Vijesti iz BiH
BiH

BiH (848)

četvrtak, 02 Septembar 2021 00:00

Doboj i dalje u opasnosti od poplava kao 2014.

Ocijeni...
(0 glasova)

mapapoplava1Grupa građana Da se ne ponovi maj 2014 započela je kampanju Ponoviće se maj 2014 postavljanjem bilbord plakata, podjelom letaka i drugim aktivnostima sa ciljem da još jednom opomene i upozori nadležne institucije i građane da bi Doboj mogao biti ponovo poplavljen kao u maju 2014. godine.

Doboj bi mogao biti poplavljen jer nisu i ne zna se kada će biti uređeni korito rijeke Bosne i drugih vodotoka i izgrađeni drugi objekti za zaštitu od poplava, nije spriječena devastacija vodoplavnog područja bespravnom gradnjom i drugim radovima, nisu kažnjeni odgovorni za poplave u maju 2014. godine, zaposleni u Vodama Srpske, republički vodni inspektori, javni tužioci, gradonačelnik i drugi ne odriču se koruptivnog dila sa onima koji uzurpiraju i devastiraju riječna korita i nije uspostavljen zakonom propisan sistem zaštite od poplava.

“Iako je prošlo šest godina, Osnovni sud u Doboju još nije zakazao ni pripremno ročište po tužbi, a dobojsko tužilaštvo još nije donijelo odluku o krivičnoj odgovornosti Obrena Petrovića i još dvije osobe. Očekujem da će biti donesena odluka o nesprovođenju ili obustavljanju istrage protiv odgovornih za poplave, čime će dobojsko i druga tužilaštva nastaviti praksu zaštite krivično odgovornih iz institucija vlasti”, ističe član Grupe Momir Dejanović, i višegodišnji borac protiv korupcije u Doboju i Republici Srpskoj. Ujedno podsjeća da je u vrijeme poplava, tadašnji predsjednik RS, Milorad Dodik obećao podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih, ali nije ispunio ovo, kao i mnoga druga obećanja: “Mnogo važnije je da je Milorad Dodik umjesto podnošenja krivične prijave, pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti i smjene za funkcija sebe i svih onih koji su odgovorni zbog zanemarivanja funkcije zaštite od poplava. Nemam informaciju da li su tužilaštva, policija i drugi po službenoj dužnosti pokretali postupak utvrđivanja krivične i druge odgvornosti za poplave 2014. godine, ali prema nepotpunim informacijama koje smo dobili od dobojskog tužilaštva i drugih saznanja najverovatnije to nisu učinili”.

Ono što je poduzeto od strane institucije odmah poslije poplava je izrada studije. Nju je uradio Zavod za vodoprivredu RS i u njoj su identifikovani problemi zaštite od poplava i dato više prijedloga za zaštitu od istih, koji uključuju izgradnju odbrambenih nasipa, uređenje korita rijeke Bosne i njenih pritoka, izgradnju objekata za zaštitu od unutrašnjih voda, rješavanje problema devastiranog vodoplavnog područja gradnjom objekata i deponovanjem materijala koji su zakonom zabranjeni i druge mjere.

Tako je nakon poplava 2014. godine podignuta visina dijela odbrambenog nasipa za 1 metar, što je bila preporuka iz studije iz 1969. godine koja je ignorisana 45 godina i koja je mogla spasiti Doboj. Započeta je i regulacija potoka Liješanj i izrađen je projekat regulacije korita rijeke Bosne.

“Ovo nabrojano je sve što je poduzeto, dok su i dalje nastavljeni gradnja i deponovanje materijala na vodoplavnom području i nekontrolisano vađenje šljunka iz rijeke Bosne, koji su bili jedan od uzroka zbog kojih je Doboj bio poplavljen 2014. godine. Posebno zabrinjava što su gradskim i entitetskim vlastima važniji finansiranje LED rasvjete i predizborno koruptivno asfaltiranje putića i druge aktivnosti na koje će biti potrošeno nekoliko miliona KM kreditnih sredstava od izgradnje odbrambenog nasipa, regulacije korita rijeke Bosne i drugih aktivnosti na zaštiti od poplava”, jasan je Dejanović.

Grupa građana Da se ne ponovi maj 2014, uputila je i otvoreno pismo političkim partijama i kandidatima za gradonačelnika da prije ovogodišnjih lokalnih izbora javno odgovore zabrinutim građanima šta planiraju učiniti u periodu 2020-2024. godina da se Doboj zaštiti od poplava.

Nažalost, do sada nije bilo odgovora političkih partija i kandidata na njihovo otvoreno pismo izuzev izjave u medijima dobojskog gradonačelnika da će biti uređena korita rijeke Bosne i nekih njenih pritoka, pri čemu je navedena i vrijednost ovog projekta koja se sa ranije spominjanih 25 miliona KM povećala na 50 miliona KM: “Očigledno je da se mnogi trebaju ugraditi u ovaj projekat i na njemu napuniti svoje džepove za nekoliko miliona KM. Treba imati u vidu da se dobojski gradonačelnik ništa ne pita o rješavanju ovog i drugih problema, kao i da ne razumije da su Vode Srpske i druge entitetske institucije prvenstveno i u najvećem dijelu nadležne za zaštitu od poplava i isključivo nadležne za finansiranje uređenja korita rijeke Bosne i njenih pritoka i izgradnju odbrambenog nasipa”.

Podsjetimo tog 15. maja 2014. godine vodostaj rijeke Bosne bio je 7,21 metar, četiri metra iznad kote redovne odbrane od poplava. Poplavljene su kuće, stanovi, poslovni prostori, garaže, a smrtno je stradalo 11 Dobojlija, dok je materijalna šteta procijenjena na više od 173 miliona maraka.

Tatjana Čalić (6yka.com)

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

srbijaOva školska godina u Srbiji počinje u učionicama, a ne online kako su mnogi predlagali zbog još jednog talasa pandemije covida-19. Tako je odlučeno „tamo gdje treba“ poslije rasprave, uglavnom u medijima, tokom koje su se se mogla čuti različita, pa i sasvim oprečna mišljenja.

Novo je samo to što će uoči prvog časa đacima u svim školama biti intonirana državna himna „Bože pravde“, pa makar i preko mobilnih telefona „ako drugačije nije moguće“, kako bi to rekao socijalistički ministar obrazovanja i prosvjete Branko Ružić.
Zamjena za portrete kralja i maršala

Naravno, i to je odlučeno „tamo gdje treba“, ali bez ikakve rasprave ili barem naznaka o tome šta bi uvođenje takve prakse moglo značiti. Osim rodoljubnog i patriotskog diskursa koji se sa manje ili više inteziteta već duže od tri decenije nameće kao najlakši način manipulacije ne samo odraslim građanima i onima još odraslijima nego, ovaj put, i njihovoj djeci.

Otprilike kao zamjena za one velike portrete kralja ili maršala čije su slike visile u učionicama, princip je isti, kad već ne mogu slike odnosno današnjih vladara. Valjda dok ovi novi vladari ne postanu harizmatične vođe po ugledu na svoje prethodnike iz one velike zajedničke države skoro svih južnih Slovena, formirane na zgarištu dva raspadnuta velika carstva. Prvo Osmanskog poslije Velikog, a potom i Austrougarskog poslije Drugog svjetskog rata.

Ko drukčije misli ili kaže, naravno, može biti samo izdajnik ili strani plaćenik, što je razumljivo svakom glasaču naviknutom da vazda glasa za vlast, ma koliko ona bila pohlepna i nezajažljiva kada je u pitanju raspolaganje navodno zajedničkom državnom kasom.

Valjda zato i opstojava jedna monarhistička himna u jednoj republici kakva Srbija jeste još od 1945. godine do danas. S tim što je riječ kralj izbačena iz teksta koji mnogi uporno pokušavaju da nauče, ali mnogima to ne polazi za rukom.

Dekret o ćirilici

Slično je i sa ćirilicom, jednim od dva ravnopravna pisma istog jezika čije se „ravnopravnije“ uvođenje u Skupštini najavljuje već od 15. septembra i to ne samo u Srbiji nego i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Uz kažnjavanje onih koji ponekad ili stalno pišu i čitaju latinicu. Mediji su prenijeli da je predsjednik Aleksandar Vučić nedavno predao tekst zakona o ćirilici članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku čije se usvajanje i početak primjene najavljuje baš za 15. septembar, za kada je najavljena i velika proslava godišnjice proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu koji će od prošle godine prvi put postati nacionalni praznik i Srbije i Republike Srpske odnosno svih Srba svijeta. Šta u dekretu o ćirilici piše saznaće svi koji koriste oba pisma srpskog jezika kada bude usvojen. Jednoglasno kako i dolikuje nacionalnom jedinstvu. Već sada se zna da će dekret važiti i u Beogradu i u Banjaluci i da će posebno zanimljiv biti onaj dio o kaznama za one koji ga ne budu primjenjivali.

Ova svojevrsna „kulturna revolucija“ mogla bi se u prenesenom značenju nazvati i novim Solunskim frontom koji osim još jedne nacionalne homogenizacije ima sasvim prizemniji cilj koji ponajmanje ima veze sa kulturom. Zapravo je u potpunosti politički i za cilj prevashodno ima uvod u predizbornu 2022. godinu. Da nije tako valjda bi se, barem kada je riječ o jeziku, o tome nešto pitali i oni koji se bave kulturom i jezikom. I nije nikakav anšlus Republike Srpske od strane Beograda, kako ga u strahu vide mnogi u Zagrebu i Sarajevu.

Novi proboj Solunskog fronta

Zato i ne čudi najava vlasti kako će već od 15. septembra Srbija i Republika Srpska imati iste normative kada je riječ u upotrebi ćirilice “kako bi se išlo na uređenje školskih programa iz najvažnijih predmeta, posebno istorije, geografije, srpskog jezika i književnosti, čime bi škole u Srbiji i RS imale isti sadržaj”.

“Svi veliki evropski narodi svoj identitet čuvali su kroz jezik i pismo. Nemci kroz Goethea, Schillera, braću Grimm, a i mi Srbi imamo mnogo zajedničkih pisaca. Nikome ništa nažao ne činimo ako čuvamo svoj srpski jezik, osim što čuvamo svoje ime i prezime, svoju budućnost”, poručio je nedavno Aleksandar Vučić.

Ali, zašto se de facto latinica izbacuje iz srpskog jezika i zašto se to ima obznaniti baš 15. septembra na dan prošle godine proglašenog zajedničkog praznika Srbije i Republike Srpske, Dana nacionalnog jedinstva i zastave, o tome nema elaboracija i stručnih mišljenja osim hiljadu puta ponovljenih floskula o ugroženosti ćirilice, a samim tim i cjelokupnog srpskog identiteta.

To je upravo onaj teren na kojem se godinama dobijaju izborne bitke ne samo u Srbiji čiji vlastodršci po ko zna koji put probijaju Solunski front ovaj put na kulturnom odnosno jezičkom planu.
Ispravljanje “krive Drine”

Nije priča o ćirilici i njenoj ugroženosti od juče. Ovom prilikom valja se podsjetiti i jednog teksta objavljenog prije nepune četiri godine na portal Al Jazeere Balkans (“Vučić i Dodik ponovo ispravljaju krivu Drinu”), kada su upravo Vučić i Dodik najavili pisanje “deklaracije o opstanku Srba, koja bi trebalo da bude neka vrsta nacionalnog programa za budućnost”.

Prepoznat kao “memorandum dva”, sa neskrivenom aluzijom na zlokobni Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti iz 1986. godine, koji je Slobodan Milošević iskoristio kao ideološki predložak za homogenizaciju nacije i krvavi pohod na teritorije zapadno od Srbije pod firmom brige za ugrožene Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, mnogima u Srbiji, ali i regiji, zaličio je na déjà vu ranih devedesetih. Reakcije su se kretale od onih koji su u svemu prepoznavali nove ratne trube na Balkanu, do ocjene nekih od članova timova za izradu dokumenta, naprimjer Vučićevog šefa kabineta Nikole Selakovića, koji tvrdi da je cilj deklaracije isključivo “očuvanje srpskog jezika i kulture”.

Naš portal je tada prenio i ocjenu novosadskog istoričara Milivoja Bešlina, koji je rekao kako je cilj deklaracije, prije svega, namijenjen nacionalističkoj homogenizaciji. “Cilj je da se relativizira odgovornost zbog Vučićeve kosovske kooperativnosti. Ipak, čak i da to nije cilj, ona će neminovno izazvati strah i podozrenje u regiji, jer previše podsjeća na zlokobnu parolu ‘Srbi na okup’”, izjavio je Bešlin.

Latinica odavno diskriminisana

Četiri godine kasnije, danas imamo dekret o ćirilici koja se više ne nameće kao pismo u službenoj upotrebi u Srbiji što je regulisano i Ustavom još od 2006, dakle od prvog dana nezavisnosti, nego i kao jedino poželjno od dva ravnopravna pisma istog jezika. Latinica će, zvanično, ostati kao pomoćno pismo i pismo manjinskih zajednica.

Kakve-takve rasprave o zaštiti ćirilice je ipak bilo, ali u vrijeme kada se činilo da je Vučić došao do zida u pregovorima s Evropskom unijom da ne može dalje bez priznanja faktičnog stanja da je Kosovo nezavisno. A onda je bolje da se javnost zaokupi ćirilicom ili bilo čim drugim, kako je to objašnjavao Zoran Kusovac, novinar i politički analitičar.

Na koji način je to ćirilica ugrožena nema nikakvih istraživanja osim zaključivanja na osnovu šetnje ulicom i posmatranja natpisa na firmama i u izlozima gdje fakat dominira latinica. Istovremeno, Udžbenici se štampaju na ćirilici, a knjige i na ćirilici i latinici.

Oko 60 odsto knjiga je na ćirilici, a 40 odsto na latinici, a najavljuje se i smanjenje poreza za izdanja na latinici. Ovo zvuči zaista diskriminatorno, ali prije u korist ćirilice nego latinice. Samo u štampanim i digitalnim medijima, kao mnogo ekonomičnije i modernije pismo, logično, dominira latinica.

Rijetki glasovi razuma

Oni koji se malo bolje razumije u jezik od vlastodržaca, kao što je naprimjer profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Ranko Bugarski uzalud upozoravaju kako prisilne mjere nikad nisu donijele očekivane rezultate jer “nemaju šanse da zažive”.

Ali, ti rijetki glasovi razuma skoro i da se ne čuju od još jednog naleta nacionalnih talambasa koji sigurno neće utihnuti prije proljeća 2022. godine za kada će biti zakazani redovni predsjednički i lokalni odnosno gradski, a možda i parlamentarni izbori. Beskrajnih slušanja himne, mahanja zastavama i priča o istorijskim pobjedama biće i na ćirilici i na latinici.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Goran Mišić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Da nije bilo Nirnberškog procesa, Drugi svjetski rat bi trajao do danas, kaže jedan od vodećih opozicionih političara u Srbiji i predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine.
Sudovi u Srbiji imaju pravo suditi za zločine počinjene na teritoriji drugih dražva, kaže Nenad Čanak (Al Jazeera)

Jedan od vodećih opozicionih političara u Srbiji i predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak rekao je za Al Jazeeru da, prema Ustavu Srbije, predsjednik Aleksandar Vučić nema pravo Bosni i Hercegovini izručiti državljane Srbije koje ta susjedna zemlja sumnjiči za ratne zločine počinjene od 1992. do 1995. godine, ali bi se svi osumnjičeni državljani Srbije trebali naći pred sudovima u Srbiji, gdje bi se razjasnila njihova odgovornost.

Polemika između dvije zemlje zaoštrena je od 19. augusta, kada su novinari otkrili da osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini Duško Kornjača nesmetano živi u Novom Sadu. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u optužnici navelo da je Kornjača početkom rata 1992. godine koordinirao etničkim čišćenjem nesrpskog stanovništva na području Čajniča, na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine

Vučić je rekao prošle sedmice da on ne štiti ratne zločince, “već poštuje neke principe”, odnosno da nema pravo Kornjaču isporučiti susjednoj zemlji, kao što ni Bosna i Hercegovina nema pravo svoje državljane isporučiti Srbiji.

Generiraju su aktuelne političke elite u regiji, zaštitom ratnih zločinanaca, jedan novi problem, a to je da mlade ljude trajno oštećuju, učeći ih pogrešnim vrijednostima?

– Onog momenta kada ljudima pokazujete da neki zločini mogu da prođu nekažnjeno, da ljudi koji su to počinili žive među nama normalne živote, onda šaljete poruku da se zločin isplati. A samim tim šaljete užasno lošu poruku novim naraštajima. Kažnjavanje ratnih zločinaca je jedini mogući način da se rat završi, a ne da samo bude prekinut.

Mislite li da je trenutni narativ u vezi ratnih zločina samo plod neodgovornosti, ili je po srijedi svjesna manipulacija ljudima?

– Tu nema ni traga od slučajnosti. Praktično, sve vlade u regionu su na vlast došle na osnovu ratnih događanja i plasmana priče o “patriotizmu“, kao najvišim vrednostima. A taj tako nakaradno shvaćen patriotizam, koji je suštinski nacionalšovinizam, onda mora imati i svoja pravila, a ta pravila su – u ime nacionalizma i u ime nacije može da se uradi sve i ništa od toga ne može da bude kažnjivo, uključujući i to da se može ubijati, krasti i otimati. Dugoročno, to je beskonačno štetno.

Kako ste razumjeli poruku Aleksandra Vučića, koji je, govoreći o slučaju Duška Kornjače, rekao da on neće isporučiti osumnjičene Srbe pravosuđima drugih država?

– Po Ustavu je nemoguće isporučiti nekoga ko je državljanin Republike Srbije, ali sudovi u Srbiji imaju pravo da sude za zločine počinjene bilo gde, u saradnji sa zemljama u kojima su zločini učinjeni. Drugim rečima, tužilac u Srbiji bi morao da pokrene, na osnovu dokaza iz Bosne i Hercegovine, proces protiv osobe koja su sumnjiči za ratne zločine. Nije poenta u isporučivanju, već da osumnjičeni za zločine stignu pred sud. A onda bi se pokazala i jedna druga važna stvar, a to je da li su sudovi u Srbiji sposobni da sude po zakonu, ili su oštećeni političkim uticajem. Videlo bi se da li je Srbija zemlja vladavine prava ili to nije. A sve to je važno za evropsku perspektivu Srbije.

Je li pregruba kvalifikacija ako kažemo da ne raščišćavanje računa s ratnom prošlošću sada znači stvaranje pretpostavke za nove sukobe u regiji u budućnosti?

– Kao što sam rekao, ratove treba završiti, a ne prekidati. Rat je nastavak politike drugim sredstvima, ali i politika može da bude nastavak rata drugim sredstvima. Najjednostavnije je podeliti ljude na “naše“ i “njihove“. Ako ste primetili, na ovim prostorima se svi brane. A pošto se branimo, sve mora biti podređeno toj odbrani. Drugim rečima, ne smemo se interesovati nizašta što bi tu “odbranu“ dovelo u pitanje. Naravno, ratni zločin mora biti tretiran podjednako, bilo ko da ga je počinio. Vi sada imate situaciju da ne smete izručiti čoveka, što po zakonu jeste tako, jer je državljanin Srbije, ali istovremeno imate i zakon koji zabranjuje ljudima koji su državljani Srbiji da učestvuju u ratnim sukobima na teritorijama drugih država. I niko se nije setio da otvori to pitanje. Jer se onda time pokazuje i dokazuje da je Bosna i Hercegovina druga država, uključujući i Republiku Srpsku kao entitet u Bosni i Hercegovini.

Mislite li na Duška Kornjaču kada spominjete ratovanje srbijanskih državljana u drugoj zemlji?

– Apsolutno da, i ne samo na njega, ima još takvih lica. Ima ih i u Bosni i Hercegovini, ima ih i u Hrvatskoj. To treba raščistiti. Moja je logika da je najpoštenije da svako čisti u svom dvorištu, to jeste da organizacije, političke stranke moraju da razmisle o tome šta znači tolerisati osobe koje su činile ratne zločine u svom okruženju. Jer, jednostavno to su ljudi koji su se ogrešili o stvari koje su nedopustive. Samim tim što ih ne procesuirate dajete primer da to može, a to ne sme da može.

Zašto, po Vama, društva u zemljama nastala raspadom Jugoslavije još uvijek nemaju snage da odbace nacionalizam i krenu u ekonomski opravak?

– Iz jednostavnog razloga što kada bi se raskrstilo sa nacionalizmom postavilo bi se pitanje zašto je bilo neophodno uništiti Jugoslaviju, a ne reformisti je. Čitavo uništenje Jugoslavije kao državne tvorevine je osmišljeno zato da se formiraju nacionalni torovi, u kojima će onda bilo kakva druga ideja osim nacionalističke biti proglašavana za antidržavnu, a sve to će omogućiti tankoj kasti vlastodržaca, kombinovanoj sa klerom i krupnim kapitalom, da zauvek na feudalni način vladaju tim državicama.

U Jugoslaviji ste, naprimer, mogli da se preselite u Sarajevo ako vas proganja neko u Beogradu, ili ako vas neko proganja u Sarajevu mogli ste se preseliti u Zagreb, ili iz Zagreba u Beograd, ili u Skoplje… Ovde sada nemate rezervni položaj, nemate gde otići. Tu leži i odgovor zašto se izbegava povezivanje građanskih demokratski orjentisanih ljudi širom tog prostora, u kome svi govorimo isti jezik, bez obzira kako ga ko nazivao. Povezivanje na Zapadnom Balkanu treba da bude antiratni projekat, jer videlo se gde dovede kada se od tog projekta odustane. Povezivanje u Evropskoj uniji i stvaranje Evropske unije također je bio antiratni projekat, posle Drugog svetskog rata.

Ja ne zagovaram novu Jugoslaviju, ali zagovaram Balkan bez granica, u kome će ljudi moći normalno da funkcionišu, ali ne samo ekonomski, nego i politički, po cijeloj teritoriji Balkana. Sada se svi zalažu za slobodan promet ljudi, roba i kapitala, ali slobodan promet političkih ideja, to će vam teško ko dozvoliti […] Da bi se to desilo, mora prvo da prestane ratni narativ. A da bi se rat završio, kao što je Drugi svetski rat završio Nirnberškim procesom, gde su osuđeni za ratne zločine imali priliku da se suoče sa onim šta su radili, i za to da odgovaraju, isto tako moraju i ovde ratni zločinci da se suoče sa nekim “Nirnbergom“, kojim će se završiti rat.

Pa zamislite da nije bilo Nirnberškog procesa, Drugi svetski rat bi trajao do danas. Konačno, suđenjem u Nirnbergu se nije sudilo samo neposrednim počiniocima Holokausta, nego se sudilo i ideologiji koja je dovela do toga. Ovde, na Zapadnom Balkanu, nije presuđeno ni jednoj ideologiji. I to je razlog što rat nikako da se završi.

Vjerujte li da promjene mogu doći iznutra, ili je potrebna snažna intervencija Zapada?

– Lično mislim da nikada do pravog društvenog zdravlja ne može doći ako ono ne bude bilo samorodno, to jeste izniklo iz ovog tla. Pogledajte šta se dešava u Afganistanu… Naravno, pomoć je dobrodošla, ali samo pomoć, a ne da neko uradi posao umesto nas. Posao moramo uraditi mi sami.

Armin Aljović (Agencije)

petak, 27 Avgust 2021 00:00

Predsjednik Turske danas u posjeti BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

erdogan7Recep Tayyip Erdogan bi na Međunarodni aerodrom Sarajevo trebao doputovati u prijepodnevnim satima u petak, u pratnji delegacije.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan boravit će u petak u jednodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

U Sarajevu će se sastati s predsjedavajućim i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom.

Erdogan bi na Međunarodni aerodrom Sarajevo trebao doputovati u prijepodnevnim satima, u pratnji delegacije, izvijestila je Anadolija.

Na dnevnom redu ekonomska saradnja

Nezvanično se saznaje da bi se razgovori mogli voditi o odnosima između dvije zemlje, autoputu Beograd – Sarajevo, sporazumu o slobodnoj trgovini i drugim aktualnim temama, objavila je Fena ranije, pozivajući se na izvore u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Zbog Erdoganove posjete, Dodik je najavio prekid bojkota u državnom vrhu i dolazak u Sarajevo, kako bi se sastao s turskim predsjednikom.

Nakon sastanka i radne večere turske i bosanskohercegovačke delegacije, predviđena je konferencija za novinare.

Erdogan će nakon Bosne i Hercegovine posjetiti i Crnu Goru.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

odlazakGodišnje ćemo samo na osnovu prirodnog priraštaja, gubiti 30 000 ljudi, a ako ovome dodamo ogromne migracije- jasno je, ističe, da BiH prijeti neviđena kataklizma.  / 16. August 2021

Bosna i Hercegovina se nalazi u fazi demografskog kolapsa.

Jasno to pokazuju i najnoviji podaci- u 2020. godini u BiH je razlika između novorođenih i umrlih iznosila ogromnih 16 809. Samo godinu dana ranije, razlika je iznosila oko 10 000, dok je 2018. prirodni priraštaj iznosio podnošljivih -6.000.

Ove zabrinjavajuće podatke saopštio je poslovni analitičar Adnan Fehratbegović koji se već godinama bavi demografijom i upozorava na ovo čemu sada svjedočimo.

Naveo je i da će, prema preliminarnim podacima iz prve polovine 2021. godine, razlika između umrlih i novorođenih će još više rasti u odnosu na rekordno crnu 2020. godinu, i sasvim sigurno će preći -22 000.

Naime, FBiH i RS kumulativno bilježe pad prirodnog priraštaja za 6.200 za prvih 6 mjeseci u odnosu na 2020. godinu, i očekivati je, zaključuje Fehratbegović, da će u 2021. godini Bosna i Hercegovina imati možda i 25 000 umrlih više nego novorođenih.

U narednim godinama ova razlika će još više rasti i Fehrtbegovićeva procjena je da će BiH u narednih tri do četiri decenija godišnje bilježiti preko 30 000 umrlih više nego rođenih. Tako ćemo godišnje samo na osnovu prirodnog priraštaja, gubiti 30 000 ljudi, a ako ovome dodamo ogromne migracije- jasno je, ističe, da BiH prijeti neviđena kataklizma.

“Shvaćaju li nadležni veličinu problema!? Gdje je populaciona politika? Razumije li javnost veličinu problema sa kojim se suočavamo!? Nije smanjenje populacije samo po sebi problem - tu je bezbroj drugih popratnih posljedica- starenje stanovništva i povećanje broja penzionera, smanjenje radne snage, smanjenje broja učenika i studenata. Zamolio bih posebno mlade ljude da šire svijest o veličini ovog problema i da što je moguće više vrše pritisak na nadležne. Bosna će ovim tempom vrlo brzo nestati”, kategoričan je Fehratbegović.

PRONATALNE MJERE KOJE TO NISU

Svi demografski stručnjaci se slažu da postoje mnoge oblasti u kojima država i institucije mogu djelovati, ako žele i znaju.

A našim izgleda nedostje i želje i znanja.

Naime kako je pokazao revizorski izvještaj mjere koje su u RS donesene prethodnih godina, u cilju podsticanja rađanja i održivog demografskog razvoja, donošene su ad hoc, bez cilja, svrhe i prijeko potrebne analize.

Tako 30 mjera koliko ih trenutno provode iz različitih oblasti, a koje imaju direktan ili indirektan pronatalitetni karakter, navode revizori, nisu sistematizovane ni u jednom zvaničnom dokumentu, dok neke, iako se realizuju u kontinuitetu od skoro 15 godina, još uvijek nisu adekvatno formalizovane, a dio ih se provodi na osnovu usmene odluke ministra.

Poražavajuća je i činjenica da su predstavnici nadležnih institucija obuhvaćenih revizijom izjavili da ne znaju, niti je po njihovim saznanjima rađena analiza od strane
nadležnih institucija koja sadrži podatak koliko RS na godišnjem nivou izdvaja budžetskih/javnih sredstava za provođenje identifikovanih mjera koje imaju
pronatalitetni karakter. Do tih podataka došli su revizori- na godišnjem nivou izdvaja se oko 190 miliona KM, od čega je oko 80 odsto finansirano iz sredstava prikupljenih u sistemu obaveznih doprinosa.

Tako imamo situaciju da, iako su se u posljednje četiri godine za mjere pronatalitetne politike povećala finansijska sredstva, izdvojeno je skoro 940 miliona maraka, istovremeno su se prava korisnika smanjila!

Kako je u revizorkom izvještaju navedeno u periodu 2002-2020. godina, samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja Republika Srpska je izgubila preko 75.000 stanovnika i trenutno joj nedostaje oko 7.200 ili oko 43% djece za zamjenu generacija na godišnjem nivou.

ODLAZAK STANOVNIŠTVA ODGOVARA POLITIČARIMA

Dr. sc. Tado Jurić smatra da je najveći uzrok iseljavanja korupcija- sami sebi smo krivi, uz blagoslov onih koji to koriste.

"Većina će reći da ljudi odlaze zbog ekonomske situacije i da je rješenje za ostanak ljudi u zemlji jednostavno, a to je veća plata. To je tačno i siguran sam da bi ljudi uz platu od 5.000 KM umjesto 450, ostali u svojoj zemlji, ali pitanje je zašto ne možemo imati veće plate. Veće plate naprosto ne možemo imati zbog korupcije i klinjentelizma i jer političarima iseljavanje odgovara. Naravno niko od njih to neće priznati. Političari u iseljavanju vide rješavanje socijalnih problema, smanjivanje nezaposlenosti, u isto vrijeme dobijaju doznake, s druge strane manipulišu izborima, neki kradu glasove, neki kao u slučaju Hrvatske manipulišu, jer se hrvatsko iseljeništvo uopšte ne broji kao iseljeništvo, nego kao stanovnici regija iz kojih su otišli. U BiH smo nedavno vidjeli konkretne dokaze o krađi identiteta osoba koje su iselile. I osnovno zašto političari ništa ne čine je zato što svako od njih gleda svoj krtkoročni interes. A za promjenu demografskih trendova trebaju dugoročne strategije koje da danas budu pokrenute rezultate mogu početi da daju tek za 10 godina. To je naravno sada povezano i sa biračima, koji honoriraju potpuno pogrešne prakse i daju poruku da su trivijalne teme važnije od onih strukturnih”.

Tatjana Čalić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

kubavakcineVlastima Bosne i Hercegovine u utorak je uručena donacija iz Austrije od 500 hiljada doza vakcina protiv korona virusa čiji je proizvođač AstraZeneca.

Predstavnicima Ministarstva civilnih poslova BiH pošiljku vakcina predala je ambasadorica Austrije u Sarajevu Ulrike Hartmann koja je kazala kako je vlada njezine zemlje ovime željela pokazati koliko joj je važno pomoći zemljama Zapadnog Balkana u suočavanju s pandemijom.

“To možemo riješiti samo zajedničkim snagama. U pandemiji nitko nije siguran i stoga je naš zajednički interes da zemljama Zapadnog Balkana osiguramo dostatne doze vakcina”, kazala je Hartmann, prenosi Hina.

U BiH i dalje pokušavaju nadoknaditi zaostajanje u postupku vakcinacije stanovništva prouzročeno poteškoćama u nabavci vakcina od početka godine.

Prošle sedmice u tu je zemlju dopremljeno pola milijuna doza kineske vakcine što je je interventnim uvozom nabavila vlada Federacije BiH.

Do kraja mjeseca očekuje se i isporuka dodatnih 500 hiljada doza vakcina Pfizer/BioNtech što ga je odlučila donirati vlada SAD-a.

Opada interes za vakcinu

U međuvremenu se i BiH suočila sa sve manjim zanimanjem stanovništva za vakcinaciju pa tako već danima nema redova na centralnom punktu u Sarajevu gdje se trenutno vakciniše AstraZenecom.

Epidemiološka situacija u toj je zemlji i dalje razmjerno stabilna jer je dnevni boj novozaražnih još uvijek dvoznamenkasti a takav je trend od sredine juna.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH trenutno se u toj zemlji bilježi nešto manje od 154 aktivna slučaja zaraze na 100.000 stanovnika.

Od izbijanja pandemije u martu prošle godine u BiH je registrirano nešto više od 206 hiljada slučajeva zaraze korona virusom a do danas je preminulo nešto manje od 9.700 zaraženih osoba.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaKome je u cilju da uništava jedno od najvećih bogatstava kojima raspolaže Bosna i Hercegovina, a to je pitka i čista voda?

Sa dolaskom vrelog ljeta, užari se gradski asfalt i gradsko stanovništvo pohrli na obale rijeka širom Bosne i Hercegovine. Bistre, brze, čiste i rashladne pozivaju na skokove u duboke zelene virove, uživanje pod krošnjom na njihovim obalama ili vožnju čamcima njihovim kanjonima.

I sve je dobro i razigrano dok se u njihovim koritima ne pojave mašine, a na obalama znakovi da počinje izgradnja male hidroelektrane i da je na tom mjestu zabranjen pristup nezaposlenima. Rekao bi čovjek da će to postrojenje zaposliti barem 50 lokalaca, pa sve računa: “pa hajde, neka ima posla i koristi za sve nas kada se ovo čudo izgradi, a i rijeka nastavlja da teče, pa neće biti neke štete”. Al’ kad se čudo izgradilo, i rijeku strpalo u cijev, i ostavilo suho korito, ribe na izdisaju, kupače, ribare i veslače na suhom kamenju, a krošnje posječene, postade jasno da je i broj zaposlenih minimalan. Zbog visoke automatizacije malih hidroelektrana, one zapošljavaju maksimalno jednog radnika po postrojenju. Pa ko je onda vodu preusmjerio na svoj mlin i kome ona donosi korist? Pojedincu. Investitoru. I nikome više.

Prema Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji BiH koja je urađena po narudžbi Centra za životnu sredinu, zbog gradnje malih hidroelektrana Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od dva miliona evra. A kolika je korist od malih hidroelektana za lokalne zajednice govore i podaci da npr. Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana (skoro trećina ukupnog broja u BiH), koncesionim naknadama ubire svega 0,46 posto svog ukupnog prihoda.

Kada je postalo jasno da male hidroelektrane uništavaju rijeke, biljni i životinjski svijet u njima i oko njih, ugrožavaju pitku vodu i stanovništvo koje živi od rijeke i za rijeku, lokalne zajednice širom Bosne i Hercegovine digle su glas protiv ovih projekata.

Opštine bez brana

Lokalci i aktivisti okupili su se u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, a pokrenuta je i i inicijativa “Opštine bez brana”, čiji se potpisnici, načelnici opština i gradonačelnici, obavezuju da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na teritoriji njihove opštine bez konsultacija sa građanima.

Grad Ljubuški jedan je od prvih koji su se pridružili ovoj inicijativi i čiji je gradonačelnik potpisujući Deklaraciju “Opštine bez brana”, u septembru prošle godine, rijeku Trebižat, nazvao venom zavičaja o čijoj zaštiti “ne smije biti kalkulacija ili kompromisa”.

I ne smije. Jer je Trebižat čudesna rijeka. Rijeka koja pravi brojne kaskade, magične virove i čarobne vodopade, od kojih je najpoznatiji vodopad Kravica. U njoj i oko nje naselio se jedinstven biljni i životinjski svijet. A oni koji su prošli barem dijelom njenog toka u čamcima, znaju da je na nekim mjestima potpuno divlja, nenaseljena i okružena samo nesputanom prirodom koja uranja i izranja u nju i iz nje i sakriva je od ostatka svijeta, uljuljkanu u zvukove njenih egzotičnih stanovnika skrivenih od ljudskog oka.

Trebižat je pritoka donjeg dijela Neretve, najveće i najznačajnije rijeke u Hercegovini, koja je sa sa svojim pritokama, prepoznata kao jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta u BiH, ali i šire. Pored Trebižata, pritoke njenog donjeg sliva su Buna, Bunica i Bregava. Sve ove rijeke su od presudnog značaja za život ljudi na području Hercegovine.

Oko njih su se razvila stalna ljudska naselja, a pored pitke vode, koja je najveća dragocjenost u ovim bezvodnim krajevima, rijeke omogućavaju čovjeku svježinu tokom ljetnih žega, navodnjavanje oranica, napajanje stoke, mogućnost bavljenja ribolovom, turizmom i drugim rekreativnim aktivnostima, i nebrojene druge blagodati. Zbog toga se značaj ovih rijeka za život čovjeka na ovom prostoru ne može ni mjeriti niti dovoljno iskazati: rijeke su ovdje osnov života i najveći dar.
Istraživanja biodiverziteta Bune, Bunice, Bregave i Trebižata

Upravo iz ovog razloga, Centar za životnu sredinu je u okviru projekta “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat” podržanog od strane CEPF (The Critical Ecosystem Partnership Fund) fondacije angažovao stručnjake i naučnike koji su tokom 2020. godine proveli istraživanja nekoliko grupa organizama na ovom području. Istraživali su floru i vegetaciju, ptice, briofite, vodozemce i gmizavce, leptire, vodene makrobeskičmenjake i sitne sisare.

Rezultati istraživanja pokazuju da su uz ove hercegovačke rijeke i u njima prisutne brojne ugrožene, rijetke i ranjive vrste, kao i staništa koji su od značaja za zaštitu i zahtijevaju izdvajanje područja evropske ekološke mreže Natura 2000.

Popis flore i faune koji je dobijen kroz istraživanja predstavlja jedno od prvih stručnih i metodološki pripremljenih istraživanja datih rijeka što će značajno doprinijeti poznavanju brojnosti i distribucije pojedinačnih vrsta na datom prostoru, kao i zagovaranju zaštite. Među dobijenim nalazima za npr. ptice po značaju se izdvajaju sivi soko (Falco peregrinus), suri orao (Aquila chrysaetos), zmijar (Circaetus gallicus) i buljina (Bubo bubo), koje spadaju u najrjeđe i najugroženije vrste ptica naše zemlje. Registrovano je šesnaest tipova staništa od značaja za zaštitu, a riječ je o vrlo osjetljivim i ugroženim ekosistemima. Takođe, u rijeci Bregavi utvrđeno je i prisustvo bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes) koji se nalazi na Crvenoj listi Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 66/13) i smatra se ugroženom i zaštićenom vrstom.

Hidroelektrane ugrožavaju ekosisteme i razvoj turizma

Porazno je da su prirodne ljepote i potencijal ovih rijeka za razvoj turizma, biodiverzitet i staništa uz ove rijeke već ugroženi izgrađenim malim hidroelektranama, a da postoje projekti sa planovima izgradnju novih.. Na velikim i malim rijekama izrazitog bujičnog toka ova postrojenja prave ogromne štete po ekosisteme i živi svijet u vodama i uz vodotoke koji je hiljadama godina prilagođen na postojeće uslove životne sredine, a u hercegovačkim rijekama se odlikuje i značajnim endemizmom, naročito životinjskog svijeta.

Zbog toga se očuvanje rijeka nameće kao prioritet svih prioriteta, kako za očuvanje prirode, tako i za opstanak i ostanak ljudi na ovim područjima!

Razvijene zemlje svijeta već više od deceniju unazad, sistematski i oprezno uništavaju ranije izgrađena postrojenja, sa ciljem da se, u najvećoj mogućoj mjeri, ovi ekosistemi restauriraju i da im se omogući prostor za obnavljanje osnovnih funkcija.

Tokom istraživanja tokova rijeka Bune, Bunice, Bregave i Trebižata, zabilježen je i niz drugih štetnih uticaja, prije svega antropogenih, odnosno uticaja koji nastaju dejstvom čovjeka, a koji direktno utiču na staništa i populacije živih organizama u ovom području i predstavljaju prijetnju njihovom dugoročnom opstanku.

Cilj svih nas bi trebala da bude njihova zaštita, i to što prije na svim nivoima. To je jedini način da ih sačuvamo za buduće generacije.

Sa tim ciljem, Centar za životnu sredinu je snimio i kratki film „4 žile kucavice Neretve Istraživanje biodiverziteta i identifikacija problema” koji govori o istraživanju i specifičnosti ovih rijeka, a sljedeći korak je pokretanje zvanične inicijative za zaštitu ovih rijeka prema nadležnim institucijama. Jer voda je život, a naše rijeke su zeleni i plavi krvotoci Bosne i Hercegovine. Borba za rijeke je borba za opstanak!

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Dragana Kovačić Jošić (AJBalkans)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzaferovicNa Dodikove istupe reagovao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je rekao da u takvom ponašanju ne vidi ništa novo i nešto što već nije viđeno ranije.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić smatra kako sastanak člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političara iz bh. entiteta Republika Srpska s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, nije ništa novo i što se nije vidjelo ranije, javlja Anadolija.

“Ništa novo, već smo bezbroj puta imali priliku da to vidimo. Dodik pritisne opoziciju pa svi zajedno odu. Koliko sam vidio, sad su to ipak bili odvojeni susreti s Vučićem. On tamo dođe, ciči, pišti, vrijeđa sve ovdje u BiH, Vučić to polako smiruje, pokušava da hendla situaciju, Dodik promijeni mišljenje i sad će tražiti način kako da se vrati nekim aktivnostima koje su bile redovne, pa čak i njegovom poslu u Predsjedništvu BiH”, pojasnio je Komšić.

Kako je kazao, nije to ništa što nije bilo očekivano.

“Nažalost, već treću godinu mandata Dodika u Predsjedništvu gledamo isti scenarij po ko zna koji put. Nadam se da je i posljednji”, dodao je Komšić.

Džaferović: Dodikove poruke sramne

Sjećat ćemo se sa ponosom naše prošlosti i naše odbrambeno-oslobodilačke borbe, nikada to nećemo zaboraviti i prenosit ćemo to na buduće generacije, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na centralnom programu manifestacije “Odbrana BiH – Igman 2021.” na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, javlja Anadolija.

Poručio je da BiH, 28 godina nakon slavne bitke za odbranu Sarajeva i Igmana, ide dalje.

“I BiH će, ako Bog da, u konačnici postati funkcionalna, efikasna država, članica EU i NATO saveza. Svi ljudi u BiH će u konačnici biti ravnopravni, bez obzira u kojem dijelu BiH da žive. Ovih dana možemo da čujemo i drugačije poruke, koje dolaze iz entiteta Republika Srpska, sramne su to poruke i neka je stid i sram svakog onog ko takve poruke izgovara. Žao mi je što moram pomenuti njegovo ime jer ne zaslužuje to večerašnja manifestacija ali moram. Poruke koje je jučer i prekjučer poslao Dodik, pogotovo koje su upućene Bošnjacima kao narodu, su sramne poruke, to ozbiljni i odgovorni političari nikada ne rade”, dodao je Džaferović.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

aditiviPronađeno je prisustvo etilen-oksida, pesticida koji se koristi pri dobivanju aditiva E410.

Ovih dana širom regije iz prodaje se povlače proizvodi u kojima je pronađeno prisustvo etilen-oksida, pesticida koji se koristi pri dobivanju aditiva E410.

Pesticid korišten u uzgoju uvezenog rogača i sezama

Taj se aditiv, koji se u navedenim proizvodima koristi kao zgušnjivač, dobiva od brašna sjemenki rogača, pri čijem je, pak, uzgoju korišten taj pesticid. Iznimka su krekeri, u kojima je etilen-oksid nađen u sjemenkama sezama koje su njihov dio.

"U proizvodnji povučenih proizvoda korišten je nesukladni aditiv (aditiv E410), u kojem je utvrđeno prisustvo etilen-oksida, a čije korištenje je zabranjeno u EU. Radi se o iznimno malim količinama aditiva koji se dodaje u proizvod tijekom proizvodnje, a izmjerene količine etilen-oksida u aditivu bile su također relativno niske", saopštilo je u ponedjeljak Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske.

Ministarstvo je pritom napomenulo da su tijekom lipnja i srpnja u EU održani sastanci, gdje je usvojen zaključak da se proizvodi u ovom slučaju povlače čim se utvrdi prisutnost aditiva koji sadrži etilen-oksid, što inače nije uobičajen postupak, kao i da EU ima najstrože zakone o sigurnosti hrane na cijelome svijetu te njeni potrošači uživaju najveću moguću zaštitu.

Koristi se i za sterilizaciju u bolnicama

"Upravo kao posljedica koordiniranog i ujednačenog postupanja država članica ovakav povećan intenzitet povlačenja događa se na području cijele Europske unije", tvrde u Ministarstvu.

Da potrošači u EU uživaju najveću zaštitu, svakako je utješno čuti. No kako je onda etilen-oksid ipak završio u sladoledima, jogurtima, vrhnjima i krekerima na našim policama? I koliko je to opasno? Drugim riječima, koliko bismo trebali biti zabrinuti?

Za početak, kako se navodi na stranici Otrovno.com Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, etilen-oksid (CAS 75-21-8) je pri sobnoj temperaturi bezbojan plin koji služi kao međuproizvod u mnogim organskim sintezama. Upotrebljava se kao sredstvo za suzbijanje štetočina (fumigant) za namirnice i tekstil, za sterilizaciju kirurških instrumenata te kao sirovina za pripravu organskih spojeva poput akrilonitrila, etanolamina, etilen-glikola (antifriza) i neionskih površinski aktivnih tvari.

 

Etilen-oksid je kancerogen, otrovan ako se proguta ili udiše, može uzrokovati i neplodnost

Prema podacima Europske agencije za kemikalije (ECHA), etilen-oksid razvrstava se na sljedeći način:

H220 Vrlo lako zapaljivi plin
H301 Otrovno ako se proguta
H314 Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka
H318 Uzrokuje teške ozljede oka
H331 Otrovno ako se udiše
H335 Može nadražiti dišni sustav
H336 Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu
H340 Može izazvati genetska oštećenja
H350 Može uzrokovati rak
H372 Uzrokuje oštećenje živčanog sustava tijekom produljene ili ponavljane izloženosti
H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno dijete

Ovo svakako zvuči prilično zabrinjavajuće. Zbog njegovih otrovnih svojstava etilen-oksid je u Europskoj uniji, odnosno tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici, zabranjen u hrani još 1981. godine, navodi se na Otrovno.com.

Iako je zabranjen u EU, nalazi ga se u uvezenoj hrani

Međutim, i dalje ga se može naći na tisućama prehrambenih proizvoda u obliku kontaminacije koja se uglavnom povezuje s uvozom hrane iz trećih zemalja. Tako je bilo i ovaj put sa sezamovim sjemenkama iz Indije - više od polovice europskog godišnjeg uvoza 70.000 tona sezama dolazi iz Indije.

Upravo zbog pojave različitih incidenata na tržištu EU i potrebe za brzom komunikacijom zemlje članice EU već 40 godina imaju uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), a sličan sustav uspostavljen je i na nacionalnoj razini.

No, iako je u nekim hranama bio prisutan u koncentracijama i do tisuću puta iznad maksimalno dopuštenih granica za rezidualne tvari u EU (primjerice, na sezamovim sjemenkama ga smije biti najviše 0.05 mg/kg), etilen-oksid je proglašen tek potencijalnim kroničnim rizikom, jer bi potrošač morao konzumirati kontaminirane sjemenke svaki dan života, i to u velikim količinama, da bi zdravlje bilo ugroženo, navodi se na Otrovno.com.

U povučenim sladoledima nađen je u "iznimno malim količinama"

A pritom valja naglasiti da su u povučenim sladoledima Marsa Hrvatska, kako ova tvrtka ističe u svom priopćenju, pronađene količine etilen-oksida "iznad zakonskih granica za sastojak u Europi", ali koje su i dalje "minimalne". To je, ponovimo, potvrdilo i Ministarstvo poljoprivrede, koje je naglasilo da je riječ o "iznimno malim količinama aditiva".

Upravo zbog te relativno niske razine rizika za zdravlje ljudi ili životinja pojedini se proizvodi, poput tih kontaminiranih etilen-oksidom, iako su došli do krajnjeg potrošača, ne opozivaju, što je stroža mjera, već ih subjekti samo povlače s tržišta.

Razlog je taj što su utvrđene vrijednosti, iako premašuju propisane granične koncentracije, daleko ispod svojih toksičnih doza i ne predstavljaju rizik po zdravlje potrošača.

 

Etilen-oksida nema u masovnom optjecaju. Slučajevi trovanja tim spojem uglavnom su ograničeni na proizvodne pogone u kojima se on proizvodi, određeni broj ljudi mu je izložen kroz udisanje cigaretnog dima ili kroz medicinske i kozmetičke proizvode u kojima se on koristi kao sterilizator.

Pojačane kontrole i povlačenja u cijeloj EU ovog ljeta
Dakle, dok je etilen-oksid u Europi dozvoljen u kemijskoj, ali zabranjen u prehrambenoj industriji, u drugim zemljama, poput Indije, on se i dalje koristi kao pesticid u poljoprivredi ili sterilizator u prehrambenoj industriji. To je bio slučaj i s brašnom rogača iz Indije, od kojeg se izrađivao spomenuti aditiv E410.

Međutim, kako piše gastronomska stranica Kult Plave kamenice, španjolska agencija za hranu ovog je ljeta zatražila da sve članice EU odmah zabrane bilo kakvu prisutnost etilen-oksida u hrani jer je opasan i u najmanjim količinama. Nakon savjetovanja sa stručnjacima i članicama Europska komisija odlučila se na "usklađeni pristup" u provjerama i uklanjanju ovog rizika.

Europska komisija krajem lipnja je ponovno procijenila situaciju, posebno prisutnost etilen-oksida u aditivu E410, koji se dobiva od sjemenki rogača. Kako se E410 često koristi u industriji sladoleda za stabilizaciju sladoleda, počele su pojačane kontrole sladoleda, s nalogom da se povlače samo oni sladoledi u kojima se pronađe nedopuštena razina etilen-oksida u konačnom proizvodu. Dopuštena razina za uvoz sezama je 0.05 miligrama po kilogramu.

Irena Ježić Vidović: Razina etilen-oksida je nedozvoljena, ali to ne znači da je otrovna

O tome smo razgovarali s dvoje toksikologa koji su nam pomogli razjasniti nedoumice i odagnati strahove o etilen-oksidu koji je pronađen u hrani.

"Europska unija je propisala dozvoljenu koncentraciju etilen oksida. To znači da je kod povučenih proizvoda detektirana nedozvoljena koncentracija te tvari, međutim ne govori o koncentraciji koja će našteti nečijem zdravlju", kaže nam voditeljica Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Irena Zorica Ježić Vidović: "Naime, maksimalne se koncentracije kontaminanata u hrani određuju koristeći se faktorima sigurnosti, a ti faktori sigurnosti se uglavnom kreću od 10 pa do
1000, ovisno o tome kako je neka tvar razvrstana."

"Etilen oksid može izazvati genetska oštećenja i karcinogen je, tako da vjerujem da je ovdje korišten faktor sigurnosti 1000, ako ne i više. To znači da je razina propisana uredbom tisuću puta manja od one koja u principu utječe na zdravstveno stanje", objašnjava nam Ježić Vidović: "U svakom slučaju, dopuštena koncentracija je izračunata korištenjem faktora sigurnosti. U slučaju da je koncentracija povišena unutar korištenog faktora sigurnosti, najvjerojatnije neće biti opasna po ljudsko zdravlje."

Ježić Vidović: Koncentracija u namirnicama puno je niža od one koja je opasna po zdravlje
Zbog čega onda naše inspekcije nalaze ovaj pesticid u proizvodima iz naših trgovina, kojim je kontaminirana zgušnjivač od brašna rogača koji je, koliko znamo, uvezen iz Indije? Znači li to da ova uredba Europske komisije još nije zaživjela, odnosno da se ne poštuje?

"Uredba je zaživjela, ali to je uredba koja se primjenjuje na teritoriju EU-a, a Indija, Kina, Amerika, Australija i druge države svijeta nemaju ista pravila koja ima EU, tako da oni i dalje koriste sredstva za zaštitu bilja koja nisu dozvoljena u EU.", kaže Ježić Vidović.

 

Na pitanje znači li to da ima još proizvoda koji sadrže etilen oksid u tragovima, a koji još nisu otkriveni, naša sugovornica kaže da je to "lako moguće". Ipak, to ne znači da potrošači trebaju paničariti.

"Takvi proizvodi se povlače s tržišta. Ne radi se o opozivu u smislu da to morate automatski vratiti u dućan jer će vam se nešto dogoditi. Riječ je o tome da se zdravstveno neispravne namirnice kontaminirane etilen oksidom povlače s tržišta, a ako ih je netko i konzumirao, najvjerojatnije neće biti posljedica po zdravlje", umiruje nas ova toksikologinja.

Franjo Plavšić: Neki misle da jedna molekula može izazvati rak, to je pretjerivanje

"Drago mi je da se kontroliraju razne opasne tvari na različitim mjestima - bilo u zraku, vodi, hrani... Ali stručnjaci se baš ne slažu oko toga koja je količina tvari opasna ili nije, što mi nije drago. Ja razumijem stav Europske komisije da se za svaki slučaj uklanjaju proizvodi s takvim tvarima, pogotovo zbog ranjivih skupina, kao što su djeca, bolesnici i drugi. Zbog toga je bolje da toga nema u hrani, jer svi smo različito osjetljivi na takve tvari", kaže za Index toksikolog i osnivač Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić.

"Zato moramo zaštititi one koji su najosjetljiviji i zato se ide na ta povlačenje. Inače, etilen-oksid je bila jako važna kemikalija, pogotovo u zdravstvu, za sterilizaciju medicinskih instrumenata, opreme i drugdje", dodaje Plavšić.

"S vremenom se razvio strah od etilen-oksida jer je pronađen u hrani poput rogača iz Indije, odnosno u sastojcima i aditivima iz hrane, jer on teoretski može biti opasan. Što se kancerogenosti tiče, ima stručnjaka koji smatraju da jedna molekula može izazvati rak. To je, po meni, apsolutno pretjerivanje", navodi Plavšić.

Plavšić: I u domaćem pekmezu možete naći mikotoksine

"I u domaćem pekmezu, na primjer, pekmezu od marelice, možete naći mikotoksine. Naša hrana je puna različitih toksina. Pesticida imate koliko hoćete u namirnicama koje kupujemo na placu. Bitno je koliko, o kolikoj dozi se radi. Još je renesansni liječnik Paracelsus rekao da je razlika između lijeka i otrova samo u dozi", ističe Plavšić.

Taj renomirani toksikolog s dugim stažem smatra da nema mjesta panici među potrošačima, pa ni onima koji su eventualno konzumirali povučene proizvodi.

"Inače možemo sve prestati jesti. Ni kontrola ne može biti stopostotna. Uvijek postoji određeni rizik, ali vjerujem da moje kolege iz naših laboratorija i zavoda dobro obavljaju svoj posao po pitanju kontrole i analize", zaključuje Plavšić.

(Index.hr)

Ocijeni...
(0 glasova)

ambulantaPrema raspoloživim informacijama lokalnog centra za obavještavanje, dijete je iz Avganistana, a stradalo je pri pokušaju porodice da na rijeci Uni pređe u Hrvatsku.

Prelazak granice pokušala je porodica, roditelji i četvoro djece, a dijete koje je stradalo ispalo je ocu iz ruku.

Policiji je događaj prijavio mještanin, koji je čuo jauk roditelja.

Na licu mjesta bili su pripadnici Policijske stanice Novi Grad, Teritorijalne vatrogasne jedinice Novi Grad, Doma zdravlja, a potrazi su se priključili i mještani sa čamcima.

Tijelo djeteta je pronađeno nakon četrdesetak minuta i poslije neuspjelog pokušaja reanimacije prevezeno je u mrtvačnicu u Domu zdravlja Novi Grad.

Porodica je u Policijskoj stanici Novi Grad, a o događaju je obaviješteno tužilaštvo.

(6yka.com)

Stranica 2 od 61

S5 Box