Vijesti iz BiH
BiH

BiH (376)

Ocijeni...
(0 glasova)

ahmiciRatni veterani iz regije zapadnog Balkana prisustvovat će obilježavanju 26. godišnjice stradanja Bošnjaka Ahmića i Viteza, prenosi agencija Anadolija.

Na poziv Organizacionog odbora za obilježavanje, ratni veterani iz regije prisustvovat će komemoraciji stradalim u Ahmićima.

Mirovna organizacija Centar za nenasilnu akciju, s uredima u Sarajevu i Beogradu, od 2008. godine organizira posjete grupe ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine mjestima stradanja civila i vojnika tokom posljednjeg rata te zvaničnim komemoracijama stradalima koje organiziraju lokalne i državne vlasti i udruženja žrtava.

U Ahmićima su, prema podacima Haškog tribunala u predmetu "Kordić i Čerkez", u rano jutro 16. aprila 1993. godine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ubili 116 civila, među kojima su i 32 žene i 11 djece.

Porodice žrtava i danas tragaju za tijelima 29 ubijenih mještana Ahmića.
Žele biti graditelji mira

"Prisustvom komemoraciji, želimo odati počast stradalim mještanima Ahmića te pokazati da su bivši borci društvena skupina koja posjeduje visok stepen kredibiliteta i potencijala za rad na polju izgradnje mira upravo zato što su neposredno, često na veoma surov način, iskusili rat na sopstvenoj koži", poručili su iz Centra za nenasilnu akciju - CNA.

"Želimo ovim radom jačati sliku bivših boraca kao graditelja mira, koji je potreba ogromne većine ljudi na ovim prostorima, pa tako i ogromne većine veterana i njihovih porodica."

Također, prisustvom komemoraciji, bivši pripadnici Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća odbrane, Armije Bosne i Hercegovine, Vojske Republike Srpske, Vojske Savezne Republike Jugoslavije i Jugoslovenske narodne armije poslat će poziv nadležnim da se i preostali odgovorni za počinjene zločine procesuiraju te da se učine dodatni napori na pronalaženju posmrtnih ostataka ubijenih.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

srebrenica1U Srebrenici bi se ove godine trebao graditi i na jesen otvoriti „Spomenik mira“. Gradnju spomenika je inicirao Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Na lokalnoj skupšini opštine usvojen je prijedlog za izgradnju spomenika, te bi se on trebao graditi u Srebrenici. No, i nije baš sve tako jednostavno i lijepo kao što na prvi pogled izgleda. OHR je dugo lobirao, a u nekim krugovima se mnogo pričalo na tu temu. Djelovalo je da su svi za tu inicijativu, ali velika većina Bošnjaka negoduje zbog spomenika, kao i neki bošnjački odbornici u Skupštini opštine Srebrenica.

Bošnjaci već odavno ne vjeruju međunarodnoj zajednici kada je u pitanju Srebrenica. Sjetimo se samo Filipa Moriona, kada je u Srebrenici, u martu 1993. izgovorio, sada već čuvenu, rečenicu: "Vi ste sada pod zaštitom UN-a".

Kakva je bila zaštita UN-a, svima je dobro poznato. Bošnjaci s pravom ne vjeruju u namjere gospodina Inzaka po pitanju spomenika. Visokom predstavniku bolje bi bilo da posluša savjet svog prethodnika i nametne zakon o zabrani negiranja genocida. Na tome bi mu Srebreničani bili zahvalni i makar bi ga po nečemu dobrom upamtili, jer nije civilizacijski negirati i ismijavati se tuđoj žrtvi, nesreći i boli kao što to danas u 21. vijeku čine u Bosni i Hercegovini.
Gradnja budućnosti na negiranju genocida

Načelnik Opštine Srebrenica, mladi Mladen Grujičić, svim snagama se zalaže za Spomenik mira. On, kako kaže, želi da gradi mir u Srebrenici. Kaže kako baš jedan takav spomenik nedostaje Srebrenici i kako mi Srebreničani koji sada živimo ovdje moramo gledati u budućnosti i zaboraviti ono što je bilo, treba ići dalje, kaže.

Želi on graditi budućnost na negiranju genocida, na veličanju ratnih zločina, na iskrivljavanju historije. Takvu bi on budućnost da gradi.

Graditi Spomenik mira u Srebrenici je skoro ravno apsurdu, dok su bošnjačka djeca diskriminirana u školi, dok ne uče svoje jezik ili im se brani da svoj jezik nazivaju onako kako žele.

Znak da načelnik Grujičić želi graditi ljepšu budućnosti i stvoriti bolje odnose sa Bošnjacima, za početak, ali samo za početak, moglo bi biti to što će naći rješenje da se državna zastava stavi na školu pored zastave RS-a, gdje je 72 posto bošnjačke djece, koja svoju državu i svoju zastavu vole.

Graditi Spomenik miru, a ne poštivati Ustavni sud BiH i međunarodne sudove je besmislica i ismijavanje, naročito dok se, u isto vrijeme, taj spomenik spominje u kontekstu volje međunarodne zajednice.

Takva budućnost i Spomenik miru kakav želi da gradi Grujičić, niko više ne želi, a posebno mi žrtve genocida. Takav spomenik trenutno nije potreban Srebrenici.

Nemam ništa lično protiv tog spomenika ili želje da neko učini da nam bude bolje, jer, samo ograničen i nerazuman čovjek ne želi da mu bude ljepše. Naprotiv, mir i bolje sutra moramo graditi i svim silama to podržavam. Mir i ljepša budućnost su jedini spas za našu djecu.

No, budućnost moramo graditi na sigurnim temeljima, a ne bez temelja. Temelj za ljepšu budućnost jeste konačno prihvatanje istine o onome šta se zbilo u Srebrenici počev od aprila 1992. do jula 1995.
Omalovažavanje najvažnijeg spomenika

Temelj za Spomenik miru jeste da se ne veličaju oni koji su počinili genocid. Temelj za Spomenik miru jeste da se prestanu iznositi laži i lažni dokumenti o dešavanjima iz jula 1995. Temelj za Spomenik miru jeste da se ne ide na promocije knjiga sa pristrasnim i iskrivljenim sadržajem o istini o Srebrenici.

Mnogo je pitanja na koja se mora dati odgovor ako hoćemo da gradimo kvalitetan mir, Spomenik mira i ljepšu budućnost u Srebrenici, a izbjegavanje suočavanja sa prošlošću neće nikome donijeti ništa dobro.

Želi li se možda tim spomenikom umanjiti važnost Memorijalnog centra u Potočarima? To je pitanje na koje ne želim dati odgovor.

Zašto pravimo nekakve spomenike, a najvažniji spomenik u Potočarima izbjegavaju, ne priznaju i omalovažavaju? Najbolji Spomenik miru je Memorijalni centar Potočari, ni manje ni više od toga ovdje u Srebrenici nije potrebno.

Volio bih da je rahmetli naša druga majka, Hatidža Mehmedović živa, pa da im samo ona dvije riječi kaže po pitanju Spomenika mira. A sada kada nje nema, istinskog borca za istinu, Inzko i njemu slični provode svoje ideje kako oni žele. Šta će biti kada sve majke i sve žrtve genocida ne budu više tu?

Umjesto izbjegavanja da se suočimo sa prošloću, umjesto isprazne priče o sukobu civilizacija, civilizacijski bi bilo, kada je već skoro svako u svijetu priznao genocid u Srebrenici, da i ona manjina ljudi krene suočiti se sa sobom, kako bi konačno priznali žrtvu i strahote koje su nevine srebreničke, većinom dječačke, duše iskusile.

Civilizacijski bi bilo pogledati istini u oči i istinu prihvatiti. Civilizacijski bi bilo pravdu sprovesti.
Zlo se veliča i slavi

No, do priznanja i prihvatanja istine, vrlo vjerovatno, neće ubrzo doći. Sve dok je onaj student sa Pala ponosan na to da studentski dom nosi naziv po imenu pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Sve dok se zlo veliča i slavi, za pravdu i istinu u takvom društvu nema mjesta.

Zamislite da su u Njemačkoj vrtić, škola ili studentski dom nakon Drugog svjetskog rata nazvali po ratnim zločincima.

„Dragi Nijemci, odabrani studenti, dobrodošli u najsavremeniji studenski dom 'Paul Joseph Goebbels'", ili, zamislite „Srednja škola Rommel – Pustinjska lisica“, „Ulica Adolfa Hitlera“ i tako dalje.

Jasno je da bi se cijelom svijetu stomak prevrtao od količine inata i ponosa nad nehumanim zločinima.

Svaki zločin, ma ko god ga činio, je zločin. Najgore djelo koje ljudske ruke mogu počiniti jeste drugom čovjeku nauditi. Svakog zločinca i sve udružene zle ljude treba najvećom mogućom kaznom kazniti.

Zlo nema dušu i emociju. Zločinačko ime nije ni važno, a njegova vjera, nacija ili porijeklo, još manje. Kažnjava se njegovo djelo, a ne jedan narod, vjera ili rod kojem pripada.

Izvor: Al Jazeera

Ocijeni...
(0 glasova)

imigrantibihac1Vlada Unsko-sanskog kantona dala je rok od 30 dana državnim vlastima da izmjeste migrantske centre Borići u Bihaću i Sedra u Cazinu, što je prije nekoliko dana zaključila i Operativna grupa. U protivnom, kažu, migrantski centri će biti zatvoreni.
Vlada USK zahtijeva od Ministarstva sigurnosti BiH da, u okvirima svojih nadležnosti, preuzmu upravljanje, kako migracijama tako i privremenim prihvatnim centrima za ranjive kategorije migranata, djecu bez pratnje i porodice s djecom, Borići u Bihaću i Sedra u Cazinu, kako bi se u istima mogao utvrditi kućni red i kontrolisati kapacitet prihvata korisnika smještaja, kao i zdravstveno- epidemiološka situacija.

Od Službe za poslove sa strancima, koja je nosilac u rješavanju problematike migracija, se zahtijeva da budu prisutni i na poziv MUP-a USK, preuzmu ilegalne migrante zatečene na području USK, a za koje ne postoji smještaj u trenutno utvrđenim kapacitetima.

"Vlada USK ne može preuzeti odgovornost za sigurnost kretanja ilegalnih migranata na prostoru USK migranata koji, u minama kontaminiranim područjima, pokušavaju preći granični pojas, jer je prema procjenama na području USK 164.996.823 metar kvadratnih prostora za koji se sumnja da je kontaminiran minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima te poziva Graničnu policiju BiH da vrši dodatni nadzor u graničnom pojasu", kazali su iz Vlade USK.

Ukoliko u roku od 30 dana ovi zaključci ne budu ispoštovani, Vlada USK poručuje da će biti prinuđena pokrenuti zakonom propisane mjere da se privremeni prihvatni centri u naseljenim područjima rasformiraju i zabrani dalji prihvat ilegalnih migranata u cilju zaštite građana USK.

Ranije je na vanrednoj sjednici Grada Bihaća također usvojen niz zaključaka kojima se državne vlasti pozivaju da konačno preuzmu odgovornost i počnu upravljati migrantskom krizom.

U biltenu MUP-a USK svakodnevno su zabilježena krivična djela narušavanja javnog reda i mira, te tučnjave u pravo u Bihaću i Velikoj Kladuši gdje u smješteni migranti. Povećan je i broj teških krađa. Zbog svega toga građani ovog kantona se ne osjećaju sigurno.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Nekadašnji politički čelnik samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranko Prlić zatražio je od Mehanizma za međunarodne tribunale da 25-godišnju kaznu zatvora za zločine počinjene nad Bošnjacima ne služi u Velikoj Britaniji, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine.

Prlić je u pismu predsjedniku Mehanizma Carmelu Agiusu, u koje je BIRN BiH imao uvid, napisao da je zatvor na otoku Wightu, u kojem bi trebao služiti kaznu, namijenjen prestupnicima osuđenim za nasilne ili seksualne zločine.

"Izvještaj o inspekciji ovog zatvora iz 2015. godine navodi da, iako su incidenti nasilja smanjeni, 18 posto pritvorenika se ne osjeća sigurnim, 36 posto njih je prijavilo nasilje od strane drugih pritvorenika, a 34 posto nasilje od strane stražara", navodi Prlić u pismu, prenosi agencija Fena.
Treba mu računar da piše knjige

On dodaje da taj zatvor ne predviđa mogućnost da zatvorenici koriste računar, što će mu otežati rad na zahtjevu za preispitivanje presude kojom je pravosnažno proglašen krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je za cilj imao progon Bošnjaka.

Onemogućavanje pristupa laptopu, navodi Prlić u pismu, spriječit će ga da piše knjige, kojih je, kako dodaje, objavio već 11.

Na kraju piše kako bi mu se trebalo omogućiti da kaznu služi u Bosni i Hercegovini, s obzirom na skoro otvaranje državnog zatvora, koji je, kako navodi Prlić, izgrađen sredstvima međunarodne zajednice i po najvišim standardima.

Ovo pismo Prlić je poslao bh. institucijama i ministru pravde Bosne i Hercegovine Josipu Grubeši, od koga je zatražio da mu pomogne da se promijeni odluka o lokaciji gdje će služiti kaznu.

"S obzirom da nije moguće da služim kaznu u svojoj zemlji, što bi bilo logično, želim da budem prebačen u zatvor koji ima uvjete poput onih u državnom zatvoru, gdje će kazne služiti osuđenici za slična djela", napisao je Prlić.
Za šestoricu presuđenih 111 godina

Haški tribunal u novembru 2017. osudio je Prlića, skupa s petoricom drugih visokih zvaničnika bivše samozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 25 godina.

Nekadašnjem ministru odbrane ove tvorevine Bruni Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravosnažne zatvorske kazne u trajanju 20 godina.

Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, a predsjedniku komisije bivše samozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena je desetogodišnja kazna zatvora.

Tokom izricanja presude Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

smece3Na samom ulazu u mostarsku poslovnu zonu, dakle, pored velikih kompanija, tržnih centara, salona automobila i ceste, nalazi se ogromno polje prekriveni plastičnim kesama zakačenim na kratko rastinje. Ovo je južni ulaz u grad. Slična situacija je i na sjevernom ulazu. Slično zagađanje se nastavlja i dalje prema Neretvi čije su obale također zatrpane smećem.

Ako krenete prema Blagaju, u Bišća polju na nekadašnjem polju pamuka, sve je također sprekriveno plastičnim zastavama. Ovo su najloni koje je vjetar raznio iz otkrivenih kontejnera kompanije Klas koja u blizini ima svoj pogon.

Adnan Đuliman iz ekološke organizacije Novi Val više je nego frustriran ovakvim stanjem. Dok pokazuje kako je teško čistiti ove najlone iz prirode, naglašava da je ova lokacija nekoliko puta čišćena ali da se stalno ponavljaju iste scene.

' Mi ovo sada nazivamo zastave sramote. Ko će ovo ovoliko očistiti? Znači, ne može niko ovo očistiti. Otkad ovo traje? Ovo traje već godinama, ali ove godine je doživjelo vrhunac', kaže Adnan.

Adnan Đuliman

Svi turisti koji prolaze prema Blagaju ili se voze cestom M17 dalje prema jugu, vide ovo. Situacija sa zagađanjem je takva da skoro nema poente više čistiti jer ljudi su jednostavno navikli razbacivati smeće gdje god stignu. Novi Val u posljednjih 10 godina stalno organizuje akcije, ali nema efekta. Pored toga, nikoga nijje stid što i stranim turistima na ovaj način predstavljamo zemlju.

'Pa mi smo sad imali grupu učenika osnovnih škola iz Italije, oni su dolazili u studijsku posjetu u naš eko centar u Blagaju, ljudi su ostali šokirani', navodi Adnan.

Postoji li rješenje? Postoji. Uvesti sankcije i zabraniti plastične kese. Iz prostog razloga jer plastika doslovno uništava prirodu.

'Mi ćemo se za deset dvadeset godina početi gušiti u vlastitom smeću. Pa, znate koliko treba da se ovo razgradi? Da ne govori o o bocama i drugoj plastici. Evo ova tanka folija. I pitamo se zašto nam je voda zatrovana, zašto nam se povećava broj karcinoma, šta je sa poplavama. Pa mi nismo svjesni, priroda nam već vraća', objašnjava on.

 

Blagajsko smeće i kese ispod Starog mosta

 

Samo 15-ak minuta vožnje od ove lokacije, dolazimo u blizinu Blagaja. U selu Kosor zatičemo ove scene. Nelegalna deponija koja je napravljena okolo bivše separacije za pijesak. Ovdje možete naći sav mogući otpad.

' Ko odlaže smeće ovdje? Ko će odlagati nego građani. Sve ljudi iz Blagaja i okoline Blagaja. Ne može neko iz Mostara doći i odlagati ovdje', pojašnjava Adnan Đuliman.

Preko puta ove deponije lokalni mještani uzgajaju voće i povrće. Inspekcije nema, policije nema. Samo znak da je zabranjeno odlaganje otpada.

Adnan kaže da je davne 2009-te bilo pokušaja da se osnuje eko policije, ali da je to propalo. U međuvremenu, ovakve lokacije se umnožavaju i uništavaju hercegovački krajolik i živote ljudi. Sav otrov završava u vodotocima i zemlji.

'Prvo se užasavaš i svaki put kad vidiš nešto novo – šok, šok, šok. I onda iz tog šoka pređeš u to da ti postaje normalno. Više te ne može ništa iznenaditi', konstatuje Adnan.

Uz činjenicu da ne postoji organizovan način sakupljanja krutog otpada niti da se time iko u Mostaru bavi, ostaje tužna slika uništavanja okoliša. Adnan nam pokazuje lokacije na brdu iznad Blagaja kojih ima između 30 i 40, gdje se smeće istresa iz kamiona sa ceste prema Nevesinju. S obzirom da je ovo kraško područje, voda to sve spira u obradivu zemlju i bunareve. Dakle, ljudi se doslovno truju.

U samom Mostaru srećemo se Amarom Stupac, poznatom poduzenticom i društvenom aktivisticom, te velikom kritičarkom sistema. Ona vjeruje u organsku proizvodnju pa u svojoj bašti uzgaja voće i povrće. To je njen odnos prema okolišu. A, za smeće u samom gradu krivi ljude. Oni, kaže, pored kontejnera bacaju sve, pa i namještaj i prozore.

'Kad ti vidiš gospođe u sakoima, koje su frizure napiketile, noktii i to sve, i onda one uzmu kesu, i mrsko je njoj hodati do kontejnera. I ona šupne kesu na prvoj nekom proširenju, ima neko stablo, i ona prođe pored toga. I sad zamisli koliko je nas ovdje u Mostaru, nek svako šupne, naravno da će biti zagađeno', kaže Amara Stupac.

Amara radi i sa turistima. Kaže da je smeće prvo što uoče i pitaju – zašto se ne čisti? Ulazak u sam Mostar im ne odaje ulazak u grad vrhunske turističke vrijednosti.

'Nedavno kad je vjetar puho i sad dolazi ova jedna što je bila kod mene mjesec dana, kaže, mi vozimo, kad odjednom kesa na šoferšajbu', dodaje ona.

Sa Amarom šetamo mostarskim ulicama, kako bi provjerili situaciju. Nakon par stotina metara, najlonske kese. I to na drvetu. I to u samom centru. Ništa bolja situacija nije ni oko Starog mosta. Dakle, kulturno-historijski spomenik prve kategorije kakav je mostarski stari grad, okružen je najlonskim kesama. Sezona je već počela, a niko ovo ne čisti. Amara kaže da može jedino apelovati da se kese ne bacaju u rijeku.

'Zona koja je zaštićena, zona koja je pod UNESCO-om, zona koja nam dovodi turiste, znači zna se šta je Mostar, to je luk, to su skakčai, to je lasta, to je taj most. I onda kada stranac stane i hoće da se slika, šta vidi u pozadini, vidi kese plastične kese, smeće', kaže Amara.

Zenica – trovanje zraka, vode, zemlje

Priča nas dalje vodi u Centralnu Bosnu, u Zenicu, jedan od najzagađenijih gradova naše zemlje. Odmah na ulazu, nedaleko od autoputa, velika nelegalna deponija otpada istresenog na samu obalu Bosne. Obale ukrašene tonama plastike koju niko ne čisti. I tako uz cijeli tok rijeke. U naselju Kanal, pored zeničke Željezare, nekada je bila deponija. Odmah pored obale rijeke. Ovo se danas smatra saniranim zemljištem. Zlatan Alibegović iz zeničkog Eko foruma kaže da smeće uglavnom završava u rijeci.

'Prvo pitanje je – šta radi inspekcija? To se Eko forum pita otkad postoji svih deset godina, jer njihov teren bi bio konstatntan obilazak problema, uočavanje problema i sankcionsanje. Bez toga mi nemamo nikakav drugi mehanizam da razvijemo svijest kod ljudi o potrebi očuvanja okoliša', kaže gdin Alibegović.

S druge strane rijeke je zenička mljekara, okružena hrpama smeća, naslagama koje su samo gurnute prema rijeci. Problem ovim nije riješen, kaže gdin Alibegović, jer plastičnom otpadu treba 100-injak godina da se raspadne. Smeće čeka neka bolja vremena.

'Ovo sve nekako podsjeća na one zemlje trećeg svijeta. Tu smo negdje u rangu sa Indijom, Bangladešom, gdje vidite milione flaša u nekom vodotku. Evo kod nas su ostale parkirane na obali rijeke i to će trajati tako sad', kaže on.

On podsjeća da je jedan od razloga poplava upravo zatršavanje vodotokova smećem, ali da to stanovnike naše zemlje očito ne interesuje. Malo interesuje i eko policiju koja postoji u Zenici koja je čak i uz ovakve scene proglašena zelenim gradom. Eko forum smatra da se radi o korupciji u inspekcijskim organima plus smiješno malim kaznama. Inače, stanje bi bilo drugačije.

'Evo za primjer Mital sa kojim mi vodimo glavnu bitku kada je u pitanju zagađenje zraka. One je u 2017-oj platio 6.600 KM maraka kazne na ime ekoloških incidenata. Šta je to za jednu firmu koja zaradi 300 miliona dolara?, navodi gdin Alibegović.

U blizini naselja Tetovo je zenička željezara koja bez prestanka ispušta otrovne gasove u atmosferu. U Tetovu se nalaze ostaci nelegalne deponije. Na njoj i otrovni azbest koji je zabranjen u EU. Inspekcije nema ni ovdje.

'To je materijal koji je kancerogen, koji izaziva oboljenje nazvano azbestoza, koji je uvod u rak pluća koji je raširen u ovoj zoni oko Mitala, specijalno u Tetovu gdje praktično ne postoji kuća u kojoj neko od ukućana nije obolio', kaže naš sagovornik iz Eko foruma.

Za priču o okolišu u BiH, ovo je sasvim dosta. Gdin Alibegović napominje da smo posljednji u Evropi po njegovoj zaštiti, a drugi u svijetu po broju umrlih od posljedica zagađenja, odmah iza Sjeverne Koreje. Otpad se u ovoj zemlji, kao što je slučaj i sa Zenicom, najčešće prikuplja i zatrpava u zemlju. U razvijenim zemljama, jednostavno se reciklira. No, za Zenicu kao i ostatak zemlje, prolazi još samo jedan dan u kojem niko ništa neće poduzeti.

 

Asim Bešlija (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

mostarStudenti mostarskog Sveučilišta prikupili su 6.526,37 maraka za liječenje malenog Maka Hasića.

Organizator humanitarne akcije bio je Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru (SUM), a akcija je prvotno bila namijenjena za liječenje dvogodišnje Mile Rončević.

Kako navode iz Zbora, otac djevojčice Mile priopćio je kako je za njezino liječenje novac prikupljen te je već upućena na liječenje u Ameriku. To je bio i razlog prenamjene sredstava za dječaka Maka.

Malenom Maku Hasiću dijagnostifikovan je rijedak i agresivan oblik ne-hodgkinovog limfom pod nazivom Burkittov limfom, visokog stupnja malignosti.

Mišljenja smo da je svaka humanitarna gesta dobro došla, tako da smo ovaj skupljeni iznos (6 526,37 KM) uplatili za malenog dječaka da mu pospješimo odlazak u Njemačku na liječenje. Nadamo se da razumijete našu gestu, a na slici možete vidjeti da smo sav prikupljeni novac uplatili na račun za malenog Maka. Još jednom hvala svima, poslali smo pozitivnu poruku sa Sveučilišta što je u ovim trenutcima najvažnije'', naveli su iz Zbora.

Ocijeni...
(0 glasova)

ahmici2Stotinu civila, Bošnjaka iz sela Ahmići u općini Vitez, a među njima 32 žena i 11 djece, zatim mještani Šantića, Pirića i Nadioca, Bošnjaci iz Busovače i brojnih drugih mjesta u Lašvanskoj dolini, nije bilo te sreće da Darija Kordića upoznaju nakon što mu se negdje iza rešetaka ukazao dragi bog osobno i, kako se čini, naumio postati menadžer njegove aktualne govorničke karijere.

Oni su, prema pravomoćnoj presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, ubijeni ili protjerani, a domovi su im razoreni dok je aktualni štićenik Božji bio gospodar srednjobosanskih života. I smrti. Naročito smrti. I zbog toga je u Haagu dobio 25 godina zatvora.

Bog kao zatvorski cimer

Dva i pol desetljeća nakon mraka u Lašvanskoj dolini, eto Kordića s bogom u društvu u zagrebačkom Studentskom domu Stjepan Radić. Na tribini Studentskog pastorala i Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata, a u organizaciji don Damira Stojića, vrtio je krunicu i pričao o Bogu kao svom zatvorskom cimeru.

"Ja sam u svom srcu čuo glas koji je govorio: Dragi moj sine, prepusti se u moje ruke, tvoju parnicu ću ja voditi", prepričavao je riječi Njegove te, usput, pozdravio u publici Zlatana Miju Jelića, optuženog za ratne zločine, a potom mirno svjedočio izbacivanju nekolicine osoba koje su se jedine usudile nazvati ga adekvatno - ratnim zločincem. Svjedočio je on i gorem.

Da se Kordić stidi, hodao bi po Bosni i tražio oprost od obitelji žrtava

Da iza Kordićevih prenemaganja o Bogu stoji iskreno kajanje zbog ubijenih i unesrećenih, da mu je u korijenu stid zbog onog što je sa suborcima ostavio po Bosni, služeći kao izvršitelj morbidnih političkih ideja Franje Tuđmana - onog po kojem su splitski studenti nazvali svoj dom - onda ih ne bi izgovarao po Hrvatskoj uz hrvatske katoličke svećenike, nego tamo gdje mu je počela zločinačka karijera. Hodao bi po Bosni, tražio oprost od obitelji svojih žrtava, ulazio u džamije, obilazio bošnjačka sela, plakao i tražio oprost.

No umjesto kao pokajnik, Kordić se ukazuje kao vatreni sljedbenik hrvatske ostrašćene katoličke zajednice, jedna od njezinih maskota i to ne unatoč, nego zahvaljujući ratnim zločinima.

Kordić je, nažalost, znao što radi

A da je baš tako izdajnički svjedoči jedan detalj: dok su studenti izbacivali partibrejkere koji su Kordića podsjetili na to da je ratni zločinac, on je govorio: "Bože, oprosti im, ne znaju što rade."

Kordić je, nažalost, znao što radi. I radio je ubilački precizno. A sada drži govore razdraganim studentima. Tražite li točniju priču o hrvatskom mulju od Tuđmanova vremena do danas, teško ćete je naći.

(Index.hr)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaPripadnici Jedinice za podršku MInistarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona dočekali su u mjestu Bosanska Otoka kod Bosanske Krupe, pola sata prije ponoći, Talgo voz sa grupom od 130 migranata koja je u poslijepodnevnim satima krenula iz Sarajeva prema Bihaću.
Specijalci su u ovom naselju nakon što je voz stao na stanici blokirali Talgo voz i migrantima onemogućili nastavak vožnje do Bihaća.

"Zaustavljanje migranata u Otoci tek je prvi korak u akciji koja će trajati cijelu noć. Policajci su naprosto "živi štit" da migranti ne prođu dalje na područje Unsko-sanskog kantona obzirom da je na nivou Kantona donesena odluka o maksimalnom broju kapaciteta za migrante u USK,a taj broj je odavno premašen", kazao je za Klix.ba dobro upućen policijski izvor.

"Presretanje" voza na granici USK nakon što iz Blatne, posljednjeg naselja u entitetu Republika Srpska, uslijedilo je nakon što je došao u Bosansku Otoku, veliku mjesnu zajednicu Bosanske Krupe. To je postala uobičajena višemjesečna aktivnost krajiških specijalaca.

Noć će biti neizvjesna, kako nam je rekao naš izvor. Migranti će pokušavati pod okriljem noći, pješice, angažirajući motorna vozila i na druge načine da prođu policijske patrole.

Njihov cilj je samo jedan - da se preko pograničnog područja BIhaća na bilo koji način dokopaju područja Hrvatske odnosno Evropske unije.

Kako smo već izvijestili Talgo voz je oko 17 sati krenuo iz Sarajeva, a nakon toga se prethodno 21 sat zaustavio na željezničkoj stanici u Banjoj Luci, a migrantima nije bilo dozvoljeno da napuštaju stanicu. Prostor su osiguravali pripadnici MUP-a Republike Srpske. Grupi migranata se u Banjoj Luci priključilo još njih deset.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

motorMotocikli "Torini", koji se izrađuju u Bosni i Hercegovini, uskoro će biti dostupni i na stranom tržištu zahvaljujući prijedorskoj kompaniji Cromex d.o.o. koja je potpisala ugovor o saradnji s fimom Damler Motors B.V. u Njemačkoj.


Dogovor o poslovnoj saradnji postigli su na sajmu Hannover 2019. na kojem je Cromex predstavio usluge najmodernijih tehnologija za lasersko rezanje limova i cijevi s područja Balkana.

Također, predstavljen je i motocikl "Torini" koji odnedavno proizvode radnici ove firme. "Torini" je izazvao veliku pažnju pa je dogovorena i saradnja. Trenutno proizvode tri vrste motocikala: električni i dvije vrste benzinskih (automatik i poluautomatik), a dostupni su u pet boja. Za punjenje električnog mopeda potrebno je svega 20-ak minuta, a litijska baterija omogućava prelazak između 50 i 60 kilometara. Motori su EURO 3 i EURO 4.

Kako navode iz Cromexa, Damler Motors B.V. je postao ovlašteni zastupnik i distributer bh. motocikla za evropsko i svjetsko tržište. Prvi modeli Torinija, čiji je konstruktor Tone Rifelj, na tržište su izbačeni 1984. godine.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

vjetarPrema podacima Meteoalarma, na području većeg dijela Bosne i Hercegovine danas će puhati jak vjetar s olujnim udarima u pojedinim mjestima.
Na području Livna, Foče i Banje Luke očekuje vrlo jak jugozapadni vjetar s olujnim udarima većim od 65 km/h.

Za područje Sarajeva, Mostara, Trebinja, Višegrada i Bihaća izdato je žuto upozorenje koje znači mjestimično pojačan vjetar s udarima većim od 40 km/h, posebno u planinskom dijelu regije gdje može biti i olujni 40-65 km/h.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u narednim danima očekuje se oblačno vrijeme s kišom i vjetrom s olujnim udarima u pojedinim dijelovima BiH.

 

(Klix.ba)

Stranica 13 od 27

S5 Box