Vijesti iz BiH
BiH

BiH (408)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1U Bileći je danas klanjana dženaza migrantu kojeg je puškom u subotu navečer u selu Vranjska ubio mještanin Milorad Čomić. On se u utorak predao policiji u Bileći te je priznao ovaj zločin.
Dženazu je predvodio Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko.

"Dvije godine Bileća tranzit za migrante i unesrećene ljude koji traže bolju budućnost u nekoj od evropskih zemalja. Također, dvije godine kako je gasulhana pored Obradovića džamije u centru Bileće 24 sata otvorena, kako bi se u njoj mogli skloniti od kiše, hladnoće i odmoriti za daleki put. Blizu stotine ih je dosad boravilo u gasulhani i mnoge od njih je nahranila i napojila nana Fata Jaganjac. Među njima je bilo i žena i djece.Pomoć ovim ljudima smatramo imperativom svakog humanog bića. Sve religije nas uče da treba pomoći onome ko je u nevolji. Islam je u tome posebno izričit", kazao je ef. Bilalić.
Svirepo ubistvo nevinog mladića koji po izgledu nije imao više od dvadeset godina, kaže on, ne bi komentarisao, jer je suviše potresno.

"Naša obaveza je bila da ga ispratimo na bolji svijet onako kako nalaže naša vjera. Nažalost, kod njega nije nađeno nista pomoću čega bi se mogao identifikovati. On je imao oca, majku, braću. Imao je život. U toku istrage je otkriveno da je bilo još osoba koji su najvjerovatnije jos uvijek u BiH u nekim od migracionih centara, nastojat ćemo pronaći nekoga od njih ili nekoga od rodbine i prijatelja da bi identifikovali merhuma. Iako mala zajednica Bosnjaka u Bileći, ispunila je emanet humanosti. Islamska zajednica učinila je što je mogla", rekao je ef. Bilalić.
Osoba koja je prijavila ubistvo policiji je o ispričala da je u kući zatekla grupu migranata te da je nakon prepirke došlo do naguravanja i otimanja jedne puške koja se nalazila u objektu. Nakon toga došlo je do pucnja koji je završio kobno.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

EUOno gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina i sredonjočnoj budućnosti, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja.

"U ovodu ovog saslušanja želim izraziti svoju odlučnu namjeru da se angažiram na reformama i procesu integracija Zapadnog Balkana... Ako pred ovim parlamentom bude uskoro i potvrđeno moje imenovanje za šefa diplomatije EU, zalagat ću se također za očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, za inoviranje strateškog pristupa prema Africi i Aziji, za jačanje odnosa s Latinskom Amerikom i obnavljanje transatlantskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“, sublimirao je Borrell buduću vanjskopolitičku platformu EU, za čiju će realizaciju u narednih pet godina biti i glavni i odgovorni.

U pažljivo pripremljenom uvodnom govoru pred Vanjskopolitičkim odborom EP-a, iz kojeg se već na prvi pogled zamjećivalo njegovo očigledno višedecenijsko iskustvo, Borrell je naglasio da EU ima sve ono što joj je potrebno za suočavanje sa sve izazovnijim globalnim problemima - „ima najbolju moguću kombinaciju političke slobode, ekonomskog prosperiteta i socijalne kohezije".

Zapadni Balkan na prvom mestu

Ubrzo nakon uvodnih riječi, novoimenovani šef evropske diplomatije je s naglašenom uvjeriljivošću pojasnio svoju listu prioriteta i „logičku šemu“ po kojoj se Zapadni Balkan izdigao na vrh prioriteta.

Detaljno je obrazložio svaki od pobrojanih vanjskopolitičkih prioriteta, te filigranskom preciznošću opisao trenutnu poziciju EU u svijetu, ne zaobilazeći ni prečeste primjere njenog nejedinstva i najveće podbačaje u stvaranju jedinstvenog evropskog identiteta na globalnoj sceni.

„Mnogi će se od vas evropskih parlamentaraca, a i građana EU-a, možda zapitati zašto mi je Zapadni Balkan toliko bitan prioritet“, rekao je Borrell u odgovoru na jedno od mnogobrojnih pitanja evropskih zastupnika u vezi s ključnim prioritetima evropske vanjske politike.

„Svima želim odgovoriti veoma kratko, jednostavno i s potpunim uvjerenjem da ćete se kao demokratski izabrani predstavnici građana u svojim zemljama, brzo sa mnom složiti: ako EU, kao do sada najveće političko i demokratsko postignuće ljudskog uma uopšte, nije u stanju rješavati probleme u svom najbližem susjedstvu, ne možemo se kredibilno baviti ni drugim globalnim izazovima, niti možemo očekivati uvažavanje od glavnih globalnih aktera. Još preciznije: ako zajedničke evropske vrijednosti ne možemo primijeniti u bliskom susjedstvu, nema smisla da se pokušavamo dokazivati globalno“, rekao je 72-godišnji aktuelni šef španske diplomatije s trostrukim državljanstvom - španskim, argentinskim i evropskim.

Ubrzo je zatim otkrio da će njegova prva terenska aktivnost u funkciji visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnost započeti iz Prištine jer „Srbija i Kosovo moraju da postignu sporazum... Srbija mora biti opredijeljena ka iskrenom dijalogu, a Kosovo mora ukinuti uvozne takse. Dosadašnji neriješeni status se ne može održati. Srpsko-kosovski dijalog će za mene biti prioritet, jer ako Kina, Indija i Rusija ne priznaju Kosovo, Kosovo u tom slučaju neće biti država. Uradit ću sve što je u mojoj moći kako bih ispunio ovaj teški zadatak“, zavjetovao se Borrell pred Evropskim parlamentom.

Na prigovor da pred evropskim poslanicima još uvijek govori i u svojstvu ministra vanjskih poslova jedne od pet država članica EU-a koje nisu priznale nezavisnost Kosova, Borrel je lakonski uzvratio da o takvim pitanjima odlučuju države članice samostalno, a da će se na novoj dužnosti zalagati isključivo za interese EU-a „imajući u vidu da vanjska politika Unije mora biti u središtu svih naših zajedničkih politika“, rekao je Borrell.
Od Balkana, Ukrajine i Rusije do Sjedinjenih Država

Osim Zapadnog Balkana top-prioriteti novoimenovanog potpredsjednika Evropske komisije za vanjsku politiku i sigurnost će biti i „nedvosmislena podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine“, preispitivanje smislenosti i učinkovitosti sankcija prema Rusiji, osavremenjivanje strateškog pristupa prema Africi i Aziji (kao „ključnim izvorištima globalnih nestabilnosti“), jačanje odnosa sa Latinskom Amerikom, te „obnavljanje i redefinicija transatlantskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“.

Vanjskopolitička platforma Evropske unije bi se, smatra Borrell, trebala u budućnosti zasnivati „na principu jedinstvenosti nacionalnih suvereniteta u interesu jake i odvažne Unije na globalnoj sceni“.

U globalnom djelovanju treba polaziti od principa da vanjska politika započinje kod kuće, a EU bi konačno trebalo imati kulturu vlastitog vjerovanja u sebe i svoje sposobnosti.

„Diplomatski kapaciteti EU su među najjačima u svijetu. Upravo zato, sve članice Unije bi se konačno morale započeti koristiti i jezikom zajedničke moći imajući u vidu da smo silom prilika postali dio svijeta kakvog Evropska unija nije željela: politika moći postala je dominantna, trgovinski ratovi su sve bespoštedniji, sve je manje sporazumijevanja među ključnim akterima, teritorijalni suvereniteti brojnih država su ugroženi, a sukobi se vode ili su prijetnja i u našem najbližem susjedstvu“, rezimirao je Borrell.

Govoreći o sve složenijim sigurnosnim izazovima za EU, novoimenovani visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnost je ocijenio da je upravo „u nekonkurentnosti EU-a u oblasti samoodbrane i vojne industrije kriju najslabije tačke evropske vanjske i sigurnosne politike“.

„Nedostatak saradnje među članicama Unije u oblasti vojne industrije košta više od 30 milijardi eura godišnje. Kako? Tako što mi proizvodimo čak 17 različitih vrsta tenkova, a nadmoćna Amerika samo jednu glavnu vrstu... Moramo biti više ujedinjeni na zajedničkim projektima, moramo biti operativniji na terenu, spremniji nego do sada za angažiranje i raspoređivanje naših zajedničkih snaga, moramo imati zajednički budžet za odbranu i, konačno, EU mora biti u mogućnosti da djeluje odlučnije u svim sukobima kojima je naša kolektivna sigurnost dovedena u pitanje. Moramo se ponašati onako kako to rade i svi drugi ključni geostrateški akteri“, rekao je Borrell.

Složivši se s primjedbama evropskih poslanika koji smatraju da će se morati baviti „geografski i tematski vrlo širokim i šarolikim spektrom tema i problema“, novoimenovani koordinator evropske vanjske i sigurnosne politike nije oklijevao na dnevni red EU postaviti i jednu od najkontroverznijih dosadašnjih evropskih praksi – pitanje sankcija i ucjenjivanja. Borrel bi, dakle, mogao biti zapamćen i po tome što se u više navrata nedvojbeno izjasnio protiv bilo kakve vrste političkih, ekonomskih i finansijskih sankcija EU-a prema bilo kojoj suverenoj zemlji.

„Imajući u vidu da sankcije nisu politika nego instrument vanjske politike, te da sankcije ne donose rezultate, kategorički sam protiv sankcija, a pogotovo protiv onih čije efekte osjećaju građani“, rekao je Borrell u uvertiri zatraženog odgovora o njegovom stavu prema Rusiji koja, prema definiciji jednog od evropskih parlamentaraca „sistematski potkopava sigurnost u najbližem evropskom susjedstsvu“.

„Ja ne branim Rusiju, moji stavovi o aneksiji Krima i povredi suvereniteta Ukrajine su poznati. Ali mi kao kreatori globalne sigurnosti, demokratije, solidarnosti i prosperiteta, ne smijemo biti protiv bilo koje suverene države. U strateškom izazovu kojeg nam je nametnula i nameće Rusija, Ukrajina je jedajn od najvećih izazova. Ali, ako sve članice Unije budu jedinstvenije nego do sada, imat ćemo i bolje odgovore na takve izazove... U globalnom djelovanju treba govoriti nježno, a imati veliku batinu, govorio je jedan od bivših američkih predsjednika, Theodore Roosevelt. Ako je razjedinjena, EU neće imati 'veliku batinu', a ako nemate takvu 'batinu, bolje je ne govoriti ništa“, odvažio se izgovoriti Borrell upravo pred onima koji će ga u narednih pet godina strogo nadzirati.

Prije preuzimanja pozicije potpredsjednika Evropske komsije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnost, Borrell je morao proći saslušanje pred Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET) i tokom trosatnog 'rešetanja' odgovoriti na pitanja poslanika koja se odnose na njegovo znanje i sposobnosti da vodi zajedničku vanjsku politiku EU kao i da nezavisno zastupa ineterese Evropske unije.

I u petominutnom zaključku Borrell je opetovano pozvao na jedinstvo zemalja članica i svih evropskih institucija, zamolio je za pomoć Evropskog parlamenta, te obećao da će „srce" njegovih petogodišnjih aktivnosti biti upravo premošćivanje dosadašnjih razlika među zemaljama članicama u oblasti zajedničke vanjske politike koja je do sada bila mahom jalova i „zajednička“ samo na papiru.

Među brojnim primjerima Borrell je spomenuo i Pelješki most „koji će u konačnom bilansu koštati više od 800 miliona eura, Evropska unija ga finansira s polovinom ukupnog iznosa, a grade ga Kinezi. Ovdje se dakle, radi o unutarnjoj politici Unije s vanjskopolitičkim i globalnim efektima“, zaključio je Borrell najavljujući možda buđenje globalnog ekonomskog diva koji se na globalnoj vanjskopolitičkoj sceni, nerazumno, još uvijek ponaša kao patuljak.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenjeŠest osoba, od kojih je jedan referent za izdavanje vozačkih dozvola u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, osumnjičeno je da su vršili malverzacije u vezi s izdavanjem vozačkih dozvola. Troje će danas biti predato u nadležnost tužilaštva.

Kako Klix.ba nezvanično saznaje, u posljednjih nekoliko mjeseci izdato je najmanje 10 nelegalnih vozačkih dozvola.

To znači da su osumnjičeni uposlenici sarajevskog MUP-a na cestu pustili najmanje deset potencijalnih vozača ubica, ako se uzme u obzir da nikada nisu stekli pravo na upravljanje vozilom.

U narednim danima se može očekivati da broj ilegalnih vozačkih dozvola bude i veći s obzirom na to da je istraga u ranoj fazi.

Iz MUP-a KS jučer je saopćeno da je ova akcija dio ukupnih nastojanja policije da kroz intenzivirane akcije radi na sprečavanju i sankcionisanju nezakonitog ponašanja u vlastitim redovima i tako jačaju integritet u radu, ali i vrate povjerenje građana u rad policije.

Osumnjičene osobe se terete za krivična djela zloupotrebe položaja, primanja i davanja dara i krivotvorenja isprava.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentZastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH, Irfan Čengić podnio je amandmane na prijedlog zakona o porezu na dohodak FBiH, kojim se predlaže uvođenje diferencirane stope poreza na dohodak odnosno uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka.

"Smatram da visoke plate trebamo oporezivati većom stopom poreza na dohodak od onih nižih, to je prava socijaldemokratska mjera, i nešto što ima u većini zemalja u EU te se na njihov primjer trebamo ugledati. Zemlje okruženja koje su u EU Hrvatska i Slovenija primjenjuju progresivne stope poreza na dohodak" ističe Čengić.

Predloženim amandmanom bi plate do 2.500 KM ostale oporezovane kako predlaže Vlada FBiH sa stopama od 10% i 13%. Dok bi se promjena desila samo na platama većim od 2.500 KM koje bi bile oporezovale sa stopom od 20% koju je Vlada bila i predlagala u tekstu zakona, da bi u amandmanima od nje odustala, stopa od 25% bi se primjenjivala na plate iznad 7.500KM.

Zastupnik Čengić govoreći o toj temi citirao je riječi prvog Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića: "Neka uvedu progresivne poreze na visoke plate, jer nije pošteno da neko za dan zaradi jednu penziju. Tako Bosna ne može opstati...", koje je uputio političarima u BiH u svom posljednjem intervjuu

Zbog te činjenice Čengić je naglasio da očekuje podršku SDA za ovakav amandman.

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

kavazovic1Smatram da bi bilo jako važno da u Banjaluci otvorimo medresu i da već sljedeću školsku godinu dočekamo otvorenih vrata za našu djecu, izjavio je danas u Banjaluci reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović tokom predstavljanja svog programa kandidature za ovu funkciju.
Govoreći članovima biračkog tijela sa područja Muftijstva banjalučkog, reisu-l-ulema Kavazović je ocijenio da otvaranje medrese u Banjaluci smatra veoma snažnom porukom Bošnjacima koji žive ovom području.

“To bi bila suštinska i simbolička poruka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da je ovo za nas važan grad, važan kraj i važno muftijstvo i da ovdje želimo razvijati ono što imamo u drugim većim centrima u Bosni i Hercegovini”, kazao je on, dodajući da vjeruje da Rijaset ima dovoljno snage da ovu ideju i realizira.

Na početku predstavljanja programa reisu-l-ulema je podsjetio na razvoj Islamske zajednice, agresiju koju smo preživjeli, te na stalno potrebu daljeg rada na unaprjeđenju Zajednice.
“Zahvaljujem svima koji su doprinijeli da se Islamska zajednica obnovi i zablista u drugačijem, novom svjetlu na ovim prostorima. Bez vašeg truda svega ovoga ne bilo i ovim se putem zahvaljujem vama i onima koji su preselili na bolji svijet“, poručio je reisu-l-ulema.

Predstavljajući dio programa koji se odnosi na obrazovanje, reisu-l-ulema je prisutnim članovima biračkog tijela naglasio potrebu reforme postojećih visokoškolskih ustanova, te osnivanje novih institucija, kao što su za institut za zaštitu muzičkog naslijeđa, ali i muzej Islamske zajednice.

“Mi imamo bogato islamsko naslijeđe i ranije smo inicirali pitanje čuvanja naših bosanskih ćilima koje su prele i tkale vrijedne ruke naših nana. Ti ćilimi su umjetnička vrijednost i mi moramo sačuvati naše naslijeđe i osnovati naš muzej”, dodao je on.
Reisu-l-ulema je predstavio dosadašnje rezultate, posebno one koji se odnose na promjene Ustava Islamske zajednice, te najavio donošenje seta reformskih pravilnika, među kojima su pravilnik o službi, članarini, imovini i zajedničkom ulaganju.

“Zajednica se stalno mora izgrađivati i uređivati. Mi nismo državna zajednica, mi treba da ostanemo narodna zajednica, da živimo s narodom koliko je moguće ostanemo neovisni od stranih utjecaja, pa i državnih politika“, rekao je on.

Ukazao je na potrebu uspostavljanja stalnog saborskog sekretarijata, te, između ostalog, fondova za stipendiranje najuspješnijih studenata i socijalnih fondova za pomoć povratnicima i posebno penzionisanim imamima.
Također, predstavio im je i svoja viđenja unaprjeđenja finansiranja i ekonomskog jačanja, te pozicioniranja Islamske zajednice na međunarodnom planu.

Prije zvaničnog predstavljanja reisu-l-ulema je održao radni susret sa muftijom banjalučkim Nusretom ef. Abdibegovićem, koji je kasnije, obraćajući se prisutnim članovima biračkog tijela, poručio da je Sarajevo duhovni centar muslimana, ali i da želi da “Sarajevo zna da je Banjaluka blizu Sarajeva i da je Sarajevo blizu Banjaluke”, da je to važan odnos i da je potrebno učiniti sve što je potrebno na jačanju tih veza.

“Na ovom području je spalo da samo Islamska zajednica drži Bošnjake uspravljene. Sve ostalo je na nivou lične podrške”, dodao je muftija Abdibegović, poručivši da bi za ovaj kraj bilo vrlo značajno pokrenuti proces reaktivacije “Preporoda”, “Merhameta”, kulturnih i sportskih društava.

Na kraju, reisu-l-ulema je, govoreći o pollitici i političarima, poručio da se sa ljudima ne treba svađati, nego sarađivati i na ono što je loše ukazivati.

“Ne treba da se bavimo dnevnom politikom, da mi to rješavamo. Prvo, mi to ne možemo uraditi. Mi smo vjerska zajednica. Smatram da trebamo mirno voditi ovu našu zajednicu, dobra koja imamo dobro iskoristiti i biti posvećeni naučavanju vjere i morala u našem narodu. Nije to lahko, naravno, ali moramo na tome ustrajati”, kazao je reisu-l-ulema.

On je još jednom naglasio da je funkcija reisu-l-uleme javno dobro muslimana, i da svako po svojoj savjesti treba izabrati onoga za koga misli da će Zajednicu dobro voditi.

“Nama treba čovjek, vođa Zajednice koji će je unaprijediti, mirno voditi i koji će raditi sa našim ljudima i biti im dostupan u svakom trenutku”, poručio je on, piše bir.ba.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

snsdSavez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predložit će Vladi RS-a da se od 1. januara 2020. godine povećaju zarade u tom bh. entitetu od pet do 20 posto.
Minimalna plaća bila bi 500 KM, rekao je lider SNSD-a Milorada Dodik.

- U javnoj upravi, obrazovanju i pravosuđu, osim sudija i tužilaca plaće će biti povećane sa 450, odnosno 500 KM za 20 posto, one u iznosu od 500 do 1.000 KM za 10 posto, od 1.000 do 1.800 KM bit će uvećane za sedam procenata, a one koje prelaze 1.800 KM bit će povećane za pet posto - precizirao je Dodik na konferenciji za novinare, nakon sastanka radne grupe SNSD-a za izradu prijedloga politike povećanja plata u RS.

To će zahtijevati da se u budžetu za narednu godinu za taj nivo plaća osigura 70 miliona KM, uz dodatnih 24 miliona za već povećane zarade u zdravstvu.

Bit će, kaže, razmatrana mogućnost da se u prvoj polovini naredne godine povećaju zarade za medicinsko osoblje.

Dodik je dodao da bi ove mjere trebalo da utiču na ostanak stručnog kadra u RS, koja bi se približila prosječnoj plaći od 1.000 KM.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecairak1Organizacije civilnog društva posvećene zaštiti dječijih prava u BiH pozvale su institucije BiH da u što skorijem roku poduzmu odgovarajuće mjere pripreme za povratak i obezbijede uslove za adekvatnu adaptaciju i reintegraciju u društvo djece stranih boraca iz BiH koja borave na području Sirije i Iraka.
Saopćenje potpisuju organizacije Save the Children, Hope and Homes for Children BiH i World Vision BiH.

"S obzirom na konstantnu opasnost i sve veće humanitarne potrebe u područjima oružanih sukoba u Siriji i Iraku, izražavamo duboku zabrinutost u vezi sa statusom i položajem djece stranih boraca iz BiH u ovim zemljama. Djeca stranih boraca koja trenutno borave u kampovima, pritvorskim jedinicama i domovima za djecu bez roditeljskog staranja u Siriji i Iraku su jedna od najugroženijih kategorija djece na svijetu. Pored toga što su ova djeca pod okriljem tzv. Islamske Države, bila izložena konstantnom i ekstremnom nasilju, akutnoj deprivaciji i teškim traumama, ona i dalje borave u vrlo opasnom okruženju karakterisanom aktivnim sukobima i velikim brojem raseljenih civila", kaže se u saopćenju.

Napominju da se djeca svakodnevno suočavaju sa hipotermijom, upalama pluća, dehidracijom, neuhranjenostću, tuberkolozom i tifusom, kao posljedicama veoma loših životnih uslova u kampovima. Izvještaji humanitarnih organizacija na terenu potvrđuju da mnoga djeca trpe posljedice traume i razdvajanja od primarnih skrbnika.

"U skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima, pozivamo vas da djeci koja su državljani i državljanke Bosne i Hercegovine, ili su djeca državljana/ki Bosne i Hercegovine, obezbijedite hitan i adekvatan povratak, te reintegraciju u okruženju gdje će se poštivati sva propisana prava. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija u Rezoluciji 2427 (2018) nedvojbeno poziva sve strane oružanih sukoba da uspostave 'standardne operativne postupke za brz povratak djece iz zona konflikta, te postupke za usmjeravanje istih prema relevantnim civilnim akterima za zaštitu djece'. Djeca nisu odgovorna za postupke svojih roditelja i ne smiju zbog toga biti lišena svojih osnovnih prava. Ova djeca moraju biti tretirana prevashodno kao žrtve, a ne kao počinitelji", kaže se u saopćenju.

Naglašava se da njihova fundamentalna prava moraju biti zagarantovana, uključujući pravo da budu sigurna, da imaju porodicu, da uče i da budu zaštićena. Svaka odluka koja se odnosi na njih, uključujući njihovu repatrijacija, mora uzeti u obzir najbolji interes svakog djeteta i biti u potpunosti u skladu s međunarodnim pravnim standardima.

"Stoga pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da obezbijede djeci koja su državljani/ke BiH ili su djeca državljana/ki BiH civilnu dokumentaciju; spriječe da ta djeca budu bez državljanstva ili da budu bez države; podrže njihov siguran, dostojanstven i dobrovoljan povratak i reintegraciju u BiH, imajući na umu najbolji interes djeteta kroz izbjegavanje nepotrebnog razdvajanje djece od njihovih primarnih skrbnika, te stavljanje prioriteta na porodične oblike brige za djete kao primarnu opciju za njihovo zbrinjavanje; za djecu koja imaju krivičnu odgovornost i koja su optužena za krivična djela obezbijede primjenu međunarodno priznatih standarda za pravično suđenje; već sada počnu sa planiranjem odgovarajućih mjera adaptacije i reintegracije ove djece u društvo, kroz multisektorski pristup i zajedničke napore svih relevantnih aktera, uključujući nevladin sektor koji može pružiti odgovarajuće usluge podrške", jasno se navodi u obraćanju vlastima.

Također, pozvali su odgovorne vlasti u BiH da poduzmu hitne mjere pripreme za povratak djece stranih boraca iz BiH, te da se kreću ka promjeni paradigme koja prepoznaje nedostatke i opasnosti od pretjerane sekuritizacije ovog problema, te ključnu ulogu međusobne kooperacije civilnog i javnog sektora kako bi efikasno podržali aktivni povratak, rehabilitaciju, oporavak i reintegraciju ove djece u zajednice njihovog porijekla.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijarsPosljednji primjer je poziv Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove upućen svim vlasnicima nepokretnosti na teritoriji opštine Ljubinje, kao i imaoce prava koji zbog bilo kog razloga do sada nisu bili upisani u zemljišnim evidencijama koje se vode kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, da sporazumno i o svom trošku obilježe sve neophodne granične tačke parcela u svom vlasništvu.

Oni su građanima dali rok od 45 dana da se obavi obilježavanje parcela

U pozivu se dalje navodi:
„Savjetuje se da se stabilizacija i obilježavanje granica vlasništva vrši istovremeno, odnosno zajednički sa susjedima kako bi se izbjegli eventualni sporovi. Ukoliko su vam poznati vlasnici susjedne nepokretnosti ili njihovi nasljednici, ali su zbog bilo kog razloga odsutni savjet je nađete adekvatan način da i njih upoznate sa obavezom prisustva prilikom zajedničkog obilježavanja granica vlasništva odnosno da ih obavijestite o vašoj namjeri da izvršite obilježavanje zajedničke granice.
Takođe vas upozoravamo da ste dužni da omogućite nesmetan pristup nepokretnostima od strane lica koja budu angažovali Naručilac ili Izvršilac geodetskih radova u periodu katastarskog premjera.“

I onda, na samom kraju poziva koji je objavljen na zvaničnoj internet stranici RUGIP-a i postavljen na oglasne table mjesnih zajednica se navodi da će imovina onih koji ne ispoštuju zahtjeve na vrijeme biti uknjižene na Republiku Srpsku:

„Nepostupanje po ovom oglasu može proizvesti dugotrajne postupke dokazivanja vlasništva kao i dodatne troškove ovih postupaka koje će snositi vlasnici nepokretnosti. Ukoliko vlasnici ne obilježe svoje nepokretnosti na propisan način iste će u postupku osnivanja morati biti upisane na Republiku Srpsku.“

Oglas objavljen sa internet stranici RUGIP-a

Na ovaj način su, kako tvrde naši sagovornici na najgori mogući način povređena prava građana Republike Srpske. Prema njihovim riječima ovo je klasična otimčina privatne imovine, što je u današnje vrijeme nedopustivo.

Murisa Marić iz Udruženja DON, koje se bavi zaštitom prava građana i potrošača, navodi da je ovo van svake pameti i da ni jedan zakon ne poznaje oduzimanje imovine na ovaj način.

„Šta ćete obilježiti ako nije nikad provedena ostavinska rasprava ili nije izašao geometar. Nije to obilježavanje tek tako, da možete obilježiti kako hoćete. Ne može se tražiti da se nešto obilježi kočićem i bude mjerodavno. Koliko je uopšte te zemlje uređeno i katastarski i gruntovno zavedeno da bi se to moglo ovako olako uraditi. Tu će veliki broj građana sigurno biti oštećen“, rekla je ona.

Kako navodi, cijeli ovaj proces je nakaradno postavljen i za ovakav način obilježavanja zemljišta bi trebalo provesti sveobuhvatnu kampanju, a ne ljudima davati 45 dana rok.

„Šta je sa judima koji ne stanuju u blizini mjesne zadnice pa da to pročitaju, ne koriste internet... Pa ne idu ljudi svaki dan na stranice RUGIP-a. Šta je sa onima koji su u inostranstvu? Trebalo bi da postoji kapmanja koja bi pozivala ljude na obilježavanje zemljišta. A to da se nešto može tek tako upisati na Republiku Srpsku je danas kada je privatna imovina neprikosnovena van svake pameti. Ljudima se ne smije oduzimati imovina.“

Da je tako i da je privatno vlsništvo nemoguće oduzeti na ovakav način i upisati na RS potvrđuje i Zakon o premjeru i katastru nepokretnosti RS. Tako se navodi da:

„Ako imalac prava na parceli ne obilježi granične tačke parcele ili je granica sporna, obilježavanje se vrši o trošku imaoca prava na parceli, na osnovu podataka zemljišne knjige, katastra zemljišta, odnosno katastra nepokretnosti ili raspoloživih isprava.“

A onda se u sljedećem članu ovog zakona navodi da će onaj ko „ne obilježi na propisan način vidnim i trajnim međnim bijegama granične tačke parcele“ biti kažnjen kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske potvrđuje da se zemlja, odnosno privatna imovina ne može oduzimati na ovakav način i da je sve ovo posljedica evidentne nesposobnosti i problema u funkcionisanju RUGIP-a.

„Ovdje građani postaju žrtve nesposobnosti te institucije da funkcioniše efikasno i u skladu sa zakonom. Ovo izgleda na prvu nevjerovatno, a zakonski je nemoguće da se nekome zbog neažurnosti ili zato što ne boravi u BiH oduzme imovina. Tu je niz razloga zbog kojih građani možda ne mogu da u ovih 45 dana označe svoju imovinu. I ako se zbog toga njihova zemlja bude prepisivala na Republiku Srpsku to bi zaista bilo povreda osnovng prava, prava na privatnu svojinu. Evropska konvencija koja je nadređena Ustavu BiH je neka vrsta garanta da se to ne može desiti. Ali ono što nas može zabrinuti je jedna krajnja politizacija u RUGIP-u i krajnje služenje pojedincima u vlsti i to je nešto što nije bilo ni u tursko, ni austrougarsko, ni komunističko vrijeme. Čudne se tu stvari dešavaju, pa dolazimo i do ovakvih zloupotreba. Tako da ćemo imati sve više oštećenih i nezadovoljnih građana kojima se ugrožavaju njihova prava. Za ovako nešto treba tržiti odgovornost onog ko je pokrenuo sve to.“

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

fataorlovicSud iz Strazbura donio je konačnu presudu, kojom se nalaže da Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve u Konjević Polju.

Nakon što je imovina Fate Orlović izuzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, 1998. godine tu je izgrađena crkva.

Evropski sud za ljudska prava donio je u utorak odluku, odnosno konačnu presudu, kojom se nalaže da Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević Polju.

Ovu informaciju potvrdio je za Klix.ba sudija u Evropskom sudu za ljudska prava Faris Vehabović.

Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je odlučio da je došlo do povrede Člana 1. Protokola 1. (zaštita imovine) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Slučaj se odnosi na crkvu koju je Srpska pravoslavna crkvena opština izgradila na imovini koju su podnositelji prijave, odnosno Fata Orlović, bili prinuđeni napustiti tokom rata u periodu 1992-95.

Sud je utvrdio da je propust vlasti da ispoštuju konačne i obavezujuće odluke iz 1999. i 2001. godine kojima je utvrđeno pravo na povrat predmetne imovine u posjed podnositelja tužbe, a za koji vlasti nisu ponudile nikakvo opravdanje.

Izvršenje u roku od tri mjeseca

To je imalo za posljedicu ozbiljno narušavanje prava na imovinu.

Sud je, također, utvrdio, sa šest glasova naspram jednog, na osnovu Člana 46. (Obaveznost i izvršenje presuda) da tužena država treba osigurati izvršenje dvije odluke koje su donijete u korist podnositelja tužbe, a naročito da osigura uklanjanje crkve sa njihove imovine, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što ova presuda postane konačna.

Tužbu je podnijelo 14 članova iste porodice, koji su rođeni u periodu između 1942. i 1982. godine, i žive u Konjević Polju i Srebreniku.

Suprug prve podnositeljice predstavke i više od 20 drugih srodnika ubijeni su u genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. godine.

Tokom rata 1992-95. godine podnositelji predstavke su bili prinuđeni napustiti svoj dom u Konjević Polju.

Imovina na kojoj su živjeli pripadala je suprugu prve podnositeljice i njegovom bratu, a sastojala se od nekoliko stambenih i poljoprivrednih objekata, njiva i livada.

Nakon što je imovina izuzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, tokom 1998. godine tu je izgrađena crkva.

Podnositelji tužbe nikada nisu bili obaviješteni o postupku eksproprijacije.

U cilju provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji garantira pravo na slobodan povratak izbjeglica u njihove domove i pravo na povrat imovine, bh. entitet Republika Srpska je 1998. godine donijela Zakon o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine.

Obje odluke konačne i izvršne

Podnositelji tužbe su pokrenuli postupak za povrat predmetne imovine u skladu s ovim Zakonom.

Odlukom Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica - CRPC iz 1999. godine, a nakon toga i odlukom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, utvrđeno je njihovo pravo na potpuni povrat imovine.

Obje navedene odluke su konačne i izvršne.

Imovina je potom vraćena podnositeljima, izuzev parcele na kojoj je izgrađena crkva.

Narednih godina podnositelji su bezuspješno tražili potpuni povrat imovine.

(Agencije)

utorak, 01 Oktobar 2019 00:00

Građani faulirani na rijeci Doljanki

Ocijeni...
(0 glasova)

branaInstitucije su izdale dozvole za izgradnju mini hidroelektrane „Zlate“, a mještani okolnih naselja tvrde da su bili uskraćeni reći svoje mišljenje o tome, što im je zagarantovano propisima i konvencijama.
CIN / 01. Oktobar 2019

Jablaničanin Samir Šišić se neugodno iznenadio kada je na obali rijeke Doljanke uz imanje svog oca zatekao mašine koje su raskopavale korito, praveći otvore za cjevovode na novoj mini hidroelektrani (MHE).

Šišić je prethodno uspio zaustaviti početak gradnje preko svoje parcele pa je Općina Jablanica, promjenom urbanističke saglasnosti, radove spustila u korito rijeke. Uprkos tome, sistem za navodnjavanje malina na Šišićevom imanju je tokom radova uništen.

Samir Šišić nije dozvolio da cjevovod ide preko njegovog malinjaka. On kaže da je cjevovod spušten u korito rijeke zbog čega je sistem za navodnjavanje malina na njegovom imanju uništen.

Mini hidroelektranu „Zlate“ gradi „Eko-Vat“, firma bivšeg bh. košarkaša Mirze Teletovića. U jesen 2018. godine počeli su radovi, iako ih lokalno stanovništvo nije podržalo.

Prema propisima, „Eko-Vat“ je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana. Iako mještani tvrde da zbor nikada nije održan, izgradnju je podržalo pet predstavnika Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II.

Vlasti su propustile obezbijediti masovno prisustvo građana na još jednom skupu − javnoj raspravi o štetnosti MHE na okoliš. Mještani kažu da nisu bili obaviješteni o ovom skupu koji je održan u zgradi Općine Jablanica. Osim uposlenika „Eko-Vata“ i nadležnih institucija, prisustvovalo je samo četvero stanovnika naselja uz Doljanku.

Više od 200 mještana lokalnih naselja Zlate i Jelačići potpisalo je potom peticiju protiv gradnje. Općina je nije prihvatila i radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije.

„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, kaže Mirza Teletović.

Zbor bez građana

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su sa Teletovićem obišli trasu gradnje MHE „Zlate“, dugu tri kilometra.

„Ova mini hidroelektrana, ona nije napravljena da bih ja na njoj zarađivao. Ona je napravljena da bi pravila druge projekte“, kaže on.

Tvrdi da se nakon sportske karijere vratio u Jablanicu da stvori ljepši životni ambijent. Otvaranje desetak radnih mjesta u MHE bi bio samo početak. Teletović smatra da nezadovoljni mještani to ne razumiju, a oni tvrde da im investitor nije nikada ništa objasnio u vezi sa ovim projektom.

Početkom 2014. godine „Eko-Vat“ je od predstavnika MZ Jablanica II dobio podršku za izgradnju mini hidroelektrane na Doljanki. U zapisniku sa sjednice Savjeta Mjesne zajednice je pisalo da podržavaju projekat. Zapisnik su potpisali predsjednik Samir Sarajlić i četiri člana Savjeta Mjesne zajednice. Članovi Savjeta danas tvrde da im je projekat predstavljen nabrzinu pa su kasnije tražili od Sarajlića novi sastanak kako bi saznali detalje.

„Eko-Vat“ je za četiri godine dobio sve potrebne dozvole za početak radova na MHE „Zlate“. Vrijednost radova je 12,3 miliona maraka. Sve je isplanirano i dogovoreno: cijevi promjera 1,80 metara će vodu sa vodozahvata duž tri kilometra provoditi do strojare gdje će turbine uz pomoć snage vode proizvoditi električnu energiju. Međutim, radove, koji su na završetku, i dalje prati neizvjesnost.

Sredinom 2017. godine mještanin Zlata Dženan Šašić je na Kantonalnom sudu u Sarajevu pokrenuo spor za poništavanje okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo za okoliš i turizam izdalo „Eko-Vatu“. Njegov advokat je u tužbi obrazložio da Šašiću kao zainteresovanoj stranci nije bio omogućen pravovremen uvid u okolišnu dozvolu. Na taj način je bio spriječen dati svoje mišljenje o njoj. Sud još nije odlučivao o ovome.

„Sastanak se nije održavao ni ovdje u Jelačićima, koliko znam ni na Zlate se nije održavao u vezi te mini centrale. (…) Mi smo samo pozvani tada da se potpiše to“, kaže Ibrahim Spahić iz naselja Jelačići, jedan od članova Savjeta MZ Jablanica II.

Predstavnik naselja Gornja Kolonija 1 Adis Teletović kaže da ni danas nije siguran da li je dao saglasnost jer im je tada rečeno da potpisuju pismo podrške, a Mustafa Tašić iz naselja Zlate kaže da se ne sjeća šta je potpisao. “Ma, nemam ti pojma, bogami, da sam išta potpisivao niti znam za to“, kaže Tašić.

Predsjednik Savjeta Sarajlić misli drugačije. On kaže za CIN da je cijela Jablanica znala da će se graditi mini hidroelektrane.

„Ništa nije bilo da se nije znalo i sve je bilo onako kako nalažu procedure i propisi“, kaže on, dodavši da bi opet podržao projekat. Sarajlić negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je podršku mini hidroelektrani dao svojevoljno.

Prema Statutu Općine Jablanica, lokalno stanovništvo putem zbora i savjeta odlučuje o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice je prije donošenja neke odluke dužan konsultovati zbor građana.

Pošto u ovom slučaju zbor nije održan, mještani nisu imali šansu reći šta misle o izgradnji mini hidroelektrane. Oni zbog toga tvrde da su prevareni.

Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centar u BiH”, pravne organizacije koja se bavi zaštitom okoliša, kaže da su na ovaj način prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.

„Građani nisu imali priliku da detaljno prouče studiju, nisu imali priliku da iskažu svoje nezadovoljstvo na vrijeme kako bi se to moglo uvažiti na vrijeme, kako bi se onda moglo uticati na sprečavanje izdavanja okolinske dozvole“, kaže Veljović.

Tokom 2015. godine Teletovići su planirali izgradnju još jedne MHE, nekoliko kilometara uzvodno od Zlata. Međutim, mještani naselja Doljani su na zboru građana odbili planove „Eko-Vata“. Nisu bili saglasni sa predloženom trasom cjevovoda koja je trebala prolaziti kroz naselja. Općina je izdala urbanističku saglasnost, a ona je uključivala i privatne zemljišne parcele. Zbog toga su vlasnici nekih od tih parcela pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru pa gradnja još nije počela.

„Niko nas nije ni uključivao u postupak niti nas je iko išta pitao. Ne samo nas nego i mnoge druge vlasnike parcela“, kaže Alija Tipura iz naselja Doljani.

Husein Rizvić, predsjednik Savjeta MZ Doljani koja okuplja nekoliko lokalnih naselja, kaže da je održao zbor građana jer je htio da se mještani izjasne o izgradnji MHE. Ranije je sa Samirom Sarajlićem dogovorio da bez pristanka mještana nikakvu saglasnost neće potpisati: „On mi je čvrsto obećao da neće ni on. Međutim, on je objeručke prihvatio, (…) potpisao je da oni pristaju na taj projekat. Sve je to uradio bez saglasnosti i bez zbora građana što je, mislim, po meni, van svake pameti“.

Mašine kopaju kanale za cjevovode prema rijeci Doljanki.

Javna rasprava za odabrane

Projekat izgradnje MHE „Zlate“ je nastavljen iako mu mještani, kako tvrde, nisu dali svoju podršku. Firma „Eko-Vat“ je dobila koncesiju, zatim je sačinjena i Studija o procjeni utjecaja na okoliš na osnovu koje Federalno ministarstvo za okoliš i turizam izdaje okolišnu dozvolu.

Početkom 2017. godine na red je došla javna rasprava na kojoj su mještani trebali dati mišljenje u vezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okoliš.

Prema zapisniku, bilo je prisutno samo 13 ljudi među kojima su bili predstavnici „Eko-Vata“, nadležnih institucija te četvero stanovnika naselja uz Doljanku, među kojima i predsjednici mjesnih zajednica Jablanica II i Doljani – Sarajlić i Rizvić.

Mještani naselja Jablanica II, sa kojima su novinari razgovarali, i predsjednici podružnica Zlate i Jelačići kažu da za raspravu nisu znali pa nisu ni imali šansu da kažu šta misle.

Suprotno njima, Sarajlić i Teletović kažu da su svi pozvani i preko lokalne televizije te da je cijeli grad znao da će se graditi mini hidroelektrane.

Samir Sarajlić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II, negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je pozitivno mišljenje o izgradnji MHE dao samostalno.

Zbog nastavka projekta više od 200 mještana naselja Zlate i Jelačići potpisalo je 2018. godine peticiju protiv gradnje MHE. Oni kažu da se izgradnjom uništava prirodna ljepota koju žele „sačuvati za buduće generacije“.

I sedamdesetdevetogodišnji (79) Salko Šašić ne želi MHE u komšiluku. Dok se sa novinarima spušta do obale Doljanke, govori kako tu nema života bez vode. Usput pokazuje sadnice voća i povrća koje bi zbog manjka vode za navodnjavanje mogle biti uništene:

„Nije ljudski, nije humano, bolan. Ovo je uništavanje prirodne ljepote. Ovo je, stvarno, van svake pameti. Uništiti jednu rijeku koja je vijekovima tekla tu − čisti bezobrazluk i to je za mene neznanje, nepismenost“.

Mještani su peticiju predali Općini, ali ona ništa nije promijenila pa su krajem prošle godine pokušali još jednom. Preko advokata Brune Božića uputili su žalbu Općini Jablanica zbog izdavanja građevinske dozvole za MHE.

„Kad sam se uključio, to je sve bilo kasno. Ljudi su proveli te procedure, dobijanje dozvole. Sve su bile pravomoćne, konačne, baš zato što nije bila javnost uključena adekvatno“, rekao je Božić za CIN.

Uprkos velikom javnom interesu za izgradnju ove mini hidroelektrane i problemima koje je prate, Općina Jablanica nije željela novinarima objasniti svoje odluke.

„Javni organ (…) nije dužan da analizira, upoređuje, brani ili obrazlaže razloge zašto su pojedini akti ili dokumenti doneseni“, napisala je u odgovoru na zahtjev CIN-a pomoćnica načelnika Amela Muratović.

(cin.ba)

Stranica 2 od 30

S5 Box