Vijesti iz BiH
BiH

BiH (515)

Ocijeni...
(0 glasova)

skolaUčenici osnovnih i srednjih škola u Unsko-sanskom kantonu u ponedjeljak neće sjesti u školske klupe jer prosvjetni radnici stupaju u generalni štrajk. Odlučio je to Štrajkački odbor Sindikata prosvjetnih radnika tog kantona nakon dva neuspjela pregovora.

Mirovno vijeće je zasjedalo dva puta - 22. i 27. augusta, ali nisu rezultirali uspješnim mirenjem. Vlada je putem svog predstavnika poručila kako će isplatu razlike za platu koju duguju po Kolektivnom ugovoru za šesti mjesec 2019. godine i četiri mjeseca 2018. godine isplaćivati od januara 2020. godine i to u roku od godinu dana. Osnovica po Kolektivnom ugovoru bez umanjena bi išla za august, ali samo ako se stvore pretpostavke za isplatu julske plate.

Iz Vlade navode da minuli rad uposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama ne može biti jednak kao kod ostalih budžetskih korisnika nego bi se regulisao Kolektivnim ugovor.

"Knjigovođe i dalje moraju raditi u 10 škola da bi zaradili cijelu platu jer zahtjev da se prizna pola knjigovođe po školi nije moguće realizovati. Podržan je prijedlog da se izmjene Pedagoški standardi kada su u pitanju djeca s poteškoćama u razvoju i to da se umanji broj učenika za tri za svako dijete u odnosu na optimalan broj učenika u odjeljenju ali da se može realizovati tek iduće školske godine", kazali su iz Sindikata osnovnog odgoja USK.

 

Vlada je podržala prijedlog da se uvede koordinator praktične nastave u srednjim školama kao i taj da se izjednači radno mjesto traktoriste i štalskog radnika u JU SPŠ Sanus Futurum u Sankom Mostu sa radnim mjestom domara u srednjim školama.

Kada su u pitanju putni troškovi i otpremnine, Vlada je spremna da isplati dva putna troška i otpremnine odmah, a ostali putni troškovi, naknade za teške bolesti, naknade za vanredene ispite, prekvalifikaciju i doškolovanje odraslih nisu definisani.

Vlada je, prema riječima sindikalaca, odbila donošenje Izmjene i dopuna Pedagoških standarda, stavljanje van snage Pravilnika o tehnološkom višku, donošenje pravilnika o napredovanju za uposlene u osnovnom obrazovanju i poštivanje Izmjena i dopuna Pravilnika o napredovanju za srednje obrazovanje te isplata razlike plate.

Usvojeno da se uposleni u Umjetničkoj školi, u pogledu plate, tretiraju kao i svi ostali uposleni u osnovnim školama USK.

"Na osnovu prethodno navedenog, predstavnici sindikata nisu imali drugu mogućnost nego da zaključe da nijedan od naših zahtjeva nije ispunjen niti realizovan do kraja te da proces mirenja nije uspio. Shodno tome, Štrajkački odbor nastavlja s pripremom štrajka te obavještava da će u skladu s Odlukom o generalnom štrajku, svi članovi predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u ponedjeljak, 2.9.2019. godine stupiti u generalni štrajk", kazali su predsjednici ovih sindikata.

Nastava za učenike završnih razreda bit će organizovana po minimumu poslova.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Vrlo je ozbiljna situacija s nedostatkom radne snage u Federaciji BiH, zbog čega se ulazi u još veći problem – da će se zaustaviti rast ekonomije, upozorio je u razgovoru za “Avaz” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

-Ne čudim se vijesti da u Tuzlanskoj županiji majstore traže preko sindikata. Ljudi na različite načine dolaze do radnika. Imam podatke da neki čak plaćaju postojećim radnicima da im dovedu nove, da im daju po 100-200 eura. Tako da to zaista postaje problem, posebno u građevini, ali i u metalskom sektoru, jer tamo nema baš mnogo varilaca, dobrih bravara, dobrih majstora. Nema ni vozača… Što je viši stupanj edukacije, iskustva, to je veća potražnja – dodao je Smailbegović.

Na zamjeranja radnika da su plaće niske, posebno u trgovini, Smailbegović odgovara da su plaće tržišna kategorija.

-Sve dok vlasnici trgovačkih tvrtki imaju trgovce za 500-600 KM, oni će im plaćati 500-600 KM. Kad njih nestane, oni će početi dizati plaće. Za zanimanja koja traže niži stupanj obrazovanja, jednostavnija su, ljude brzo obučite, imate širi izbor. Ali, za zanimanja za koja treba veće iskustvo, to je već problem i zato u nekim industrijama imate plaće od 1.000 KM i više od toga i pri tome ne možete naći ljude zato što su traženi, specifični, nema ih na tržištu toliko – smatra Smailbegović.

Na pitanje hoće li poslodavci povećati cijenu rada, odgovara tvrdnjom da se to već događa i da plaće u Federaciji BiH, statistički gledano, rastu, i to uglavnom na bazi rasta realnog sektora, piše “Dnevni avaz”.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodik6‛BiH nije trebala ni da postoji i greška je nastupila 1995. godine’, govori Milorad Dodik, a zaboravlja Dejtonski sporazum.

Srpski član Predsjedništva kaže kako BiH nije zaslužila da postoji.

"BiH nije trebala ni da postoji i greška je nastupila 1995. godine", govori Milorad Dodik. A zaboravlja da se ta “greška” zove Dejtonski mirovni sporazum, koji Srbi treba da slave kao Boga. Ta "greška" je dala ne samo konstitutivnost srpskom narodu, nego je verifikovala (p)ostanak entiteta Republika Srpska

Milorad Dodik je u posljednje vrijeme potpuno pogubio politički kompas i to je vidljivo čak i u nametnutom medijskom sljepilu manjeg BiH entiteta. Pa je srpski član Predsjedništva bilo kakav ozbiljan dijalog, ili čak monolog zamijenio profanim hipotetičkim populizmom, od kojeg se diže kosa na glavi.

Bosanska greška Bosanca Milorada

Osim što je Vučićev pridruženi pajac "iz unutrašnjosti", koji se pojavljuje tu i tamo po Srbiji, čak ni rijaliti politička i estrada u toj zemlji više nije u tolikoj mjeri zainteresovana za usluge ruralnog zasmijavanja koje isporučuje "Bosanac Mile".

A vidio je to "Bosanac Mile" prije svih, onim instinktom seoskog nakupca, pa je brže-bolje svoj medijski servis RTRS, ionako prokužen i pelcovan od istine, rijalitiziaro do besvijesti. I onda je u nekakvom polupolitičkom rijalitiju opskurnog voditelja Mate Đakovića, Dodik izvezao najnoviju sumanutu hipotetičku konstrukciju, koju valja citirati i demaskitrati:

"BiH je bila greška 1995. godine, jer nije trebalo da bude konstituisana, što potvrđuju sve godine do danas. Za nju nisu barem dva od tri konstitutivna naroda i sada plaćamo cijenu intervencionizma međunarodne zajednice, a prije svega visokih predstavnika koji su se uplitali u procedure sastava Savjeta ministara koji je imao ranije tri ministarstva. Neko je htio da napravi vladu BiH, iako u Ustavu piše da je Vijeće ministara pomoćni organ Predsjedništva BiH", rekao je zajapureni Dodik.

Pa hajmo redom.

"BiH nije trebala ni da postoji i greška je nastupila 1995. godine”, govori Milorad Dodik. A zaboravlja da se ta “greška” zove Dejtonski mirovni sporazum, koji Srbi treba da slave kao Boga. Ta "greška" je dala ne samo konstitutivnost srpskom narodu, nego je verifikovala (p)ostanak entiteta Republika Srpska. Ta "greška" se nije bavila BiH, jer je BiH bila datost i međunarodno priznati subjekt i horizont geografskih, političkih i ratnih dešavanja od 1992. godine. Dakle, ta "greška" se niti nominalno ne odnosi na BiH, nego isključivo i jedino na Republiku Srpsku.

Jer, da nije bilo te “greške”, a to Dodik namjerno prešućuje, Peti korpus Armije BiH bi umarširao u Banjaluku, pa bi BiH bi bila jedinstvena država, a RS bi se spominjala samo u pjanskim pjesmama ojkačama u seoskim zadrugama od Temerina preko Zrenjanina do Čelareva i ostatka Vojvodine. Ta "greška" pod koju Dodik lažno podvodi BiH je doslovno spasila opstojanje srpskog naroda u našoj zemlji.

Na koncu, da nije bilo te “greške” Milorad Dodik danas ne bi obnašao funkciju člana Predsjedništva, nego bi bio sitni nakupac i izbjeglica vječna na Futoškoj pijaci u Novom Sadu. Ne bi imao estradnu moć da rijalitizuje i ono malo zdravog razuma u BiH, nego bi ko zna gdje, vječne muke izbjegličke mučio.

Logički jadi prvog Herceg-Bosanca Milorada

Druga stvar, jednako važna, Dodik veli da svi zajedno zbog postojanja BiH plaćamo "cijenu intervencionizma Međunarodne zajednice" što je potpuni nonsens. Odavno nema prijeko potrebnog intervencionizma Međunarodne zajednice, a i kada bi se aplicirao, koristio bi se da "pročepi" pluća ekonomska i politička zemlje brementite sa dva entitetima, deset kantona i jednim distriktom. Prema tome, upravo parčanje zemlje, a ne njena kohezija, muka je u želucu ne samo njenim stanovnicima, nego i narečenoj Međunarodnoj zajednici. Dabome, zna to Milorad Dodik bolje od ikoga, a opet u svom maniru briše i zdrav razum i samog sebe od prije petnaest i više godina.

No, ako mislite da je to najveći retorički blam koji je Dodik izjavio, da ne kažem izvalio u pedesetak minuta skaradnosti, varate se- a evo i zašto.

Srpski član Predsjedništva kaže kako BiH nije zaslužila da postoji i da je trebalo da njen prostor bude redefiniran, odnosno formirane tri države - RS, Herceg-Bosna i Bosna, te da budu uspostavljeni kvalitetni standardi kako bi ove države bile nosioci evropskih promjena u regionu.

- Sve što se radi u "političkom Sarajevu" ide u pravcu da BiH ne može da funkcionira. Ignoriraju se priče o pravima Hrvata kao konstitutivnog naroda, dok se RS-u nikada nije dalo pravo na postojanje i eliminira se mogućnost njenog značaja. Tu je isti stav svih bošnjačkih političkih partija i zašto je onda problem da imamo animozitet prema BiH – kaže Dodik.

Pa baš dobro što ovo kaže.

Jer, u pogledu stvaranja nekakve Herceg-Bosne, Dodik je pokazao zavidnu dozu iskrenosti u čitavom teledirigovanom intervjuu. Znaju to ptice na granama Kantona 10 i one oko Radobolje, da je Dodik, prijatelj politički Dragana Čovića zapravo desna ruka HDZ-a, u svim sredinama sa većinskom hrvatskom vlašću. A ta desna ruka je pomogla da se baš Srbi protjeraju iz ustava, da se na ovim prostorima majorizuju, da im se (gotovo) ukine ćirilica, da za njih i njihovu djecu NE POSTOJI adekvatan udžbenički plan i program.

Treba ponoviti i iznova ponavljati - aparthejda nad Srbima u većinskim hrvatskim Kantonima ne bi bilo bez Dodika i njegovog SNSD-a na lokalu.

Pa kad Dodik kaže, ovdje smo trebali imati tri države-Bosnu, Republiku Srpsku i Herceg Bosnu, treba ga obodriti da to lijepo ovih dana objasni Srbima u Drvaru na Danu “oslobođenja grada” i prisajedinjenja sa tzv. Herceg-Bosnom. Preciznije, nije jasno zdravom razumu, kako će štovatelj tzv. Herceg-Bosne, Milorad Dodik, da barni nešto Srba u potpuno devastiranom i napuštenom Drvaru, od kreatora Herceg-Bose i njenih štovatelja.

Estrado moja, pređi na drugoga

Naravski, to što nije jasno zdravom razumu, ne znači da nije jasno Dodiku. A Dodiku je posve jasno da u svijetu populista, lažnih vijesti i ostalih ubleha, igranje sa državnošću države čiji je član Predsjedništva, igranje sa bitkom sopstvenog naroda, majoriziranje ljudi koje navodno zastupa, ne predstavlja ništa do li pogonsko gorivo od koga živi kao estradna pojava.

I na koncu, tu je najveći problem! Nije (toliki) problem to što se Dodikove riječi kose sa Ustavom zemlje i sa zdravim razumom-ne, problem je što ova estradna pojava uporno ostaje na BiH političkom nebu, a njegova popularnost je upravo srazmjena sa tempom demografskog pražnjena Republike Srpske, koju je Dodikova politka ekonomski devastirala.

I zato naslov teksta nije nikakva peripetija, niti hipotetički konstrukt, to je tek pojavno radioaktivno stanje koje iza sebe ostavljaju kerberi SNSD-a u manjem bh. entitetu.

Ne vjerujete? Prošetajte do ambasade neke od evropskih zemalja ili do slovenačkog Konzulata u Banjaluci, pa ćete u redovima nevoljnika saznati kakva je to danas Republika Srpska i kakvo joj se predviđa postojanje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Dragan Bursać (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

tesanj1Stanje na području općine Tešanj gdje je bilo proglašeno vanredno stanje zbog poplava, mnogo je bolje nego jučer. Putna komunikacija je prohodna, a ekipe civilne zaštite, vatrogasci i komunalnih službi su cijelu noć proveli na terenu sanirajući posljedice.
Kako nam je rekao Mensur Saletović, načelnik štaba civilne zaštite Općine Tešanj, situacija se smirila i sada je sve fokusirano na pomoć stanovništvu.

"Radi se na ispumpavanju vode iz objekata i čišćenju okolo objekata. U nekim dijelovima, gdje su se stvorili uvjeti. radi se dezinfekcija. Putna infrastruktura je u funkciji, a danas će na teren izaći i komisija za procjenu štete", rekao je Saletović.

Oštećenja putne infrastrukture zabilježena su na području Jelaha, Jelah Polja, Novih Miljanovaca, Miljanovaca, Lončara, Piljužića, Bobara, Kaloševića, Mrkotića, te Oraš Planja. Veći dio je već saniran. Firme Dobojputevi dd i Rial-šped doo su radile po nalogu kantonalne, odnosno federalne direkcije cesta na otklanjanju oštećenja i osiguranju prohodnosti regionalne i magistralne ceste.

Tokom jučerašnjeg dana komunalne ekipe su radile na uklanjanju nanosa i polomljenih granja na dijelu čaršije, Bukve, Medakova, Sportske dvorane Tešanj i Jelaha. Poduzimane su mjere i aktivnosti sanacije na deponiji u Bukvi. Pokupljene su i uginule životinje usljed poplave (nekoliko ovaca i pas) u dijelu Piljužića i ukopane propisno.

Vodovodno preduzeće radilo je na rješavanju problema s vodosnabdijevanjem. Saopćeno je kako će pojedine zone u Jelahu ostati bez vode jer je došlo do zamućenosti i zagađenja. Naselja koja se snabdijevaju vodom iz rezervoara "Krndija" nisu imali vodu tokom jučerašnjeg dana jer je došlo do nestanka električne energije zbog izgaranja dalekovoda tokom lošeg vremena.

"Sve snage i sredstva smo stavili u funkciju. Veliki broj susjednih općina, Doboj i Federalna uprava civilne zaštite su nam se stavili na raspolaganje, ali smo procijenili da za sada nema potrebe da koristimo njihove resurse", kazao je Saletović.

Iz Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Tešanj savjetuju građane poplavljenih područja da prokuhavaju vodu, ukoliko je promijenila miris, ukus ili boju. Savjetuje im se da ne konzumiraju hranu koja je bila u doticaju s poplavnim vodama, te da operu deterdžentom sve što je došlo u dodir s vodom. Prostorije koje su poplavljene potrebno je mehanički očistiti i dezinfikovati.

(Klix.ba)

nedjelja, 25 Avgust 2019 00:00

Tragedija na Kupresu: Poginula dva deminera

Ocijeni...
(0 glasova)

mineDvojica deminera smrtno su stradala, a jedan je lakše povrijeđen jutros u minskoj nesreći na području Donjeg Malovana, općina Kupres.

Kako je Feni rečeno u Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), demineri su stradali u eksploziji protivpješadijske mine PMR-3, do koje je došlo jutros iza osam sati, a radi se o deminerima iz Udruženja Pro Vita Mostar.

Povrijeđeni deminer prevezen je u mostarsku bolnicu. Za sada nije poznat stepen povreda.

 (FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

homoseksualizamStranka Narod i pravda poziva organizatore da preispitaju namjeru i potrebu organiziranja parade, odnosno povorke ponosa u Sarajevu.

Iz Naroda i pravde pozivaju organizatore da još jednom preispitaju namjeru i potrebu organiziranja prve bosanskohercegovačke povorke ponosa koja je zakazana za septembar. Iz partije ističu da u ionako uzavreloj političkoj situaciji u BiH bilo kakva eskalacija može izazvati negativne posljedice.
“Zalažemo se za vladavinu prava, toleranciju i suživot svih različitosti, ali se protivimo organizovanju manifestacija koje neće popraviti, već mogu pogoršati ukupnu sigurnosnu situaciju u Sarajevu i šire. Ne negirajući prava svakog pojedinca na slobodu u svakom smislu, pozivamo organizatore povorke da vode računa o činjenici kako je velika većina građana Sarajeva protiv povorke, jer je u suprotnosti s tradicionalnim vrijednostima i njihovim vjerskim osjećanjima. Pozivamo organizatore povorke da vode računa i o činjenici da je sloboda čovjeka ograničena slobodom i pravima drugog čovjeka”, kaže Ibrahim Kerla, član rukovodstva Naroda i pravde.

Dodaju da je važno imati u vidu kompleksnost bosanskohercegovačkog društva i moguće sigurnosne implikacije u vezi s održavanjem najavljene manifestacije.

“Narod i pravda još jednom poziva organizatore da odustanu od organizovanja najavljenog događaja, a sve nadležne sigurnosne agencije od nivoa kantona do nivoa države, uključujući i OSA-u, pozivaju da maksimalno odgovorno urade procjenu stanja sigurnosti u svjetlu održavanja manifestacije, te moguće implikacije na ukupnu sigurnosnu situaciju”, zaključuju iz Naroda i pravde.

Bh. povorka ponosa bit će održana 8. septembra u Sarajevu pod motom “ima izać'”. Kako su organizatori ranije najavili, cilj povorke ponosa jeste bolji i slobodniji život LGBTIQ osoba u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo na to da je SDA slično pozvala organizatore i vlasti da odustanu od organiziranja povorke, dok je, s druge strane, SDP pozvao pravosudne institucije da adekvatno odgovore na napade na organizatore povorke.

SDA: Narod i pravda je putem ministra Katice dao odobrenje za paradu ponosa

Saopćenje stranke Narod i pravda, u kojem pozivaju na otkazivanje Parade, predstavlja vrhunac licemjernog populizma i udar na inteligenciju građana, navodi se u saopćenju KO SDA.
Podsjećaju da je upravo Narod i pravda, preko svog ministra unutrašnjih poslova Admira Katice, dala odobrenje za organizaciju Parade ponosa, a što je potvrđeno i na sastanku ministra Katice, premijera Edina Forte sa organizatorima Parade 26. jula 2019.

"SDA je od početka protiv održavanja Parade, a kada smo pozivali da se događaj otkaže, NIP-ov ministar Katica je, zajedno sa premijerom Fortom, davao punu podršku Paradi i garantirao njeno održavanje. Ako Narod i pravda želi otkazivanje Parade, onda neka to traže od svog ministra Katice i Ministarstva unutrašnjih poslova koje kontrolišu, te neka rašičiste to pitanje sa svojim koalicionim partnerima iz SDP i Naše stranke koji se identificiraju sa Paradom, kao promocijom vrijednosti za koje se zalažu", saopćili su.
Sve osim toga, dodaju, predstavljat će još jedan pokušaj stranke NIP da u javnoj percepciji izbjegnu odgovornost za svoje odluke, koje kadrovi NIP-a donose po licemjernom principu – jedno pričaj, a drugo radi.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoput1Protiv ove trase prije tri godine peticiju je potpisalo više od tri hiljade mještana južnih mostarskih naselja.

Na sporednom putu Kosor-Blagaj održano je mirno okupljanje građana koji se protive najavi izgradnje autoputa kroz naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine.
Kako kažu, ako ovuda bude prošao autoput ostaće bez ičega.

Zahtjevaju da se ovaj proces vrati u zakonske okvire, te da se održi javna rasprava o trasi autoputa u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ponovili su i da je najpovoljnija trasa preko obronaka Podveležja jer se ugrožavaju povratničke kuće, a i zemlja nije u privatnom vlasništvu.

Pozvali su Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine da sazovu javnu raspravu po ovom pitanju tvrdeći da su zakonom dužne to uraditi. U suprotnom, to bi moglo imati pravne posljedice i veliki gubitak po ovu kompaniju - njihova je poruka.

Protiv ove trase prije tri godine peticiju je potpisalo više od tri hiljade mještana južnih mostarskih naselja.

Podsjetimo riječ je o dionici čiji se početak nalazi u mjestu Kočine, te prolazi između aerodroma i magistralnog puta “M-17”, mostovima prelazi Bunu i Bunicu i uspinje se prema Hodbini i brdu Kvanj, koji ide kroz istoimeni tunel. Iako je postojala nada da će asfalt proći daleko do oboda Podveležja, ova trasa, je tvrde u Autocestama, najpovoljnija i jedina moguća s obzirom na to da je lokalna zajednica prvobitni projekat preko naselja Blagaj osporavala.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje2Anes Podić iz Udruženja građana "Eko akcija“ iz Sarajeva za BUKU govori o gorućim ekološkim temama u BiH, odnosu politike i ekologije, zagađenju u našim gradovima i drugim temama.

Kada su ekološke teme u pitanju, koji su gorući problmi u BiH, na šta biste apelovali?

Zagađeni zrak je trenutno najveći ubica. Čak i ako se poduzme hitna i učinkovite akcije na smanjenju emisija zagađivača biće potrebne godine da bi se dostigao potrebni kvalitet zraka u našiim gradovima. Brojni su problemi i u drugim oblastima. Čerupanje resursa jedina je zadaća naših političkih elita. Kada se iscrpi jedan resurs, prelazi se na drugi. Nakon prvog vala, kada su plijen bila naša društvena preduzeća, sada su na redu prirodni resursi. Skoro svakodnevno gubimo neprocjenjive prirodne vrijednosti, naše prelijepe rijeke postaju plijen privatnika izvanredno uvezanih sa domaćim vlastima. Naše komplikovane i neefikasne institucije vlasti besprijekorno funkcionišu kada je potrebno izdati dozvole graditeljima malih hidroelektrana.

Koliko su vlasti i političari na svim nivoima zainteresovani za rješavanje ekoloških problema?

Okoliš naše političke elite, bez izuzetka, uoopće ne interesuje, odnosno interesuje ih tek ako ga mogu iskoristiti za vlastito bogaćenje ili bogaćenje lobija koji su im pomogli da osvoje vlast. Što je otprilike i mjera njihove zainteresovanosti za razvoj ove zemlje i društva.

Šta je nama priroda imajući u vidu kako se odnosimo prema njoj? Šta način kako se odnosimo prema prirodi govori o nama samima?

I pored pričinjene štete, u Bosni i Hercegovini i dalje imamo mjesta izuzetne ljepote, koji bi, ako bi se iskoristila na održiv način, mogla biti i znatan i trajan izvor prihoda za osiromašene ruralne, lokalne zajednice, kao što je to slučaj u ostatku svijeta. Nažalost, čini se da takav vid razvoja nikoga ne interesuje. Političkim elitama zaštićena područja su prepreka za eksploataciju rijeka, šuma, itd. od čega na kraju korist imaju samo pojedinci. Sve to za posljedicu ima da je po zaštiti živog svijeta BiH na pretposljednjem mjestu u svijetu.

Koji grad je, prema Vašem mišljenju, najzagađeniji u BiH?

Nije lako pronaći najzagađeniji grad BiH. Brojni problemi sa čistoćom i odlaganjem otpada, zagađeni zrak i tlo, ugrožena izvorišta pitke vode, sve manje zelenih površina - važi za praktično sve urbane sredine, u kojima i stanuje najveći dio stanovništva Bosne i Hercegovine. Političke elite gradove posmatraju kao građevinske lokacije, koje treba što bolje unovčiti, a ne kao mjesta gdje ljudi žive.

Koliko su građani svjesni svakodnevnog zagađenja?

Građani su zasićeni dnevnom politikom koju dogovorno i vješto izmišljaju predstavnici političkih elita kako bi se skrenula pažnja sa stvarnih problema i oni su zadnji koje treba kriviti za probleme u našem okolišu.

Šta mi, obični građani svaki dan možemo uraditi da smanjimo zagađenje?

Bez učinkovite akcije vlasti, nije moguće riješiti niti jedan od naših gorućih problema. Sama od sebe, takva akcija se neće desiti. Dok su nam jedine reakcije na probleme u okolišu žalopojke po društvenim mrežama ili planiranje bijega iz zemlje, problemi u našem okolišu će se nastaviti. Istovremeno imamo fantastične primjere poput Kruščice, Gotuše kraj Fojnice, Bune, sarajevske Vodoodbrane koji nam govore da imamo nevjerovatnu moć kad se odlučno angažujemo i udružimo snage - iako nas sa raznih strana, iz domaćih analitičkih krugova i stranih medijatorskih, uporno uvjeravaju da je izlazak na izbore naša jedina poluga za promjene.

Kako se boriti protiv plastike koja se stalno baca, a kojoj trebaju decenije i decenije da se razgradi?

Jedino rješenje je da potpuno prestanemo koristiti plastiku, gdje god je to moguće. Masovno prisustvo plastike u našem okolišu, a sve više i u našim tijelima, prije svega je posljedica pohlepe korporacija, koje iako svjesne kakve posljedice ima ovakvo korištenje plastike i dalje nastavljaju raditi na način koji će im osigurati maksimalnu zaradu. 2016. je u svijetu proizvedeno oko 280 MILIJARDI plastičnih boca, od kojih se tek 10% reciklira, a to je tek jedan dio proizvedene plastike.

Mnoge zemlje zabranjuju upotrebu plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu. Može li do toga doći u BiH?

Ne može. Dok god postoji i najmanji privatni interes u ovoj oblasti, a takvi su brojni, on ima neuporedivo više utjecaja na donosioce odluka od interesa zajednice.

Koliko se brinemo o kvaliteti vazduha koji dišemo, ko su zagađivači i možemo li išta uraditi po tom pitanju?

Glavni zagađivači su:
Termoelektrane (Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Gacko, Stanari) i industrijski pogoni poput željezare u Zenici ili koksare u Lukavcu

Mala kućna ložišta i velika ložišta centralnog grijanja na čvrsta goriva, ugalj i drvo (svi gradovi)
Motorna vozila, a posebno vozila sa dizel motorima

Naši zakoni su uglavnom usklađeni sa zakonima EU, međutim njihova loša primjena i pogotovo, nepostojeća kaznena politika za zagađivače, su u najvećoj mjeri odgovorni za loše stanje. Mehanizam okolinskih dozvola uopće nije doveo do poboljšanja stanja u ovoj oblasti. Entitetske i kantonalne inspekcije su (namjerno) ostavljene sa nedovoljnim kapacitetima i ljudskim i tehničkim za ovu oblast.

Kratkoročne mjere

Uspostava mreže mjernih stanica u FBiH, u svim mjestima sa povećanim zagađenjem, koje će biti postavljene po istim standardima, u skladu sa najboljim praksama zemalja EU i zakonodavstvom EU, koja će biti redovno i kvalitetno održavana, sa jedinstvenim izvještavanjem u realnom vremenu, kako bi stanovništvo ugroženih gradova, a posebno ugrožene kategorije stanovništva imalo pravovremene informacije i preporuke tokom epizoda povećanog zagađenja,

Ustanovljavanje Indeksa kvaliteta zraka, koji bi omogućio jednostavno prikazivanje posljedica zagađenja zraka po ugrožene grupe i saglasno tome preporuke stanovništvu, koje bi trebale biti objavljivane uz redovnu prognozu vremena u informativnim emisijama javnih servisa.

Definisanje stanja i stepena uzbune, po jedinstvenoj metodologiji, u skladu sa najboljim praksama zemalja EU i zakonodavstvom EU, uz primjenu učinkovitih mjera (smanjenje ili djelomična obustava rada industrijskih zagađivača, smanjenje ili prekid rada pogona centralnog grijanja sa ložištima na čvrsta goriva), smanjenje obima saobraćaja primjenom par-nepar sistema.

Nabavka i podjela posebnih maski i pročiščivača zraka (sa HEPA filterom) ugroženim kategorijama stanovništva (oboljeli od plućnih ili srčanih oboljenja, trudnice, djeca i stariji), po prioritetima, koja će biti finansirana sredstavima Fonda za okoliš FBiH.

Stroga kontrola postojećih emisija industrijskih zagađivača, uz pooštrenje kaznenih mjera u slučaju nedozvoljenih emisija.

Dugoročne mjere

Mjere smanjenja emisija lebdećih čestica u industrijskom sektoru
Rigoroznom primjenom postojećih zakona, uz strogu kontrolu izdavanja okolišnih dozvola, je potrebno izvršiti destimulaciju ‘prljave’ proizvodnje postojećih industrijskih postrojenja.

Stroga primjena evropskih standarda u okolišnim zakonima i okolišnim dozvolama za nova postrojenja.

Mjere smanjenja emisija lebdećih čestica u stambenom sektoru

U ovoj oblasti je potrebno primijeniti iskustva niza evropskih gradova (London, Dublin, itd.) koji su uspješno riješili problem zagađenja zraka putem uvođenja Zona kontrolisane dimne emisije, u kojima bi bilo dozvoljeno loženje isključivo certificiranih goriva u certificiranim ložištima, uz rigoroznu kontrolu primjene od strane inpekcija,
Zabrana rada toplana na čvrsta goriva u gradovima koji imaju mogućnost snabdijevanja plinom (Sarajevo) ili koja imaju infrastrukturu daljinskog grijanja (Tuzla, Lukavac).
Subvencije za ugrožene kategorije prilikom nabavke certificiranih peći i goriva,

Kontrola prometa opasnog otpada, koji bi mogao biti upotrijebljen za grijanje (automobilske gume itd.) i stroge kazne za prekršioce.

Saobraćaj

Ograničenje prometa vozila u ugroženim gradovima u skladu sa ekološkim normama koje zadovoljavaju njihovi motori putem uvođenja obaveznih naljepnica u boji koje bi se izdavala prilikom registracije motornog vozila, čime bi se u zagađenim mjestima značajno olakšala primjena stalnih ili povremenih ograničenja prometa za vozila koja više zagađuju.
Poboljšanje opsega i kvaliteta javnog gradskog prevoza.

Postoji li u BiH neki pozitivan primjer koji bi mogao postati uzor, mislim na grad, naselje koji su više ekološki osviješteni od većine zemlje?

Ne postoji. A osviještenost je inače namjerno reklamirana kategorija, za što je i nevladin sektor dobrim dijelom odgovoran, na kojoj se insistira da se ne bi pričalo o tome kako sve kreće od normi i institucija države. Džaba sirotinji svijest ako nema novca nego za uglja - a za to su krivi oni koji su nas na siromaštvo osudili rasprodajom društvene svojine.

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(1 glasova)

osmanovicPosljednji istup bivšeg ministra inostranih poslova Hrvatske Mire Kovača predstavlja direktno miješanje u unutrašnje stvari suverene nezavisne države BiH.
Rekao je ovo za Vijesti.ba zamjenik predsjednika SDA Adil Osmanović osvrćući se na sporni prijedlog hrvatskog zvaničnika o podjeli BiH na tri regije i izbornoj jedinici za Hrvate.

“Nije dobro kada se bilo koji visoki funkcioner iz susjednih država miješa u unutrašnje stvari suverene nezavisne države BiH. Izjave Mire Kovača su neodgovorne, neozbiljne i zlonamjerne”, smatra Osmanović, koji je i ministar civilnih poslova BiH i novoizabrani poslanik u državnom Parlamentu.

Osmanović smatra da tvrdnje Kovača u suštini pokazuju da ne poznaje Dejtonski mirovni sporazum, čiji je potpisnik i Hrvatska.

“Ovo što je iznio u javnosti je pokretanje ozbiljnih izmjena Dejtonskog sporazuma. Izjaviti tako nešto pokazuje nepoznavanje unutrašnjeg ustrojstva BiH i nepoznavanje Dejtonskog sporazuma”, ponovio je naš sagovornik.

On je mišljenja da je zagovaranje podjele BiH i izborne jedinice za Hrvate zlonamjerno i ne može se tumačiti kao izjava u predizbornoj kampanji.

“Šta bi se desilo ako bi neki visoki zvaničnik Italije kazao da u Istri treba pokrenuti pitanje drugačijeg ustroja i rješavanje pitanja italijanske manjine? Svako bi rekao da je to miješanje u unutrašnje stvari nezavisne i suverene države. Stoga, svi funkcioneri kako u BiH, tako i u susjednim državama, moraju voditi računa o izjavama. Ne treba da se miješaju u unutrašnje stvari susjednih država”, zaključuje Osmanović.

Podsjećamo, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač ocijenio je kako bi Hrvati u BiH s preustrojem ove zemlje u tri regije, po uzoru na Belgiju, mogli ostvariti svoju jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima. Između ostalog, on je ocijenio kako Hrvati u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako “slučaj Komšić” ne bi ponavljao.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kruscicaŽene iz sela Kruščica branile su pristup preko mosta 24 sata dnevno, tokom 300 dana. Time su zasluženo dobile epitet hrabre. A hrabrih je u ovoj godini bilo još, a naročito u Centru za životnu sredine, gdje su uspješno realizovane brojne inicijative.

Kada je u junu ove godine Kantonalni sud u Novom Travniku presudio da ekološka dozvola za izgradnju brane na rijeci Kruščica bude poništena, mala grupa žena je pobjedila. I ne samo one, već pojedinci kao takvi, sposobni da preuzimaju inicijativu i zauzmu se za očuvanje zaštite životne sredine. Žene iz sela Kruščica branile su pristup preko mosta 24 sata dnevno, tokom 300 dana. Time su zasluženo dobile epitet hrabre. A hrabrih je u ovoj godini bilo još, a naročito u Centru za životnu sredinu, gdje su pokrenute i uspješno realizovane brojne inicijative. Evo i podsjetnika na njih.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prihvatilo je inicijative za pokretanje postupka proglašenja zaštićenih područja na rijeci Sani koje je Centar za životnu sredinu podnio u januaru 2019. godine. Riječ je o dvije inicijative koje se odnose na proglašenje zaštićenog područja “izvora rijeke Sane sa ponorom Mračaj” i “zaštićenog područja kanjona Prizren Grad”.

Hrabri aktivisti iz Jablanice, borili su se za rijeku Doljanku, a presudom u njihovu korist na Opštinskom sudu u Konjicu, po tužbi kompanije “Eko-Vat” d.o.o. iz Jablanice dobili su nadoknadu štete prouzrokovanu navodnom blokadom aktivnosti na gradilištu. Time su mali ljudi ponovo pokazali da se pobjediti može, uz srčanu borbu i posvećenost, ma ko bio nasuprot njih.

Kampanja koja je definitivno vratila vjeru u mogućnosti kolektivnog postizanja cilja, sa minimalnim naporima svakoga pojedinačno bila je “Solarna Pecka”. Riječ je o online crowfunding kampanji, koju su pokrenule organizacije “Zelene staze” koja stoji iza Centra za posjetioce Pecka iz Mrkonjić Grada i Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. Kampanja je uspješno završena uz obezbjeđenih 6.687 USD (američkih dolara) čime je omogućeno instaliranje solarnih kolektora za zagrijavanje 300 litara vode i dijela fotonaponskih panela koji proizvode struju na krov Centra za posjetioce Pecka, što je i bio cilj kampanje.

Svjesni načina funkcionisanja našeg društva, CZŽS i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle pokrenuli su kampanju ”Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva”. Cilj ove kampanje je skretanje pažnje građana, stručnjaka, nadležnih institucija i drugih društvenih aktera na zabrinjavajuće stanje životne sredine i neodrživost postojećih energetskih sistema u Bosni i Hercegovini.

Kampanja “Sačuvajmo plavo srce Evrope” za naredne tri godine planira prvenstveno podizanje svijesti javnosti o značaju Rijeka Balkana. Ali i potrebu za zaustavljanjem projekata izgradnje hidroelektrana. Osim toga ciljevi su i koordinisanje razvoja masterplana sa no-go područjima za izgradnju hidroelektrana za sve rijeke Balkana, kao i razvoj znanja o biološkoj raznovrsnosti. A u okviru kampanje snimljen je i istoimeni dokumentarni film.

Za hranu i poljoprivredu bez GMO kultura i otrovnih pesticide, CZŽS se zalagao u okviru anti GMO kampanje. Kroz rješenja koja obezbjeđuju egzistenciju i zdravu hranu za ljude i druge vrste, cilj im je da GMO i velike korporacije ostanu van naše hrane i naših poljoprivrednih površina.

I tu nije kraj, jer su mnogobrojne aktivnosti realizovane u ranijem periodu, a sudeći po svemu će i tek uslijediti.

Trenutno aktuelna kampanja CZŽS jeste ona u koju se svi možemo uključiti. Riječ je o očuvanju rijeka u BiH, a svako može dati svoj doprinos kroz fotografisanje suhih korita. Dovoljno je da posjetite rijeku sa nisim vodostajem, fotografišete se zajedno sa suhim koritom ili snimite kratki video(30 sekundi), te fotografiju i/ili video sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su vam rijeke važne pošaljete na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili u inboks Facebook stranice Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome što vam to može djelovati kao skromni doprinos i nedovoljan angažman, neka vam prethodne kampanje budu motivacija. Sve su one uostalom započete i realizovane udruživanjem više istomišljenika, čiji su mali doprinosi rezultovali značajnim promjenama. A promjene u društvu kao što je naše istinski su neophodne.

 

Sara Velaga (6yka.com)

Stranica 12 od 37

S5 Box