Vijesti iz BiH
BiH

BiH (568)

Ocijeni...
(0 glasova)

petrovacOpćina i načelnik su zavrnuli rukave i tražili investitora, a vlasnik, kažu, ne izlazi samo njima u susret nego tu vidi i u svoju šansu.

Bosanski PetrovacLokalne zajednice, koje provedu proceduru formiranja poslovnih zona, moći će redovno koristiti sredstva iz federalnog budžeta.

Ove godine očekuje se usvajanje federalnog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Posljednjih mjeseci radna grupa aktivno radi na njegovom donošenju. Ponukani su dobrim rezultatima u poduzetništvu, gdje se bilježi rast malih i srednjih poduzeća i broja zaposlenih.

Pogodnosti budućeg zakona ogledaju se u tome što će lokalne zajednice, koje provedu proceduru formiranja poslovnih zona, moći redovno koristiti sredstva iz federalnog budžeta namijenjenih za razvoj poduzetničkih zona.

Prema riječima Nijaza Kadirića, ministra privrede Unsko-sanskog kantona neophodno je da se prođe procedura odobrenja od općinskih vijeća, kako bi po donošenju federalnog zakona lokalne zajednice mogle korisitti sredstva u ove svrhe.

“Poslovne zone imaju gradovi Cazin, Sanski Most, Ključ, Bosanska krupa i dijelimično Bihać iako ne znam da li su je proglasili. Bužim i Velika Kladuša nemaju. Najbitnije za razvoj privrede su poslovne zone i to je trebalo biti učinjeno još prije desetak godina, jer kada postoji poslovna zona onda su svi imovinsko-pravni poslovi završeni. Druga prednost poslovnih zona je ta što se Vlada FBiH obavezala da će izdvajati jedan posto budžeta, što iznosi 18 miliona, za razvoj poslovnih zona. I treća prednost je ta što se poslovne zone uvezuju sa poslovnim zonama zemalja Europske unije”, pojašnjava za ministar Kadirić.
Uskoro poslovna zona i projekat

Bosanski Petrovac je bogat drvetom i najveća je baza za siječu ogrijevnog drveta u Unsko-sanskom kantonu.

Neke analize pokazuje da bi efekti ovdašnjeg šumskog bogatstva bili daleko veći kada bi se to drvno bogatstvo i siječka koja ostane iza drveta koristili za proizvodnju električne energije.

Kako bi taj potencijal bio iskorišten u Općini Bosanski Petrovac došli su na ideju da otvore poslovnu zonu na lokalitetu nekadašnje fabrike vrata koja je prije rata djelovala u okviru krajiškog drvnog giganta ŠIPAD.

Na ovome lokalitetu, prema riječima Dejana Prošića, načelnika Općine već postoji infrastruktura i dio objekta za poslovnu zonu, a u narednim mjesecima se očekuje konačna odluka investitora da uđe u ovaj proces.

“Ovo je bila tvornica u nekadašnjoj državi. U okviru toga je bila pilana, fabrika, šumarija i trnasport. Zapošljavala je oko 4.000 ljudi. Poslije rata je izvršena privatizacija i vlasnik je Nermin Podžić iz Cazina. Kasnije je on otvorio tu neku hipoteku, pa smo mi sada u pregovorima, investitor, mi i on kako bi rješili to. Predložio sam mu da ovo bude industrijska zona i on se složio s tim, jer ne zna šta bi uradio sa ovim ovdje. Ranije ovdje je postojala toplana odakle je toplotnom energijom snabdjevan centar grada i razvijeno grijanje, što ne znači da bi sad to moglo biti iskoristivo. Ali kad bi se pokrenulo kogenracijsko postrojenje od 1 megavat električne energije, gdje bi ostalo oko četiri megavata toplotne energije što je nama idealan kapacitet za gradsko grijanje”, ističe načelnik Prošić.

Elektrana bi radila na sječku, otpatke drveta čime bi se iskoristio taj dio lošijeg ogrijevnog drveta i ostatak od pilanskog otpada, putem čega bi se dobilo oko 30 hiljada kubika sirovine za energanu.

Općina i načelnik su zavrnuli rukave i tražili investitora, a vlasnik, kažu, ne izlazi samo njima u susret nego tu vidi i neku svoju šansu da skine postojeće hipoteke, te da proda ovaj plac koji stoji neiskorišten. Investitor, osim što je porijeklom odavde a trenutno živi i radi u Srbiji, u ovom projektu vidi svoju korist i ekonomsku isplativost.

“Lično smatram, a i većina ljudi ovdje koji su upućeni u to, da je proizvodnja energije budućnost i da je perspektiva u tom energetskom sektoru. Mislim da ovo što mi imammo na rapolaganju u Bosanskom Petrovcu uz neke resurse oko tih obnovljivih izvora energije, treba promovisati i iskoristiti maksimalno. Pored toga, imamo sad i projekte koji se tiču vjetrenjača. Za sada nemamo vjetrenjača, ali imamo solarne elektrane. Trenutno su u fazi izdavanja građevinske dozvole još dvije elektrane, a imamo još nekih četiri-pet investitora koji su zainteresovani za njihovu gradnju. Vidim perspektivu u ovome za Bosanski Petrovac, da se ljudi zaposle i da se ostvari neki napredak u bruto-društvenom proizvodu, ali i perspektivu u drugim granama kroz razvoj energetskog sektora tako da se proizvodnja proširi i na ostale sektore i tako ovdje dovede nove, potencijalne investitore”, kaže načelnik Prošić.
Investitori dolaze tamo gdje je sve uredno

A da bi investitori došli, mora sve biti uredno. Niko se ne želi baviti pitanjem vlasništva parcela ili investirati u zemlju gdje je otežana administrativna procedura oko otvaranja firmi i pokretanja proizvodnje.

“Najbolje urbanistički isplaniranu poslovnu zonu ima Grad Cazin koji je izdvoji 300 hektara zemlje, gdje su stvoreni svi uslovi za gradnju fabrike, papiri su čisti a cijena je vrlo povoljna. Za privredu Unsko-sanskog kantona poslovne zone znače brži razvoj privrede u smislu olakšane administrativne procedure, tako da potencijalni investitori nemaju problema kada žele pokrenuti biznis ovdje. Ovo u Bosanskom Petrovcu je mala proizvodnja električne energije, tako da tu nema neke veće dobiti. Ali je za njih svakako značajno. Za veće gradove je to dobar projekat, za manje možda i nije, ali obzirom da Bosanski Petrovac ima dosta šume, generalno je dobro da se iskoristi ta siječka na koju će raditi elektrana koju planiraju otvoriti tamo. U slučaju Bosanskog Petrovca radi se o privatnoj imovini a ne državnoj, tako da tu neće biti koncesije niti ministarstvo ima veze s tim. To sve Općina rješava sa vlasnikom imovine i investitorom”, pojašnjava ministar Kadirić.

Iz Općine ističu kako je potencijal koji Bosanski Petrovac ima u vidu drveta, vjetra i drugih izvora energije stoje na raspolaganju investitoru pružajući mu nove mogućnosti proizvodnje.

“Ova toplotna energija koju imamo i ljeti što se tiče hlađenja, može biti na raspolaganju investitoru čiji bi se kapaciteti uključili i iskoristili za sušenje drveta, voća i povrća, ali isto tako klimatizacije za te proizvode u ljetnom periodu. Tako da mu se ovdje pružaju neke nove proizvodne mogućnosti. Šumsko privredno društvo Unsko-sanske šume nam je jako bitan partner u svakom projektu, tako i u ovom. Do sada naša saradnja nije bila na zavidnom nivou, ali ja pokušavam da stvorim dobre odnose sa novom upravom. Ne mogu reći da sam zadovoljan tom dinamikom, ali ima napredaka. Ja se nadam da će sve to ići odlično, kako smo i dogovorili. Bitno je da postoji dobra volja i vidljiva ekonomska korist za investitora i za vlasnika zemlje, ali i za sam grad. Tako da smo mi zaintersirani za taj projekat i nadamo se da ćemo u tome uspjeti”, kaže na kraju Prošić i dodaje kako će u početnoj fazi projekta biti zaposleno 12 ljudi.

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzamija2Nakon uvođenja policijskog sata u Federaciji BiH zbog preventive širenja koronavirusa, predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su od nadležnih entitetskih organa tražili pojašnjenje te odluke.
Dobili su instrukciju da svi nadležni medžlisi trebaju imamima u toku dana izdati posebne potvrde o radnim zadacima u džamijama i džematima.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH su predstavnicima Islamske zajednice potvrdili da će imami i mujezini uz spomenutu potvrdu imati omogućen pristup džamijama 24 sata i da će moći obavljati druge nužne poslove u džematu.

Potvrde sa istim sadržajem i zaduženjima medžlisa bit će izdate i imamima u entitetu Republika Srpska, o čemu će biti obaviješten nadležni MUP, javlja MINA.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

vijecemuftijaVijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, razmatrajući trenutnu situaciju izazvanu pandemijom koronavirusa, donijelo je Fetvu o gasuljenju, opremanju i dženaza-namazu osobi koja je umrla usljed zarazne bolesti.
U Fetvi (pravna odluka) se navodi da u slučaju da je osoba umrla od posljedica zarazne bolesti, obavit će se konsultacija s nadležnom zdravstvenom ustanovom o stepenu opasnosti od širenja zaraze i načinu gasuljenja (kupanja) i opremanja mejita.

Ukoliko ta ustanova procijeni da se radi o blažoj zarazi te da se, uz adekvatne mjere zaštite, može obaviti gasuljenje i opremanje, oni će se i obaviti tako što će se mejit (umrli) samo obliti vodom, bez dodirivanja tijela, navedeno je u fetvi Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko se radi o težim zaraznim bolestima, primijenit će se propis o tejemumu, koji zamjenjuje gasuljenje u toj situaciji, a gasal (onaj koji oprema umrlog) je dužan koristiti osobnu zaštitnu opremu (OZO), predviđenu instrukcijama nadležnog državnog organa. Po završetku opremanja, obavezno je izvršiti čišćenje i dekontaminaciju gasulhane, prema važećim standardima.

Kada se mejit transportira u gasulhanu u sanitarnoj vreći ili sanduku, uz zabranu otvaranja i vađenja mejita, zbog opasnosti širenja zaraze, primijenit će se propis o tejemumu. Bijelim čaršafom (ćefinom) samo će se prekriti sanitarna vreća u kojoj se nalazi mejit. I u ovom slučaju potrebno je da gasal, prilikom tejemuma i stavljanja ćefina, koristi adekvatnu zaštitnu opremu.

Dženaza-namaz i ukop će se obaviti na uobičajeni način.

U slučaju proglašenja epidemije ili pandemije, kao što je to slučaj s koronavirusom, u pogledu prisustva dženaza-namazu i ukopu mejita, treba se pridržavati uputstava nadležnih državnih organa koji se odnose na javna okupljanja, tako da ovaj namaz obavi samo jedan imam i članovi porodice.

Svi drugi propisi i običaji, koji se redovno obavljaju nakon klanjanja dženaza-namaza i ukopa, bilo u domu ožalošćene porodice ili u džamiji, odgađaju se do otklanjanja opasnosti od epidemije/pandemije.

Na osobu koja umre pod režimom samoizolacije/karantina preventivno se primjenjuju mjere opreza i zaštite koje se primjenjuju kod zaražene osobe, a koje su spomenute u ovoj fetvi.

Primjena ovih propisa kolektivna je obaveza muslimanske zajednice/džemata.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodik6Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će od večeras od 20 časova do pet časova ujutro na snazi biti zabrana kretanja na prostoru Republike Srpske da bi se spriječilo širenje virusa korona.

To će pratiti policija Republike Srpske i trajaće dok bude potrebe.

Dodik je rekao da će 500 KM biti minimalna kazna, da će neki biti vođeni u zatvor, a da će biti regulisano ko može da se kreće u tom periodu.

"Ovo nije nikakva igra, niko se ne šali. Nema okupljanja po privatnim zabavama. Apelujemo da nam građani pomognu i prijave", rekao je Dodik.

On je istakao da to nije nikakvo špijuniranje, već se radi o zaštiti javnog zdravlja.

"To je bilo neophodno da se uradi jer ima pojedinaca koji se neodgovorno ponašaju i nemoguće je da se to toleriše", rekao je Dodik za Alternativnu televiziju.

Prema njegovim riječima, ne mogu se zatvoriti granice za naše građane i očekivati je da ih dođe značajan broj, ali se moraju izolovati.

On je istakao da je locirano nekoliko žarišta, da nema teških slučajeva, te ukazao na to da zaraženim ljudima treba pomoći.

Dodik je istakao i da je licima starijim od 65 godina zabranjen bilo kakav izlazak iz objekata.

On je ukazao na ozbiljnost i složenost situacije i da građani Banjaluke da prate preporuke.

"Građani moraju da znaju da se svim naporima pokušava obezbijediti tržište hranom i lijekovima", istakao je Dodik i napomenuo da neće biti neke opšte nestašice.

On je istakao da je evidentno da će privreda imati ogromne probleme, ali i da se čini sve da se olakša.

"Činimo sve da obezbijedimo poseban fond za pomoć. Smatramo da je razumno da Centralna banka BiH smanji svoju stopu obavezne rezerve da bi banke mogle da plasiraju višak sredstava koji je oko 2,5 milijarde KM na javne račune da bi budžeti ostali stabilni i mogli pomoći", objasnio je Dodik.

Prema njegovim riječima, niko ne može znati koliku će štetu prozrokovati virus, ali prvi presjek mogao bi da se napravi oko 1. maja.

"Nadležna ministarstva već se bave gubicima ugostitelja, prevoznika i ostalih koji će evidentno imati gubitke da bi se vidjelo kako im pomoći. Neki neće plaćati doprinose ili će država u ime njih to uraditi, ali očekujemo da vlasnici obezbijede neto plate radncima", naglasio je Dodik.

On je najavio da će danas biti formiran tim za inspekcije u pogledu provođenja svih mjera.

"Za sada smo u Banjaluci spriječili da virus uđe u bolnice zahvaljujući zaposlenima. Ako to uspijemo i dalje, sigurno ćemo imati i manji broj smrtnih slučajeva", smatra Dodik.

On je poručio da pojedinici moraju biti odgovorni, a da će država učiniti sve da posljedice budu što manje.

Virus je, istakao je Dodik, prisutan u urbanim sredinama, te će po toj logici eskalirati u Sarajevu, ali da će se učiniti sve da se zaustavi njegovo širenje i da se pojedinci moraju kontrolisati.

O mogućnosti stavljanja moratorijuma na vraćanje kredite, Dodik je objasnio da se oni, koji ih ne mogu vraćati, treba da obrate svojim bankama i zatraže odgađanje plaćanja.

"I mi ćemo se dogovarati sa bankama da bismo olakšali situaciju. LJudi ne treba da se brinu, ali oni koji nastave da primaju platu moraju vraćati kredite. Uspostavićemo red", poručio je Dodik.

Govoreći o vozačima kamiona, Dodik je rekao da su oni u posebnom režimu koji je propisala struka i da ih treba podržati.

"Važno je da osiguramo snabdijevanje i da privreda koliko toliko funkcioniše", smatra Dodik.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihacU Bihaću je potvrđen prvi smrtni slučaj od koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Potvrdio je to direktor Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" Hajrudin Havić. Kako je kazao, radi se o starijoj gospođi koja je u ovu bolnicu prevezena prije dva dana.
Ona je, kaže, bila u izuzetno teškom stanju. Ona je umrla i prije nego što je stigao test na zaraženost korona virusom iz KCUS-a Sarajevo.  Portal Klix nezvanično prenosi da je ova žena koja je rođena 1944. godine, bila u kontaktu sa sinom koji je iz Njemačke došao u BiH, te je navodno bio zaražen koronavirusom. 

Pored nje u Bihaću je danas potvrđena zaraza kod još jedne osobe. Radi se o supruzi zaraženog muškaraca koji se nalazi u teškom stanju.

(Nasevijesti.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

maskaKorona virus potpuno je ispraznio zalihe hirurških maski u apotekama, pa u nedostatku kupovnih, prisećamo se kakve maske su se nosile kao najbolja zaštita u vreme kada današnje nisu ni postojale.

Istraživali smo po internetu i pronašli savete kako da sami napravite masku kod kuće koja bi trebalo da zaštiti i vas i druge ljude, ukoliko vi imate neke respiratorne tegobe.

U pitanju su saveti ljudi medicinske struke koje su ovih dana delili na društvenim mrežama.

Potrebno je: pamučna tetra pelena ili neko drugo platno od 100 % pamuka, koje može da se otkuvava na 95 stepeni, lastiš ili traka, parče celuloze (papirni ubrus, salveta), keper ili neko drugo platno, igla i konac.

Prvo napravite pravougaonu osnovu od platna (mi smo koristili beli keper). Obrubite sa strana i napravite dve "falte" sa obe strane.

Zaštitne maske imaju ove falte jer se savetuje da na licu imate dva zaštitna sloja. Kada se zbog falti platno presavije, to je to.

Našijte lastiš ili traku sa strane, koji će pomoći da maska čvrsto stoji na licu.

Hirurške maske koje se kupuju u apotekama prave se od filter materijala, koji nama trenutno nije dostupan, i zbog toga koristimo pamučnu pelenu.

Iskrojite duži pravougaonik od pelene (malo manje nego dvostruko viši od platna) koji treba da se presavije i uklopi u platno od kepera (treba da bude malo manje, da ne bi virilo spolja), tako da dobijete dva sloja pamučne pelene.

Odozdo će pelena biti zatvorena, a za bočne strane kepera treba da je zašijete sa unutrašnje strane. Gornji deo pelene treba da ostane otvoren, kako biste u njega mogli da stavljate list celuloze (ubrus ili salvetu).

Razlog zašto zaštitne maske imaju zaštitni efekat najviše dva sata jeste to što se navlaže od usta i nosa. Tada ih treba skinuti i zameniti drugom maskom.

Ako spadate među one koji ne rade od kuće već i dalje idete kroz prevoz i na posao gde dolazite u kontakt sa ljudima, napravite nekoliko maski, nosite ih sa sobom i po potrebi menjajte.

Kada maske iskoristite, izvucite celulozu i bacite, a masku operite u mašini na 95 stepeni, osušite i ispeglajte; tada je sterilisana i ponovo spremna za upotrebu. Ne zaboravite da ubacite novu salvetu ili ubrus.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

piletinaSituacija oko pandemije korona virusa, zatvaranja ili ograničavanja protoka ljudi i dijela roba otvara pitanja snabdjevenosti tržišta osnovnim životnim namirnicama u Bosni i Hercegovini.

Pored prehrambenih proizvoda, tu su i higijenska i zaštitna sredstva. Lanci snabdijevanja su do sada izdržali sve izazove.

Javnosti su se obratili tragovačka društva i proizvođači, umirujući stanovništvo u pokušaju stišavanja nekada i paničnih nabavki. Brašna, šećera, ulja, zamrznutog mesa, tjestenine, kafe, ali i toaletnog papira, sapuna, dezinfekcionih sredstava ima uprkos desetodnevnim pojačanim kupovinama.

Oglasili su se mlinari i pekari, mljekari i proizvođači voća i povrća. Poručuju da u svojim zalihama imaju robe i da je moguće samo da se zbog distribucije pojave kratkotrajne nestašice. Ne duže od jednog dana.

FInalni proizvodi na osnovu uvoznih komponenti

Ipak, dubinskim posmatranjem se dođe do spoznaje da se u znatnoj mjeri u ovoj državi finalni artikli proizvode na osnovu uvoznih komponeti, kojega (za sada) Bosna i Hercegovina nema. Pa tako postoji fabrika ulja i šećera, ali nema dovoljno bh. suncokreta i šećerne repe od kojih se oni prave. Takva situacija je najizraženija u pogledu proizvodnje pilećeg mesa. Niz pogona u državi je razvio svoju proizvodnju i etablirao izvoz gotovih proizvoda od pilećeg mesa.

Međutim, u javnosti su odijeknule informacije o mogućoj nestašici. Hrana za životinje, kao i začini, crveno meso i ambalaža se ultimativno uvoze. Problem predstavljaju i mali kapaciteti silosa.

„Kada smo mi u pitanju, piletine imamo. Radimo kao i do sada i proizvodimo proizvode od pilećeg mesa. Ne znam hoće li i kada doći do poremećaja na tržištu, zbog moguće nestašice pojedinih repromaterijala, ali naše zalihe su dovoljne“, pomalo zagonetno kažu iz Akova grupe, preduzeća koji ima najveće silose za zalihe hrane.

U nezvaničnom obraćanju saznajemo da je ta zaliha dovoljna za mjesec dana i to pod uslovom da svi njihovi konkurenti na tržište plasiraju onoliko pilećeg mesa koje su plasirali i prije krize.

Entitetske privredne komore imaju pune ruke posla i djeluju po istim ili sličnim uputama. Od njih se očekuje da vladama ponude adekvatne prijedloge za mjere koje će ublažiti krizu.

Trgovci robu ne izlažu na police

„Trgovački lanci i prodavnice prehrambenih proizvoda nam javljaju da trenutno nemaju problema sa zalihama i lancima snabdijevanja. Doduše, Vlada RS-a je proglasila Uredbu o vraćanju cijena proizvoda na dan 5. marta i sada imamo problem što su neki artikli skuplji u nabavi nego što su bile njihove prodajne cijene pomenutog datuma. Trgovci se ne žele izlagati sankcijama i robu ne izlažu na police. Poslali smo prijedlog Vladi da se izmjeni Odluka o visini marži iz 2019. godine i da se proširi lista o proizvodima na koje se odnosi“, kaže Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore bh. entiteta Republika Srpska.

Zatražili smo i procjenu stanja po kojemu ovo može biti i prednost za uspavane domaće proizvođače ili vlasnike kapitala da svoje resurse preorjentišu iz jednog biznisa u drugi.

„Trenutna situacija je afirmativna za domaću proizvodnju. Dvanaest preduzeća koja se bave proizvodnjom tekstila je izrazilo želju za pravljenjem zaštitinih maski. Ubrzano iznalazimo način kako da im se pomogne u nabavci repromaterijala i savladavanju tehnološkog procesa u izradi. Pored toga, javljaju nam se i brojni hoteli imoteli koji su spremni svoje resurse ponuditi za smještaj ljudi u izolaciji. Doći će se i do hrane, a na samim kupcima je da donosu ispravnu odluku i sa polica prvo biraju domaće proizvode“, poručuje Blagojević.

'Prilika za poravnavanje redova'

Osobe koje se profesionalno bave hranom, njenim svojstvima i upotrebom smatraju da kriza ne mora biti samo negativna. Možda nas čak i natjera da se opametimo, iako promet roba i uvoz-izvoz za sada nisu bili na raspravi u centrima odlučivanja. Barem u široj regiji.

„Svaka kriza, nedostaci i pomanjkanje na tržištu je prirodna prilika za 'poravnavanje redova' i prilika da se vanredna situacija pretvori u prednost. Aktuelno zatvaranje granica i otežan uvoz roba, ali i odluke susjednih i drugih država da onemoguće prodaju i izvoz svojih proizvoda, valjda su dovoljna "lekcija" da se treba posvetiti razvijanju domaćih kapaciteta, proizvoda... Stupci medija i društvenih mreža ovih dana su prepuni 'riječi hvale' za svaki potez domaćih proizvođača, koji su ostali s nama kad je najteže“, kaže dr. Muhamed Gladan iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Mislio je na odluke nekih preduzeća da svojim proizvodima prije svega zadovolje potrebe domaćeg tržišta, ali i neke obrtičke novitete u izradi zaštitnih sredstava. S tim da takve trendove treba zadržati i poslije krize, jer se nikada ne zna kada će doći naredna.

Ovisnici o uvozu

„Ne tako davna prošlost, posljednji rat, ali i vrijeme ekonomskih kriza, pokazali su da se domaćom proizvodnjom nadomjesti uvoz. Nažalost, čim se granice otvore, mi olako zaboravimo sve i prepustimo se 'čarima' nimalo kvalitetnijeg ili povoljnijeg uvoznog. Treba biti iskren i reći - ne možemo baš u cjelosti biti 'sami svoji' (pšenica, šećer, ulje), ali možemo ublažiti sadašnji debalans“, poručuje Gladan.

Posebno izdvaja poljoprivrednu djelatnost jer postoji problem što od sjetve do žetve prođe osam ili devet mjeseci, a problem su obrtna sredstva, dok u proizvodnji pilećeg mesa i konzumnih jaja smo ovisnici od uvoza hrane za ovu vrstu proizvodnje. Svakako, niko ne očekuje da ćemo preko noći postići supstituciju. Ali, treba razmišljati kako ćemo se suočiti sa sličnom ili krizom većih razmjera, koja bi trajala duže i imala dalekosežnije posljedice.

Proizvodnja hrane i poljoprivreda su nekada bili velika prednost ovoga područja. Statistike privrednih komora su govorili da je Bosna i Hercegovina nekada izvozila 80 posto hrane, a sada isto toliko ili čak i znatno više uvozi.

„Svakom prilikom ponavljam da moramo više razmišljati o domaćoj proizvodnji, moramo je bolje i kvalitetnije poticati. Ogromna većina hrane koju konzumiramo nam dolazi iz uvoza. Puno se govori o namjenskoj industiriji i o tome da treba proizvoditi oružje 'za ne daj Bože'. Isto tako 'za ne daj Bože' trebamo biti u mogućnosti da proizvedemo dovoljno hrane da prehranimo Bosnu i Hercegovinu u slučaju da ostanemo u potpunoj izolaciji i da uvoz potpuno stane“, smatra Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Pandemija za otvaranje očiju

Pomaka po njemu ima, ali zbog dugogodišnjega zanemarivanja još uvijek nemamo rezulate s kojima možemo biti zadovoljni. Pogotovo u krizama poput ove sa virusom Covid-19.

„Ove godine je budžet za poljoprivredu u Federaciji rekordno veliki, ali to još uvijek nije dovoljno. Svaka marka uložena u poljoprivredu je istovremeno uložena u sigurnost naše zemlje i njenih građana. Nadam se da će ova pandemija otvoriti oči našim političarima i da će konačno shvatiti da poljoprivreda nije trošak već investicija“, kaže Bićo.

S druge strane, Gladan smatra da poticaji uvijek nisu jedina alternativa trenutnom lošem stanju. Kaže da bi se moglo razmišljati i o uvođenju poreza za one koji imaju a ne obrađuju zemlju ili je ne ustupe nekomo ko bi obrađivao.

„Prilika za nas jeste niz manjih proizvodnih sistema, lokalnih, koji bi bili osnova za snadbjevanje na mikroplanu. Činjenica da se sela 'prazne', mladi odlaze, a stariji ne vide perspektivu zbog slabih poticaja. Zato je potrebno da se strategijom ruralnog razvoja koja sa sobom nosi konkretne mjere, vrati vjera da se od proizvodnje može živjeti, da proizvođač na selu može istovremeno da se bavi drugim poslovima, pa i turizmom. Država bi trebala da organizira otkup, te time dodatno olakša proizvođačima i da garanciju da će proizvedeno biti i plasirano“, zaključuje Gladan.

Alen Jazić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1U Kantonalnom sudu Sarajevo danas je izrečena osuđujuća presuda Sanjinu Sefiću u ponovljnenom postupku. Kriv je za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj su smrtno stradale dvije studentice.

Sefić je 10. oktobra 2016. godine izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su smrtno stradale Selma Agić i Edita Malkoč, studentice Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Sanjin Sefić nije doveden u sudnicu, a presuda je izrečena i bez prisustva publike. U sudnici su bili samo sudija Igor Todorović, advokat Kerim Čelik i tužiteljica Jasminka Knežević.

Za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja dobio je 16 godina, za neukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u saobraćajnoj nesreći dvije godine, ali je Kantonalni sud u Sarajevu izrekao jedinstvenu kaznu od 17 i po godina zatvora.

Tužilaštvo je dokazalo da je Sefić prošao kroz crveno svjetlo očevim Golfom 6 te kako je vozio neprilagođenom brzinom kada je udario djevojke koje su prelazile na pješačkom prijelazu onda kada je bilo upaljeno zeleno svjetlo za pješake. Selma je teškim povredama podlegla na mjestu nesreće, dok je Edita preminula u Klinici urgentne medicine KCUS-a.

Radi se o sudskom procesu koji traje već nekoliko godina. Prvobitno je Sefić u septembru 2018. godine osuđen na 14 i po godina zatvora, ali je Vrhovni sud FBiH naložio ponavljanje postupka zbog određenih povreda u samom postupku.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2“Ono što znamo je da će biti devastirajuće po turizam, uslužne djelatnosti i proizvodnju pretežno zavisnu od uvoza ili izvoza kao i gotovo cjelokupno stanovništvo a posljedično to će ugroziti i finansijski sektor i sistem.

Banjalučanin Damir Miljević, javnosti poznat kao ekonomski analitičar u razgovoru za Novinsku agenciju Patria ističe da u ovom trenutku niko ne može predvidjeti posljedice korona virusa po svjetsku ekonomiju, jer prvenstveno zavisi od toga kako se procjenjuje vrijeme trajanja pandemije a procjene se kreću od tri mjeseca do godinu i po dana.

“Ono što znamo je da će biti devastirajuće po turizam, uslužne djelatnosti i proizvodnju pretežno zavisnu od uvoza ili izvoza kao i gotovo cjelokupno stanovništvo a posljedično to će ugroziti i finansijski sektor i sistem.

Vlade u svijetu sada pokušavaju standardnim mjerama upumpavanja novca u finansijski sektor da spriječe katastrofu ali sad je već jasno da to neće dati željeni rezultat. Stoga se sve veći broj vlada odlučuje za direktne mjere pomoći stanovništvu i privredi kroz poreske olakšice i poreska oslobađanja te odgodu plaćanja drugih obaveza a dio zemalja se sprema da direktno upumpa novac u privredu i ugroženom stanovništvu. Svakako da će sve ovo imati i već ima ogroman uticaj na BiH, njenu ekonomiju i stanovništvo i to prvenstveno zbog toga što smo mala i siromašna zemlja zavisna od uvoza gotovo svega i oslonjena na izvoz dobara i usluga koje nisu od vitalnog značaja.

Pored toga, slabašna privreda, ogroman broj ljudi zavisnih od budžeta, nepostajanje suficita i ozbiljnih robnih i novčanih rezervi, te velika zaduženost u odnosu na GDP, uz nemogućnost korištenja mjera monetarne politike, značajno sužava mogući prostor za brzu i efikasnu intervenciju kako to rade zemlje kao što je Švedska, Irska ili Velika Britanija. Ovo samo znači da vlasti u BiH treba odmah i vrlo ozbiljno pristupe definisanju seta mjera za pomoć privredi i stanovništvu ukoliko postoji želja i potrebno znanje da se izbjegne potpuna ekonomska i socijalna katastrofa. Pri tome nema vremena za čekanje, a ni prepisivanje recepata od drugih zemalja koje nisu u istoj situaciji neće dati rezultat”, kaže Miljević.

Patria: Na koji način bi se najadekvatnije moglo i trebali pomoći BiH?

Najveća pomoć BiH će biti da vlasti, privreda i stanovništvo što prije shvate da u ovoj situaciji, gdje se svi zatvaraju i prvo vode brigu o sebi i svojim interesima, se niko ozbiljno neće baviti sa BiH i njenim potrebama, tako da ne vrijedi čekati, nego treba reagovati i uzeti proaktivan pristup kako unutar zemlje tako i prema onima od kojih očekujemo pomoć, a to su u prvom redu međunarodne finansijske organizacije, EU i naši susjedi.

Za pozdraviti je rješavanje problema blokade teretnog saobraćaja sa Hrvatskom, a sad to isto treba obezbijediti i sa drugim susjedima i regulisati protokole protoka roba.

Sada je najvažnije da se što prije osmisli koncept kratkoročnih i srednjoročnih ciljanih mjera kojima će se na adekvatan način pomoći privredi i stanovništvu da prebrodi pandemiju, karantin i obustavljanje većine aktivnosti.

Patria: Koje su to adekvatne mjere?

Koje su mjere adekvatne, zavisi od toga kako se procjenjuje trajanje pandemije. Po mom mišljenju pandemija će trajati najmanje do septembra ove godine i u tom kontekstu treba kreirati i mjere. Pri tome treba poći od onih koji su realno ekonomski najugroženiji.

Za razliku od većine kolega, ja ne smatram da je privreda najugroženija, nego da su najugroženiji nezaposleni koji su ovom pandemijom izgubili bilo kakvu šansu da u narednih 12 mjeseci dođu do posla i izvora prihoda jer zbog ograničene mogućnosti kretanja i usporavanja svih aktivnosti nisu više u mogućnosti ni da zarade nadnicu na crno.

U tom kontekstu prvo bi njima u narednih 6 mjeseci trebalo obezbijediti mjesečnu naknadu za nezaposlenost u iznosu od najmanje 300 KM kako bi mogli da prežive, a to bi bila i značajna finansijska pomoć ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu. Za ove potrebe trebalo bi izdvojiti ukupno oko 800 miliona KM.

Ovaj novac je moguće obezbijediti iz postojećih budžeta ukoliko se obustave sve planirane investicije koje nisu od vitalnog značaja za funkcionisanje a predviđene su budžetima države, entiteta i kantona. Iznos koji bi nezaposleni dobili, mogli bi vratiti kroz dobrovoljni rad na čišćenjima, uređenjima i drugim javnim radovima kad se za to steknu potrebni uslovi.

S obzirom da bi ovaj novac otišao u ruke nezaposlenih, koji bi ga sigurno potrošili, on bi imao multiplicirajući efekat na ekonomiju kroz podizanje tražnje za robama i uslugama.

Na ovaj način pomogli bi najugroženijima, posredno pomogli privredu a i 17% tog novca bi se vratilo u budžete kroz naplatu PDV-a.

Ono što je apsolutno neophodno je da se pod hitno razgovara sa međunarodnim povjeriocima i dobije moratorij na vraćanje inostranih dugova u naredne 3 godine i obezbijediti dodatna sredstva za podršku budžetima. Na ovaj način oslobodila bi se u budžetima dodatna sredstva koja bi omogućila da učine značajni ustupci privredi i stanovništvu kao što je moratorij na plaćanje poreza na dobit i dohodak u trajanju od 12 mjeseci, uz istovremeni moratorij na isplatu dobiti i dividende, moratorij ili bar smanjenje od 50 % obaveze plaćanja doprinosa za zdravstvo i penziono osiguranje.

Svakako da bi trebalo napraviti precizne kalkulacije oko ovoga, ali to je jedini ispravan put da se pomogne privredi i stanovništvu.

Pored navedenog značajno bi bilo i da stanovništvo i privreda dobiju dodatni period ne kraći od 6 mjeseci na plaćanje obaveza po postojećim kreditima jer po mom mišljenju, s obzirom da su banke pune likvidnih sredstava, ovo ne bi ugrozilo njihovu poziciju pod uslovom da se sa viškom likvidnih sredstava nisu „igrali“ na ino finansijskim tržištima.

Naravno, sve ovo neće biti dovoljno ukoliko BiH ne počne da se oslanja na vlastiti resurs u proizvodnji hrane od koje smo sad uvozno zavisni. Stoga je neophodno upregnuti sve snage i resurse da se ove godine, što više i što prije, poveća poljoprivredna proizvodnja kako ne bi došli u situaciju da imamo manjak hrane za vlastito stanovništvo zbog toga što će druge zemlje vodeći računa o svojim interesima i svom stanovništvu, zabraniti izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao što su to već uradile sa medicinskim.

Svakako da ovo nije detaljno razrađen i konzistentan set mjera adekvatnih za sve ono što nas čeka ali može predstavljati dobru osnovu da se što prije počne reagovati jer svaki dan koji se izgubi teško će se moći nadoknaditi jer će nečinjenje biti puno skuplje čak i od pogrešnog činjenja.

Patria: Kazali ste da poslije ovoga ništa neće biti isto, možete li biti preciniji i konkretizovati ovakav stav?

Pa ova pandemija je napokon pokazala da globalizacija, vladavina velikih korporacija i finansijskih institucija vođenih samo sopstvenim interesima nema odgovor niti na jedan značajan problem pred kojim svijet i jegovo stanovništvo stoji, od manjka hrane, sve većeg siromaštva, preko klimatskih promjena do pojave virusa.

Mnogi ljudi, a i mnoge države će se nakon ove pandemije osvjestiti i okrenuti sami sebi i drugima. Sklapaće se novi politički i ekonomski savezi zasnovani prvenstveno na iskustvima i naučenim lekcijama iz vlastitog i tuđeg ponašanja u vrijeme pandemije.

Mnogima će napokon postati jasno da su u 21. vijeku najznačajniji resursi pitka voda, nezagađeno poljoprivredno zemljište, čista energija, dobar zdravstveni sistem i efikasna država. Pandemija je pokazala da bez obzira koliko novca imate on postaje nevažan, ukoliko nemate sve prethodno navedeno, a ukoliko imate samo za sebe, to vam ništa u karantenu (izolovanosti) ne znači.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

vijecemuftijaNa današnjoj 24. redovnoj sjednici Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je održana u Sarajevu pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića Vijeće je raspravljalo i o novonastaloj situaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa.
Tim povodom, Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini apeluje na sve članove i pripadnike Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da u vremenu kada se svijet suočava sa izazovom širenja koronavirusa pokažu punu odgovornost i samokontrolu.

“Vjerska je obaveza muslimana iskazati brigu i odgovornost za zaštitu svoga zdravlja, zdravlja svoje porodice, ali i svih ljudi. Zato Vijeće muftija još jednom naglašava obavezu vjernika, organa i institucija Islamske zajednice da poštuju preporuke nadležnih državnih organa, kako u domovini, tako i u domovinskim zemljama i bošnjačkoj dijaspori”, navedeno je u saopćenju.

Vijeće muftija je odlučilo da će se, zbog novonastalih okolnosti širenja koronavirusa i zaštite zdravlja ljudi, učiti ezani redovno u džamijama, a da se do daljnjeg obustavlja zajedničko obavljanje dnevnih namaza u džematu (zajedničko obavljanje molitve u džamiji).

Za Islamsku zajednicu i njene pripadnike je iznimno važno da se simbolički očuva institucija džuma-namaza bez da se ugroze životi ljudi.

Imami će se pobrinuti da se džuma-namaz obavlja na način da će obredu prisustvovati imam sa onim džematlijama koje će odrediti imam i džematski odbor. Broj prisutnih na džuma-namazu neće prelaziti broj koji je predviđen mjerama nadležnih organa. Vijeće naglašava da osobe koje spadaju u rizične skupine (starije osobe, hronični bolesnici itd.) ni u kom slučaju ne dolaze u džamiju.

“Kako je svako vrijeme poteškoća istovremeno i vrijeme iskušenja, na vjernicima kao i na njihovoj Islamskoj zajednici je obaveza da pokažu solidarnost i da pomognu drugima, kako bi zajedno prebrodili ovu veliku kušnju. U suočavanju s ovim izazovom ne može biti prostora za sebičnost i pohlepu bilo kojeg člana društva”, stoji u saopćenju.

Vijeće muftija podsjeća sve muslimane da je gomilanje robe i životnih namirnica, naročito ako se to radi kako bi se stvorio monopol i profitiralo, kao i vještačko dizanje cijena haram – strogo zabranjeno djelo i grijeh.

Također, muftije apeluju na sve poslodavce da iskažu poseban obzir prema radnicima koji su izloženi širenju virusa, kao i onima koji imaju obavezu brinuti o djeci koja ne pohađaju nastavu i koja nisu u vrtićima. U tom smislu, Vijeće muftija traži od njih da pokažu suosjećanje i razumijevanje, naročito prema ženama koje su majke, te da prilagode njihove radne obaveze novim okolnostima.

Reisu-l-ulema i Vijeće muftija apeluju na sve nosioce vjerskog autoriteta, imame i profesore da ne posežu za apsurdnim, trivijalnim, neutemeljenim i neodgovornim tumačenjima pojave ove pandemije. Također, apeluju na sve pripadnike Zajednice da ne šire lažne vijesti, niti da se za njima povode, te da ne šire dezinformacije i paniku.

Vijeće muftija pozdravlja brojne inicijative pojedinaca, organizacija, a naročito članova i imama IZ u BiH, koje su pokrenute ovih dana, a kojima se iskazuje solidarnost i nudi pomoć onima koji su je najpotrebniji. Vijeće muftija apeluje da se nastavi sa takvim inicijativama vodeći računa da se ne ugroze vlastiti životi.
Posebnu zahvalnost, kao Zajednica i cijelo društvo, trebamo iskazati prema ljekarima, zdravstvenim radnicima, nadležnim inspekcijskim i sigurnosnim organima.

Islamska zajednica će nastaviti pratiti situaciju sa razvojem pandemije i adekvatno reagirati na sve izazove i biti na usluzi svojim članovima, kao i svim građanima u društvima u kojima djeluje.

(Vijesti.ba)

Stranica 2 od 41

S5 Box