Vijesti iz BiH
BiH

BiH (559)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentZastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH, Irfan Čengić podnio je amandmane na prijedlog zakona o porezu na dohodak FBiH, kojim se predlaže uvođenje diferencirane stope poreza na dohodak odnosno uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka.

"Smatram da visoke plate trebamo oporezivati većom stopom poreza na dohodak od onih nižih, to je prava socijaldemokratska mjera, i nešto što ima u većini zemalja u EU te se na njihov primjer trebamo ugledati. Zemlje okruženja koje su u EU Hrvatska i Slovenija primjenjuju progresivne stope poreza na dohodak" ističe Čengić.

Predloženim amandmanom bi plate do 2.500 KM ostale oporezovane kako predlaže Vlada FBiH sa stopama od 10% i 13%. Dok bi se promjena desila samo na platama većim od 2.500 KM koje bi bile oporezovale sa stopom od 20% koju je Vlada bila i predlagala u tekstu zakona, da bi u amandmanima od nje odustala, stopa od 25% bi se primjenjivala na plate iznad 7.500KM.

Zastupnik Čengić govoreći o toj temi citirao je riječi prvog Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića: "Neka uvedu progresivne poreze na visoke plate, jer nije pošteno da neko za dan zaradi jednu penziju. Tako Bosna ne može opstati...", koje je uputio političarima u BiH u svom posljednjem intervjuu

Zbog te činjenice Čengić je naglasio da očekuje podršku SDA za ovakav amandman.

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

kavazovic1Smatram da bi bilo jako važno da u Banjaluci otvorimo medresu i da već sljedeću školsku godinu dočekamo otvorenih vrata za našu djecu, izjavio je danas u Banjaluci reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović tokom predstavljanja svog programa kandidature za ovu funkciju.
Govoreći članovima biračkog tijela sa područja Muftijstva banjalučkog, reisu-l-ulema Kavazović je ocijenio da otvaranje medrese u Banjaluci smatra veoma snažnom porukom Bošnjacima koji žive ovom području.

“To bi bila suštinska i simbolička poruka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da je ovo za nas važan grad, važan kraj i važno muftijstvo i da ovdje želimo razvijati ono što imamo u drugim većim centrima u Bosni i Hercegovini”, kazao je on, dodajući da vjeruje da Rijaset ima dovoljno snage da ovu ideju i realizira.

Na početku predstavljanja programa reisu-l-ulema je podsjetio na razvoj Islamske zajednice, agresiju koju smo preživjeli, te na stalno potrebu daljeg rada na unaprjeđenju Zajednice.
“Zahvaljujem svima koji su doprinijeli da se Islamska zajednica obnovi i zablista u drugačijem, novom svjetlu na ovim prostorima. Bez vašeg truda svega ovoga ne bilo i ovim se putem zahvaljujem vama i onima koji su preselili na bolji svijet“, poručio je reisu-l-ulema.

Predstavljajući dio programa koji se odnosi na obrazovanje, reisu-l-ulema je prisutnim članovima biračkog tijela naglasio potrebu reforme postojećih visokoškolskih ustanova, te osnivanje novih institucija, kao što su za institut za zaštitu muzičkog naslijeđa, ali i muzej Islamske zajednice.

“Mi imamo bogato islamsko naslijeđe i ranije smo inicirali pitanje čuvanja naših bosanskih ćilima koje su prele i tkale vrijedne ruke naših nana. Ti ćilimi su umjetnička vrijednost i mi moramo sačuvati naše naslijeđe i osnovati naš muzej”, dodao je on.
Reisu-l-ulema je predstavio dosadašnje rezultate, posebno one koji se odnose na promjene Ustava Islamske zajednice, te najavio donošenje seta reformskih pravilnika, među kojima su pravilnik o službi, članarini, imovini i zajedničkom ulaganju.

“Zajednica se stalno mora izgrađivati i uređivati. Mi nismo državna zajednica, mi treba da ostanemo narodna zajednica, da živimo s narodom koliko je moguće ostanemo neovisni od stranih utjecaja, pa i državnih politika“, rekao je on.

Ukazao je na potrebu uspostavljanja stalnog saborskog sekretarijata, te, između ostalog, fondova za stipendiranje najuspješnijih studenata i socijalnih fondova za pomoć povratnicima i posebno penzionisanim imamima.
Također, predstavio im je i svoja viđenja unaprjeđenja finansiranja i ekonomskog jačanja, te pozicioniranja Islamske zajednice na međunarodnom planu.

Prije zvaničnog predstavljanja reisu-l-ulema je održao radni susret sa muftijom banjalučkim Nusretom ef. Abdibegovićem, koji je kasnije, obraćajući se prisutnim članovima biračkog tijela, poručio da je Sarajevo duhovni centar muslimana, ali i da želi da “Sarajevo zna da je Banjaluka blizu Sarajeva i da je Sarajevo blizu Banjaluke”, da je to važan odnos i da je potrebno učiniti sve što je potrebno na jačanju tih veza.

“Na ovom području je spalo da samo Islamska zajednica drži Bošnjake uspravljene. Sve ostalo je na nivou lične podrške”, dodao je muftija Abdibegović, poručivši da bi za ovaj kraj bilo vrlo značajno pokrenuti proces reaktivacije “Preporoda”, “Merhameta”, kulturnih i sportskih društava.

Na kraju, reisu-l-ulema je, govoreći o pollitici i političarima, poručio da se sa ljudima ne treba svađati, nego sarađivati i na ono što je loše ukazivati.

“Ne treba da se bavimo dnevnom politikom, da mi to rješavamo. Prvo, mi to ne možemo uraditi. Mi smo vjerska zajednica. Smatram da trebamo mirno voditi ovu našu zajednicu, dobra koja imamo dobro iskoristiti i biti posvećeni naučavanju vjere i morala u našem narodu. Nije to lahko, naravno, ali moramo na tome ustrajati”, kazao je reisu-l-ulema.

On je još jednom naglasio da je funkcija reisu-l-uleme javno dobro muslimana, i da svako po svojoj savjesti treba izabrati onoga za koga misli da će Zajednicu dobro voditi.

“Nama treba čovjek, vođa Zajednice koji će je unaprijediti, mirno voditi i koji će raditi sa našim ljudima i biti im dostupan u svakom trenutku”, poručio je on, piše bir.ba.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

snsdSavez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predložit će Vladi RS-a da se od 1. januara 2020. godine povećaju zarade u tom bh. entitetu od pet do 20 posto.
Minimalna plaća bila bi 500 KM, rekao je lider SNSD-a Milorada Dodik.

- U javnoj upravi, obrazovanju i pravosuđu, osim sudija i tužilaca plaće će biti povećane sa 450, odnosno 500 KM za 20 posto, one u iznosu od 500 do 1.000 KM za 10 posto, od 1.000 do 1.800 KM bit će uvećane za sedam procenata, a one koje prelaze 1.800 KM bit će povećane za pet posto - precizirao je Dodik na konferenciji za novinare, nakon sastanka radne grupe SNSD-a za izradu prijedloga politike povećanja plata u RS.

To će zahtijevati da se u budžetu za narednu godinu za taj nivo plaća osigura 70 miliona KM, uz dodatnih 24 miliona za već povećane zarade u zdravstvu.

Bit će, kaže, razmatrana mogućnost da se u prvoj polovini naredne godine povećaju zarade za medicinsko osoblje.

Dodik je dodao da bi ove mjere trebalo da utiču na ostanak stručnog kadra u RS, koja bi se približila prosječnoj plaći od 1.000 KM.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecairak1Organizacije civilnog društva posvećene zaštiti dječijih prava u BiH pozvale su institucije BiH da u što skorijem roku poduzmu odgovarajuće mjere pripreme za povratak i obezbijede uslove za adekvatnu adaptaciju i reintegraciju u društvo djece stranih boraca iz BiH koja borave na području Sirije i Iraka.
Saopćenje potpisuju organizacije Save the Children, Hope and Homes for Children BiH i World Vision BiH.

"S obzirom na konstantnu opasnost i sve veće humanitarne potrebe u područjima oružanih sukoba u Siriji i Iraku, izražavamo duboku zabrinutost u vezi sa statusom i položajem djece stranih boraca iz BiH u ovim zemljama. Djeca stranih boraca koja trenutno borave u kampovima, pritvorskim jedinicama i domovima za djecu bez roditeljskog staranja u Siriji i Iraku su jedna od najugroženijih kategorija djece na svijetu. Pored toga što su ova djeca pod okriljem tzv. Islamske Države, bila izložena konstantnom i ekstremnom nasilju, akutnoj deprivaciji i teškim traumama, ona i dalje borave u vrlo opasnom okruženju karakterisanom aktivnim sukobima i velikim brojem raseljenih civila", kaže se u saopćenju.

Napominju da se djeca svakodnevno suočavaju sa hipotermijom, upalama pluća, dehidracijom, neuhranjenostću, tuberkolozom i tifusom, kao posljedicama veoma loših životnih uslova u kampovima. Izvještaji humanitarnih organizacija na terenu potvrđuju da mnoga djeca trpe posljedice traume i razdvajanja od primarnih skrbnika.

"U skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima, pozivamo vas da djeci koja su državljani i državljanke Bosne i Hercegovine, ili su djeca državljana/ki Bosne i Hercegovine, obezbijedite hitan i adekvatan povratak, te reintegraciju u okruženju gdje će se poštivati sva propisana prava. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija u Rezoluciji 2427 (2018) nedvojbeno poziva sve strane oružanih sukoba da uspostave 'standardne operativne postupke za brz povratak djece iz zona konflikta, te postupke za usmjeravanje istih prema relevantnim civilnim akterima za zaštitu djece'. Djeca nisu odgovorna za postupke svojih roditelja i ne smiju zbog toga biti lišena svojih osnovnih prava. Ova djeca moraju biti tretirana prevashodno kao žrtve, a ne kao počinitelji", kaže se u saopćenju.

Naglašava se da njihova fundamentalna prava moraju biti zagarantovana, uključujući pravo da budu sigurna, da imaju porodicu, da uče i da budu zaštićena. Svaka odluka koja se odnosi na njih, uključujući njihovu repatrijacija, mora uzeti u obzir najbolji interes svakog djeteta i biti u potpunosti u skladu s međunarodnim pravnim standardima.

"Stoga pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da obezbijede djeci koja su državljani/ke BiH ili su djeca državljana/ki BiH civilnu dokumentaciju; spriječe da ta djeca budu bez državljanstva ili da budu bez države; podrže njihov siguran, dostojanstven i dobrovoljan povratak i reintegraciju u BiH, imajući na umu najbolji interes djeteta kroz izbjegavanje nepotrebnog razdvajanje djece od njihovih primarnih skrbnika, te stavljanje prioriteta na porodične oblike brige za djete kao primarnu opciju za njihovo zbrinjavanje; za djecu koja imaju krivičnu odgovornost i koja su optužena za krivična djela obezbijede primjenu međunarodno priznatih standarda za pravično suđenje; već sada počnu sa planiranjem odgovarajućih mjera adaptacije i reintegracije ove djece u društvo, kroz multisektorski pristup i zajedničke napore svih relevantnih aktera, uključujući nevladin sektor koji može pružiti odgovarajuće usluge podrške", jasno se navodi u obraćanju vlastima.

Također, pozvali su odgovorne vlasti u BiH da poduzmu hitne mjere pripreme za povratak djece stranih boraca iz BiH, te da se kreću ka promjeni paradigme koja prepoznaje nedostatke i opasnosti od pretjerane sekuritizacije ovog problema, te ključnu ulogu međusobne kooperacije civilnog i javnog sektora kako bi efikasno podržali aktivni povratak, rehabilitaciju, oporavak i reintegraciju ove djece u zajednice njihovog porijekla.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijarsPosljednji primjer je poziv Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove upućen svim vlasnicima nepokretnosti na teritoriji opštine Ljubinje, kao i imaoce prava koji zbog bilo kog razloga do sada nisu bili upisani u zemljišnim evidencijama koje se vode kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, da sporazumno i o svom trošku obilježe sve neophodne granične tačke parcela u svom vlasništvu.

Oni su građanima dali rok od 45 dana da se obavi obilježavanje parcela

U pozivu se dalje navodi:
„Savjetuje se da se stabilizacija i obilježavanje granica vlasništva vrši istovremeno, odnosno zajednički sa susjedima kako bi se izbjegli eventualni sporovi. Ukoliko su vam poznati vlasnici susjedne nepokretnosti ili njihovi nasljednici, ali su zbog bilo kog razloga odsutni savjet je nađete adekvatan način da i njih upoznate sa obavezom prisustva prilikom zajedničkog obilježavanja granica vlasništva odnosno da ih obavijestite o vašoj namjeri da izvršite obilježavanje zajedničke granice.
Takođe vas upozoravamo da ste dužni da omogućite nesmetan pristup nepokretnostima od strane lica koja budu angažovali Naručilac ili Izvršilac geodetskih radova u periodu katastarskog premjera.“

I onda, na samom kraju poziva koji je objavljen na zvaničnoj internet stranici RUGIP-a i postavljen na oglasne table mjesnih zajednica se navodi da će imovina onih koji ne ispoštuju zahtjeve na vrijeme biti uknjižene na Republiku Srpsku:

„Nepostupanje po ovom oglasu može proizvesti dugotrajne postupke dokazivanja vlasništva kao i dodatne troškove ovih postupaka koje će snositi vlasnici nepokretnosti. Ukoliko vlasnici ne obilježe svoje nepokretnosti na propisan način iste će u postupku osnivanja morati biti upisane na Republiku Srpsku.“

Oglas objavljen sa internet stranici RUGIP-a

Na ovaj način su, kako tvrde naši sagovornici na najgori mogući način povređena prava građana Republike Srpske. Prema njihovim riječima ovo je klasična otimčina privatne imovine, što je u današnje vrijeme nedopustivo.

Murisa Marić iz Udruženja DON, koje se bavi zaštitom prava građana i potrošača, navodi da je ovo van svake pameti i da ni jedan zakon ne poznaje oduzimanje imovine na ovaj način.

„Šta ćete obilježiti ako nije nikad provedena ostavinska rasprava ili nije izašao geometar. Nije to obilježavanje tek tako, da možete obilježiti kako hoćete. Ne može se tražiti da se nešto obilježi kočićem i bude mjerodavno. Koliko je uopšte te zemlje uređeno i katastarski i gruntovno zavedeno da bi se to moglo ovako olako uraditi. Tu će veliki broj građana sigurno biti oštećen“, rekla je ona.

Kako navodi, cijeli ovaj proces je nakaradno postavljen i za ovakav način obilježavanja zemljišta bi trebalo provesti sveobuhvatnu kampanju, a ne ljudima davati 45 dana rok.

„Šta je sa judima koji ne stanuju u blizini mjesne zadnice pa da to pročitaju, ne koriste internet... Pa ne idu ljudi svaki dan na stranice RUGIP-a. Šta je sa onima koji su u inostranstvu? Trebalo bi da postoji kapmanja koja bi pozivala ljude na obilježavanje zemljišta. A to da se nešto može tek tako upisati na Republiku Srpsku je danas kada je privatna imovina neprikosnovena van svake pameti. Ljudima se ne smije oduzimati imovina.“

Da je tako i da je privatno vlsništvo nemoguće oduzeti na ovakav način i upisati na RS potvrđuje i Zakon o premjeru i katastru nepokretnosti RS. Tako se navodi da:

„Ako imalac prava na parceli ne obilježi granične tačke parcele ili je granica sporna, obilježavanje se vrši o trošku imaoca prava na parceli, na osnovu podataka zemljišne knjige, katastra zemljišta, odnosno katastra nepokretnosti ili raspoloživih isprava.“

A onda se u sljedećem članu ovog zakona navodi da će onaj ko „ne obilježi na propisan način vidnim i trajnim međnim bijegama granične tačke parcele“ biti kažnjen kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske potvrđuje da se zemlja, odnosno privatna imovina ne može oduzimati na ovakav način i da je sve ovo posljedica evidentne nesposobnosti i problema u funkcionisanju RUGIP-a.

„Ovdje građani postaju žrtve nesposobnosti te institucije da funkcioniše efikasno i u skladu sa zakonom. Ovo izgleda na prvu nevjerovatno, a zakonski je nemoguće da se nekome zbog neažurnosti ili zato što ne boravi u BiH oduzme imovina. Tu je niz razloga zbog kojih građani možda ne mogu da u ovih 45 dana označe svoju imovinu. I ako se zbog toga njihova zemlja bude prepisivala na Republiku Srpsku to bi zaista bilo povreda osnovng prava, prava na privatnu svojinu. Evropska konvencija koja je nadređena Ustavu BiH je neka vrsta garanta da se to ne može desiti. Ali ono što nas može zabrinuti je jedna krajnja politizacija u RUGIP-u i krajnje služenje pojedincima u vlsti i to je nešto što nije bilo ni u tursko, ni austrougarsko, ni komunističko vrijeme. Čudne se tu stvari dešavaju, pa dolazimo i do ovakvih zloupotreba. Tako da ćemo imati sve više oštećenih i nezadovoljnih građana kojima se ugrožavaju njihova prava. Za ovako nešto treba tržiti odgovornost onog ko je pokrenuo sve to.“

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

fataorlovicSud iz Strazbura donio je konačnu presudu, kojom se nalaže da Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve u Konjević Polju.

Nakon što je imovina Fate Orlović izuzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, 1998. godine tu je izgrađena crkva.

Evropski sud za ljudska prava donio je u utorak odluku, odnosno konačnu presudu, kojom se nalaže da Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević Polju.

Ovu informaciju potvrdio je za Klix.ba sudija u Evropskom sudu za ljudska prava Faris Vehabović.

Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je odlučio da je došlo do povrede Člana 1. Protokola 1. (zaštita imovine) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Slučaj se odnosi na crkvu koju je Srpska pravoslavna crkvena opština izgradila na imovini koju su podnositelji prijave, odnosno Fata Orlović, bili prinuđeni napustiti tokom rata u periodu 1992-95.

Sud je utvrdio da je propust vlasti da ispoštuju konačne i obavezujuće odluke iz 1999. i 2001. godine kojima je utvrđeno pravo na povrat predmetne imovine u posjed podnositelja tužbe, a za koji vlasti nisu ponudile nikakvo opravdanje.

Izvršenje u roku od tri mjeseca

To je imalo za posljedicu ozbiljno narušavanje prava na imovinu.

Sud je, također, utvrdio, sa šest glasova naspram jednog, na osnovu Člana 46. (Obaveznost i izvršenje presuda) da tužena država treba osigurati izvršenje dvije odluke koje su donijete u korist podnositelja tužbe, a naročito da osigura uklanjanje crkve sa njihove imovine, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što ova presuda postane konačna.

Tužbu je podnijelo 14 članova iste porodice, koji su rođeni u periodu između 1942. i 1982. godine, i žive u Konjević Polju i Srebreniku.

Suprug prve podnositeljice predstavke i više od 20 drugih srodnika ubijeni su u genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. godine.

Tokom rata 1992-95. godine podnositelji predstavke su bili prinuđeni napustiti svoj dom u Konjević Polju.

Imovina na kojoj su živjeli pripadala je suprugu prve podnositeljice i njegovom bratu, a sastojala se od nekoliko stambenih i poljoprivrednih objekata, njiva i livada.

Nakon što je imovina izuzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, tokom 1998. godine tu je izgrađena crkva.

Podnositelji tužbe nikada nisu bili obaviješteni o postupku eksproprijacije.

U cilju provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji garantira pravo na slobodan povratak izbjeglica u njihove domove i pravo na povrat imovine, bh. entitet Republika Srpska je 1998. godine donijela Zakon o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine.

Obje odluke konačne i izvršne

Podnositelji tužbe su pokrenuli postupak za povrat predmetne imovine u skladu s ovim Zakonom.

Odlukom Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica - CRPC iz 1999. godine, a nakon toga i odlukom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, utvrđeno je njihovo pravo na potpuni povrat imovine.

Obje navedene odluke su konačne i izvršne.

Imovina je potom vraćena podnositeljima, izuzev parcele na kojoj je izgrađena crkva.

Narednih godina podnositelji su bezuspješno tražili potpuni povrat imovine.

(Agencije)

utorak, 01 Oktobar 2019 00:00

Građani faulirani na rijeci Doljanki

Ocijeni...
(0 glasova)

branaInstitucije su izdale dozvole za izgradnju mini hidroelektrane „Zlate“, a mještani okolnih naselja tvrde da su bili uskraćeni reći svoje mišljenje o tome, što im je zagarantovano propisima i konvencijama.
CIN / 01. Oktobar 2019

Jablaničanin Samir Šišić se neugodno iznenadio kada je na obali rijeke Doljanke uz imanje svog oca zatekao mašine koje su raskopavale korito, praveći otvore za cjevovode na novoj mini hidroelektrani (MHE).

Šišić je prethodno uspio zaustaviti početak gradnje preko svoje parcele pa je Općina Jablanica, promjenom urbanističke saglasnosti, radove spustila u korito rijeke. Uprkos tome, sistem za navodnjavanje malina na Šišićevom imanju je tokom radova uništen.

Samir Šišić nije dozvolio da cjevovod ide preko njegovog malinjaka. On kaže da je cjevovod spušten u korito rijeke zbog čega je sistem za navodnjavanje malina na njegovom imanju uništen.

Mini hidroelektranu „Zlate“ gradi „Eko-Vat“, firma bivšeg bh. košarkaša Mirze Teletovića. U jesen 2018. godine počeli su radovi, iako ih lokalno stanovništvo nije podržalo.

Prema propisima, „Eko-Vat“ je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana. Iako mještani tvrde da zbor nikada nije održan, izgradnju je podržalo pet predstavnika Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II.

Vlasti su propustile obezbijediti masovno prisustvo građana na još jednom skupu − javnoj raspravi o štetnosti MHE na okoliš. Mještani kažu da nisu bili obaviješteni o ovom skupu koji je održan u zgradi Općine Jablanica. Osim uposlenika „Eko-Vata“ i nadležnih institucija, prisustvovalo je samo četvero stanovnika naselja uz Doljanku.

Više od 200 mještana lokalnih naselja Zlate i Jelačići potpisalo je potom peticiju protiv gradnje. Općina je nije prihvatila i radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije.

„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, kaže Mirza Teletović.

Zbor bez građana

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su sa Teletovićem obišli trasu gradnje MHE „Zlate“, dugu tri kilometra.

„Ova mini hidroelektrana, ona nije napravljena da bih ja na njoj zarađivao. Ona je napravljena da bi pravila druge projekte“, kaže on.

Tvrdi da se nakon sportske karijere vratio u Jablanicu da stvori ljepši životni ambijent. Otvaranje desetak radnih mjesta u MHE bi bio samo početak. Teletović smatra da nezadovoljni mještani to ne razumiju, a oni tvrde da im investitor nije nikada ništa objasnio u vezi sa ovim projektom.

Početkom 2014. godine „Eko-Vat“ je od predstavnika MZ Jablanica II dobio podršku za izgradnju mini hidroelektrane na Doljanki. U zapisniku sa sjednice Savjeta Mjesne zajednice je pisalo da podržavaju projekat. Zapisnik su potpisali predsjednik Samir Sarajlić i četiri člana Savjeta Mjesne zajednice. Članovi Savjeta danas tvrde da im je projekat predstavljen nabrzinu pa su kasnije tražili od Sarajlića novi sastanak kako bi saznali detalje.

„Eko-Vat“ je za četiri godine dobio sve potrebne dozvole za početak radova na MHE „Zlate“. Vrijednost radova je 12,3 miliona maraka. Sve je isplanirano i dogovoreno: cijevi promjera 1,80 metara će vodu sa vodozahvata duž tri kilometra provoditi do strojare gdje će turbine uz pomoć snage vode proizvoditi električnu energiju. Međutim, radove, koji su na završetku, i dalje prati neizvjesnost.

Sredinom 2017. godine mještanin Zlata Dženan Šašić je na Kantonalnom sudu u Sarajevu pokrenuo spor za poništavanje okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo za okoliš i turizam izdalo „Eko-Vatu“. Njegov advokat je u tužbi obrazložio da Šašiću kao zainteresovanoj stranci nije bio omogućen pravovremen uvid u okolišnu dozvolu. Na taj način je bio spriječen dati svoje mišljenje o njoj. Sud još nije odlučivao o ovome.

„Sastanak se nije održavao ni ovdje u Jelačićima, koliko znam ni na Zlate se nije održavao u vezi te mini centrale. (…) Mi smo samo pozvani tada da se potpiše to“, kaže Ibrahim Spahić iz naselja Jelačići, jedan od članova Savjeta MZ Jablanica II.

Predstavnik naselja Gornja Kolonija 1 Adis Teletović kaže da ni danas nije siguran da li je dao saglasnost jer im je tada rečeno da potpisuju pismo podrške, a Mustafa Tašić iz naselja Zlate kaže da se ne sjeća šta je potpisao. “Ma, nemam ti pojma, bogami, da sam išta potpisivao niti znam za to“, kaže Tašić.

Predsjednik Savjeta Sarajlić misli drugačije. On kaže za CIN da je cijela Jablanica znala da će se graditi mini hidroelektrane.

„Ništa nije bilo da se nije znalo i sve je bilo onako kako nalažu procedure i propisi“, kaže on, dodavši da bi opet podržao projekat. Sarajlić negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je podršku mini hidroelektrani dao svojevoljno.

Prema Statutu Općine Jablanica, lokalno stanovništvo putem zbora i savjeta odlučuje o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice je prije donošenja neke odluke dužan konsultovati zbor građana.

Pošto u ovom slučaju zbor nije održan, mještani nisu imali šansu reći šta misle o izgradnji mini hidroelektrane. Oni zbog toga tvrde da su prevareni.

Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centar u BiH”, pravne organizacije koja se bavi zaštitom okoliša, kaže da su na ovaj način prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.

„Građani nisu imali priliku da detaljno prouče studiju, nisu imali priliku da iskažu svoje nezadovoljstvo na vrijeme kako bi se to moglo uvažiti na vrijeme, kako bi se onda moglo uticati na sprečavanje izdavanja okolinske dozvole“, kaže Veljović.

Tokom 2015. godine Teletovići su planirali izgradnju još jedne MHE, nekoliko kilometara uzvodno od Zlata. Međutim, mještani naselja Doljani su na zboru građana odbili planove „Eko-Vata“. Nisu bili saglasni sa predloženom trasom cjevovoda koja je trebala prolaziti kroz naselja. Općina je izdala urbanističku saglasnost, a ona je uključivala i privatne zemljišne parcele. Zbog toga su vlasnici nekih od tih parcela pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru pa gradnja još nije počela.

„Niko nas nije ni uključivao u postupak niti nas je iko išta pitao. Ne samo nas nego i mnoge druge vlasnike parcela“, kaže Alija Tipura iz naselja Doljani.

Husein Rizvić, predsjednik Savjeta MZ Doljani koja okuplja nekoliko lokalnih naselja, kaže da je održao zbor građana jer je htio da se mještani izjasne o izgradnji MHE. Ranije je sa Samirom Sarajlićem dogovorio da bez pristanka mještana nikakvu saglasnost neće potpisati: „On mi je čvrsto obećao da neće ni on. Međutim, on je objeručke prihvatio, (…) potpisao je da oni pristaju na taj projekat. Sve je to uradio bez saglasnosti i bez zbora građana što je, mislim, po meni, van svake pameti“.

Mašine kopaju kanale za cjevovode prema rijeci Doljanki.

Javna rasprava za odabrane

Projekat izgradnje MHE „Zlate“ je nastavljen iako mu mještani, kako tvrde, nisu dali svoju podršku. Firma „Eko-Vat“ je dobila koncesiju, zatim je sačinjena i Studija o procjeni utjecaja na okoliš na osnovu koje Federalno ministarstvo za okoliš i turizam izdaje okolišnu dozvolu.

Početkom 2017. godine na red je došla javna rasprava na kojoj su mještani trebali dati mišljenje u vezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okoliš.

Prema zapisniku, bilo je prisutno samo 13 ljudi među kojima su bili predstavnici „Eko-Vata“, nadležnih institucija te četvero stanovnika naselja uz Doljanku, među kojima i predsjednici mjesnih zajednica Jablanica II i Doljani – Sarajlić i Rizvić.

Mještani naselja Jablanica II, sa kojima su novinari razgovarali, i predsjednici podružnica Zlate i Jelačići kažu da za raspravu nisu znali pa nisu ni imali šansu da kažu šta misle.

Suprotno njima, Sarajlić i Teletović kažu da su svi pozvani i preko lokalne televizije te da je cijeli grad znao da će se graditi mini hidroelektrane.

Samir Sarajlić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II, negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je pozitivno mišljenje o izgradnji MHE dao samostalno.

Zbog nastavka projekta više od 200 mještana naselja Zlate i Jelačići potpisalo je 2018. godine peticiju protiv gradnje MHE. Oni kažu da se izgradnjom uništava prirodna ljepota koju žele „sačuvati za buduće generacije“.

I sedamdesetdevetogodišnji (79) Salko Šašić ne želi MHE u komšiluku. Dok se sa novinarima spušta do obale Doljanke, govori kako tu nema života bez vode. Usput pokazuje sadnice voća i povrća koje bi zbog manjka vode za navodnjavanje mogle biti uništene:

„Nije ljudski, nije humano, bolan. Ovo je uništavanje prirodne ljepote. Ovo je, stvarno, van svake pameti. Uništiti jednu rijeku koja je vijekovima tekla tu − čisti bezobrazluk i to je za mene neznanje, nepismenost“.

Mještani su peticiju predali Općini, ali ona ništa nije promijenila pa su krajem prošle godine pokušali još jednom. Preko advokata Brune Božića uputili su žalbu Općini Jablanica zbog izdavanja građevinske dozvole za MHE.

„Kad sam se uključio, to je sve bilo kasno. Ljudi su proveli te procedure, dobijanje dozvole. Sve su bile pravomoćne, konačne, baš zato što nije bila javnost uključena adekvatno“, rekao je Božić za CIN.

Uprkos velikom javnom interesu za izgradnju ove mini hidroelektrane i problemima koje je prate, Općina Jablanica nije željela novinarima objasniti svoje odluke.

„Javni organ (…) nije dužan da analizira, upoređuje, brani ili obrazlaže razloge zašto su pojedini akti ili dokumenti doneseni“, napisala je u odgovoru na zahtjev CIN-a pomoćnica načelnika Amela Muratović.

(cin.ba)

ponedjeljak, 30 Septembar 2019 00:00

Ispoštovan Erdogan, ´gulenovci´ će biti izručeni

Ocijeni...
(0 glasova)

erdogan1Ademović je kazao da su boravišne dozvole ukinute nezakonito i dodao da se u BiH trenutno “progone nevini ljudi” bez dokaza.

“Žalili smo se na ova rješenja, ali je Ministarstvo sigurnosti odbilo naše žalbe, tako da se sada vodi upravni spor pred Sudom BiH. Sud BiH je donio rješenja kojima se zabranjuje organima BiH, do okončanja ovog sudskog postupka, da izvršavaju rješenja Ureda za strance BiH”, pojasnio je Ademović.

Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini 9. jula ove godine. Erdogan je, prema riječima člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, u Sarajevo stigao s listom “gulenovaca” koje je želio da bh. vlasti izruče Turskoj.

“Erdogan traži ‘gulenovce’ iz BiH. Turska ima određene zahtjeve”, rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa Erdoganom.

Ademović je pojasnio da je Erdogan iskoristio bilateralnu diplomatsku posjetu da od “nenadležnih organa” traži izručenje osoba koje “sasvim zakonito borave u BiH”. On je istakao da se protiv ovih osoba ne vodi, niti se bilo kada vodio bilo koji postupak, niti u BiH, niti u Republici Turskoj, kao i da nemaju nikakve veze s pokušajem puča u Turskoj.

“Nema ni dokaza da im je pasoš proglašen nevažećim. Nema niti jednog dokaza za bilo što. Jednostavno, bh. organi su postupili po zahtjevu turske ambasade u BiH, da im se ukine boravak u BiH. Progone se nevini ljudi”, kazao je Ademović.

Iz Službe za poslove sa strancima su za BIRN BiH potvrdili kako su obaviješteni od Ambasade Turske da su određenom broju svojih državljana poništili putne isprave, zbog čega im je rečeno da ne ispunjavaju uslove za privremeni boravak u BiH.

“Prethodno, Služba je tim osobama ostavila rok za pokretanje procedure za pribavljanje nove putne isprave, ali oni u ostavljenom roku nisu dostavili dokaz da su pokrenuli proceduru ili pribavili novu putnu ispravu”, naveli su iz Službe za poslove sa strancima.

Turske vlasti optužuju Fethullaha Gulena, vjerskog predavača koji živi u Americi, za pokušaj puča 2016. godine. Nakon ovog pokušaja, turske vlasti su uhapsile preko 150.000 Turaka zbog sumnje da su pripadnici onoga što turske vlasti nazivaju Gulenovom terorističkom organizacijom.

Iz Službe za poslove sa strancima su kazali da nemaju informacije da državljani kojima je otkazan privremeni boravak predstavljaju prijetnju za bezbjednost BiH.

Ademović je naglasio da njegovi klijenti nisu ni bili u Turskoj kada se dogodio puč, niti imaju bilo kakve veze s pučem, te dodao da se trenutno čekaju konačne odluke Suda BiH, koji će presuditi da li su upravni organi postupali po zakonu ili ne.

“Naravno, mi ćemo u ovom postupku ići do kraja, do Evropskog suda za ljudska prava ako treba. Jer, dosadašnja međunarodnopravna sudska praksa ukazuje da ovdje ne smije doći do gubitka bilo kojeg prava. Uvjeren sam, ako se ne isprave ove greške Ministarstva sigurnosti BiH, da će BiH biti osuđena pred međunarodnim sudovima”, rekao je Ademović.

Sud BiH, kako je podsjetio Ademović, već je zauzeo stav u ranijim predmetima o tome da nije moguće Turskoj izručiti “gulenovce” koje potražuje, jer BiH ne tretira ovu organizaciju kao terorističku – o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao.

“U drugim sličnim slučajevima Sud BiH je bez izuzetka zabranio izručenje zbog toga što su takvi zahtjevi protivni zakonskim i ustavnim pravima i slobodama. To su politički progoni, bez pravnog utemeljenja. Cijela demokratska Evropa ih osuđuje”, kazao je Ademović.

U odlukama kojima se odbija turski zahtjev za izručenje, Sud BiH se pozvao na činjenicu da iako Ankara pokret Fethullaha Gulena naziva terorističkim, to ne čine Evropska unija (EU), Ujedinjene nacije (UN), kao ni većina evropskih zemalja.

“Ministarstvo sigurnosti BiH me strašno razočaralo zbog pristupa ovom problemu. A zašto me ovaj slučaj posebno boli? Sjetimo se naših nevinih bh. državljana koje su druge države proganjale, hapsile na granicama, trpale u pritvore i neosnovano procesuirale. Tada se svi dignemo na noge i govorimo, kao Kalimero: ‘To je nepravda!’ Naravno da je nepravda. To se isto sada dešava turskim državljanima u BiH, a mi to gledamo, šutimo i, štaviše, to država aktivno podržava! Zar nije to krajnje licemjerno?”, rekao je Ademović.

Zbog ovakvog pristupa vlasti u BiH, brojni državljani Turske su napustili našu zemlju, ustvrdio je Ademović i dodao da oni strahuju od pritisaka vlasti Erdogana.

“Naravno, do nas svakodnevno dolaze neformalne informacije da su zahtjevi za ‘izručenje’ ovih turskih državljana dio ekonomskog paketa između Republike Turske i BiH – ‘mi vama autoput, a vi nama političke protivnike’”, kazao je Ademović.

(Birn)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Od danas je svaki oblik ljekarske pomoći koji se pruži u kampu Vučjak, trenutnom domu stotina izbjeglica i migranata na sjeveru Bosne i Hercegovine, krivični prekršaj, navodi se u saopćenju njemačkog humanitarca i novinara Dirka Planerta, koji više od 100 dana pomaže unesrećenima iz raznih država svijeta u tom kampu.

S druge strane, iz Operativnog štaba za pitanje migracija navode da su dobili informacije o nestručnom pružanju ljekarske i medicinske pomoći u kampu Vučjak i da je zbog toga izdana zabrana rada volonterima iz drugih država koji su u timu Dirka Planerta.

"Mi imamo medicinare u kampu koji su ispred Kantonalne bolnice i Doma zdravlja Bihać (u kampu). Bilo je primjedbi kada je riječ o ljekarskom timu Dirka Planerta da je prisutno dosta nestručnog liječenja i zato im je zabranjeno da vrše ljekarske i medicinske usluge i naši liječnici sada rade taj dio", rečeno je za Al Jazeeru iz Operativnog štaba.

Dodaje se da je zabranu rada zatražila kantonalna ministrica zdravstva i navode da će dalje Dom zdravlja Bihać i Kantonalna bolnica sa svojim ljekarima i medicinskim timom vršiti te usluge. Na pitanje o prisustvu Ljekara bez granica (MSF) iz Operativnog štaba kažu kako su oni tražili da se prebace na Vučjak, kao i da nemaju informacija o štrajku glađu migranata.
Oduzeti dokumenti

Planert u svom saopćenju navodi da su predstavnici ureda za imigracije "nakon tri mjeseca i 11 dana došli u naš ambulantni šator".

"Tri prisutna člana tima morala su predati svoje dokumente i otići u agenciju dan kasnije. Rečeno im je da napuste državu u sljedećih sedam dana. Riječ je o mađarskom ljekaru, slovenskom bolničaru i njemačkom bolničaru hitne pomoći. Oni još, dodatno, moraju platiti 150 eura po glavi kako bi im vratili dokumente", piše Nijemac.

"Pružanje ljekarske ili bilo kakve druge pomoći izbjeglicama zabranjeno je cijelom timu. Odsad je svaki oblik pružanja pomoći od nas krivično djelo."

Planert navodi da je objašnjenje sljedeće: kako bi mogli legalno raditi, priznata organizacija treba pozvati medicinare i ljekare da pružaju ljekarsku pomoć u Vučjaku.

"Kao što je poznato, počeo sam pružati ljekarsku pomoć ljudima u kampu na svoju ruku jer to niko nije radio. Već prvog dana pridružio mi se jedan austrijski ljekar, a potom su dolazili razni medicinski profesionalci da pomognu. Svi su bili registrirani kao volonteri u Crvenom križu Bihać", navodi on.

Dodaje da je nemoguće dobiti poziv organizacije jer ona kao takva ne postoji.

"Kamp Vučjak ilegalno su napravili čelnici grada Bihaća. Budući da je riječ o nelegalnom kampu, sve velike humanitarne organizacije odbijaju raditi ovdje. Radna dozvola za rad u nelegalnom kampu sama je po sebi isključiva. Očito je da nas ne žele ovdje iz nepoznatih razloga", kaže Planert.
Rad europarlamentaraca

Nijemac u saopćenju navodi da su njegova ekipa i on, uz humanitarni rad, često skretali pažnju medija i međunarodne zajednice na "situaciju u kampu, zločine hrvatske policije i nerad vlasti u Sarajevu".

"Sada nas žele ušutkati. Dosad smo svakog dana pružali pomoć za 200 pacijenata, a to su radili profesionalni medicinski radnici na volonterskoj osnovi. U kampu je trenutno 800 ljudi s raznim bolestima i povredama."

Proteklih nekoliko sedmica troje evropskih parlamentaraca iz Njemačke i Austrije rade u korist izbjeglica i migranata, nastavlja njemački humanitarac, te dodaje da su oni upoznati s trenutnom situacijom, da političkim putevima žele riješiti situaciju, te da je održan razgovor s ambasadorom Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

"Kamp je od jučer bez ikakve medicinske njege. Ovog jutra stanovnici kampa stupili su u štrajk glađu. Izbjeglice su odbile doručak koji im pruža Crveni križ. Žele ponovno otvaranje ambulante i naš povratak u kamp."
Od priznanja do progona iz države

U saopćenju Planert navodi da je "istog dana kad nam je zabranjen rad Ministarstvo zdravstva Unsko-sanskog kantona potpisalo ugovor s humanitarnom organizacijom MSF (Ljekari bez granica)".

"MSF će za to biti plaćen i treba preuzeti ljekarsku brigu u kampu. Kada će se to desiti ne znamo. Znamo da oni rade u Velikoj Kladuši, udaljenoj 60 kilometara, i da rade samo nekoliko dana sedmično, u kamionu za hitnu pomoć i rade dva do tri sata. Ako to bude isti slučaj u Vučjaku, to neće biti dovoljno za pravu medicinsku njegu."

Planert piše da će njegov tim biti primoran otići ovog vikenda.

"Ja ostajem ovdje da pronađem sve mogućnosti kako bismo nastavili s radom. Dotada e naša pomoć 'zamrznuta'. Svi planirani dolasci volontera stoga su trenutno zaustavljeni. Zamrznuti su i svi transporti prema Vučjaku i zbog određenih okolnosti ne mogu provjeriti dolazi li ikakva pomoć u Vučjak."

"Dat ću sve od sebe da ljudi u ilegalnom kampu Vučjak čim prije dobiju pomoć."

Na kraju saopćenja ukazao je da je ovog februara dobio najveće priznanje od grada Bihaća za svoj humanitarni rad dok je grad bio pod opsadom tokom rata u Bosni i Hercegovini.

"Sedam mjeseci kasnije moj je tim protjeran zbog humanitarnog rada u državi. Ovo je sve optužnica za Bihać, Bosnu i cijelu Evropsku uniju. Humanitarna katastrofa u Vučjaku počela je jučer."

(Al Jazeera)

petak, 27 Septembar 2019 00:00

Sačuvajmo naše rijeke dok to možemo

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaKoalicija za zaštitu rijeka BiH pozvala je građane da zajedno obilježe Svjetski dan rijeka na Trgu Oslobođenja u Sarajevu danas 12 časova.

U okviru kampanje Suha korita rijeka BiH, Koalicija je u avgustu organizovala akciju prikupljanja fotografija iz cijele BiH koje prikazuju suha korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati hidroelektrana.

Fotografije su tokom prethodnih mjesec i po dana objavljivane na Facebook stranici Koalicije, a u petak će biti izložene na Trgu Oslobođenja.

"Ovo javno okupljanje je naš odgovor vlastima na njihovo višegodišnje oglušivanje po pitanju regulacije ekološki prihvatljivog protoka. Na fotografijama suhih korita naših rijeka na kojima su izgrađeni vodozahvati se jasno vide tragične posljedice koje male hidroelektrane ostavljaju iza sebe. Mi, građani ove zemlje, moramo tome stati na kraj", poručuje Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Miloš nam u razgovoru za BUKU govori o stanju sa rijekama u BiH i važnosti njihovg očuvanja.

Miloše, šta je planirano na obilježavanju Svjetskog dana rijeka 27. septembra?

Koalicija za zaštitu rijeka BiH unazad mjesec i po dana provodi kampanju na svojoj Facebook stranici kako bi javnosti približila problematiku suhih korita rijeka širom ove zemlje, kao posljedice sveopšte gradnje hidroelektrana. Svjetski dan rijeka je idealan datum kako bismo i putem javne akcije ukazali na ovaj problem, tako da će građani na Trgu Oslobođenja u Sarajevu u 12h imati priliku da vide pokretnu izložbu fotografija koje su nam čuvari rijeka slali tokom prethodna dva mjeseca.

U kakvom su stanju rijeke u BIH?

Kada sam ja bio dječak, a od toga nije prošlo ni deset godina, moja raja i ja smo ljetne dane masovno provodili na različitim riječnim kupalištima. Danas, ta kupališta uglavnom ne postoje, jer je vodostaj tokom ljetnjih mjeseci drastično nizak. Ondje gdje to nije slučaj, rijeke su prljave od mulja i smeća ili su zagađene kanalizacionim ispustima i kojekakvim hemikalijama koje se ispuštaju iz fabrika. U Jablanici imamo slučaj gdje su kupališta na rijeci Doljanci uništena, a sve kako bi jednom čovjeku novac iz hidroelektrane kapao u džep.

Da li smo svjesni važnosti rijeka za našu zemlju?

Mislim da deklarativno jesmo, ali da u praksi nastaju problemi. Ipak, moramo govoriti o pozitivnim primjerima, što svakako jesu ljudi iz Kruščice i Gotuše, koji su svojim tijelima odbranili rijeke od halapljivih investitora i njihove mašinerije. Moramo govoriti o ljudima koji će i sutra biti u Sarajevu, po ko zna koji put ističući to da mi drugih rijeka nemamo i da ih moramo čuvati. Moramo biti svjesni toga da ukoliko nismo spremni da iza svojih riječi čvrsto stanemo i da djelujemo u skladu sa svojim uvjerenjima, nemamo velike šanse da rijeke odbranimo i sačuvamo. Moramo imati ideale od kojih nipošto ne smijemo odustati.

Godinama se rijeke samo iskorištavaju, dokle se može tako raditi? Ko je najveći krivac za takav odnos prema rijekama?

Tome se trebalo stati u kraj odavno. Država je ta koja je to trebala da uradi. Znate, svaka ozbiljna država se stara o svojim resursima. Ova naša se ne stara niočemu. Ona samo sprovodi ono što joj se prstom zaprijeti da mora. To je zaista tužno.

Šta ostaje od rijeka nakon što ih preuzmu hidroelektrane?

Ostaje ruglo. Ostaju suha korita. Nakupljaju se mini deponije plastike i čega sve ne. Dolazi do masovnog pomora ribe. Dolazi do nestanka ugroženih vrsta ribe. Dolazi do sječe šuma, kako bi se izgradili pristupni putevi, te postavili dalekovodi. Klizišta postaju opšta pojava. Od takvog stanja niko u ovoj državi nema ništa, osim što se pojedinci materijalno obogate. Zapitajte se, zar u takvom društvu zaista želimo živjeti?

Šta je ekološki prihvatljiv protok rijeka?

Ekološki prihvatljiv protokpredstavlja minimalni protok vode koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu. Prekomjerno zahvatanje vode za proizvodnju električne energije kod hidroenergetskih objekata ugrožava obezbjeđivanje ekološki prihvatljivog protoka. Iz ovoga se da zaključiti da ukoliko ekološki prihvatljiv protok nije zakonski regulisan te ukoliko se postojeći zakon ne primjenjuje, rijeke na kojima su izgrađene hidroelektrane nemaju neku veliku šansu da opstanu.

Kako možemo sačuvati naše rijeke?

Tako da uvedemo moratorijum na izgradnju hidroelektrana te da pređemo na izgradnju vjetro i solarnih elektrana, koje i jesu obnovljivi izvori energije. To moramo uraditi prije nego se dovedeno u situaciju iz koje nema povratka. Kad u računicu uzmemo to da je u narednim godinama planirana izgradnja više hidroelektrana nego što imamo rijeka, jasno nam je da nismo daleko od te bezizlazne situacije. Zato je potrebno da gradnji hidroelektrana kažemo jedno ogromno NE, dok još nije kasno.

Okupljanje u Sarajevu je dio kampanje “Čuvari rijeka” koja se implementira kroz Eko BiH projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Ministarstvo spoljnih poslova Češke Republike kroz program Transition.

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Stranica 13 od 40

S5 Box