Vijesti iz BiH
BiH

BiH (376)

Ocijeni...
(1 glasova)

imigranti5Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu (USK) se kreće u varijablama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, do straha od eskalacije sigurnosnih, humanitarnih i zdravstvenih razmjera.

Migranti nemaju puno želja osim jedne, a to je prelazak u Evropsku uniju u kojoj vide spas za svoje živote.

Politički predstavnici iz USK smatraju nezamislivim da se ovaj dio Bosne i Hercegovine sam nosi sa globalnim procesima migrantskog izazova čije su rute posljednjih godinu dana ucrtane u ovaj dio zemlje, dok su država i njene institucije nemarne i ne pokazuju interesovanje da se uhvate u koštac sa problemom propustivosti državne granice sa Srbijom.

„Ono što imamo od podataka od Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona o zdravstvenoj situaciji u privremenim migrantskim centrima u kantonu, govore da ti centri moraju da se izmjeste van urbanih zona“, pojasnio je Mustafa Ružnić, premijer USK.

„Čekamo odluku Gradskog vijeća koja će to lokacija biti i idemo u pravcu da se formira prihvatni centar i kako on bude nastajao tako će se migranti postepeno izmještati u njega, da bi se u konačnici zatvorili ovi privremeni prihvatni centri.“
Izmjestiti migrante iz gradova

Sada je već sasvim sigurno da USK, posebno Bihać, postaje neka vrsta sabirnog centra u kojem se migranti gomilaju zbog sve težeg prolaska državne granice sa Republikom Hrvatskom.

Otežavajuću okolnost predstavlja i problem ilegalnog prijevoza migranata i pružanja usluge izdavanja stanova u privatnim režijama kod ljudi koji nemaju registriran obrt za pružanje te vrste usluge.

„Ministarstvo sigurnosti BiH mora povesti računa o tome da se ovaj problem riješi na nivou države kako migranti ne bi dalje pristizali u Bihać. Mi sada tražimo lokacije za novi migrantski centar koje ćemo predložiti Gradskom vijeću koje treba donijeti odluku u vezi s tim i mi ćemo nove migrante koji budu dolazili u Bihać tu smještati, jer ne možemo dozvoliti da nam se po gradu pravi šatorsko naselje“, kaže gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

„Na tu novu lokaciju bi se izmjestio centar BIRA jer sam obećao ljudima da će BIRA funkcionirati samo do nove godine dok se ne renovira Đački dom Borići. U međuvremenu tu se smjestilo 2.000 migranata.“

On dodaje kako je zadnja posjeta zvaničnom Sarajevu za njega i političke predstavnike USK bilo gubljenje vremena jer godinu dana očekuju da im državne institucije pomognu u rješavanju ovog problema, a po tom pitanju se ništa konkretno nije desilo.
Zajednička inicijativa

Odlučni da sami preuzmu stvari u svoje ruke, federalni zastupnici iz USK okupili su se oko zajedničke inicijative koju će kroz Parlamentarnu skupštinu uputiti vlastima bh. entiteta Federacija BiH. S tim ciljem prošle sedmice održali su i radni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Vlade USK-a, Grada Bihaća, Ministarstva unutrašnjih poslova kantona i Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

„Mi kroz inicijativu sazivanja vanredne sjednice Parlamenta Federacije BiH želimo da višim nivoima vlasti prikažemo stvarnu sliku problema migrantske krize s kojom se ovaj kanton suočava tokom proteklih godinu dana. Smatramo da bi se ovaj problem uskoro mogao proširiti na ostale dijelove Federacije BiH, jer prema najavama u našu zemlju uskoro dolazi i novi talas migranata, a Unsko-sanski kanton je premali da bi primio sve te ljude“, kaže zastupnica Azra Hadžić Bećirspahić.

Federalni zastupnik Hamdija Abdić ističe da se usvajanjem ove inicijative obezbjeđuju tek simbolična sredstva za Grad Bihać i Općinu Velika Kladuša u odnosu na ekonomsku štetu koju ovi gradovi trpe. Na ovaj način Predstavnički dom i Dom naroda Federacije BiH pokazao bi volju da barem dijelom obeštete, odnosno pokažu solidarnost prema Bosanskoj Krajini odnosno Gradu Bihaću i Općini Velika Kladuša.

„Ovo je samo jedna kap u moru. Ovo nisu nikakva sredstva. S ovim želimo da se pokaže solidarnost sa građanima Unsko-sanskog kantona i da se građani ovog kantona ne osjećaju zapostavljenim, jer postoji jedna percepcija da Federacija BiH nije nadležna i da nema ništa s tim“, govori on i dodaje:

„Želimo da to potenciramo i da tražimo od Federacije BiH da vodi računa o ovom kantonu jer se on nalazi u njenoj i nadležnosti države BiH, ali moramo na ovom nivou na kojem smo mi, da damo određeni doprinos i da tražimo i dobijemo ono što nam pripada.“

Migracije su veliki izazov ne samo za Unsko-sanski kanton, već i za cijelu državu, smatraju zastupniciUstupljeno Al Jazeeri

Prema riječima zastupnika Mirveta Beganovića, od samog početka talasa migracija i njegovog preusmjeravanja na BiH i njen najzapadniji dio, stvoren je ambijent da ovdje postoji jedna sloboda kakve nigdje u svijetu nema bez obzira na konvencije o međunarodnom pravu i humanitarnom pravu, tako da je ruta usmjerena na Unsko-sanski kanton.

„Osnovni problem jeste to što je rečeno da je problem migrantske krize nadležnost Ministarstva sigurnosti BiH i Ureda za strance BiH. Međutim, imaju nadležnosti koje ima Federacija BiH i koje imaju kantoni i lokalne samouprave koje svojim građnima moraju osigurati prava o javnom redu, miru i okupljanju, te krivičnu i prekršajnu odgovornost na ovom prostoru. Općina Velika Kladuša je veliko i urbano područje koje graniči sa Republikom Hrvatskom“, kaže Mirvić.

„Ova lokacija u Polju gdje je se nalazi Miral odabrana je bez saglasnosti Općine, jer međunarodne organizacije traže samo alternativna rješenja i ne gledaju na posljedice takvog rješenja u smislu da imamo ogroman broj provala i krivičnih prijava, a najbolji primjer toga je smrtnog slučaja u kojem je stradao jedan migrant. Prihvatne centre treba izmjestiti iz urbanih područja i blizine granice, jer nama vraćaju i one migrante koji pređu sa naše strane i one koji uopće nisu naši a došli su nekom drugom rutom.“
Jedinstveno djelovati

Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu postaje vrlo ozbiljan i kompleksan problem u čije rješavanje se moraju uključiti svi nivoi vlasti u BiH, zajednički je stav zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji su prošle sedmice boravili u posjeti Unsko –sanskom kantonu.

„Treba nam jedan akcijski plan za kojeg ćemo tražiti da se on što prije sprovede kako bi se ova situacija ublažila i konačno migrantska kriza stavila pod kontrolu. Nadam se da ćemo u narednih mjesec dana održati jednu tematsku sjednicu na kojoj ćemo raspravljati o ovoj temi“, kazao je Jasmin Emrić zastupnik u Parlamentu BiH iz Unsko-sanskog kantona.

Prema riječima Lazara Prodanovića zastupnika u Parlamentu BiH, problem migracija u BiH samo je refleksija onog što se dešava u svijetu da je nemoguće riješiti ovu krizu bez pomoći međunarodnih organizacija.

„Sve moguće zloupotrebe i eventualnu trgovinu ljudima treba sankcionirati i pronaći rješenje kako da se ojača granica. Mi ćemo kao predstavnici najviših institucija zakonodavne vlasti u BiH raditi na usvajanju svih onih rješenja putem kojih bi se olakšala sveukupna situacija oko migrantske krize“, istakao je on.

Prema mišljenju zastupnika Branislava Borenovića, migracije su veliki izazov ne samo za Unsko-sanski kanton, već i za cijelu državu i potrebno je aktivno raditi na olakšanju trenutnog stanja koje prelazi u neku vrstu humanitarne, zdravstvene i sigurnosne krize.

„Vremena je bilo malo i zakasnilo se s nekim aktivnostima. Zato je vrlo važno napraviti jedan plan u vezi toga šta raditi u narednih pola godine i godinu dana, jer prema informacijama s kojima ja raspolažem, očigledno se neće smanjivati broj ljudi koji pokušavaju da preko ovog dijela BiH dođu do Evropske unije“, kazao je Borenović.

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

aladzaNakon više od četvrt stoljeća otkako je do temelja porušena, fočanska ljepotica ponovno će biti otvorena za sve vjernike.
Foča: Ezan sa Aladža džamije nakon 27 godina

Obnovljenu Aladža džamiju otvorila je Aziza Kurtović, žena koja je u ratu izgubila sina. Nakon rušenja u agustu 1992. godine danas se u obnovljenoj Aladži klanja namaz.

U Foču na prostor ispred Aladža džamije na svečano otvornje danas je pristiglo je hiljade vjernika iz svih krajeva BiH. Svečano otvorenje ponovno izgrađene Aladža džamije centralni je događaj ovogodišnjeg obilježavanja Dana džamija u BiH.

Eric Nelson: Aladža treba biti spomenik pomirenja

Mašić: Aladža se vratila i ispunila ono mjesto kojoj je vjekovima pripadalo

Polovina stanovnika Foče napustilo ognjišta

Učenjem Kur'ana hfz. Nisveta ef. Omerdića počinje današnji program svečanog otvorenja ponovno izgrađene Aladža džamije u Foči, kojem prisusutvuje nekoliko hiljada vjernika iz cijele BiH, visoki domaći i međunarodni zvaničnici te predstavnici Turske i SAD-a, država koje su pomogle i finansirale izgradnju ovog vjerskog objekta.

Šljivo: Aladža džamija je starija od SAD-a

Aladža (Šarena) džamija nakon više od četvrt stoljeća otkako je porušena, danas će ponovo biti otvorena za sve vjernike, a ovaj čin, kako je ranije naglašeno, predstavlja jedan od najvažnijih događaja za islamsku zajednicu, a posebno muftijstvo goraždansko, koje je uz pomoć donatora uložilo velike napore da ovaj značajan i zahtjevan projekat bude doveden do kraja.

Fočanska ljepotica, Aladža džamija danas će ponovno zablistati punim sjajem. Radovi na džamiji privedeni su kraju a u danima pred otvorenje 4. maja radilo se na finaliziranju detalja u što se uvjerila i ekipa Anadolije. Na oslikavanju unutrašnjeg dijela obnovljene Aladže radio je i tim iz Istanbula.

Dio ukrasa oko prozora džamije ostavljen je u izvornom stanju i jedan je od podsjetnika na historiju ove bogomolje, značajne ne samo za vjernike u fočanskom kraju, nego i cijele BiH pa i šire.

Spahić: Aladža je kopča među stanovnicima Foče

Organizatori očekuju dolazak nekoliko hiljada vjernika iz cijele BiH, ali i visoke domaće i međunarodne zvaničnike te predstavnike Turske i SAD-a, država koje su pomogle i finansirale realizaciju ovog veoma značajnog i zahtjevnog projekta.

Najavljena su obraćanja predstavnika lokalne zajednice, goraždanskog muftije, Vakufskih direkcija BiH i Turske Senaida Zajimovića i Adnana Ertema, potom ambasadora SAD-a u BiH Ericka Nelsona, ministra kulture Turske Mehmeta Nuri Ersoya.
Minirana 1992. godine

Nakon više od četvrt stoljeća otkako je do temelja porušena fočanska ljepotica, džamija koja je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u, ponovno će biti otvorena za sve vjernike.

Aladža ponovno krasi Foču zahvaljujući Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske, Vakufskoj direkciji Islamske zajednice u BiH (IZ BiH), te radnicima preduzeća koji su radili na ponovnoj izgradnji.

Karup-Druško: Kad se Aladža vratila, kao da smo se mi svi vratili u Foču

Ranije je najavljeno i da će centralni program obilježavanja 27. noći razamaza biti održan u Aladži.

Srpske vlasti su 1992. godine minirale Aladžu džamiju, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima. Sagrađena je polovinom 16. stoljeća i važila je za jedan od najvrjednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu.
'92 porušene sve fočanske džamije

Aladžu je 1549. godine izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana. Radovi na obnovi zvanično su počeli 2014. godine.

Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Sve su porušene, minirane, a njihovi ostaci su uklonjeni. Dosad su obnovljene i otvorene Atik Ali-pašina džamija i Careva džamija.

Reisu-l-ulema Kavazović u svojoj ramazankoj poruci vjernicima podsjetio je kako će danas, 4. maja, biti otvorena iz temelja obnovljena džamija Aladža u Foči.

Kako je rekao, to je posebna radost i "lijep ramazanski poklon cijeloj našoj napaćenoj zemlji".

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

kisaFederalni hidrometeorološki zavod objavio je vremensku prognozu za idućih nekoliko dana u BiH. Doznajte kakvi nas vremenski uslovi očekuju.

U subotu, 4.05.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Prije podne padavine se očekuju u Hercegovini i Krajini, a u drugoj polovini dana i u ostalim područjima. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C.

U nedjelju, 5.05.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Na planinma će padati i snijeg. U večernjim satima, usljed opadanja temperature zraka, granica padavina snijega ili susnježice u Bosni se može spustiti i do 800 metara nadmorske visine. U Bosni vjetar u jutarnjim satima mijenja smjer na sjever i sjeverozapad. U Hercegovini jugo veći dio dana. Temperatura zraka u Bosni između 5 i 12°C. U Hercegovini jutaranja temperatura zraka između 7 i 12°C, a najviša dnevna temperatura zraka između 13 i 18°C.

U ponedjeljak, 6.05.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno u nizinama sa kišom i pljuskovima. Usljed zahlađenja, granica padavina snijega ili susnježice u Bosni se može spustiti i do 600 metara nadmorske visine. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5°C, na jugu do 9°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 4 i 9°C, na jugu zemlje od 10 do 15°C.

U utorak, 7.05.2019., preovladavaće pretežno oblačno vrijeme. Više sunčanog vremena na jugu zemlje. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 0 i 4°C, na jugu do 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 7 i 13°C, na jugu do 17°C.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

austrijaAustrijska organizacija Privileg objavila je listu 45 deficitarnih zanimanja u Austriji.

Radnici iz zemalja koje nisu članice EU mogu podnijeti zahtjev za crveno-bijelu-crvenu kartu koja je zasnovana na sistemu bodovanja.

Na listi zanimanja su zavarivači, bravari, tesari, izolateri, keramičari, ekonomisti za obradu zarade, keramičari…

Ovaj zahtjev mogu podnijeti radnici iz regiona ako ispunjavaju sljedeće uslove: Ima stručno obrazovanje iz jednog od tih deficitarnih zanimanja (mora se priložiti dokaz o stručnosti).

Ima obavezujuću ponudu za posao u Austriji za koju će dobiti barem minimalnu platu koja je propisana zakonom ili kolektivnim ugovorom i eventualno uobičajeni dodatak koji isplaćuje dotično preduzeće.

Ima potreban minimalan broj bodova u sistemu bodovanja za stručnjake u deficitarnim zanimanjima (55 od mogucih 90).

Detaljna lista obuhvata deficitarna zanimanja i u pojedinim pokrajinama, piše Nova ekonomija.

Na listi zanimanja za kojima je nedovoljna ponuda radne snage nalazi se veliki broj poslova za kvalifikovane radnike kao što su metalostrugari, mašinski tehničari, zavarivači, bravari, limari, tehničari za obradu drveta itd.

Austrijska organizacija Privileg objavila je listu 45 deficitarnih zanimanja u Austriji.

Radnici iz zemalja koje nisu članice EU mogu podnijeti zahtjev za crveno-bijelu-crvenu kartu koja je zasnovana na sistemu bodovanja.

Na listi zanimanja su zavarivači, bravari, tesari, izolateri, keramičari, ekonomisti za obradu zarade, keramičari…

(hayat)

Ocijeni...
(0 glasova)

ratsarajevoNa današnji dan, 2. maja 1992. godine, desila se za mnoge ključna bitka odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine - pokušaj zauzimanja centra grada i ključnih simbola tadašnje Republike BiH, uključujući zgradu Predsjedništva.


Iz današnje perspektive tadašnja akcija JNA, vojske bez države, može se okarakterizirati kao pokušaj državnog udara.

Jedinice Teritorijalne odbrane RBiH i republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova odbili su napad JNA zaustavivši agresora na Skenderiji. Tom prilikom nastali su historijski snimci pobjede koji uključuju zapaljene tramvaje i uništena vozila jugoslovenske armije koja se stavila u službu velikosrpske politike.

Napad na centar Sarajeva uključivao je granatiranje cijelog grada, mada je akcija za cilj imala preuzimanje kontrole nad najvažnijim objektima za funkcionisanje Sarajeva, a time i države.

Teroriziranje Sarajeva i njenih građana tog je dana počelo punom snagom. Grad je bio potpuno odsječen od vanjskog svijeta, a građani su ostali bez telefonskih linija, vode, struje i plina.

Neuspjehom da se odbrana grada uništi, agresor se fokusirao na okolna brda sa već pripremljenim položajima, odakle je teroriziranje nastavljeno sve do februara 1996. godine.

Pored pokušaja napada na Predsjedništvo, vojnici JNA su na sarajevskom aerodromu kidnapovali predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića, kreiravši tako pretpostavke za događaje koji će uslijediti 3. maja, kada je prilikom povlačenja jedinica JNA sa Bistrika, u sklopu dogovora razmjene za šefa države, u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici došlo do pucnjave prilikom čega je ubijeno šest osoba.

 

(Anonimni Nadrealista)

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

tuzlaVijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) odbilo je žalbu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) i potvrdilo prvobitno rješenje RAK-a na osnovu kojeg ta televizija mora platiti kaznu od 3.000 KM za neprofesionalno izvještavanje o tragediji na tuzlanskoj Kapiji.

RAK je, postupajući po brojnim prijavama građana i institucija, među kojima su i prijave Fondacije Istina, Pravda, Pomirenje te Udruženja BH Novinari, utvrdio da je RTRS u prilozima emitovanim 26. januara 2013. godine u Dnevniku i 1. februara 2013. u emisiji Nekad bilo prekršio odredbe člana 5. o pravičnom i nepristrasnom izvještavanju Kodeksa o audio-vizuelnim medijskim uslugama.

RAK je konstatovao da je RTRS “svjesno dovodila u pitanje pravilnost činjeničnog stanja koje je utvrdio Sud BiH u krivičnom postupku protiv generala Đukića, a samim tim i pravilnost donesene sudske presude, premda je bio svjestan da je u vrijeme emitovanja spornih sadržaja ista već bila preispitana u žalbenom postupku, te potvrđena drugostepenom presudom Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Takvim ponašanjem, prema ocjeni Vijeća, žalilac je pokazao svijest i namjeru da dovede u sumnju pravilnost i zakonitost sudske pravosnažne presude, odnosno utvrđenog činjeničnog stanja”.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaNjihov dom je smješten pored korita rijeke Kozice koja protiče kroz ovo mjesto, uljepšava ga i daje mu život. To je rijeka koja je uljepšala mnoga ljeta i Ensari i svim generacijama koje žive u njejnoj ulici. Porodica Hodžić cijeli život se borila protiv odlaganja smeća u rijeku Kozicu, a Ensarin otac je odlagalište medicinskog otpada na njenoj obali očistio i pretvorio u voćnjak. Ali njihova borba za rijeku nije tu stala…Ovo je njihova priča.

Sami u borbi za osnovna prava

«Na rijeci Kozici su već napravljene dvije male hidroelektrane na dijelu koji pripada općini Fojnici. Moj otac je 2014. godine pozvan na sjednicu mjesne zajednice Kaćuni sa temom davanja saglasnosti za izgradnju male hidroelektrane, gdje je bio jedini prisutni koji nije dao svoju saglasnost za izgradnju iste. Ostali članovi radne grupe koji su predstavljali našu mjesnu zajednicu su dali svoj potpis i saglasnost, jer je na navedenoj sjednici izneseno da će investitor ovoj mjesnoj zajednici da pomogne uvođenjem javne rasvjete, plaćanjem električne energije za istu, te sanacijom dijela puta, za šta su im garantovali općina Busovača i Srednjobosanski kanton (SBK). Navedeni investitor projekta je Amer Jerlagić, javnosti poznatiji kao bivši predsjednik elektroprivrede, te i jedan od kandidata za predsjedništvo BiH», počinje priču Ensara Hodžić i nastavlja:

«Moj otac se od tog dana obraćao lično našem načelniku, koji je svaki put garantovao da će biti uz njega i da neće dopustiti radove nadomak naše obiteljske kuće. Međutim, na javnom konkursu 4. februara 2015. godine je objavljeno da se centrala ipak gradi. Na projektu je predviđena gradnja strojarnice, instalirane snage 550kW, na manje od 10 metara od naše kuće. Pošto od lokalnog stanovništva nismo mogli očekivati podršku, jer su prethodno uvjereni da će ovaj projekat donijeti više koristi nego štete, što je apsolutno netačno i neosnovano, moj otac je angažovao advokata da bi zaštitio naša prava, tj, osnovno pravo na život. Poslao je dopise Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK, te Ministarstvu prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, te naravno načelniku opštine Asimu Mekiću pismeno i usmeno nebrojeno puta. Zbog navedene situacije jasno vam je da nismo mogli tražiti potpunu obustavu projekta, ni zaustaviti navedeni "razvoj" mjesne zajednice, te su naši zahtjevi kao savjesnih građana bili da se navedena strojarnica pomakne 100 metara iznad ili ispod našeg dvorišta. Iz navedenih ministarstava jedina osoba koja je ovaj slučaj sagledala realno i racionalno te stala u našu zaštitu bila je ministrica Lejla Salkić. Godinu dana nakon ovoga, 2016. godine urbanističku saglasnost daje Amer Mrako, ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okolišta, povratka i stambenih poslova. Tada se ponovo moj otac obraća načelniku, koji mu daje riječ i garantuje da se sljedeća dozvola, tj građevinska dozvola neće izdati dok se ne ispune naši zahtjevi».

Od ove saglasnosti prolaze dvije godine. U novembru 2018. godine, na adresu Hodžića stiže i rješenje o odobrenju za građenje, odnosna građevinska dozvola koju takođe potpisuje ministar Amer Mrako.

«Važniji mi je komšija nego investitor»

«U ovim danima je bilo jako teško išta razumno i pozitivno razmišljati, sa stalnim pitanjem 'Da li se ovo zaista dešava i da li je ovo zaista moguće?'. Da bi išli naprijed bez zaustavljanja u ovoj borbi inspirisale su nas Žene Kruščice, te grupa ljudi koja je pobijedila i izborila se za rijeku Željeznicu u Fojnici», ističe Ensara.
Asim Mekić, načelnik opštine Busovača i predsjednik Kantonalnog odbora SDA i poslije ove dozvole, Hodžićima garantuje da se neće ništa graditi dok se ne riješi njihovo pitanje. Međutim, u julu 2018. godine, preko puta njihove kuće počinje da se vrši mjerenje tj. počinju radovi na navedenom objektu strojarnice…
«Moj otac se tog dana blagovremeno obratio načelniku, te uputio telefonski poziv Ameru Jerlagiću koji mu je na sve navedeno odgovorio jednom zvučnom rečenicom koja glasi 'Sve je po zakonu'. Kao najstarije dijete odlučujem da se aktivno uključim u ovu borbu, te zaštitim oca od te vrste ljudi koji su već nekada davno, na drugačije načine, uništili živote desetinama hiljada ljudi zarad svojih interese».

Porodica Hodžić je prvo stupila u kontakt sa ženama Kruščice, da se posavjetuju šta i kako dalje. U slučaj uključuju i advokata Brunu Božića, uključenog u pravnu borbu protiv uništenja mnogih rijeka Bosne i Hercegovine.

«On je pokrenuo tužbe protiv dozvola i odluka navedenih ministarstava na Kantonalnom sudu Travniku, od kojih smo svaki put dobili odbijenice. U međuvremenu, radovi su počeli. Kopanja, miniranja...i sve što slijedi da se od jednog savršeno postavljenog prirodnog sistema napravi privatna korist», naglašava Ensara.
Slučaj je predat i Ombudsmenu za ljudska prava, a osim podrške Lejle Salkić, porodica dobija podršku i od Centra za životnu sredinu, te nekoliko komšija svjesnih ovog slučaja.

«Kada su radovi krenuli, pored naše kuće uspijevali smo održavati mir, sve do trena kada su mašine došle do stijene koja se proteže čitavim područjem i ispod temelja naše kuće. Nakon što je naša kuća oštećena prilikom miniranja stijena, obratili smo se nadležnoj inspekciji. Zbog ogromnih vibracija i buke do koje je dolazilo prilikom razbijanja stijene, radovi su zaustavljeni. Sve to smo očekivali i zbog toga je moj otac od početka odbijao da potpiše saglasnost za pravljenje strojare baš na tom mjestu. Naš slučaj je predat Vrhovnom sudu,i od ove borbe ne mislimo odustati. Radovi su zaustavljeni, jer izvođač radova su naše komšije, i ljudi koji su odlučili da ispoštuju moga oca riječima 'važniji mi je komšija nego investitor'. A investitor zajedno sa načelnikom i navedenim institucijama očito ne poštuju ništa osim papira zvanog novac koji upravlja njihovim životima», ističe Ensara.

«Nastavljam ovu borbu, jer ovo je i moja zemlja!»

«U cijeloj ovoj priči, moje sestre, brat i ja ćemo čitavog života pamtiti rečenicu našeg oca ponavljanju više puta u najtežim trenutcima: 'Djeco idite odavde, idite daleko, idite i ne vraćajte se, ovo ovdje je rasulo!'".

Pišem ovu priču, nastavljam ovu borbu, jer ovo je i moja zemlja, jer postoje zakoni koji rade i za nas, koji rade za prirodu i ti zakoni na kraju uvijek pobjeđuju.
Pet godina života pod stresom,da bi se odbranilo osnovno ljudsko pravo na život!

A, koliko njima znače ljudski životi reći će vam ponude koje smo dobijali svih ovih godina: radno mjesto mome ocu; stipendija; utopljavanje kuće,tj. mjenjanje stolarije itd itd. Apsurd do apsurda! Zbog tih apsurda i sistema poremećenih vrijednosti, iz ove divne zemlje otišle su hiljade ljudi, a nakon svega i ja i moje sestre i brat ćemo poslušati svoga oca, otići ćemo tamo negdje gdje je zakon pisan da zaštiti sve a ne samo onog što zakon piše. A ovdje...? Rijeka će stati. Život će u ovom mjestu stati.

Ovo je naša priča, ovo je naša borba, pišem je, jer znam koliko rijeka u ovoj zemlji je planirano da bude uništeno, u ovoj zemlji, i na ovom brdovitom Balkanu.
Pišem je, jer ne mora da bude uništeno, može da bude zaustavljeno! Ne dajte da život stane u vašem mjestu! Ustanite, osvijestite se i recite glasno i hrabro: "Ne dam svoju rijeku!" Ne dajte, zaustavite, bitni ste, vaš glas vrijedi, i mi svi to dugujemo prirodi.

Jer, negdje tamo ljudi se ne boje i ne smatraju sebe pijunima već stubom i osnovom zdravog društva. Negdje tamo, a može biti i ovdje!

Ja sam svoje ovdje napravila tim negdje tamo, i moji roditelji će, nadam se, poslije svega imati miran život i mirna jutra, pa makar morala s ovom pričom i slučajem ići i na međunarodne sudove. Dobro uvijek pobjeđuje. A mjesna zajednica je zamijenila rijeku koja je donosila život u ovu dolinu za komad asfalta. To strašno zvuči, a kako će tek da izgleda ostavljam da vide oni koji će oči da otvore očito tek tada…».

(6yka.com)

ponedjeljak, 29 April 2019 00:00

Bh. trgovci žele slobodan dan za praznike

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciU izuzetno teškim uslovima danas u trgovinama širom BiH radi 150.000 radnika. Jedan ili nijedan trgovac će imati slobodan dan 1. maja, što je slučaj i za druge praznike. Tim povodom Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti danas započinje online protest pod nazivom "Slobodni za praznike".
Predstavnici ovog Sindikata već izvjesno vrijeme pokušavaju alarmirati kompletno društvo te pitanja o teškim uvjetima rada u trgovinama staviti na dnevni red nadležnih, medija i svih koji donose odluke o radnicima u ovom sektoru.

Bez slobodnih dana i pauze

Prošle godine na vrhu liste problema radnika u trgovinama našao se prekovremeni i neplaćeni rad. Godinama unazad mobing je bio naizraženiji problem koji je i danas izuzetno prisutan, naročito u području Hercegovine.

"Neplaćeni prekovremeni sati znače nemogućnost korištenja slobodnog dana u sedmici, nemogućnost uzimanja pauze i slično. Radnici su direktno od nas tražili pomoć. Kada nam pričaju šta ih najviše boli, upravo su to rad za vrijeme praznika i jako male plaće", govori nam Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti.

Prema posljednjim statističkim podacima, prosječna plaća u sektoru trgovine iznosi 653 KM. Ona je rasla u odnosu na prethodne godine, ali Beširović ističe kako nije bilo sistemskih povećanja plaće.

"To su ustvari rezultati nekih ad hoc mjera kojima se poslodavci u ovom sektoru bore zadržati radnu snagu s obzirom da se odljev radne snage u sektoru trgovine počeo vrlo alarmantno primjećivati. Onda se poslodavci koriste raznim metodama, isplatom regresa i drugih stimulacija da povećaju radnicima primanja, a da istovremeno ne budu na gubitku s obzirom da Zakonom o doprinosima još nije promijenjen u smislu da on bude rasterećenje za poslodavca", pojašnjava Beširović.

Danas je najteže pronaći radnike u trgovinama u manjim sredinama, dok podaci Sindikati govore kako se do prije nekoliko godina prilikom otvaranja nekih tržnih centara na jedno radno mjesto znalo aplicirati do 3.000 ljudi, od toga većina sa visokom stručnom spremom.

Poslodavci ne žele radnike u sindikatu

Sindikat trgovine razgovarao je s udruženjem poslodavaca BiH, ali ono što je najveći problem jeste nemogućnost organizovanja radnika u sindikat. Kako kaže Beširović, poslodavci ne žele organizovane radnike u ovom sektoru.

"Poslodavci i sindikat bi trebali biti korektivni faktor za ekonomiju ove zemlje te oni koji će kreirati politiku koju bi trebale provoditi vlade. Nažalost, nedostatak socijalnog dijaloga i činjenica da nema organizovanog sindikata uopće u realnom sektoru su veliki problem. Od 150.000 radnika u trgovinama, 12.700 ih je u Sindikatu. Dakle, čak ni deset posto radnika nisu sindikalno organizovani", ističe Beširović.

Kroz online protest "Slobodni za praznike", cilj Sindikata trgovine jeste prvenstveno da se pitanje prekovremenog i neplaćenog rada u trgovinama konačno zakonski uredi.

Iz Sindikata očekuju kako će konačno sjesti za isti sto sa vladom i poslodavcima kako bi pronašli rješenje koje će biti primjenjivo u praksi.

"Jasno je da ne m ožemo zatvoriti kompletan trgovinski sektor u danima praznika, ali jasno je i da tokom praznika nema potrebe da u dvije ulice radi pet trgovina. Dovoljno je da radi jedan i da na taj način pružimo trgovcima priliku da budu slobodni barem neke od praznika", poručuje Beširović te poziva sve one koji rade u ovom sektoru ili se suosjećaju s radnicima u trgovinama da u 12 sati kliknu na Slobodnizapraznike.com.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kisaVrijeme je potencijalno opasno. Vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali budite na oprezu ako namjeravate prakticirati aktivnosti koje su izložene meteorološkim rizicima. Ostanite informisani o očekivanim meteorološkim uvjetima i izbjegnite moguće rizike.

Gradovi u kojima je na snazi meteoalarm su: Banjaluka, Bihać, Livno, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje i Tuzla.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Intenzivnije padavine očekuju se u Krajini i sjevernim područjima Bosne.

Očekivana količina padavina u tim djelovima je od 10 do 25 l/m2, lokalno i do 35 l/m2. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 18 stupnjeva.

Sutra u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. U planinskim predjelima moguć je i slab snijeg. Jutarnja temperatura od 3 do 9, na jugu od 8 do 13, a najviša dnevna od 9 do 14, na jugu do 18 stupnjeva.

 (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaoTraže se kuvari, konobari, pizza majstori, šankeri, pomoćni radnci u kuhinji... Oglasi za ovakve poslove iskaču na sve strane.

Radnici sa iskustvom odlaze na bolje, sezonski rad u Hrvatsku, a mnogi i za stalno u Sloveniju ili Njemačku.

Nerijetko ugostiteljske objekte napušta cijela grupa radnika, od konobara do kuvara odlazeći na rad u inostranstvo.

Zbog toga su mnogi lokali već mjesecima oblijepljeni oglasima u kojima se traže radnici i kako sad izgleda situacija, neće ih ni pronaći.

Jer, najveći dio poslodavaca u ugostiteljstvu u BiH nepoštuje svoje radnike.

Plaćaju ih mizerno! Tako se plata jednog konobara kreće u prosjeku oko 630 KM.

Neuplaćuju im se doprinosti. Najveći broj ih je prijavljen na minimalac. Moraju da rade po 12 sati, a poslodavac ih plaća za samo 4.

Sve ovo je dovelo do masovnog odlaska ugostiteljskih radnika u inostranstvo.

"I zato, kad poslodavci kažu da nema radnika, bolje da se zapitaju zašto ih nema", kaže Željko Tatić predsjednik Udruženja ugostitelja Republike Srpske.

On u razgovoru za BUKU pita: "Da li je ovdje problem u radnicima ili poslodavcima?"

I odmah odgovara:" Naravno da nije u radnicima. Dok god poslodavci budu maksimalno izrabljivali radnike i za to im plaćali minimalac ljudi će odlaziti odavde".

On priča da su uslovi za rad u većini ugostiteljskihobjekata katastrofalni.

"Ljudi u ugostiteljstvu u cijeloj BiH rade po 12-13 sati. Tako je i u Banjaluci i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru. Nema razlike. Zato kad mi poslodavci kažu kako se u inostranstvu radi puno i da se zato puno i zarađuje, dok su ovdje neradnici... "

Drugo, on nam je iznio i jedan poražavajući podatak koji na najbolji način otkriva pozadinu cijelog problema "nedostatka radnika".

Kako nam je ispričao, čak preko 50 odsto ugostitelja u Banjaluci nema ovjerenu zdrvstvenu knjižicu, a većina ih je prijavljena na minimalac.

"Ovaj podatak je poražavajuć. Za to su krivi i poslodavci i država. Pa, ja radim 30 godina u ugostiteljstvu, a imam oko 5 godina radnog staža. Zato u nedostatku stručnih inspekcijskih organa poslodavci koriste to maksimalno i to na račun radnika. Ovdje niko nema noćni rad u ugostiteljstvu, a ko to radi samo do 22 časa", kaže Tatić i naglašava:

"Ovdje je pitanje da li se radnik poštuje ili ne. Ta priča nema radnika ne pije vode. Ljudi moji, ima radnika, ali prema njima se treba ponašati kao prema radnicima, a ne robovima. Pa da li je normalno da je 500 do 600 maraka plata? Naravno da nije. Neka živi sa tom platom taj poslodavac koji je isplaćuje svojim radnicima", rekao je on.

"Poštujem ja ugostiteljske lokale koji nemaju puno prometa pa rade gazde, ali nemojte više te priče o tome da nema radnika. Ima, ali platite radnika.
Ako nećete zatvorite lokale i pustite ljude da odlaze u Sloveniju ili Hrvatsku."

Tatić kaže da je sa jedne strane i dobro što je došlo do ovolikog odlaska radnika u inostranstvo jer će se napokon nešto morati mijenjati.

"Meni je drago što je do ovog došlo, jer će sad prvi put ugostitelji postavljati uslove za svoj rad. Pa će sad moći i tražiti da budu prijavljeni na puno radno vrijeme, da određuju koliko će da rade i slično", kaže on i dodaje:

"Očekujem da će se uskoro mnogi poslodavci morati odlučiti hoće li da poštuju i plaćaju radnike ili će zatvoriti lokale. Sve je na njima!"

Milovan Matić (6yka.com)

Stranica 11 od 27

S5 Box