenice, pa im ni nalaz u kojem piše – skraćenicama – kako su u mulju otrovi nije značio ništa. Odložili su nekoliko tona na deponiju i mislili da je sa spuštanjem prikolica kamiona spuštena zastava na još jedan neslavan čin vladanja gradom i ljudima.

Od tada, od početka mutne krize, niti jedan službeni stav nije iznesen pred građane, a da ne govorimo da se mostarski gradonačelnik javno obratio građanima i rekao im da, eto, osim što oni ne poznaju skraćenice, građani nemaju što brinuti, jer su sve raspoložive ekipe svih raspoloživih stručnjaka svih mogućih razina uključene u slučaj kako bi se oni koji žive uz Neretvu smirili i uvjerili da oni – koje se već godinama ne bira, a stoluju – znaju što rade.

Niko na zna ima li 'superotrova' piralena

Mostar je, ako nije to učinio više puta do sada, u ovoj piralenskoj aferi pokazao da je grad slučaj. Da se ovo dogodilo u nekom normalnijem gradu, nekom mrvicu drugačijem društvu, sve bi bilo na nogama, a netko bi ozbiljan uvjerio ljude da nisu opet prepušteni samima sebi. U mulju mostarskih kolektora, a kako su upozorile mostarske nevladine udruge, pronađeno je nekoliko opasnih spojeva. Zavod, koji je ovlašten da provjeri može li se mulj iz kolektora koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji, objavio je kako ne može, jer se u njemu nalaze otrovi. Zavod nije certificiran da službeno potvrdi da se među tim otrovima nalazi i "superotrov" piralen.

No, kažu kako sve skraćenice, koje oni koji vladaju gradom ne poznaju, upućuju na to. Zbog prisutnih otrova, treba posebno skladištiti mulj. Grad se ne snalazi. Grad ne zna što će i pokušava igrati na provjerenu kartu ignoriranja slučaja. U sve se uključuje Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, nalažu se istrage i inspekcija provjerava što se to tamo točno nalazi. Građani su prepušteni glasinama, smrdljivim ulicama i sebi samima.

Do tada neki Mostarci – kojih se tiče, a malo ih je – prosvjeduju na gradskoj deponiji, koja je trebala davno biti zatvorena. Ne dozvoljavaju odvoz smeća. To je ista ona deponija na kojoj se, prema papirima, svake godine ukopava 250 ubijenih pasa. Iako papir trpi sve, pisalo se kako je brojka prevelika, ali i kako deponija ne smije primati animalni otpad i da to ugrožava lokalno stanovništvo. Grad je i tada spomenuo naručeni napad, a onda je iz proračuna tiho nestala stavka o psima. Papir ih je dovoljno ubio.

Smrdljiva epizoda komunalnih poduzeća

U novoj, smrdljivoj epizodi, komunalna poduzeća, njih četiri ili pet – ovisi kako tko broji – ne snalaze se. Odlažu prikupljeni otpad na privremenu lokaciju. Privremena lokacija nema uvjeta za primanje novog smeća. Smeće ostaje na ulicama. Doduše, nije ga se nešto pretjerano i valjano čistilo, što zbog aljkavih, blokiranih, pritisnutih, ucijenjenih i svakakvih poduzeća, što zbog još "svakakvijih" i aljkavijih građana, koji, uvjereni da su tako slobodniji (a robovi su), smeće jednostavno bacaju kroz prozore, pored kanti, u svaki žbunj, a stari namještaj se samo iznese kao da se radi o mrvicama nakon ručka.

Neki drugi Mostarci pokušavaju, doduše prilično tiho, pronaći način kako da sami provjere što se to u mulju nalazi. Spremni su iz svojih džepova, iako se more novca slije u famozne pristojbe za okoliš, platiti istraživanje i konačan odgovor. Grad Mostar, u kojem je Neretva čista samo pred skokove sa Starog mosta, da se ne pokvari manifestacija, a svo ostalo vrijeme je, službeno, opasna za kupanje, zatvara se tako u još jedan krug.

Vijest o mostarskom mulju, trovanju i deponiji obišla je državu. Završila je i u Hrvatskom saboru, jer otrov Neretvom bezbrižno truje. Ali su se pred nju ispriječile opet neke važnije teme od zraka, vode, zemlje i života onih koji pune proračune da bi se netko brinuo o njima. Čak se ni više razine, pa ni najviše od najviših, iako u pauzama govorancije i zalogaja znaju reći kako su im ljudi na prvom mjestu, nisu rekli niti slova o onome što Mostarce muči.
Eh, da je sada ovdje Milan Bandić...

Silni stručnjaci, koji se u Mostaru predstavljaju onda kad treba nekome zamazati oči, kao kad se to mazalo, recimo, strancima, koji su pitali gdje je njihov novac koji je uložen u kolektore, nisu uspjeli prevladati prvu lekciju iz ozbiljnijeg kriznog komuniciranja. Da se kojim slučajem ovo dogodilo prijatelju gradonačelnika Ljube Bešlića, zagrebačkom kolegi Milanu Bandiću – koji ima svoje male spomenike rasute po Mostaru u vidu propalih aparata za plaćanje parkinga – on bi do sada dao stotine izjava, bio bi s ljudima, pio bi vodu s izvora, jeo rajčice nikle uz deponiju i govorio. I opet govorio.

No, u Mostaru se još uvijek ne može čuti ništa. Čuju se samo mrmljanja na one što prosvjeduju, postavljaju pitanja i na novinare, koji bi najsretniji bili da mogu objaviti da su nalazi pokazali da je ipak premalo otrova za brigu. Čeka se da upitnike i otrove odnesu mostarske kiše i neko drugo more i da se zaboravi još jedna priča u gradu što nijemo otvara usta i pamti poput zlatne ribice u akvariju punom mulja. Grad je to koji godinama, zatrpan smećem, napuhan veličinama nesmjenjivih, ubijen, šuti i trpi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Berislav Jurič (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

komarac2Toplo vrijeme nakon obilnih padavina stvorili su pravi raj za male, dosadne krvopije – komarce.

Svakodnevna borba sa osim napornim stvorovima postala je svakodnevica, pogotovo u područjima u blizini vodenih površina. Ljudi na sve moguće načine pokušavaju da se riješe krvopija i da izbjegnu ugrize.

Donosimo vam nekoliko malih trikova koji će smanjiti vjerovatnoću ugriza, ili ublažiti svrab ukoliko je komarac već ispunio svoju namjeru.

Spriječite da do ugriza dođe

Spriječiti ubode ovih dosadnih insekata možete učiniti tako što ćete promijeniti neke vaše navike:

- Ispraznite vodu iz svakog predmeta u svom dvorištu ili na balkonu.

- Smanjite na minimum količinu dezodoransa i parfema koji koristite - neki mirisi posebnoprivlače komarce.

- Kada izlazite napolje nosite odjeću svjetlijih boja - tamne boje jače privlače komarce.

- Smanjite količinu šećera u ishrani - ljudi koji unose puno šećera češće su meta komaraca.

Komarce možete odbiti i na prirodne načine:

- Nanesite miris lavande na isturena mjesta gdje je puls najjači (zglobovi, vrat, iza ušiju, koljena i članci).

- Jabukovo sirće je također efikasno sredstvo za odbranu od komaraca.

- Oljuštite krastavac, isjeckajte ga sitno i zatim izgnječite ili sameljite u blenderu. Odvojite sok i zaledite ga u posudici za led. Tako napravljenim kockicama soka od krastavca namažite kožu lica i ruku.

- Višekomponentni preparat se pravi od: 20 kapi ulja eukaliptusa, 20 kapi kedrovog ulja, 10 kapi ulja geranijuma i 60 ml jojoba ulja. Sve sastojke dobro izmiješati u činijici a zatim ostaviti da stoje jedan sat. Ovako spravljen preparat po nanošenju na kožu djeluje oko 3 sata. Izbjegavajte kontakt preparata sa očima i obavezno prije nanošenja provjerite da slučajno niste alergični na neki od sastojaka.

- Zasadite u bašti ili na terasi bosiljak - komarci ne podnose njegov miris.

Ublažite posljedice ugriza

Ukoliko vas je komarac već ugrizao onda bi trebalo da znate neke trikove kako da ublažite posljedice poput svraba.

- Mjesto uboda namažite sokom kiselkastog voća i istog trenutka ćete osjetiti olakšanje.

- Natopite peškir toplom vodom, ocijedite ga i prislonite na mjesto ugriza, a toplota će poništiti odgovor histamina. Jednako tako možete ugrijati kašiku u toploj vodi i pritisnuti ju na mjesto ugriza.

- Od velike pomoći može biti i hladna obloga ili led. Hladnoća će pomoći u sužavanju krvnih sudova i kapilara te tako smanjiti cirkulaciju i spriječiti širenje seruma komarca. Istovremeno, hladnoća će umrtviti živce na koži i tako ublažiti iritantni osjećaj svraba.

- Ogulite jednu bananu i unutrašnjom stranom kore trljajte mjesto ugriza komarca. Ostavite neka se osuši bez ispiranja i ponovite ako svrab nije nestao. Ovaj trik možete koristiti i ako ste imali nenadani "susret" s otrovnim bršljanom.

- Napravite pastu koja se sastoji od malo sode bikarbone (koja će neutralisati sekret komarca) i nekoliko kapi tople vode. Sastojke dobro pomiješajte i nanesite na mjesto uboda, ali pastu nemojte da utrljate. Ostavite neka djeluje 15 minuta te isperite vodom.

- Pasta za zube je takođe odličan trik, posebno ona sa metvicom. Ulje metvice ima i protivupalna i analgetička dejstva. Jednostavno nanesite malo paste na mjesto uboda i ostavite neka se osuši. Isti rezultat možete dobiti ako koristite tečnost za ispiranje usta s metvicom.

I na kraju ono nemoguće - pokušajte da se ne češete kada Vas ubodu...

(Hayat)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputNa osnovu prikupljenog novca od 2009. godine po osnovu akciza i putarina na gorivo BiH je mogla da izgradi preko 600 KM autoputa.

Umjesto toga dobili smo samo 200 kilometara autoputa, od čega je skoro svaki izgrađeni kilometar plaćen najmanje dvostruko od tržišne cijene.

I gdje su onda pare?

Do sada je prema procijenama ekonomista na osnovu akciza i putarina na gorivo u prethodnih 10 godina prikupljeno preko 8 milijardi KM.

Iako nas političari godinama uvjeravaju da se ne može utvrditi gdje su prikupljena sredstva od akciza i kako je potrebno formirati neke komisije, u kojima bi sjedili ti isti poličari, koje bi radile godinama, potrošile ogroman budžetski novac za sjednice, postoje svjesni stručnjaci koji su do ovih podataka došli za kratko vrijeme.

Tako je ekonomski analitičar Faruk Hadžić, kako kaže, da bi olakšao posao političarima, a i uštedio budžetski novac, objavio tačne podatke o prikupjenim sredstvima od akciza od 2009. godine, kao i gdje su usmjerena.

On je došao do podataka da je zaključno sa 2018. godinom u BiH prikupljeno preko 8 milijardi KM.

"Od ovih sredstava, namjenski u cestogradnju je usmjeren samo dio koji se odnosi od putarina za autoceste. Ostalo je sve završilo u budžetu. Do 2018. godine namjenski je umjereno samo 1,1 milijarda KM, dok je nenamjenski u budžete plasirano gotovo 6 milijardi KM. A onda su nam ponovno uveli nove akcize, kao da sve ovo nije bilo dovoljno", pojasnio je Hadžić.

On je na ilustrativan način i objasnio šta smo mogli izgraditi sa ovim novcem.

"Sa ovim namjenskim sredstvima za autoceste, u istom periodu je izgrađeno ili se završava oko 130 km autocesti. Sa ovih dodatnih 6 milijardi smo mogli izgraditi najmanje 600 km autocesti", rekao je hadžić i naveo primjere:

➡ Završiti ostatak Vc koridora (oko 220 km)
➡ Izgraditi autocestu Žepče - Tuzla - Brčko
➡ Izgraditi autocestu Banja Luka - Prijedor
➡ Izgraditi brzu cestu do Neuma
➡ Izgraditi brzu cestu Travnik - Lašvanska petlja
➡ Izgraditi brzu cestu Široki Brijeg - Mostar

Odnosno, da su oni koji su trebali radili svoj posao i investirali novac uzet od građana putem akciza na izgradnju puteva, kako je to predviđeno, BiH bi danas bila premrežena autoputevima i brzim cestam i izgledala bi OVAKO:

Umjesto toga, pare od akciza su se slijevale u budžetsku potrošnju i sa njima su se finansirali razni projekti od interesa za pojedince, kao i plate u prenagomilanom državnom aparatu, pa BiH danas izgleda OVAKO:

"Investiranjem ovog novca mogli smo investirati godišnje oko 700 miliona KM, samo po ovom osnovu imati stopu rasta GDP-a 6%, zaposliti desetine hiljada ljudi i zadržati na taj način veliki dio našeg stanovništva, koji upravo zbog ovakvih stvari otišao trajno van BiH", rekao je Hadžić.

On je prokomentarisao i da je prošle godine kada su uvedene dodatne akcize, upozorio da će one samo uzeti novac iz džepova građana, a da cestogradnja neće pokrenuti.

I bio je u pravu!

"Dok nas budžetske patriote uvjeravaju da novca za cestogradnju nema i da se moramo zaduživati i podizati kredite (koje ne znam ko će vraćati, jer nas je sve manje zbog iseljavanja), treba opet napomenuti da samo po osnovu putarina i akciza na gorivo godišnje se ubere MILIJARDA KM, koje idu u budžete.”

Milovan Matić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

nafta1Zakonom o naftnim derivatima FBiH definisano je uspostavljanje rezervi naftnih derivata tako što se uvelo plaćanje takse u iznosu od 0,01 KM po litru naftnih derivata. Pet godina je prošlo otkako je počela primjena ovog zakona, a zalihe kojima raspolaže Operater - Terminali Federacije (OTF) još uvijek ne postoje.

U Izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za 2018. godinu se navodi da je zaključno s 31. decembrom 2018. godine po tom osnovu prikupljeno 38.329.540 KM. Do sada je taj iznos viši od 40 miliona KM.

"Taksu za uspostavu rezervi naftnih derivata Operator - Terminali Federacije (OTF) nije realizirao za nabavku rezervi naftnih derivata, kako je to predviđeno odredbama Zakona o naftnim derivatima u FBiH, već su sredstva deponirana na računima korisnika", stoji u revizorskom izvještaju.

Odlukom Vlade FBiH o načinu namjenskog utroška sredstava ostvarenih temeljem takse za uspostavu rezervi naftnih derivata za namjenski utrošak sredstava je, pored Operatora, zaduženo i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

"Prema prezentiranim izvještajima od donošenja Zakona je zaključno s 31. decembrom 2018. godine prikupljeno 38.329.540 KM, a Operator je uložio 1.063.200 KM u osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja i skladišta i 353 KM u kontrolu kvaliteta rezervi naftnih derivata, dok u nabavku naftnih derivata, ugovaranje osiguranja rezervi i nabavku i izgradnju novih skladišta nije bilo izdvajanja", navodi se u izvještaju.

Prema prezentiranim podacima, Operator je na datum bilansiranja na namjenskim računima raspolagao sa 13.182.685 KM za igradnju novih skladišta i osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postojećih skladišnih kapaciteta, a 5.496.627 namijenjenih za nabavku naftnih derivata, ugovaranje osiguranja rezervi naftnih derivata i kontrolu kvaliteta.

Navedeno je prvenstveno posljedica činjenice da Operator ne raspolaže sa smještajnim kapacitetima za skladištenje rezervi naftnih derivata.

"U cilju osiguranja skladišnih prostora za skladištenje rezervi naftnih derivata Vlada FBiH je 19. oktobra 2018. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o davanju saglasnosti upravi preduzeću Operator - Terminali Federacije za pokretanje i uknjižbu imovine na terminalim tekućih tereta Bihać, Blažuj, Mostar i Živinice u korist FBiH, a zatim na OTF, a 25. oktobra 2018. godine Vlada FBiH je dala punomoć upravi OTF-a da u ime i za račun FBiH poduzme sve pravne i druge radnje za pokretanje i uknjižbu imovine terminala tečnih tereta na FBiH, a zatim izvrši prijenos vlasništva sa FBiH na OTF", stoji u izvještaju.

Zaključeno je kako Operator ne raspolaže tehničkim preduvjetima za skladištenje rezervi naftnih derivata, te samim tim niti mogućnošću nabavke rezervi naftnih derivata.

"To je bila osnovna namjera prilikom usvajanja Zakona o naftnim derivatima u FBiH", jedan je od zaključaka Izvještaja o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za 2018. godinu.

(klix.ba)

Stranica 10 od 30

S5 Box