Vijesti iz BiH
BiH

BiH (559)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Kašnjenje plaća, prekovremeni rad, čekanje ugovora, neplaćeni rad praznicima i na slobodne dane, uskraćivanje prava na godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo i dalje su gorući problemi radnika u našoj zemlji.
Sve to se dešava pored jasno određenog Zakona o radu, a sve zbog malverzacija poslodavaca koji uspješno zaobilaze zakonske odredbe.

U skladu s podacima sindikata radnika moglo bi se reći kako je prosječan radnik u BiH, uglavnom u realnom sektoru, onaj koji čeka stalni ugovor o radu i stalno obnavlja ugovor na određeno vrijeme, ima jedan dan slobodan u sedmici, radi prekovremeno zbog manjka radnika, nije plaćen za taj rad te u većini slučajeva ima nekoliko dana gosišnjeg odmora kad mu poslodavac to dozvoli. Svaka od ovih stavki u suprotnosti je s odredbama Zakona o radu FBiH i Zakona o radu RS-a.

Ove godine 256 radnika bez ugovora u KS

Inspektori rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo u prethodnoj godini izvršili su ukupno 3.298 inspekcijskih nadzora, od čega 1.162 inspekcijska nadzora na osnovu dostavljenih prijava građana.

Tako je zbog kršenja propisa iz oblasti radnih odnosa izdato ukupno 1.040 prekršajnih naloga u iznosu od 636.768 KM, a pred nadležnim sudom pokrenuta su četiri prekršajna postupka. U istom periodu inspektori rada na području KS otkrili su 450 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.
U prvih devet mjeseci ove godine sarajevski inspektori rada izvršili su 3.037 inspekcijskih nadzora od kojih je 1.171 nadzor izvršen prema zahtjevima građana, odnosno radnika. S tim u vezi, izdato je ukupno 789 prekršajnih naloga u iznosu od 541.488 KM i podnesena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Od januara do septembra ove godine inspektori u KS zatekli su 256 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.

Analizirajući prijave koje stižu do inspekcije, govori nam glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić, najveći broj prijava podnose nepoznate osobe ukazujući na okolnosti rada bez ugovora, neisplaćivanje naknade za prekovremeni rad, neisplaćivanje plaće, uskraćivanje prava na korištenje godišnjeg odmora…

"Evidentno je da radnici tek nakon prestanka rada prijavljuju kršenje prava iz radnog odnosa koja su se dešavala za vrijeme trajanja radnog odnosa. Nije rijedak slučaj da radnici prijave kako su nezakonito dobili otkaz, a onda se tokom kontrole utvrdi da nije riječ o otkazu ugovora o radu, već o prestanku ugovora o radu zbog isteka roka na koji je zaključen", kazala nam je Brdarić.

Ništa bolja situacija nije ni u Tuzlanskom kantonu gdje su inspektori rada prošle godine prilikom 3.429 nadzora zatekli 1.075 radnika bez regulisanog radnopravog statusa u skladu sa zakonom. Stoga su u 2018. na području TK izdata 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM.

Od januara do kraja septembra ove godine tuzlanski inspektori otkrili su 709 radnika bez zaključenih ugovora o radu.

"Naši inspektori kontinuirano vrše nadzore u svim oblastima rada pri čemu je prioritet posvećen kontroli radnog angažovanja zatečenih osoba te kontroli zakonskih odredbi koje se odnose na prekovremeni rad i isplatu plaće u zakonski propisanom roku", kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Inače, kako piše u Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Inspekcija rada RS-a je za devet mjeseci ove godine izvršila 3.937 kontrola, od čega je 1.314 bilo s utvrđenim nepravilnostima zbog čega je izrečeno 1.007 upravnih mjera, izdato 377 prekršajnih naloga u vrijednosti od 732.150 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 79 prekršajnih prijava.

"Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na obračun i rokove isplate plaća i naknada, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu te provođenje mjera zaštite na radu. Posebna pažnja svih nadležnih inspektora Inspektorata RS-a usmjerena je na suzbijanje neprijavljenog rada, odnosno 'rada na crno'. Ove godine 287 radnika u RS-u nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja", kazali u nam iz Inspektorata RS-a.

Angažovanje radnika na crno, dodaju iz Inspektorata RS-a, najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

Pored redovnih kontrola, inspektori rade i u popodnevnim smjenama, vikendom, kao i u saradnji s drugim nadležnim organima.

"Za radnike je veoma važno da se informišu o rokovima u kojima se mogu obratiti inspekciji rada jer je Zakonom o radu propisano da se radnik može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede. Nakon isteka tih rokova, radnik zaštitu svog prava može tražiti samo sudskim putem", ističu iz Inspektorata RS-a.

Zloupotreba ugovora na određeno vrijeme

Pored prijavljivanja slučajeva inspekciji, brojni radnici koji se nađu na meti zloupotrebe poslodavaca traže pomoć od Saveza samostalnih sinidkata BiH. Najviše se žale, saznajemo iz saveza, na zloupotrebe zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme.

"Veliki broj poslodavaca zloupotrebljava odredbe Zakona o radu te radni odnos na neoodređeno i određeno vrijeme stavlja u ravnopravnu poziciju, odnosno ne utvrđuje bilo kakve izuzetke, odnosno opravdane razloge za zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, osim u slučaju stručnog osposobljavanja pripravnika kada se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme. U okviru mjera za sprečavanje zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme, zakonom je utvrđeno pod kojim uslovima će se ugovori o radu smatrati ‘uzastopnim’ te kada će se smatrati ugovorima na neodređeno vrijeme. Iako zakon nije utvrdio da radni odnos na određeno vrijeme nije izuzetak u odnosu na radni odnos na neodređeno vrijeme, kao mjera sprečavanja zloupotrebe utvrđeno je samo vremensko ograničenje u pogledu najdužeg perioda, to jeste period od tri godine. Uslov da se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme vezan je za nepostojanje prekida rada, odnosno prekidi kraći od 60 dana ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod obnovljenog, odnosno uzastopnih ugovora o radu. Iako pojedini poslodavci prave prekide rada duže od 60 dana, postoji i veliki broj poslodavaca koji ispunjenjem ovih uslova ne ponude radniku zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a što su obavezni", pojašnjavaju nam iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Posljednjih godina zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme postalo je pravilo u BiH, dodaju iz Saveza te stoga veliki broj radnika nikad ne uspije zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme ili dobiti stalni ugovor.

Neplaćeni prekovremeni rad je još jedna zloupotreba poslodavaca kojoj su izložene hiljade radnika u BiH, a o čemu se vrlo malo govori.

Zakonom o radu propisano je da je prekovremeni rad izuzetak od punog radnog vremena koje traje 40 sati sedmično, a kojem radnik na zahtjev poslodavca može biti izložen samo u slučajevima više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe. Međutim, iako bi poslodavac samo u nepredviđenim situacijama koje nije mogao izbjeći mogao ostavljati radnika duže na poslu, prekovremeni rad postao je redovna pojava koju poslodavac najčešće koristi kako bi nadoknadio nedostatak radne snage, ističu iz saveza.

"O povećanju plaće temeljem prekovremenog rada suvišno je govoriti s obzirom na to da veliki broj poslodavaca ne samo da ne vodi evidenciju o radnom vremenu, već ne uručuje ni obračun plaća na kojim je evidentiran prekovremeni rad. Gotovo ista situacija je i u slučajevima isplate za noćni rad i rad tokom praznika", dodaju iz saveza.

Nema kolektivnih ugovora

Prekovremeni rad slijede kašnjenje isplate plaća i doprinosa te isplate otpremnina u slučajevima otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, kao i nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora i porodiljskog odsustva te nezakonitog otkaza ugovora o radu.

"Posebno zabrinjavajući problem predstavlja nepokrivenost kolektivnim ugovorima kojim bi se trebala urediti materijalna prava radnika, tako da su radnicima uskraćena određena prava koja bi imala uticaj na njihov ekonomsko-socijalni položaj. Zbog nepostojanja kolektivnih ugovora, poslodavci sami općim aktima utvrđuju prava radnika, što im omogućava propisivanje zakonskog minimuma. Tako veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću, a razliku daju 'na ruke', čime su radnici znatno oštećeni", ističu iz saveza.

Zbog svih zloupotreba poslodavaca pojedini radnici traže reakcije nadležnih, dok je veliki broj onih koji šute u strahu da će izgubiti posao, zbog čega se vjeruje da je broj poslodavaca koji krše Zakon o radu dosta veći od onog koji je prikazan u inspekcijskim nalazima. Iz Saveza nam govore kako je to posebno naglašeno u manjim kantonima gdje postoje primjeri očiglednih kršenja prava radnika, ali koja tokom inspekcijskog nazdora ne budu utvrđena.

"Takva praksa pogoduje poslodavcima koji smišljeno zloupotrebljavaju zakonske propise znajući unaprijed da takva njihova aktivnost neće podlijegati bilo kakvim sankcijama. Radnici na taj način gube povjerenje u institucije sistema i rješavanje nastalog spora traže putem pravosudnih institucija. Iako sudska praksa pokazuje da su u najvećem broju slučajeva radnici bili u pravu, naplata štete po presudama postaje daleko složenija", kazali su nam na kraju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ovakav položaj radne snage te odnos poslodavaca prema radnom zakonodavstvu u BiH, kako smo ranije pisali, dovodi do sve češćeg sagorijevanja na radnom mjestu, stresa, depresije, anksizonosti i uništavanja mentalnog zdravlja radne snage u BiH. Ali, pored brige o egzistencijalnim problemima, psihofizičko zdravlje daleko je od prioriteta građana Bosne i Hercegovine.

Ipak, koliko je Bosancima i Hercegovcima dogorjelo i koliko su sagorjeli od teških uslova rada, dovoljno govori činjenica da je samo u prvoj polovini 2019. godine našu zemlju napustilo 30.000 ljudi.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihJosip Juratović, poslanik u Bundestagu, kritikovao je vlast u Bosni i Hercegovini za stanje u zemlji. "Građani, posebno mladi, moraju se otrijezniti i shvatiti da su stranke sa nacionalnim predznakom najveći neprijatelj svog naroda", poručio je.

Gospodine Juratoviću, u Stuttgartu ste prisustvovali okupljanju uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u Njemačkoj i susjednim zemljama. Šta ovakva okupljanja znače za budućnost ne samo BiH nego kompletnog Zapadnog Balkana?

Već dugo prisustvujem ovakvim skupovima. To su jako bitni skupovi na kojim se susreću uspješni ljudi koji su porijeklom sa Zapadnog Balkana. To je neka vrsta snage. Osjeća se da nas ima mnogo koji smo uspješni vani. Jako bi mi bilo drago ako bi se taj uspjeh prenio i na zemlje iz kojih potječemo. Upravo sada, u situaciji gdje mnogo mladih odlazi i napušta zemlju, bilo bi dobro kada se ta energija i iskustva, koja se pokupe u inostranstvu, prenesu u zemlje našeg porijekla. Jedan od glavnih ciljeva Berlinskog procesa je jačanje tržišta u regiji i jačanje infrastrukture. Manje-više se sve okreće oko ekonomskog procesa i uspjeha i mislim da bi to iskustvo sada bilo potrebno prenijeti upravo u te zemlje gdje bi se konačno pokrenula ekonomija, dakle da motor krene iz tih zemalja, kako ljudi ne bi odlazili.

Pomenuli ste Berlinski proces. Da li ste zadovoljni rezultatima koji su do sada postignuti i koji su najveći problemi s kojim se susreće Berlinski proces?

Ja sam jedan od, ne mogu reći inicijatora, ali nosilaca ideje tog Berlinskog procesa i jako sam trijezan postao po tom pitanju jer imam osjećaj da su, kada govorimo o Berlinskom procesu, to manje-više susreti na najvišem nivou. Što se tiče realizacije tamo dogovorenog, sve je presporo jer jednostavno u regiji upravo nema onoga što je najpotrebnije, a to je regionalna suradnja na privrednom planu, a oko toga, što je i logično, stoji politika. Politika mora jasno dati signal da želi jačati tržište u cjelokupnoj regiji. Tu imamo ogromne nedostatke i jako sam nezadovoljan sa onim što je do sada postignuto i kojom se brzinom sve pokreće. Vidite, zemlje u regionu svake godine napuštaju stotine tisuća mladih ljudi, odlaze cijele obitelji jer jednostavno više nemaju vjeru u budućnost i mislim da je politika tu prije svega odgovorna za to ali i da politika konačno sada mora početi, konkretno u regiji surađivati i stvarati tržište i time platforme za uspješan biznis i investicije ili će polovina mladih napustiti tu regiju.

Građani se moraju osvijestiti

Na Zapadnom Balkanu, posebno u onim zemljama koje nisu članice EU se sa nestrpljenjem očekuje novi zakon o useljavanju u Njemačku. Mnogi na Zapadnom Balkanu sjede na spakovanim koferima.

Znam da će mnogi napustiti regiju, ali ja ne mogu iz Njemačke u kojoj se dobro živi reći čekajte da dođu bolja vremena To je jedan od razloga zašto se pod hitno mora nešto poduzeti da se u regiji stvori perspektiva za ljude. To prije svega mora odraditi politika. Moram iskreno reći da je politika jedna strana, međutim, građani i društvo su druga strana te medalje. Građani i društvo permanentno biraju politike koje upravo više od 25 godina održavaju takvo stanje. Ne znam kada će se jedanput taj narod osvijestiti. U svakom slučaju je potrebno da se konačno osvijestimo i da znamo i da shvatamo da su stranke koje nose nacionalni predznak, bez obzira koje nacije, da najveći neprijatelji svojih naroda.

Stiče se utisak da građani, posebno mladi, bježe od problema jer smatraju da ne mogu ništa promijeniti. Kakva su vaša iskustva sa mladima i političarima sa Zapadnog Balkana? Ima li potencijala među mladim?

Mislim prije svega da imamo političare koji su prije svega nastali kroz stranke ali na taj način da su bili poslušni vođi. Nemamo demokratskih stranaka i u strankama nemamo dovoljno ljudi koji imaju određene kvalitete i sposobnosti.Zato imamu politiku kakvu imamo. A narod bira onu politiku kakva se nudi. Tu je ustvari najveći problem. Politikom sam se počeo baviti sa 16 godina jer sam bio svjestan da ako želim bolju budućnost moram se angažirati. To je upravo najveći problem jer se mnogo mladih angažuje u različitim nevladinim organizacijama, inicijativama i organizacijama, a premalo u političkim strankama. Lijepo je iz nevladinih organizacija kritikovati postojeće društvo, ali gdje je transmisija u stranci jer na kraju krajeva u parlamentima sjede parlamentarci koji su iz stranaka. Druga stvar, posebno što se tiče BiH, mi nemamo sposobne parlamente. Parlamenti su manje-više nefunkcionalni zato jer su pod kapom tih nacionalnih vođa stranaka. Parlament kao najviši organ demokratskog sistema koji je i reprezent naroda je nefunkcionalan. Tome treba posvetiti puno više pažnje.

U čemu je problem?

Problem je u tome da društvo mora pokušati tražiti alternative. Poduzetnici su tu najiskusniji. Ako jedan biznis ili sistem ne funkcionira, oni onda traže novi. Ako neki biznis propadne onda se iz toga uči i pokušava se naći alternativa. Tako nešto se mora početi razvijati u društvu. Sami moramo graditi društvo. Jedno vam sigurno mogu reći: izvana niko dolje neće moći izgraditi društvo. Mi izvana možemo dati pomoć i sugestiju, ali na kraju krajeva 90% posla moraju dole odraditi. Apsolutno ne prihvatam kritiku da je za postojeću situaciju, da li u BiH ili u cijeloj regiji kriv neko izvana, bilo da je riječ o Amerikancima, Rusima, Kinezima, a na kraju krajeva i EU. To je obmana. Takve priče su obmana od onih koji nemaju alternativu.

U BiH nemamo s kim razgovarati

U zemljama Zapadnog Balkana se ponekad čuje da je EU, ali i Njemačkoj, dosta više problema na Zapadnom Balkanu. Da li EU i Njemačkoj više dosta Zapadnog Balkana?

Nije nam dosta Zapadnog Balkana. Međutim, činjenica je da momentalno, ako gledamo na globalne razmjere, postoje druga žarišta. Ali, budimo iskreni. S kime da pregovaram u BiH? Nemamo uspostavljenu vladu. Uspostavili su parlament da bi dobili plaće, ali nema vlade. Dakle, imate neku tehničku vladu koja se fino ukomotila i koja želi tako ostati vijeke vjekova. Ustvari, mostarska situacija prelazi na cijelu BiH, barem na Federaciju BiH. Sada mi recite s kim treba da pregovaram? Koga trebam uzeti za sugovornika, jer nemam vladu koja je izabrana na zadnjim izborima. Na kraju krajeva dolazimo u poziciju da su nam isti sugovornici već 20 godina. A to su ljudi koji su iz stranaka sa nacionalnim predznakom i koji nam stalno govore da je drugi kriv. Druga strana je kriva. Ko je god rješenje ponudili uvijek se nađe problem. Ustvari, tamo se ne traži rješenje jer se traži način kako zaobići rješenje koje se nudi sa bilo koje strane. Jer je njihovo rješenje za njih najbolje rješenje.

Juratović: Stečeno znanje u inostranstvu primijeniti u zemljama porijekla

Njihovi žiroračuni su debeli, imaju vile, imaju kojekakve biznise u sjeni. Zašto bi oni htjeli u EU? Oni se plaše sindroma Sanader. Zamislite da uvedemo Poglavlje 23/24. Pola njih bi možda završilo u zavoru. Barem tako mislim. Dakle, oni ne žele u EU. To je sve obična laž i priča. Oni pričaju da žele u EU, a mole boga da do toga nikada ne dođe. To je činjenica. Dakle, ako se to zna, onda narod konačno mora pokušati pronaći alternativu. Jedino ako i narodu odgovara taj sustav. I to je pitanje. Mnogima je u tom sustavu očigledno lagodno. Ne moraju razmišljati. Negdje tamo rade kao činovnici, pa nešto zarade na crno i fino se živi. Zašto bi se neko trudio i mučio ako može lagodno živjeti. To je društveni problem i oko toga se moraju konačno pozabaviti mladi. Jer na kraju krajeva neće moći svi otići vani. I ja sam izašao. Ja sam sada uspješan. Ali sam počeo u lančanoj proizvodnji. I prvo sam bio neka vrsta sluge. Moraju znati da rijetki uspijevaju. Uglavnom su građani drugog reda, nedovoljno plaćeni i iskorištavani. Ako im je to draže, ako ima je maćeha draža od majke onda im ja ne mogu pomoći. Razlika između omladine nekada i sada je što se današnja omladina ne bori. Oni napuštaju zemlju i to je tragedija. Ne znam šta će biti. Mene jako zabrinjava cijela situacija. Sustavi to neće izdržati. Pojavljuje se situacija gdje se bojkotuju parlamenti, gdje se ne izlazi na izbore... To je apsolutno pogrešan put.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaNjemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas našao se na udaru kritika jer je tokom nedavnog boravka u Turskoj ignorirao prijedlog ministrice odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer za uspostavljanje "sigurnosne zone" u Siriji.

On je ideju ministrice odbrane nazvao "nerealnom", što je naišlo na podršku šefa turske diplomatije Mevluta Cavusoglua.

Međutim, političari iz Kršćansko demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel kritizirvali su Maasovo ponašanje tokom boravka u Turskoj.

Maas je član Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koja je koalicioni partner CDU-a, prenosi Tanjug.

"Ministar vanjskih poslova više je brinuo o vlastitom izgledu u Turskoj nego o ljudima na sjeveru Sirije. O tome ne treba ni govoriti, jer njegovo ponašanje samo sve govori", naglasio je generalni sekretar CDU-a Paul Ziemiak.

'Sramotan trenutak za vanjsku politiku'

Tokom vikenda su Maas i Cavusoglu zajedno kritizirvali prijedlog ministrice Kramp-Karrenbauer.

Drugi zvaničnik CDU-a Norbert Rottgen također je kritizirvao ponašanje Maasa i smatra da je to "sramotan trenutak za njemačku vanjsku politiku".

Prema njegovim riječima, "Turska izvrši invaziju u Siriji i pri tome prekrši međunarodno pravo, a šef njemačke diplomatije ode u Ankaru da potvrdi da međunarodna 'sigurna zona' pod okriljem mandata Ujedinjenih naroda nije dobra ideja".

Lider njemačke Liberalne slobodne demokratske partije (FDP) Christian Lindner smatra da je Maas iskoristio odlazak u Tursku da bi spor iz koalicije oko Sirije iznio na svjetsku scenu.

On je dodao da kancelarka treba pojasniti stav administracije.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnikNaime od 190 zemalja, koliko je rangirano prema Svjetskoj banci o regulativi poslovanja (Doing business) Bosna i Hercegovina zauzela je 173. mjesto.

Zanimljivo je napomenuti da je susjedna Hrvatska zauzela također visoko 150.mjesto, tako da je naša zemlja i Hrvatska, ali i Pojasa Gaze, Konga, Gambije i Tanzanije.

 

Kazahstan, domovina izmišljenog reportera Borata, je bolja od Bosne i Hercegovine za nevjerovatnih 136 pozicija i zauzima visoko 37.mjesto.

Analiza izdavanja građevinskih dozvola u izvještaju Doing Business rađena je na bazi gradnje skladišta vrijednog 490,426.50 KM u Sarajevu.

Za dobijanje dozvole, prema Doing Businessu, potrebno je 180 dana a troškovi čine čak 20% troškova od vrijednosti skladišta, dok je prosjek zemalja Evrope i Centralne Azije 4 posto, a zemalja OECD-a s visokim dohotkom samo 1,5 posto.

Ocijeni...
(0 glasova)

djecaPrema podacima centara za socijalni rad u BiH za 2018. godinu, koje je objavila Agencija za statistiku, skoro 130.000 maloljetnika koristi usluge socijalne zaštite u našoj zemlji. To znači da se svako peto dijete nalazi na evidenciji centara za socijalni rad kojih u BiH ima 117.
Na evidenciji je približno jednak broj muške i ženske djece, a najviše ih je u kategoriji ugroženih porodičnom situacijom i osoba u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba. Najveći broj djece, blizu 40.000, je uzrasta od 7 do 14 godina.

Predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH Mirnes Telalović poručuje da su to zabrinjavajuće činjenice i da prikazuju realnu sliku o ekonomskom stanju velikog broja građana BiH.

"Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom FBiH, kao i kantonalnim zakonima iz ove oblasti propisano je pravo na dječiji doplatak. Ovo pravo je pravo iz socijalne zaštite, a korisnici prava na dječiji doplatak su porodice koje se neposredno brinu o djetetu, čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 15% od prosječne neto plaće kantona. Cenzus se ne odnosi na porodice koje se brinu o djetetu bez oba ili jednog roditelja, porodice koje imaju dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju i porodice u kojoj dijete ili jedan od roditelja imaju najmanje 60% oštećenja organizma. Ovo pravo se ostvaruje po svakom djetetu uzrasta do 15. godine života i dalje sve dok je na redovnom školovanju, a najdalje do 27. godine života. Najveći procenat maloljetnika korisnika socijalne zaštite ostvaruje ovo pravo", kazao je Telalović za Klix.ba.

Pored ovog prava, dodao je, značajan broj maloljetnika koristi pravo na smještaj u ustanove socijalne zaštite. Ovim pravom zbrinjavaju se djeca bez roditeljskog staranja, djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama.

Sve više slučajeva zapuštanja djece i nasilja u porodici

U BiH je 597 djece bez oba roditelja, a 34 djece nepoznatih roditelja. Njih 579 su djeca napuštena od roditelja, dok 743 djece ima roditelje spriječene da obavljaju roditeljsku dužnost. Na evidenciji je 2.520 djece roditelja koji ih zanemaruju ili zlostavljaju te 7.635 djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama.

"Nažalost, sve je veći broj maloljetnika koji se zbrinjavaju zbog odgojnog zanemarivanja i zapuštanja, zbog nasilja u porodici, zatim poremećaja u ponašanju. Svi ovi podaci ukazuju na činjenicu kako bismo trebali posvetiti veću pažnju očuvanju i jačanju porodice i porodičnih odnosa kao i pravovremenom prepoznavanju i prevenciji rizičnog ponašanja djece i mladih", kaže naš sagovornik.

Više od 15.000 djece u BiH ima smetnje u psihičkom i fizičkom razvoju, a blizu 1.000 ima poremećaje u ponašanju i ličnosti. Više od 5.500 su maloljetnici društveno neprihvatljivog ponašanja, 771 ih je sklono skitnji, 1.344 prosjačenju, a 116 prostituciji.

Telalovića smo pitali i jesu li socijalne mjere u BiH dovoljno snažne i uređene.

"Socijalna zaštita u Bosni i Hercegovini vrlo je kompleksan sistem. Na nivou države ne postoji niti jedna ustanova socijalne zaštite, niti je propisana njena nadležnost. Socijalna zaštita je propisana i data u nadležnost entitetima i Distriktu. U Federaciji BiH je dodatno spuštena na kantonalne nivoe, te je data mogućnost lokalnim zajednicama da prošire socijalna prava. Ovako uređen sistem nedovoljno je efikasan, prava i visine naknada po pravima su neusklađena i nejednaka i ovisna su o ekonomskim mogućnostima kantona, čime su korisnici dovedeni u diskrimisan položaj. Sistem funkcioniše na osnovu ostvarenog prava, a ne prema stvarnim i realnim potrebama korisnika. Često je pojava da korisnici ostvaruju ista prava sa različitih nivoa upravo zbog nepostojanja adekvatnih sistema praćenja. U jednom ovako postavljenom sistemu, kolika god da su izdavanja za socijalna prava, nedovoljna su", istakao je predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH.

On je dodao da je, ako se analiziraju budžeti, vidljivo da se značajna sredstva izdvajaju za socijalna prava te da se postavlja opravdano pitanje kako ih adekvatno usmjeriti.

Cjeloživotno davanje je neodrživo, neophodne su reforme

Telalović je uvjeren da je ključ u adekvatnim reformama koje će biti usmjerene na transformaciju sistema - na identifikovanje realnih potreba pojedinaca i porodica, targetiranom davanju u cilju prevazilaženja životnih poteškoća s jedne i uspostavljanja realnih pretpostavki, socijalne rehabilitacije pojedinca i porodice po principu pomoći do samopomoći sa druge strane, kao ključnih pravaca razvoja sistema socijalne zaštite.

"Cjeloživotno davanje, osim kategorijama koje zaista ne mogu doprinositi u ostvarivanju osnovnih životnih potreba, u današnjim društvenim okolnostima, je neodrživo. I centri za socijalni rad kao nosioci sistema socijalne zaštite trebaju što prije mijenjati metodologiju pružanja usluga, a djelatnost prilagoditi novim trendovima i potrebama korisnika i društvenog razvoja", poručuje.

U izvještaju Agencije za statistiku je navedeno da je u 177 centara za socijalni rad u BiH zaposleno ukupno 1.552 ljudi, od čega je 528 socijalnih radnika, 59 pedagoga, 97 psihologa, 19 defektologa...

Broj korisnika njihovih usluga sve je veći, rad s njima sve je zahtjevniji, a često im se delegiraju i poslovi koji ne bi trebali biti u nadležnosti centara za socijalni rad.

"Korisnici socijalnih prava potpuno opravdano traže pažnju, razumijevanje i podršku. Nažalost, često centri za socijalni rad građanima postaju zadnja nada u rješavanju njihovih nagomilanih, porodičnih i egzistencijalnih problema. Centri za socijalni rad postaju mjesta gdje mogu reći sve što ih tišti, žaliti se na sistem, iskazati svu svoju ljutnju i nemoć zbog čega često ispoljavaju verbalnu, u zadnje vrijeme i fizičku agresivnost. Rad u centrima za socijalni rad i ostalim ustanovama socijalne zaštite je rad sa živim ljudima, ljudima sa životnim problemima. Adekvatna podrška zahtijeva stručan pristup i rad. Stoga je jako važno da radnici koji rade u ustanovama socijalne zaštite budu stručni i edukovani, osposobljeni za profesionalan rad. Rad u ustanovama socijalne zaštite nije humanitarni rad, to je stručan profesionalni rad", pojašnjava Telalović.

Nekompetentni radnici kao poseban problem

On naglašava da samo stručan i edukovan socijalni radnik može adekvatno i pravovremeno prepoznati problem i znati kako ga riješiti.

"Ovaj segment nikako da postaje jasan donosiocima odluka koji zapošljavaju osobe, smatrajući da svako može raditi ovakve poslove. Sistematizacije radnih mjesta treba raditi prema potrebama korisnika i djelatnostima ustanova, a ne da budu podređene zapošljavanju kadrova koje treba zbrinuti. Zbog svega navedenog, u ustanovama socijalne zaštite sve je manji broj socijalnih radnika. Mijenjaju se sistematizacije, na njihova mjesta zapošljavaju se radnici drugih stručnih profila koji nisu educirani za poslove socijalnog rada i provođenja mjera socijalne politike. Danas već postoje slučajevi da se na poslovima starateljstva, maloljetničke delinkvencije i primjeni odgojnih preporuka i mjera i slično zapošljavaju potpuno nekompetentni stručni profili koji ne poznaju sistem socijalne zaštite, osnovne principe, metode i tehnike u radu. U ovakvim okolnostima teško je očekivati bolji sistem. Ko će predlagati mjere i aktivnosti na unapređenju sistema, na osnovu čega, ko i kako da ih realizuje?", pita Telalović.

Zbog svega toga centri uglavnom reaguju sekundarno, odnosno bave se posljedicama. Preventivni rad, iako izuzetno važan, gotovo je zapostavljen. Programi primarne prevencije skoro da i ne postoje, nema vremena ni adekvatnog kadra da ga realizuje.

"Primarna prevencija, rad sa porodicama i djecom u riziku, korištenje medija u pozitivnom smislu se vrlo malo ili gotovo nikako koriste. Da ne spominjemo istraživačke projekte kojim bi se identifikovali uzroci, te u skladu s tim izrađivale strategije, poduzimale mjere i slično. Potrebno je što hitnije naći prostora i mehanizme kako i na koji način provoditi preventivne politike i programe. Ne moraju se samo centri za socijalni rad baviti preventivnim radom. U ove aktivnosti mogu i trebaju se uključiti fakulteti, studenti, ministarstva, NVO i drugi", poručuje naš sagovornik.

On je također naglasio pitanje sigurnosti uposlenika u sistemu socijalne zaštite, nakon nedavnih dešavanja u Hrvatskoj i Srbiji.

"Skoro svakodnevno su uposlenici u sistemu socijalne zaštite izloženi verbalnim napadima, u zadnje vrijeme sve su češći i fizički, prijetnje su svakodnevna pojava. Stoga, smatram vrlo važnim da viši nivoi vlasti što prije donesu zakonske pretpostavke kojim će se osigurati status službene osobe uposlenicima u sistemu socijalne zaštite. Mi smo kao Savez socijalnih radnika FBiH već uputili inicijativu nadležnom federalnom ministarstvu. Molimo nadležne iz federalnog ministarstva rada i socijalne politike da što prije upute u proceduru Zakon o djelatnosti socijalnog rada kojim će se uređuje osnivanje komore, pitanje licenciranja i stručnog usavršavanja. Pitanje sindikalnog organizovanja uposlenika u sistemu socijalne zaštite je nešto čime se moramo baviti u narednom periodu. Nedovoljan broj stručnih radnika, neadekvatni prostorni kapaciteti, pitanje stručnog usavršavanja su također problemi sa kojima su uposlenici u sistemu socijalne zaštite svakodnevno suočeni", kazao je na kraju razgovora za Klix.ba Mirnes Telalović, predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH.

(klix.ba)

nedjelja, 27 Oktobar 2019 00:00

Počinje uništavanje oduzetih vozila u BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

auto5Uništavanje oduzetih vozila, koja su se više od 15 godina nalazila po skladištima širom BiH, počeće u narednih 30 dana.

U tom periodu biće uništeno 889 vozila od ukupno 2.703 pravosnažno oduzeta i predviđena za uništavanje, piše "Avaz".

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević rekao je da je riječ o 460 vozila u Regionalnom centru UIO u Mostaru i 429 vozila u regionalnom centru u Sarajevu, te da bi njihovo uništavanje trebalo da počne za petnaestak dana.

Za uništavanje putničkih vozila, koja su oduzeta zbog carinskih prekršaja i godinama su stajala uskladištena širom BiH, kao najpovoljenijeg ponuđača UIO je odabrala "MZ kompani" iz Mostara.

Kovačević je naveo da će Uprava formirati dvije komisije koje će pratiti primopredaju i uništavanje vozila, a u pripremi je i novi tender za za odabir najpovoljnijeg ponuđača za uništavanje vozila koja se nalaze u regionalnim centrima Banjaluka i Tuzla.

"Vozila treba uništiti zato što nikad nisu, a ni sada ne ispunjavaju uslove za uvoz u carinsko područje BiH i za dalju prodaju", pojasnio je Kovačević.

Među vozilima koja će biti uništena su i ona kojima su prepravljeni brojevi šasije i motora, kao i vozila na kojima su izvršeni prekršaji ili krivična djela.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

tunisKais Saied, novoizabrani predsjednik Tunisa, u srijedu je položio zakletvu na ceremoniji u državnom parlamentu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Saied je u govoru u srijedu u Skupštini narodnih predstavnika izrekao poruke nade za Tunis. Obećao je da će se boriti protiv korupcije i za zaštitu sloboda, posebno prava žena.

“Neće biti tolerancije za rasipanje ni centa novca našeg naroda, dok se Tunis bori protiv nezaposlenosti i posrnule ekonomije“, poručio je Saied.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

sdaSDA osuđuje licemjerne izjave člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika po pitanju migrantske krize, koje očigledno imaju za cilj samo produbljenje ovog problema, saopćeno je danas iz ove stranke.
- Dodik je duži period deklarativno zagovarao rješavanje migrantske krize, a istovremeno na političkom planu radio je sve da blokira bilo kakvo rješenje.

To pokazuju i njegove posljednje izjave, u kojima se protivi izmještanju migrantskih centara iz urbanih područja USK, pri tome šireći teorije zavjere i međunacionalnu mržnju, navode iz SDA.

- Dodikov jedini cilj jeste da usmjeri težište migrantske krize isključivo na urbane centre s bošnjačkom većinom, kako bi ih destabilizirao i njihovim građanima napravio sigurnosni problem i otežao život.

Nedopustivo je da se, umjesto sigurnosnih koriste etnički i politički kriteriji, i da se teret migrantske krize usmjerava isključivo prema urbanim centrima USK u kojima većinom žive Bošnjaci. Bošnjaci nisu pozvali migrante da dođu u BiH, već EU, i odgovornost za rješavanje ovog pitanja imaju svi u državi BiH u saradnji sa EU a ne samo općine s bošnjačkom većinom.

Neodržive su i teze da je Ministarstvu sigurnosti po ovom pitanju potrebno odobrenje općinskih ili generalno nižih nivoa vlasti ili odobrenje lokalnih zajednica, pa čak i pojedinih sela. Jesu li za postojeće migrantske centre u USK postavili kao uslov odobrenje lokalnih vlasti ili građana Bihaća, Kladuše i drugih gradova?

Državne institucije nadležne za ovo pitanje, a ne Dodik, moraju donijeti odluke o rasporedu migrantskih centara, na temelju sigurnosne analize i profesionalnih kriterija, što znači da migrantskim centri ne mogu biti u gradskim područjima kao što nisu nigdje u Evropi, kažu u SDA.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

golfNacrt odluke, čija bi primjena dovela do drastičnog poskupljenja procesa polaganja vozačkih ispita, uskoro bi mogao da se nađe pred Savjetom ministara BiH, što u dobrom dijelu auto-škola smatraju finansijskim udarom na buduće kandidate, ali i na privredu, koju potresa manjak profesionalnih vozača.

Računica iz banjalučkih auto-škola pokazuje da kandidat za vozačku dozvolu B kategorije, a koji sve položi iz prve, sada može proći sa troškom nešto većim od 800 KM, a usvoji li se ova odluka, cijena će, tvrde, iznositi više od 1.600 maraka.

Za A kategoriju polaganje bi moglo dostići cifru veću od 700 maraka, umjesto sadašnjih oko 300 KM, i usvoji li se ova odluka, tvrde u auto-školama, to će uticati na povećan broj motociklista bez vozačke dozvole na putevima.

"Za vozače autobusa kompletan put do vozačke dozvole, bude li usvojena sporna odluka, koštaće blizu 2.100 KM, a sada je 1.200 KM", kažu u auto-školama.

Ogorčeni su i roditelji budućih vozača, jer ovaj udar, ističu, neće moći podnijeti.

"Šta političari misle, da samo njihova djeca treba da imaju vozačku dozvolu", pita se Banjalučanka čija bi kćerka iduće godine trebalo da polaže vozački ispit.

Slaže se s njom i Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, koji ističe da je ovakav slijed događaja katastrofalan.

"Svjesni smo činjenice da nemamo profesionalnih vozača. Umjesto da su stimulisali mlade da polažu vozački, oni uvode povećanje cijene, što je van svake pameti. Malo ko od roditelja može to da plati. Ko god savjetuje vlast da tako nešto uradi, ne misli dobro ni građanima ni privrednicima u RS i BiH", kaže Grbić.

Njegovo mišljenje dijeli i Siniša Radošević, vlasnik jedne banjalučke auto-škole, koji napominje da je neprihvatljivo da put do vozačke dozvole poskupi više nego duplo.

"Takav udar građani ne mogu da podnesu, ne računajući ove koji sjede u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH. Uvedu li to, biće manje kandidata, a smanjiće se i broj auto-škola", kaže Radošević za "Nezavisne".

Važećim pravilnikom nisu propisane cijene osposobljavanja kandidata i trenutno auto-škole slobodno određuju cijene, ali bi takva praksa mogla postati prošlost.

"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH pripremilo je tekst Nacrta odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače i uputilo ga na mišljenja nadležnim organima za obrazovanje (entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja i Vladi Brčko distrikta BiH)", rekli su za "Nezavisne" iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihŠef departmana Vijeća Evrope za Akciju protiv kriminala i izvršni sekretar Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Gianluca Esposito izjavio je u razgovoru za Klix.ba da nijedna od 15 preporuka vezanih za pravosuđe nije u potpunosti provedena. Naime, 11 ih je djelimično provedeno, a četiri uopće nisu.
On tvrdi da ono što je zabrinjavajuće jeste što nijedna preporuka nije u potpunosti provedena.

"Posljednji izvještaj je bio 2018., a vlasti BiH su imale rok do septembra ove godine da nam pošalju ažurirano stanje, što su i učinile. Mi ćemo sada analizirati to što su nam poslali. Sljedeći izvještaj je u martu 2020. Jedna konkretna preporuka je uspostavljanje sistema otkrivanja imovine sudija i tužilaca. Svrha ovog sistema je da se izbjegne sukob interesa. Isto važi i za reformu VSTV-a koja još uvijek nije provedena", kazao nam je Esposito.

Posljednji izvještaji GRECO-a kada je riječ o inkriminaciji i finansiranju političkih stranaka također nisu bili dobri za BiH.

"Jedno od glavnih pitanja je tu bilo upravo finansiranje političkih stranaka. Pravila koja se primjenjuju su ona koja je usvojio Komitet ministara Vijeća Evrope i koja su jednaka za sve države članice, uključujući BiH. Tu je cilj transparentnost, koja je ključna za odgovornost. Građani trebaju znati kako se političke stranke i kandidati finansiraju. To nije pitanje nezakonitosti, nego je potrebno da političke stranke budu transparentne kada je riječ o izvorima i prihodima i kako se troši novac. I potrebno je da nezavisno tijelo može utvrditi tokove novca", rekao je Esposito.

Kazao je da se nada da će vlasti BiH provesti ove preporuke.

"Samo da vas podsjetim da su preporuke GRECO-a obavezujuće i moraju biti provedene u roku koji postavi GRECO", podvukao je on.

Upitali smo ga šta to znači ako BiH samo dijelom nešto provede ili ne provede.

"Mi ćemo nastaviti pratiti proces dok preporuka ne bude ispunjena u određenom procentu. Ako dođemo do trenutka da nema napretka, GRECO ima mogućnost da usvoji deklaraciju o neusklađenosti. To onda znači kraj procesa, to nije sretan završetak za BiH. Tom deklaracijom se onda zaustavlja dijalog. Još nismo u takvoj fazi kada je riječ o BiH. Ove dekalracije bi imale dvije posljedice, jedna je po ugled zemlje, a druga po ekonomiju zemlje. Nadam se da će vlasti pokazati političku volju i implementirati naše preporuke", rekao je on.

Pravosuđe u BiH je na meti kritika zbog brojnih slučajeva korupcije koji isplivavaju na površinu. Upitali smo ga za komentar.

"U pravu ste kada to kažete. GRECO se zanimao za sprečavanje korupcije u pravosuđu i to je bila tema posljednjeg ciklusa evaluacije koji smo radili u BiH. Ako ne možete vjerovati pravosuđu, kome možete vjerovati. Upravo iz tog razloga GRECO radi monitoring ovog sektora, ne samo u BiH nego u svim državama članicama. Što se tiče BiH izdali smo veoma precizne preporuke koje se tiču sprečavanja korupcije u pravosuđu. Svrha je da se korupcija zaustavi prije nego što se dogodi. Jer kada se pojavi korupcija, svi smo na gubitku. Naše preporuke za BiH se specifično odnose na stvaranje zaštitne mreže oko pravosuđa kako bi se spriječila korupcija prije nego što se pojavi", zaključio je naš sagovornik.

(klix.ba)

Stranica 11 od 40

S5 Box