Vijesti iz BiH
BiH

BiH (848)

Ocijeni...
(0 glasova)

namaz3Imami u džamijama u Bosni i Hercegovini od danas su obavezni da propisane namaze obavljaju u potpunosti, odnosno, da uz farze obavljaju i sunnete, uključujući i namasku dovu, osim ako nadležni vjerski autoritet, glavni imam uz saglasnost muftije, odredi drugačije.

U Instrukciji koju je danas donijela Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini podsjeća se i dalje na obavezu poštovanja naredbi i preporuka nadležnih državnih organa i ranijih instrukcija Islamske zajednice.

Također se dodaje da će hatibi držati hutbe kako je to i predviđeno Upustvom za hatibe iz 2016. godine.

Džematlije su i dalje dužne da tokom obreda poštuju mjere fizičke distance i upotrebu maske, te koriste dezinfekciju prilikom ulaza i izlaza iz džamije.

Ranije mjere podrazumijevaju, između ostalog, i redovno čišćenje, dezinfekciju, i provjetravanje objekata (džamija, mesdžida, tekija) u kojima se obavlja namaz i odvijaju druge vjerske aktivnosti.

(Preporod.info)

Ocijeni...
(0 glasova)

kojovicNa proslavi Dana srpskog jedinstva koji se prvi put proslavlja u Srbiji i Republici Srpskoj Milorad Dodik je ponovio da teži ujedinjenju Republike Srpske i Srbije. Tim povodom reagovao je Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke.

"Proslava Dana srpskog jedinstva pokazala je da Dodik to jedinstvo vidi isključivo kao spajanje svih teritorija na kojima živi srpski narod u jednu državu. Dalo se to pretpostaviti, ali jučer je definitivno potvrđeno, ovaj novouvedeni praznik je još jedan od pokušaja provedbe velikosrpske političke agende na teritoriji BiH. U tome učestvuje i Srbija jer praznik proslavlja zajedno s Republikom Srpskom, a niko se od njenog političkog rukovodstva nije ni osvrnuo na Dodikove riječi kojima se želi narušiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH u njenu korist", izjavio je Kojović.

On dalje ističe da je težnja za uništavanjem vlastite države, koja je kod Dodika prisutna duže od decenije, nešto što spada u domen političke patologije i herostratizma.

"Radi se o nečemu što je nepopravljivo kad je riječ o njemu. Međutim, posebno opasno izgleda njegova tvrdnja da je to izvodivo mirnim putem. Neka ne živi u zabludi. Nije nikad bilo i neće nikad biti. Svaki pokušaj disolucije završit će se kobno po cijeli region, a posebno po njega i njegovu politiku", zaključio je lider Naše stranke.

Dodik spaja nespojivo: Naša politika je mir, Srbija i RS da budu jedna država

Podsjetimo, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je jučer u Banjoj Luci da je obilježavanje "Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave" jedinstveno s težnjom da Republika Srpska i Srbija budu "jedna država, gradeći sigurnost i budućnost cijelog regiona".

On je rekao da su ovi prostori na kraju Prvog svjetskog rata "željeli da se prisajedine Srbiji", u čemu se nije uspjelo, ali da postoji "historijska težnja ovdašnjeg srpskog naroda u tom smjeru, što je prirodno u političkom smislu".

(klix.ba)

srijeda, 16 Septembar 2020 00:00

Neviđen gubitak bioraznolikosti na planeti

Ocijeni...
(0 glasova)

suma3Globalni izvještaj UN-a o bioraznolikosti donosi zaključak da nijedan od 20 ciljeva bioraznolikosti nije ispunjen.

Krhki ekosistemi poput koraljnih grebena i tropskih šuma naročito su ugroženi, a koraljima sve više prijeti izumiranje, rekli su naučnici.

Svijet u velikoj mjeri nije uspio zaštititi bioraznolikost, priroda sve više pati, a stanje se pogoršava, navodi se u velikom UN-ovom izvještaju koji je objavljen u utorak, prenosi agencija Hina pozivajući se na dpa.

Globalni izvještaj UN-a o bioraznolikosti donosi zaključak da nijedan od dvadeset ciljeva bioraznolikosti, koji su dogovoreni prije deset godina sa rokom do 2020. godine, nije u potpunosti ostvaren.

Samo šest ciljeva - koji se tiču zaštite ekosistema i promocije održivosti – „djelimično je ostvareno“.

Krhki ekosistemi poput koraljnih grebena i tropskih šuma naročito su ugroženi, a koraljima sve više prijeti izumiranje, rekli su naučnici.

Prekomjerno ribarenje, prekomjerna eksploatacija, klimatske promjene, zagađenost i invanzivne strane vrste neki su od uzroka gubitka bioraznolikosti i degradacija ekosistema.

Ima i svijetlih tački

No, prema izvještaju postoje i svijetle tačke, uključujući pad stope deforestacije, povećanu svijest o bioraznolikosti i očuvanju te veći udio kopnenog dijela i okeana na planetu koji su stavljeni pod zaštitu.

„Mnogo dobrih stvari se događa širom svijeta, a njih treba slaviti i ohrabrivati“, rekla je Elizabeth Maruma Mrema, izvršna tajnica Konvencije o bioraznolikosti koja je objavila izvještaj.

„Kakogod, stopa gubitka biozarnolikosti je dosad neviđena u historiji čovječanstva, dok se pritisci povećavaju. Živi sistemi Zemlje kao cjelina su ugroženi.“

Dodala je da kontinuirana degradacija prirode povećava šanse širenja bolesti poput novog korona virusa na čovjeka.

Izvještaj poziva na osam hitnih promjena da bi se zaustavilo propadanje prirode, uključujući obnovu ekosistema, redizajn poljoprivrede i smanjenje konzumacije mesa i ribe, dodaju agencije.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

skolaUdruga roditelja "Naša djeca 2014" u ponedjeljak je u Mostaru održala prosvjednu šetnju pod nazivom "Socijalizacija, ne ekranizacija" na kojoj se okupilo oko tisuću Mostaraca koji se protive pojedinim mjera Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanskog kantona vezanim za izvođenje školske nastave u HNK.

Član Upravnog odbora udruge "Naša djeca 2014" Dragan Musa kazao je kako su djeca motiv ovog prosvjeda.

"Borimo se za našu djecu, njihovo obrazovanje i da kroz što normalnije školovanje probaju usvojiti što više znanja. Najbitniji zahtjev koji smo postavili nam je da se online nastava izvodi samo u slučaju opće karantene, a drugi zahtjev, koji je također jako bitan, je da u slučaju zaraze jednog djeteta u razredu samo to dijete ide u samoizolaciju, a ne cijeli razred", kazao je Musa.

Ako se njihovi zahtjevi ne ispune, Musa dodaje kako su im ruke vezane jer nemaju sugovornika s druge strane.

"Ovim skupom pokušavamo isprovocirati da se Ministarstvo obrazovanja obrati, sasluša riječ roditelja i vidi koji su naši problemi, te da u skladu s tim pokušamo iznaći zajedničko rješenje", naveo je Musa.

Predsjednik Sindikata učitelja HNK Slavko Lauš kazao je da se mjere koje su donesene moraju preispitati.

"Ako govorimo o školstvu, mjere koje su donesene su dvojake. Djeca dok idu kroz hodnik i ulaze u učionice nose maske, u učionici su bez maske, izlaze vani i odmah skidaju maske i druže se zajedno. Te mjere se trebaju preispitati, treba vidjeti jesu li odgovarajuće i poraditi na njima, ali nama je dužnost poštovati sve mjere koje su na snazi", kazao je Lauš.

Istaknuo je kako je jedna od važnijih poruka da su roditelji protiv online nastave.

"Ako dođe do toga da učenici budu pohađali online nastavu onda smo sigurno izgubili jednu, dvije generacije", istaknuo je Lauš.

Osim navedenih zahtjeva, Udruga također želi da se djeci temperatura mjeri doma, a ne pri ulasku u školu, zahtijevaju i obavezno uvođenje velikog odmora na otvorenom za učenike svih razreda, ukidanje ograničenja od maksimalno 15 učenika u razredu i formiranje razreda ovisno o kapacitetu učionica, te da se ispita koliko mjere utječu na psihološki i socijalni razvoj djeteta.

Nakon prosvjedne šetnje građani su potpisivali peticiju za podršku navedenim zahtjevima Udruge roditelja "Naša djeca 2014" te su podijeljeni zahtjevi za osiguranjem minimalnih tehničkih uvjeta za praćenje nastave na daljinu koji su, kako navode iz Udruge, roditelji osobno pozvani predati na protokol Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK u srijedu, 16. rujna.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

plenkovic1Današnji sastanak premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića komentirala je Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke.

"Bespredmetno je više i napominjati da Plenkovićeve namjere nisu dobrosusjedske kad prilikom posjete našoj državi ignorira državne funkcionere koji su titularno njemu ravni i prvo posjeti lidera jedne stranke pritom učestvujući u njegovoj predizbornoj kampanji", navela je Baralija.

Ona ističe da su se mnogo puta slične stvari desile da bi se vjerovalo kako će reakcije uroditi plodom te utjecati na hrvatsko političko rukovodstvo da promijeni vanjskopolitički odnos prema BiH.

"Moramo ipak čekati značajnu kvalitativnu promjenu i pomagati, koliko možemo, da se ona što prije desi. Međutim, ne mogu kao Mostarka, kao neko ko se borio da do izbora u Mostaru dođe ostati ravnodušna na to što je Plenković izrazio radost što će do izbora doći te u tom smislu kao jednog od zaslužnih posmatra gospodina Čovića. Šta ste, gospodine Plenkoviću, radili 12 godina u kojima nije bilo izbora a HDZ bio jedan od najznačajnijih opstruktora da se izbori dese? Šta ste radili dok je upravo gradonačelnik vaše sestrinske stranke u BiH krčmio novce nas građana Mostara, među kojima je oko 50.000 Hrvatica i Hrvata za koje se navodno zalažete?", pita Baralija i nastavlja:

"Ako ne poštujete moju državu, pa ne radite posjete kako bi to politički protokol i bonton zahtijevali, s ciljem njenog unižavanja, ako vam je samo hrvatski narod u BiH razlog da nas posjetite, onda se barem radi tog naroda uozbiljite i ne podržavajte tako otvoreno one koji su najviše doprinijeli njegovom egzodusu iz BiH. I ne pripisujete zasluge za izbore onima koji bi da izbora nema jer samo tako mogu biti značajan politički faktor. Vaše želje o uspjehu HNS-a se neće ostvariti, na sreću svih građana, uključujući i Hrvate", zaključila je.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

aluminijmostarPrema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom COVID-a 19 poznatiji i kao ‘korona zakon’ kojeg je Skupština Hercegovačkog-neretvanskog kantona (HNK) usvojila krajem maja 2020. godine kladionice će dobiti veći iznos novčanih poticaja nego dječiji vrtići, piše Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura). Sve ovo izazvalo je brojne osude u javnosti.

Na ove osude prije nekoliko dana reagovali su iz Vlade HNK-a, ističući, kako su odredbe spomenutog zakona jasne i kako nema govora o nikakvoj diskriminaciji. Tim zakonom se želi zaštititi 10.000 radnih mjesta.

„Predmetni subjekti koje se medijski problematizira uredno su registrirani gospodarski subjekti koji imaju svoju djelatnost, svoje zaposlene i kojima je bio zabranjen rad u skladu protuepidemijskim zabranama i mjerama. U najkraćem, a u skladu sa Zakonom, svaki gospodarski subjekt koji se prijavio na Javni poziv i ispunio jasno postavljene kriterije (prije svega, da nisu otpuštali radnike i da im je, odlukama kriznih stožera, bio zabranjen rad) obuhvaćen je donesenim odlukama Vlade“, naveli su iz Vlade HNK-a.

Dodali su i to kako subvencije idu za plaće radnicima, a ne poslodavcima, jer i u kladionicama rade građani HNK, nečije kćerke, supruge, majke! Plaća je i njihovo pravo!“, zaključili su.

„Riječ je o jednostavno uspostavljenim kriterijima u okviru kantonalnog ‘korona zakona’ koji se odnose prije svega na činjenicu – da li je određeni korisnik te podrške po osnovu tog zakona otpuštao radnike u kriznom periodu i s druge strane da li je bio zabranjen rad korisnika sredstava? Kada se ta dva kriterija primjene, onda u stvari dobivamo jednakost između, s jedne strane kladionica i s druge vrtića, što opet suštinski nije problematično ako znamo da se subvencionišu radnici i radničke nadnice“, kaže za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Adnan Čavalić, odgovarajući na pitanje zašto su u HNK kockarnice po ‘korona zakonu’ FBiH dobile više stimulansa od vrtića?

U oba doma Parlamenta Federacije BiH takozvani federalni ‘korona zakon’ usvojen je krajem aprila i početkom maja 2020. godine.

Njime su sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine mogle aplicirati za olakšice, čime je omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.

“Korona zakon” predvidio je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.

Nakon donošenja federalnog ‘korona zakona’, deset kantona donijeli su svoje ‘korona zakone’ te precizirali pravila apliciranja na pomoć u privredi.

Čavalić dodaje za RSE kako su kantonalni zakoni trebali imati sporednu ulogu u odnosu na krovni zakon Federacije BiH. Rezultati primjene tog zakona su pokazali kako su privrednici u Federaciji BiH u konačnici samo 18 posto sredstava iskoristili.

Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura)

Prema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom COVID-a 19 poznatiji i kao ‘korona zakon’ kojeg je Skupština Hercegovačkog-neretvanskog kantona (HNK) usvojila krajem maja 2020. godine kladionice će dobiti veći iznos novčanih poticaja nego dječiji vrtići, piše Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura). Sve ovo izazvalo je brojne osude u javnosti.

Na ove osude prije nekoliko dana reagovali su iz Vlade HNK-a, ističući, kako su odredbe spomenutog zakona jasne i kako nema govora o nikakvoj diskriminaciji. Tim zakonom se želi zaštititi 10.000 radnih mjesta.

„Predmetni subjekti koje se medijski problematizira uredno su registrirani gospodarski subjekti koji imaju svoju djelatnost, svoje zaposlene i kojima je bio zabranjen rad u skladu protuepidemijskim zabranama i mjerama. U najkraćem, a u skladu sa Zakonom, svaki gospodarski subjekt koji se prijavio na Javni poziv i ispunio jasno postavljene kriterije (prije svega, da nisu otpuštali radnike i da im je, odlukama kriznih stožera, bio zabranjen rad) obuhvaćen je donesenim odlukama Vlade“, naveli su iz Vlade HNK-a.

Dodali su i to kako subvencije idu za plaće radnicima, a ne poslodavcima, jer i u kladionicama rade građani HNK, nečije kćerke, supruge, majke! Plaća je i njihovo pravo!“, zaključili su.

„Riječ je o jednostavno uspostavljenim kriterijima u okviru kantonalnog ‘korona zakona’ koji se odnose prije svega na činjenicu – da li je određeni korisnik te podrške po osnovu tog zakona otpuštao radnike u kriznom periodu i s druge strane da li je bio zabranjen rad korisnika sredstava? Kada se ta dva kriterija primjene, onda u stvari dobivamo jednakost između, s jedne strane kladionica i s druge vrtića, što opet suštinski nije problematično ako znamo da se subvencionišu radnici i radničke nadnice“, kaže za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Adnan Čavalić, odgovarajući na pitanje zašto su u HNK kockarnice po ‘korona zakonu’ FBiH dobile više stimulansa od vrtića?

U oba doma Parlamenta Federacije BiH takozvani federalni ‘korona zakon’ usvojen je krajem aprila i početkom maja 2020. godine.

Njime su sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine mogle aplicirati za olakšice, čime je omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.

“Korona zakon” predvidio je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.

Nakon donošenja federalnog ‘korona zakona’, deset kantona donijeli su svoje ‘korona zakone’ te precizirali pravila apliciranja na pomoć u privredi.

Čavalić dodaje za RSE kako su kantonalni zakoni trebali imati sporednu ulogu u odnosu na krovni zakon Federacije BiH. Rezultati primjene tog zakona su pokazali kako su privrednici u Federaciji BiH u konačnici samo 18 posto sredstava iskoristili.

„Desilo se ono na što su brojni kritičari upozoravali da je mali broj privrednih subjekata obuhvaćen tim zakonom, što znači da će se većina sredstava vratiti u budžet, odnosno tekuću potrošnju. To nije bio inicijalni cilj ‘korona zakona’. Naravno sada imamo problem što se već kasni s donošenjem ‘korona zakona 2’, on je potrebniji. Ja sam u par prilika upozoravao, možda je bolje da se prihvatio model u ovom slučaju entiteta Republika Srpska, a to znači da se ne donosi jedan sveobuhvatni zakon, već da se donosi niz uredbi“, naglasio je Čavalić.

U narednim mjesecima u Parlamentu Federacije BiH trebao bi biti razmatran i takozvani ‘korona zakon 2 ‘kojim bi se trebale otkloniti manjkavosti prvog.

U tom zakonu trebao bi se omogućiti produžetak mjera koji se odnose na subvencioniranje privrede za treći kvatal i sa opcijom da to bude do kraja 2020. godine. Trebao bi se uključiti široki paket podrške kreditiranju za održavanje likvidnosti kao podrška oporavku privrede na bazi garantnog Fonda Federacije BiH.

Od početka pandemije korona virusa velik broj radnika ostao je bez posla, a pristan je i ogroman pad prihoda u budžetima.

Čavalić naglašava kako se najteže stanje može očekivati u zadnjem kvartalu 2020. godine i prvom kvartalu 2021. godine.

„U tim razdobljima ekonomske aktivnosti inače padaju. Pravi otkazi nas očekuju u zadnjim mjesecima ove godine. Globalne vijesti su iz dana u dan gore. Procjena je da ćemo imati do šest posto ekonomske recesije, što je oko 30.000 radnih mjesta u ovoj godini“, naglasio je Čavalić.

Bosna i Hercegovina se zadužila za 330 miliona eura od Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) za borbu od posljedica od korona virusa.

Novac je prema odluci Vijeća ministara BiH raspoređen u procentima 61,5 Federaciji BiH i 37,5 posto Republici Srpskoj, jedan posto Brčko distriktu.

Dio novca koji pripada Federaciji BiH raspoređuje se u procentima 50 posto Federaciji i 50 posto kantonima.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u BiH se trenutno nalazi između 7.000 i 8.000 migranata. Iz ove službe navode da su od tog broja tek 162 osobe zatražile azil u BiH.

Najviše ih je iz Pakistana i to 26,9 posto, zatim iz Afganistana 26,3 posto, Maroka 15 posto, Bangladeša 6,1 posto i Iraka 5,8 posto. Na ostala državljanstva spada 19,9 posto.

Zastupnik DNS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Nešić postavio je pitanje Službi za strance za koliko od njih nije poznat identitet te sa čim se država u vezi s tim susreće.

Iz službe mu je odgovoreno da najveći problem s kojim se susreću jeste da migranti ne posjeduju identifikacione dokumente, zbog čega je otežano njihovo utvrđivanje identiteta. U takvoj situaciji, navode, služba od njih uzima biometrijske podatke i fotografiše ih, a nakon toga inspektori utvrđuju načine ulaska i boravka u zemlji.

"U vezi s ovim problemom od nadležnih organa u Afganistanu Služba je informisana da nemaju kompjuterizovanu bazu podataka o svojim državljanima kako bi mogli utvrditi identitete, ali da na osnovu dostavljenih otisaka prstiju mogu provjeriti baze samo za osobe koje se vode u bazi počinilaca krivičnih djela. Iz Ambasade Afganistana navode da je uslov za prihvat njihovih državljana njihov dobrovoljni povratak u njihovu matičnu zemlju", kazali su iz Službe za poslove za strancima.

Ambasada Alžira u Rimu, ističu, za osobe koje iskažu namjeru za dobrovoljni povratak traži unaprijed kupovinu karte kako bi izdala putni list samo za taj datum. To znači da u slučaju otkazivanja ili promjene termina leta taj putni list postaje nevažeći.

"Kada je riječ o državljanima Pakistana, služba je došla do podataka da je Parlament Pakistana razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji žele dobrovoljno da se vrate, dok za one koji ne iskazuju dobrovoljnost Pakistan nije spreman sarađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju", ističu iz službe.

(klix.ba)

petak, 04 Septembar 2020 00:00

Spoljni dug BiH povećan za 525,8 miliona KM

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Spoljni dug Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine povećan je za 525,8 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na kraj prošle godine.

Prema podacima Centralne banke BiH, spoljni dug je na kraju prvog polugodišta ove godine iznosio gotovo 8,7 milijardi konvertibilnih maraka.

Dug prema nekim kreditorima je smanjen, a prema nekima povećan. Najveće povećanje duga imamo prema Međunarodnom monetarnom fondu, koje je u pola godine povećano za nešto više od 635,3 miliona konvertibilnih maraka.

Podsjećamo da je još u aprilu ove godine MMF odobrio BiH oko 333 miliona evra na osnovu programa hitne pomoći za ublažavanje ekonomskih posljedica epidemije korona virusa.

U prvoj polovini godine servisirano je oko 386,4 miliona KM na ime spoljnog duga.

(6yka.com)

srijeda, 02 Septembar 2020 00:00

Ekhumacija žrtava na području Skender Vakufa

Ocijeni...
(0 glasova)

masovnagrobnicaProces ekhumacije vrši se na lokalitetu Duboki Potok, u općini Kneževo(Skender Vakuf), gdje su pronađeni posmrtni ostaci koji će biti upućeni na dalju obradu i analizu, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

"Procesom ekshumacije koordinira tužitelj Posebnog odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH uz stručnog saradnika koji se nalazi direktno na lokaciji. Riječ je o vrlo nepristupačnoj lokaciji, u planinskom klancu, koja je po naredbi Tužilaštva BiH prethodno deminirana, a potporu u procesu traženja posmrtnih ostataka, pruža i alpinistički tim Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)", stoji u saopćenju.

Na terenu se, kako je to saopćeno, nalazi i ljekar patolog sudbene medicine, predstavnik MRMKS terenskog ureda u okviru operativne grupe za traženje nestalih “TERA”, predstavnici Instituta za nestale osobe i Međunarodne komisije za traženje nestalih ICMP, kao i predstavnici MUP-a RS koji osiguravaju lokaciju.

"Do sada je pronađeno više fragmenata ljudskih kostiju, za koje se pretpostavlja da pripadaju jednoj osobi, a potraga se intenzivno nastavlja. Prema operativnim podacima, na ovom lokalitetu mogli bi se nalaziti posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti sa područja Kotor-Varoši, koji su se tijekom 1992. godine, pokušavali preko Vlašića prebaciti prema Travniku", saopćilo je Tužilaštvo.

U potrazi za posmrtnim ostacima koriste se užad i specijalistička oprema.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciPopulacija u Bosni i Hercegovini stari, mladi odlaze, ne samo zbog posla, već da žive u drugim zemljama i tamo pruže bolju budućnost svojoj djeci.

Radna snaga je u Bosni i Hercegovini u periodu 2014-18. smanjena za 113.000 radnika.

Bili smo u prilici slušati o sve starijoj strukturi stanovništva Zapada i kako se oni godinama s ovim problemom nose, između ostalog, i "uvozom radne snage" iz manje razvijenih zemalja. I dok bh. stanovništvo "popravlja statistiku" brojnih razvijenih ekonomija, vrlo malo pažnje posvećujemo analizi i predupređivanju sopstvenih negativnih demografskih pokazatelja, koji su iz dana u dan sve očitiji i od Bosne i Hercegovine čine zemlju staraca.

Ovaj trend je vidljiv u promjenama dobne strukture stanovništva, a odražava se u rastućem udjelu starih osoba i ujedno padom udjela mladih i radno sposobnih. Sve to ostavit će velike posljedice po zemlju, prije svega ekonomske prirode.

Prema procjenama federalnog Zavoda za statistiku, u ovom bh. entitetu u 2019. godini živjelo je 2,19 miliona stanovnika, a glavno obilježje demografske slike je depopulacija koja je uzrokovana negativnim kretanjem stanovništva, odnosno stalnim smanjenjem ukupnog broja stanovnika. U odnosu na 2018. godinu broj stanovnika se smanjio za 6.135 osoba.

Svake godine se rađa sve manje djece

"Trend starenja stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine uočen je i ove godine. Ovaj trend je vidljiv u promjenama dobne strukture stanovništva. U 2019. godini stanovništvo Federacije do 14 godina učestvuje sa 14,6 posto, a stanovništvo iznad 65 godina sa 15,7 posto u ukupnom stanovništvu. Rast udjela starijih osoba može se objasniti sve dužim životnim vijekom", kaže Davor Pehar, direktor federalnog Zavoda za javno zdravstvo.

Poređenja radi, u 2018. godini stanovništvo Federacije do 14 godina je činilo 14,8 posto, a iznad 65 godina 15,1 posto; 2017. godine do 14 godina 15 posto, a iznad 65 godina 14,6 posto. I godine prije procenti su išli u korist mladih u odnosu na starije.

"Posljednjih pet godina zapaža se i trend sve manjeg broja živorođenih. Svake godine se rađa sve manje djece, u posljednjoj godini ih je za 4,8 posto manje rođeno u odnosu na prethodnu. Ono što daje još jasniju sliku o negativnim demografskim promjenama su podaci o prirodnom priraštaju, koji potvrđuju informacije o smanjenju ukupnog broja stanovnika Federacije. Dakle, 2019. godine u Federaciji je zabilježen negativan prirodni priraštaj u vrijednosti od -1,8 posto", govori Pehar.

Stanje u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska je još nepovoljnije. Prema "Analizi i projekcijama tržišta rada u RS-u 2017-21", čiji je izdavač Unija udruženja poslodavaca RS-a, uočava se izražen trend pada radno sposobnog stanivništa, i to od 964.000 u 2006. godini na 885.000 u 2015. godine, što je smanjenje za 79.000 osoba, ili za 8,2 posto.

Društvo materijalnog zapostavlja porodicu

"S druge strane, poslјedice negativnog prirodnog priraštaja naročito se vide kod lica mlađih od 15 godina, gdje je zabilјežen pad sa 205.000 u 2006. godini na 135.000 u 2015. godini, što je smanjenje za 70.000 djece (38,53 posto). Kao uzroci negativnog trenda ističu se negativan prirodni priraštaj i emigracije, čime se smanjuje radna snaga i lјudski kapital u zemlјi. Generalno, broj stanovnika u RS-u je u opadanju, a evidentna je i činjenica da stanovništvo u RS-u stari", piše u ovoj analizi.

Prema procjeni broja stanovnika, koju je izradio Republički zavod za statistiku, a na osnovu rezultata dobijenih iz popisa iz 2013. godine, broj mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godine je cijelo vrijeme negativan. Godine 2013. mladi do 14 godina u ovom entitetu su činili 14,14 posto, a stariji od 65 godina 17 posto u ukupnom broju stanovnika, da bi u 2019. godini ta razlika postala još više izraženija, 13,41 posto naprema 20,17 posto.

Višestruki su uzroci, ali i posljedice ovakvih demografskih pokazatelja.

"Ono što je bosanskohercegovačko društvo danas jesu upravo njegove vrijednosti, norme te uloge koji društveni akteri preuzimaju shodno sistemu vrijednosti. Vrijednosti porodice i odgoja mladih ljudi vremenom prestaju biti važeće. Naše društvo postaje sve više 'društvo materijalnog', istovremeno zapostavljajući univerzalne vrijednosti, a porodica to jeste. Veći procentat 'starijeg' stanovništva u odnosu na 'mlađu' populaciju jeste društveni problem, s kojim su najviše suočena društva 'zapadnog' sistema vrijednosti, prije svih Zapadna Evropa i Sjeverna Amerika", kaže Ervin Sejdinović, asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Penzionerima uskoro neće imati ko dati mirovinu

Nužno je baviti se uzrokom, a ne posljedicama. Odgoj ljudi, buđenje svijesti o važnosti porodice i odgoja mladih ljudi, mišljenja je Sejdinović, rješenja su koja društvu omogućuju stabilnost i prosperitet.

"Zvanični statistički podaci za Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina pokazuju znatna pogoršanja unutar onih kategorija koje su nam bitne za dugoročni razvoj. Ako uzmemo podatke i iz Ankete o radnoj snazi Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, može se pronaći da je između 300.000 i 330.000 radnika starije od 50 godina i oni će u narednih 10 do 15 godina biti dio penzionog sistema. Postavlja se sada ključno pitanje - ko će doći uopće na njihovo mjesto kada nam najproduktivniji dio društva, a to su osobe starosti 25 do 45 godina, napušta masovno državu? Te osobe su ujedno i najveći potrošači u društvu, tako da znatno, u svakom smislu, doprinose ekonomiji. Danas u Bosni i Hercegovini imamo oko 466.000 učenika i studenata, a blizu 700.000 penzionera, tačnije 694.000. Crveni alarmi za Bosnu i Hercegovinu su davno upaljeni, jer pitanje je kako ćemo finansirati ogromni rast broja penzionera narednih godina, pogotovo ukoliko se nakon pandemije COVID-19 nastavi iseljavanje", kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Dugoročne posljedice su takve da populacija stari, mladi odlaze, ne samo zbog posla, već da žive u drugim zemljama, da tamo pruže bolju budućnost svojoj djeci i da te osobe onda razvijaju druge zemlje umjesto svoju domovinu.

Radna snaga je u periodu 2014-18. smanjena za 113.000 radnika, a Hadžić naglašava da vrlo brzo nećemo imati dovoljno radnika da pokrijemo postojeća radna mjesta te, ukoliko se ovaj proces nastavi, nećemo imati više potencijala za ekonomski rast i razvoj, jer novac možemo naći, ali ljudski kapital baš i ne. Stoga, kreatori politika moraju hitno djelovati i donijeti nova dugoročna rješenja za oporavak.

Nagraditi i stimulirati najbolje, a ne najodanije

Svi ovi negativni pokazatelji se ne mogu promijeniti za kratak vremenski period. Kao što ovaj problem nije došao odjednom, već traje više od 10 godina, tako je i za oporavak potreban duži vremenski period.

"Ali, moramo krenuti i napokon odlučno napraviti taj prvi korak. Nije kasno ako napravimo ambijent i pokažemo da ova zemlja može naprijed. Ako, naprimjer,. IT sektor traži poreske privilegije, a mogu slobodno reći da je to opravdano, s obzirom koliko doprinose ekonomiji po jednom radniku / stručnjaku, onda oni koji upravljaju poreskom politikom trebaju omogućiti da ovaj i drugi slični sektori imaju privilegije. Oni će onda zapošljavati osobe koje neće ići vani, a ako se kroz reforme osiguraju i veće plate, mnogo naših osoba koje su otišle vani, stekli znanja i iskustvo, vrlo vjerovatno će se vratiti i ovdje osnovati porodicu. Ovo je samo jedan mali primjer. Prvo je potrebno donijeti populacijsku politiku i priznati da imamo problem i kroz nju definirati šta nam je činiti", kategoričan je Hadžić.

Hadžić ističe da politika drži ključ rješenja u svojim rukama. Trebaju ostaviti etno- nacionalna pitanja u stranu i okrenuti se ekonomiji.

"Potrebno je nagraditi uspješne sektore kroz razne poreske i druge pogodnosti. Uraditi sve što je moguće da se firme brže registriraju, po potrebi i ugase. Najbitnije je dati priliku najboljim i najsposobnijim među nama, ali to je ujedno i najteže, jer priliku gotovo isključivo dobijaju najpodobniji i stranački odani kadrovi, bez obzira na znanje, iskustvo i reference. Promjenom načina razmišljanja i djelovanja puno toga se može okrenuti u pozitivnom smjeru, tako da onda možemo očekivati i povratak naših građana, samim tim i popravljanje demografske slike", kaže Hadžić.

Alem Dedić (Al Jazeera)

Stranica 12 od 61

S5 Box