Vijesti iz BiH
BiH

BiH (645)

Ocijeni...
(0 glasova)

kruscicaEKOLOŠKE udruge iz jugoistočne Europe pozvale su danas vlade država regije na hitno uvođenje moratorija na gradnju novih hidroelektrana te na reviziju svih postojećih planova.

EKOLOŠKE udruge iz jugoistočne Europe pozvale su danas vlade država regije na hitno uvođenje moratorija na gradnju novih hidroelektrana te na reviziju svih postojećih planova za gradnju takvih energetskih objekata kako bi se spriječila daljnja devastacija okoliša koja može imati dramatične posljedice.

Ovaj apel upućen je na kraju trodnevne konferencije održane u Sarajevu pod pokroviteljstvom vlade Češke i uz sudjelovanje ekoloških aktivista nevladinih udruga Arnika iz Češke, Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine te World Wide Fund for Nature Adria iz Zagreba.

Udruge usvojile Deklaraciju o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka zapadnog Balkana

Usvajanjem Deklaracije o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka zapadnog Balkana poduprli su napore da se ozbiljno razmotre izgledne štetne posljedice masovne gradnje hidroelektrana u regiji.

"Podržavamo inicijativu da se kontaktiraju nadležne institucije zemalja zapadnoga Balkana sa zahtjevom za moratorijem na izgradnju hidroelektrana te za revidiranjem svih usvojenih strategija odnosno planova i programa i drugih strateških dokumenata koji izravno i neizravno utječu na upravljanje našim rijekama. U okviru revizije i ponovljenih postupaka organizirati kvalitetnu stratešku procjenu utjecaja na životnu sredinu", navedeno je u Deklaraciji.

Na području zapadnog Balkana planira se gradnja oko 2700 mini hidroelektrana

Sudionici sarajevske konferencije smatraju kako o borbi za zaštitu rijeka na zapadnom Balkanu ovisi i sudbina s njima povezanih ekosustava, a sada su izravno ugroženi zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana.

Prema dostupnim informacijama, na području zapadnog Balkana planira se gradnja oko 2700 mini hidroelektrana, a samo u BiH na 244 rijeke njih oko 300. Unatoč pretpostavkama kako takve hidroelektrane proizvode čistu energiju, ekolozi upozoravaju da njihova izgradnja i rad uzrokuju trajnu štetu životnoj sredini i lokalnom stanovništvu.

"Ne moramo prekomjerno koristiti svoje prirodno nasljeđe radi zarade nekoliko ljudi ili privatnih tvrtki"

Od vlasti u svojim zemljama traže da se ukinu financijske potpore za izgradnju malih hidroelektrana jer one ne proizvode obnovljivu energiju.

"Ne moramo prekomjerno koristiti svoje prirodno nasljeđe radi zarade nekoliko ljudi ili privatnih tvrtki. Postoje i druge, povoljnije alternative. Sportske aktivnosti, turizam, vodoopskrba i tradicionalna uporaba rijeka su primjeri kako iskoristiti svoje ogromne vodne resurse na način koji bi stvorio više radnih mjesta i stvorio više prihoda za lokalne zajednice“, izjavila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

(HINA)

 

četvrtak, 28 Novembar 2019 00:00

Ljudi odlaze, jer ne vjeruju da će biti bolje

Ocijeni...
(0 glasova)

velikakladusaLjudi se prvenstveno iseljavaju zbog nepravde u ovome društvu i mi to konačno moramo priznati.

Narod nije gladan kruha, koliko je gladan pravde, poručuje Muhamed Mahmutović.

Iseljavanje stanovništva u Unsko-sanskom kantonu, državi i regiji gorući je problem koji zahtijeva hitne mjere. Konkretne podatke niko nema, ali činjenica da je Ministarstvo unutrašnjih poslova USK u nepune tri godine izdalo 39.000 uvjerenja građanima za regulisanje njihovog statusa van BiH, znak je za uzbunu.

Većinom odlaze kompletne porodice, a primjetan je i odlazak visokoobrazovanog, stručnog kadra, posebno medicinske struke.

U Unsko-sanskom kantonu od 2014. do 2018. godine povećano je iseljavanje stanovništva, natalitet je u padu, dok je broj umrlih u porastu. Demografska kretanja na području kantona sa analizom stanja nataliteta i mortaliteta, te iseljavanje stanovništva, posebno mladih ljudi, tema je o kojoj su na inicijativu zastupnika Nisveta Jusića (NB) nedavno raspravljali zastupnici u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
U 2018. izdato 14.500 viza

„Tražio sam i nekoliko puta inicirao da otvoreno porazgovaramo, tražimo statističke podatke s kojima će se kao društvo morati suočiti i da sve one mjere koje vlasti Unsko-sanskog kantona mogu poduzeti da zaustavimo ovaj odlazak. Mi u ovom kantonu smo po broju migracija rekorderi i zbog svog geografskog položaja, ali i političkih prilika, odnosa, ambijenta i ostalog. Ako neko društvo kaže da je njegov najveći problem odlazak ljudi, onda mora o tom problemu imati sve relevatne podatke. Ono što nama treba jeste registar rezidenata i registar dijaspore. Osim ova dva registra trebaju nam i tri integrisane politike a to su po mom mišljenju: populaciona politika, politika prema migracijama i politika prema starijim osobama koje se moraju prožimati, jer nema jednog rješenja, iz razloga što se radi o domino efektu. Ljudi ne odlaze jer je loše, odlaze jer vjeruju da neće biti bolje“, kaže zastupnik Jusić, koji je bio inicijator ove vanredne sjednice.

Višesatna rasprava na ovu temu samo je potvrdila ono što građani odavno znaju - Unsko-sanski kanton je mjesto u kojem mladi ne žele da žive, a skoro ista situacija je u cijeloj državi. Jasno je to i iz informacija o demografskoj slici koje je sačinilo Ministarstvo zdravstva USK - smanjuje se broj stanovnika, stopa nataliteta pada, dok mortalitet raste, učenika u osnovnim i srednjim školama je sve manje, dok fakulteti ne mogu popuniti upisne kvote.

„Samo u 2018. godini izdato je 14.500 viza za odlazak u inostrastvo ljudima iz ovog kantona, a broj osiguranika pada što je također pokazatelj obima migracija. Tako smo 2016. godine imali 205.500, 2017. godine 200.500, 2018. godine 193.000, a 2019. godine 186.000 osiguranika. Ukupno gledajući, u zadnje četiri godine manje je 19.500 osiguranika na našem kantonu.

Što se tiče obrazovanja, u 2017./18. školskoj godini imamo četiri škole manje, a što se tiče broja učenika, bilo ih je 22.754, a u sljedećoj godini 21.862. Dakle, 862 učenika je manje u osnovnim školama u 2017./18. školskoj godini. Što se tiče srednjih škola, u 2017./18. imamo 150 učenika manje u odnosu na protekle godine. Ako taj broj pomnožimo sa brojem tri ili četiri u zavisnosti sa brojem članova u porodici, vidjet ćete koji je to obim i iseljavanja iz našeg kantona“, pojašnjava Nermina Ćemalović (SDP), ministrica zdravstva USK-a.
Nepovjerenje u sve nivoe vlasti

Iako po običaju oprečni u stavovima, zastupnici su ovaj put bili složni da je demografska situacija krajnje ozbiljna, te da je s tim u vezi neophodno poduzeti hitne mjere. Diskusija u Skupštini USK pokazala je da su svi u Krajini svjesni da ljudi sve manje odlaze zbog posla, a više zbog opće nesigurnosti i nepovjerenja u vlasti.

„Ljudi se prvenstveno iseljavaju zbog nepravde u ovome društvu i mi to konačno moramo priznati! Svi, od običnog čovjeka, do najviših rukovodilaca u BiH. Narod nije gladan kruha, koliko je gladan pravde! Korupcija je prisutna u tužilaštvu, sudstvu, u policiji, u školstvu, ne sprovode se zakoni i prisutna je diskriminacija na svakom koraku. Veliki su porezi i dadžbine što je također jedan od faktora zbog kojih ljudi odlaze. Nepotizam koji je prisutan svugdje i dalje se širi, a ljudi imaju osjećaj da se u ovoj zemlji ništa ne mijenja, i da se neće ni promijeniti nabolje. To je dodatni vjetar u leđa i motiv kojih ih tjera da idu. Prisutno je opće nepovjerenje u sve nivoe vlasti. Iz kontataka sa ljudima čuo sam priču s kojom se i ja slažem - a to je da se naše društvo u potpunosti moralno slomilo“, kaže Muhamed Mahmutović, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća za USK.

Jasmina Zahirović (19) Veliku Kladušu je napustila zajedno sa roditeljima i mlađom sestrom u aprilu 2018. godine. Kao glavni razlog takve odluke navodi školovanje i dodaje kako to nije bila neka impulsivna odluka donesena u par dana, već se unazad par godina o tome unutar porodice razgovaralo i razmišljalo.

"Tokom 2018. godine, kada sam bila treći razred gimnazije, razmišljala sam o fakultetu i novim izazovima, te sam se pitala kako će to sve funkcionisati i šta poslije fakulteta? Hoću li biti u mogućnosti da nakon studija radim posao koji volim i želim, da li ću uopće biti u mogućnosti da nađem ikakav posao? Iako je moja mama bila vlasnica frizerskog salona, a tata radio u Vatrogasnoj službi, te smo bili finansijski stabilni, ipak su moji roditelji odlučili da je već „zadnji voz“ i da je vrijeme da se okrene novi list u životu. Tako smo se iz Velike Kladuše preselili u Ingolstadt u Njemačkoj“, priča Jasmina.

Napustili poslove i otišli u Njemačku

Odluka nije bila laka, jer su Jasminini roditelji napustili poslove koji su bili pristojni, no, plaće ipak nedovoljne da bi svojoj djeci omogućili sve ono što je potrebno za daljnje obrazovanje. Stoga je odluka njenih roditelja, dodaje, bila ispravna.

„Svi smo se odlično integrirali u novoj okolini. Tata i mama su oboje zaposleni i više su nego zadovoljni svojim primanjima i radnim mjestima. Ja sam nastavila srednjoškolsko obrazovanje, uprkos stranom jeziku, i sitnim poteškoćama na početku, te sam jedna od najboljih učenika u svojoj generaciji. Trenutno se pripremam za zadnji ispit ove godine nakon kojeg ću upisati Tehnički fakultet - smjer 'User Experience Design'. Pored škole, našla sam i posao za školarce i studente. Radim petkom poslije škole i vikendima u outletu i zarađujem oko 450 eura mjesečno. Ovo je ujedno i moj prvi posao koji, ne samo da mi je pomogao da usavršim jezik, nego da i upoznam nove ljude, steknem nova iskustva i vještine, te pritom zaradim nešto sama za sebe i na neki način se osamostalim. To je, naravno, odlična prilika za sve mlade ljude i ogromna je šteta što u našoj državi ne postoji nešto slično i što svi mladi nemaju priliku da se na taj način angažiraju“, navodi Jasmina neke od prednosti života van BiH.

Hana Šabić (18) Krajijnu je napustala poslije završenog prvog razreda velikokladuške gimnazije 2016. godine. Prvo je otišla da se raspita u vezi daljnjeg školovanja, a Mannheim u Njemačkoj bio je grad koji je izabrala. S obzirom na to da joj je porodica jako važna, u Njemačkoj živi sa roditeljima, ali u BiH ima veliku i mnogobrojnu familiju s kojom je svakodnevno u kontaktu, te i često putuje u rodnu Veliku Kladušu.

'Jednak zakon za sve'

„Život ovdje i život u BiH se po mnogo čemu razlikuje. Ovdje se puno više može naučiti u smislu prakse i postoji mnogo više mogućnosti i raznolikih sadržaja. Ono što BiH definitivno nedostaje jeste jednak zakon za sve. Ovdje se družim sa mnogo ljudi iz bivše Jugoslavije i znam da im je svima uglavnom razlog za odlazak daljnje školovanje i uređen život u smislu da se ovdje osjećaju mnogo sigurnije, da se mogu sami školovati i imati pored svega toga jedan ispunjen i bogat život. Uz male prosječne plaće, mnogi ljudi u BiH nisu u mogućnosti da svojoj djeci priušte dostojan studentski život ili pak samo studiranje i školovanje“, ističe Hana ključne razlike u životu u BiH i EU-u.

Tokom diskusije, na pomenutoj sjednici Skupštine USK, iznesena su i mišljenja da je ova sjednica bila isključivo kozmetičke prirode, odnosno da će se malo toga od 27 mjera koliko je predložilo Ministarstvo zdravstva USK u konačnici i realizirati.

Da će te mjere zaustaviti ili ublažiti masovni trend migracija lokalnog stanovništva, malo ko u Krajini vjeruje.

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

potresbihMinistarstvo prosvjete i kulture bh. entiteta Republika Srpska donijelo je odluku da se u srijedu preventivno obustavi izvođenje nastave u osnovnim i srednjim školama te predškolskim ustanovama na području istočne Hercegovine, zbog zemljotresa koji se dogodio u utorak na tom području.

Nastava se neće izvoditi u opštinama Nevesinje, Ljubinje, Bekovići, Gacko, Bileća i Trebinje, prenosi Tanjug.

Iz Ministarstva navode da je ova odluka u najboljem interesu djece i poručuju da će nastava kasnije biti nadoknađena.

Slabiji zemljotres, jačine 2,7 stepena Richterove skale, zabilježen je rano u srijedu ujutro sjeveroistočno od Nevesinja.

Šest potresa u BiH

Zemljotres je registriran u 4:48 sati, 23 kilometra sjeveroistočno od Nevesinja, a 45 kilometara južno od Sarajeva, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar je zabilježen na dubini od 10 kilometara.

Ovo je šesti zemljotres koji je u posljednja 24 sata pogodio područje Bosne i Hercegovine, a epicentar je ponovo bio na nevesinjskom području.

Najjači zemljotres koji je u utorak potresao Bosnu i Hercegovinu bio je jačine 5,4 stepena Richterove skale.

Snažan zemljotres, jačine 6,4 stepena, pogodio je u utorak rano ujutro Albaniju, smrtno su stradale najmanje 23 osobe i napravljena je velika materijalna šteta.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

traktor5„Svake godine sve nas je manje i manje. Prošle godine teško, ove nikako. Pet dana tražio sam dva čovjeka da mi pomognu oko silaže. Ovo je sada već nemoguća misija, ne znam ko će ove farmerske poslove raditi iduće godine, koliko će nas se uopće baviti ovim poslom i koliko će nas uopće biti ovdje na selu“, kaže Fajko Malovčić iz Okreča kod Sanskog Mosta, električar po struci, poljoprivrednik –mljekar po poslu, politički općinski vijećnik SDP-a.

Malovčić voli svoje selo i ljude, kad progovori to je dobroćudni manifest lokal-patriotizma, a kako voli zapjevati (rođak je folk pjevača Kemala Malovčića) ne bi nas iznenadilo da smo čuli i ruralnu himnu „Selo moje ljepše od Pariza“.

Neraskidiva veza

No, iz Malovčićevih riječi progovara istina o neraskidivoj vezi između sela i grada u kome prvi uvijek izvuče deblji kraj i demografskoj katastrofi kojoj svjedočimo posljednju deceniju u kojoj ništa bolje ne prolazi ni „drugi partner“, pogotovo ako je riječ o manjim bh gradovima.

Na Okreču je prije rata bilo 200 domaćinstava, a danas jedva 50. Malovčić kaže da je prije 10 godina ovdje bilo 42 mljekara koji su prodavali mlijeko kompaniji Meggle, a danas tek njih trojica. Pitanje je kada će im se mljekara „zahvaliti“.

„Moji šurjaci u susjednom selu Lukavice prodaju farmu sa oko 40 krava i namjeravaju vani. Meni je sada prvi komšija hodža, a nekada je do džamije bilo još desetak punih kuća“, opisuje pustoš svog sela.

Okreč još „dobro stoji“ u usporedbi sa oko 500 sela u BiH koja su sablasno prazna, a u 1.486 njih živi manje od 10 stanovnika.

Statistika je itekako varljiva, pa tako po popisu iz 2013.godine Okreč ima više stanovnika nego 1991. godine (1.208 naprema 1.104), baš kao što statistika i dalje tvrdi da u BiH 60 posto stanovništva živi na selu, po čemu je naša zemlja jedna od najruralnijih u Evropi, dok začelje drže Crna Gora, Finska i Irska.

No, da selo odumire, to je nesporna činjenica, jer popis iz 2013. nabrojao je više od 300 potpuno praznih sela. Statističari navode kako je u posljednjih nekoliko godina oko 100.000 ljudi iz cijele BiH naselilo 20-tak većih gradova. Agorafobija (strah od otvorenih prostora) bh. sela dobija kataklizmičke razmjere.

Jeziva ljepota napuštenih predjela

Braco Kovačević, profesor sa Banjalučkog univerziteta, u studiji „Poljoprivredno stanovništvo u Bosni i Hercegovini“ koja je objavljena kao dio publikacije „Demografske i etničke promjene u Bosni i Hercegovini“ u izdanju Akademije nauka i umjetnosti BiH zaključuje da sela u BiH nestaju te da bh. društvo postaje „gerijatrijsko“.

Osim sela opustjeli su i manji gradovi, konstatira Kovačević. Prijeratni podaci kažu da je u BiH bilo u poljoprivredi 21 posto radno aktivnog stanovništva, što je u tadašnjem BDP-u iznosilo 14 posto. Danas poljoprivreda u BDP-u sudjeluje sa svega 8 posto.

Demograf i statističar Hasan Zolić godinama upozorava na izumiranje sela.

„Kamo god da krenete, sela su nam prazna, imate takvo stanje kod Zenice, Travnika, u istočnoj Bosni, u istočnoj Hercegovini. Kuće i sela su prazni potpuno, a ima sela u kojima živi po jedna starac ili starica. U selu je stoljećima bila viša stopa nataliteta nego u gradu. Jer da bi ljudi opstali na selu morali su imati radnu snagu, a to znači da su morali imati dosta djece, posebno muške. Sada je ta slika drastično promijenjena“, ističe on.

Stručnjaci predviđaju da će BiH u narednih 30 godina ostati bez 700.000 stanovnika, te da će za 80 godina naša zemlja imati manje od dva miliona ljudi.

U Unsko-sanskom kantonu za dvije godine i 10 mjeseci 39.000 punoljetnih građana je u policijskim upravama izvadilo uvjerenja o nekažnjavanju kao dokument koji je neophodan za ulaznu vizu u evropske zemlje. Ovoj brojci treba dodati i djecu, pa je ona za nepune tri godine oko 50.000, a najvećim dijelom se radi o seoskom stanovništvu.

Pusta sela postaju nijemi svjedoci tragedije ovih krajeva koja je počela ratnim razaranjima 1992. i nastavlja se pomorom seoskog življa. Na koju god stranu svijeta kroz BiH krenete dočeka vas jeziva ljepota napuštenih predjela.

Tek pokoji đuturum na pragu

U selima Ivica i Skrti kod Bugojna, tek je pokoja kuća naseljena, a prije rata u njima je živjelo ukupno oko 70 domaćinstava. Selo Kratina kod Viteza je prazno. U bugojanskom selu Planinica, gdje je prije rata živjelo 50 porodica, prema podacima od prošle godine žive četiri stanovnika, a ništa bolje nije ni u susjednom Jazveniku.

U kupreškom selu Ravno prije rata bilo je 300, a danas svega dva učenika. U ovom selu bez budućnosti proteklih 15 godina rodilo se četvero djece, a umrlo više od 40 starosjedilaca.

U selima oko Sokoca prava pustoš - u pet sela živi manje od 50 ljudi, a među njima samo jedno dijete. Žive bez trgovine, apoteke, ni škola im ne treba. U Vukovićima, u dejtonskoj općini Dobretići, tek pokoji stanovnik, a u Prisiki samo jedan, Anto Bendra. U Zvjerini kod Bileće isto. U trebinjskim i ljubinjskim selima u kojima se nekada ispod petero djece nije računalo da imaš porodicu i gdje su najsiromašniji ljudi imali barem 50 brava i par volova, nema ni volova ni ljudi. Tek pokoja vatra i dim iz kuća i poneki đuturum (starac) na pragu.

Napušten je i Johovac kod Doboja, tek nekoliko staraca među srušenim kućama, a prije rata je ovdje živjelo 1.800 ljudi. U općini Istočni Drvar koja broji svega 109 stanovnika i svi žive u tri sela, Srnetica je potpuno napuštena, a šaka ostalih živi u Potocima i Uvali.

Na opštini Trnovo je 12 praznih sela, Gacko ih ima 10 kao i Rogatica, Foča osam, Teslić šest, Bileća, Pale, Ribnik, Rudo i Šipovo "svega" po pet. U opštini Drinić kod Bosanskog Petrovca, u tzv. urbanom dijelu, živi 348 stanovnika, a ostalih 19 ljudi smješteni su u dva preostala sela Bunari i Klenovac.

U Višegradu je po popisu iz 2013. bilo 30 potpuno napuštenih sela, u Kalinoviku 29, Trebinju 23, Novom Goraždu 19…

Demografska drama regiona

Vladimir Usorac, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS izjavio je da u bh. selima ne živi više od 45 posto ukupnog stanovništva BiH, a za državu koja bi trebala da se oslanja na agrar, u selima i na zemlji bi trebalo da živi 70 posto ljudi.

"Bavim se proizvodnjom, obrađujem 200 hektara zemlje, a nema radnika, nemate koga naći da vam sije, nema ko raditi sa traktorom", ponavlja Usorac riječi krajiškog mljekara sa početka ove priče.

Nabraja sela u RS koja zjape prazna, sa kućama zaraslim u višegodišnji korov. Smatra kako gradske sredine "usisavaju" seljake jer tamo imaju sve za život, a na selima baš ništa. Demograf Stevo Pašalić smatra kako procesi urbanizacije gutaju bh. sela, a seoskom stanovništvu ništa se ne nudi da ostanu, pa je takav proces neminovnost.

On ističe kako bi se morao poboljšati kvalitet života na selu kroz savremenu infrastrukturu koju imaju urbana područja-internet, domovi zdravlja ili ambulante, škole, putevi, struja, voda možda bi barem djelimično zaustavili proces napuštanja seoskih imanja.

Demograf Aleksandar Majić ističe kako negativni prirodni prirast te odricanje od bh državljanstva dodatno pogoršavaju demografsku katastrofu u cijeloj BiH. Demografsko pustošenje sela itekako je u vezi sa stopom nataliteta koja je u BiH najniža u Evropi, od 1,3 djece po ženi.

Alanna Armitage, direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, nedavno je na skupu u našoj zemlji naglasila dramu demografskih kretanja u ovom regionu.

"Sve se manje ljudi odlučuje na to da imaju veći broj djece ili djecu uopšte. Moramo reći da je stopa nataliteta u BiH najniža u Evropi, imamo brojku od 1,3 djece po ženi. Također, imamo veliki problem što se mladi ljudi odlučuju da pronalaze prilike u drugim zemljama. Manje djece i veće iseljenje znači da stanovništvo u jugoistočnoj Evropi postaje sve manje i starije", kazala je Armitage.

Tomaš Sobotka, voditelj istraživačkog tima Instituta za demografiju u Beču naglašava kako je pad demografske mase u ovom dijelu Evrope neviđen.

"Ovo je područje gdje dolazi do velikog smanjenja i starenja stanovništva i to se dešava iz dva razloga. Prvi je stopa fertiliteta koja je ovdje izuzetno niska. Drugi je taj što se mladi ljudi odlučuju iseliti, emigrirati iz zemlje kako bi pronašli zaposlenje i osnovali svoju porodicu u drugim zemljama”, rekao je Sobotka.

Država u pokušaju

Unija za održivi povratak i integracije u BiH objavila je nedavno pokretanje projekta »BH SELO« kako bi se smanjili odlasci bh građana. Projekat je usmjeren na promociju ruralnog turizma kroz izgradnju kapaciteta i promociju seoskih domaćinstava u BiH. Prema riječima predsjednice Unije Mirhunise Komarice projekat će biti realiziran na području: Doboja, Ključa, Hadžića, Foče Ustikoline, Trebinja, Tešnja, Goražda i Modriče.

Po njenim riječima, oni koji budu uključeni u ovaj projekt iz navedenih gradova i općina će po prvi put, zajedno s lokalnim vlastima, turističkim zajednicama i drugim akterima koji se obave tim pitanjem krenuti sa organiziranim modelom u cilju promocije lokalnih zajednica. Zamišljeno je da to bude organizovaniji oblik bavljenja ruralnim turizmom, kroz edukacije osoba iz seoskih domaćinstva po EU standardima.

Projekt nudi mogućnost pokretanja vlastitog biznisa kroz ruralni i agroturizam, od koga će koristi imati i lokalna zajednica. Sličan pokus projekat sa Švicarskom ambasadom pod nazivom »Zajedno učinimo život boljim« uspješno je proveden na području Kulen Vakufa, Čapljine i Lukavca.

Nedavno je Vlada USK donijela odluku da se za svako treće i naredno rođeno dijete isplaćuje pojedinačna naknada u visini od 1.000 KM kao vid državne stimulacije i podrška natalitetu.

Država je malo ili ništa učinila na usporavanju iseljavanja, tvrdi makroekonomista Faruk Hadžić i taj dugogodišnji nerad preskupo plaćamo.

"Ako treba mijenjati poreske zakone, idemo ih mijenjati. Previše gubimo već sada novca zato što nam ljudi odlaze. Koliko smo samo izgubili PDV-a, doprinosa i poreza jer ti ljudi više ne žive i ne troše ovdje? Bolje je stimulativno smanjiti poreze i doprinose, pa eventualno imati neki minus u kratkom roku, ali zadržati ljude, nego održavati ovaj sistem radi finansiranja budžetskog aparata, zbog kojeg ljudi većinski i odlaze. Pare možemo nadoknaditi, ali ko će nadoknaditi ljude?", pita Hadžić.

U Sloveniji država nudi 45.000 eura čovjeku koji ostaje na zemlji i riješi da se bavi poljoprivredom. U Srbiji, u kojoj je 1.200 sela napušteno a u 150.000 kuća niko ne živi, razmišljaju da mlade ljude vrate na selo dodjelom 25-50 hektara državnog zemljišta sa jednim jedinim uslovom-da se zemlja obrađuje.

Vlasti u Španiji i tamošnje banke nude na prodaju sela po bagatelnim cijenama kako bi potaknuli ekonomiju. U BiH konstitutivna vlast se uglavnom o sebi zabavila: za njih su slovenački, srbijanski pa i primjer sa Iberijskog poluotoka- »španska sela«.

 

Midhad Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

potresbihEuromediteranski seizmološki centar objavio je da se zemljotres jačine 5,2 stepeni desio 11 kilometara od Nevesinja.

Euromediteranski seizmološki centar objavio je da je zemljotres jačine 5,2 stepeni pogodio i Bosnu i Hercegovinu, nakon razornih zemljotresa u Albaniji.

Iako još nije službeno potvrđeno, ovaj zavod navodi da je epicentar zemljotresa bio 11 kilometara od Nevesinja te da se desio na dubini od 10 kilometara.

Zemljotresi u Albaniji

Najmanje devet osoba je poginulo u dva snažna zemljotresa koji su pogodili Albaniju, a 325 je povrijeđeno, objavili su albanski mediji.

Epicentar prvog zemljotresa od 6,4 stepeni, koji se desio u 3:54 sati, bio je između Drača i prijestolnice Tirane, na deset kilometara dubine, prenosi Hina.

Mediji su ranije javili da je Drač u 7:10 sati ponovo pogodio zemljotres, čija je jačina, prema preliminarnim podacima, iznosila 6,5 stepeni, ali je kasnije objavljeno da je zemljotres ipak bio slabiji, jačine 5,4 stepena, što je registrirao i Američki seizmološki zavod.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecaskolaFederalna vlada je upoznata sa informacijom o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2019./20. godini u Federaciji BiH koja će, zajedno s predloženim preporukama, biti upućena vladama kantona.

Analizom trenda od školske 2014./15. do 2019./20. godine uočljivo je smanjenje broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole za 2.986 ili 13,41 posto. Treba naglasiti da je obuhvat djece programima predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovu školu potpun ili gotovo potpun u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom, Sarajevskom i Kantonu
10, a evidentno je povećanje broja i u ostalim kantonima. Ukupan broj učenika osnovnih škola u Federaciji BiH za ovaj period je manji za 12.585 ili 6,46 posto.

Broj učenika upisanih u prvi razred srednjih škola u FBiH u tekućoj godini, u odnosu na period 2014./15 - 2019./20. godina, prema podacima iz osam kantona, manji je za 18,66 posto.
Sličan negativan trend je prisutan i kada je riječ o podacima o ukupnom broju učenika srednjih škola u FBiH za period 2014./15 - 2019./20. godina. Broj učenika srednjih škola u ovom periodu za Federaciju BiH, zasnovano na analizi podataka za osam kantona, za tekuću školsku godinu smanjen je za 23,27 posto.

U preporukama datim u ovoj informaciji je navedena potreba da svoj djeci predškolskog uzrasta bude osigurano uključenje u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu, te da bude uspostavljen efikasan sistem evidentiranja djece koja se ne upisuju osnovnu i srednju školu i napuštaju osnovno i srednje obrazovanje prije njegovog završetka.

Također, potrebno je razvijati i podržati programe naknadnog sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za odrasle bez kvalifikacije i osigurati određena sredstva za ovu namjenu iz federalnog,
kantonalnih i općinskih budžeta.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u saradnji s kantonalnim ministarstvima obrazovanja, treba nastaviti provoditi projekt nabavke besplatnih udžbenika za djecu iz socijalno ugroženih porodica i transformirati ga u redovan program za koji će se svake godine izdvajati sredstva iz federalnog i kantonalnih budžeta, a općine i kantoni svake godine u svojim budžetima trebaju izdvojiti dovoljno sredstava za osiguranje besplatnog prijevoza učenicima osnovnih škola, koji na to imaju pravo u skladu s važećom zakonskom regulativom.

Neophodno je djeci s poteškoćama u razvoju osigurati nesmetan pristup i učešće u kvalitetnom predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i poboljšati kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova za stvaranje inkluzivnog okruženja za socijalizaciju, odgoj i obrazovanje sve djece.

Sa obzirom na kontinuiran trend smanjenja broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i neminovne posljedice viška prosvjetnog kadra, predloženo je da viškovi kadra ne budu rješavani
kreiranjem odjeljenja s malim brojem učenika, nego njegovim uključivanjem u programe edukacije i pripreme za rad u inkluzivnom obrazovanju kao asistenata u nastavi.

(Patria)

Ocijeni...
(0 glasova)

pejakovicPrijem povodom Dana državnosti BiH treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nazvao je privatnom zabavom.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na prijemu u zgradi Predsjedništva povodom Dana državnosti BiH poručio je sinoć domaćim i stranim zvanicama da ljudima u Bosni i Hercegovini treba mir, posao i ekonomska stabilnost, odnosno sistem koji garantuje jednaka prava svima i jasnu perspektivu koja im daje nadu da će sebi i svojoj djeci moći osigurati pristojan život.

„Narod je umoran od kriza i političkih prepucavanja. Zato je krajnje vrijeme da se prestane s iracionalnim opstrukcijama, blokadama i pokušajima da se jednostavno mijenja postojeći ustavni i zakonski okvir. Svjedočili smo i previše puta, a naročito u posljednjoj godini, da kriza nikome ne donosi ništa dobro i da se ultimativnim i unilateralnim pristupom ništa ne može postići“, istakao je Džaferović u Sarajevu, prenosi FENA.

Poručio je da se svi trebaju okrenuti konstruktivnom dijalogu zasnovanom na istini i pravdi, međusobnom uvažavanju, poštovanju vladavine prava, evropskim standardima i saradnji za dobrobit svih naših ljudi.

„Pokazali smo mnogo puta da se možemo dogovoriti i postići kompromis, pronaći rješenja u institucijama Bosne i Hercegovine, koja neće biti na bilo čiju štetu, a bit će u korist svih“, rekao je Džaferović.

Sjećanje na borbu protiv fašizma

Četitajući Dan državnosti predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić umjesto tradicionalnog govora riječ je prepustio posljednjem jedinom živom dobitniku ZAVNOBiH-ove nagrade Josipu Pejakoviću. Agencija navodi da je doajen bh. glumišta prisutnim gostima recitovao stihove o BiH iz poeme "Zemlja od kamena".

Prijem koji su u četvrtak organizovali članovi Predsjedništva Džaferović i Komšić povodom Dana državnosti BiH treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nazvao je privatnom zabavom, saopšteno je iz kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, prenosi Tanjug.

Dan državnosti BiH obilježava se u povodu prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH), 25. novembra 1943 u Mrkonjić Gradu, kada je usvojen Proglas u kojem je navedeno da je BiH jedna od šest jugoslavenskih republika i da jednako pripada svim narodima.

Dan državnosti BiH obilježava se u Federaciji BiH, dok vlasti iz drugog entiteta u zemlji, Republike Srpske, ne priznaju taj praznik.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

vwU tužbi se navodi da Folksvagen ucjenjuje manje dobavljače, koristeći svoju snagu i veličinu, da ih prisili na nepoštene radne uslove i cijene usluga. Na primjer, manjim dobavljačima se zabranjuje da svoje poslovanje prodaju većim kompanijama dobavljača, čime bi ostvarili bolju pregovaračku poziciju, prenosi Blic.

Tužba uložena na sudu u Detroitu odnosi se konkretno na sedam manjih dobavljača automobilskih delova za VW u saveznoj državi Mičigen koji su ugovorom sprečeni da svoje poslovanje prodaju drugoj kompaniji. Hastor tvrdi da te ugovore s manjim dobavljačima VW sklapa isključivo kako bi njegovu firmu Prevent, koja se inače specijalizovala za proizvodnju autonavlaka, onemogućili u daljim akvizicijama.

"Ova tužba je neutemeljena. Borićemo se odlučno protiv nje, služeći se svim sudskim merama koje su nam na raspolaganju", odgovorili su iz Folksvagena za Rojters.

Prevent grupa je rasla upravo zahvaljujući preuzimanju takvih manjih firmi dobavljača VW širom sveta, što im omogućava da moćnom VW postavljaju i neke vlastite zahteve. Sudeći prema dostupnim medijskim informacijama, Nemci su već dobro upoznati s prkosnim Nijazom Hastorom, s kojim sarađuju poslednjih 20 godina.

U poslednjem okršaju Preventa i Folksvagena, iz 2016. godine, nemačke firme ćerke Preventa, CarTrim i ES Automobilgus, proizvođači kožnih presvlaka i kutija menjača, obustavile su isporuku, što je zaustavilo nemačku proizvodnju automobila u najmanje polovini njihovih pogona na nedelju dana.

Obustava je usledila nakon što VW nije hteo da pristane da Hastoru plati 58 miliona evra odštete. Nakon toga, Prevent i Folksvagen su postigli novi dogovor za produženje isporuke delova za još šest godina.

Prevent grupa je osnovana 1999. godine u Sarajevu i ubrzo je postala jedan od vodećih izvoznika na području BiH.

Vremenom su svoju glavnu delatnost proširili na proizvodnju enterijera za jahte i čamce, zaštitne opreme i odeće i nameštaja. Rade na 15 lokacija i zapošljavaju 15.000 ljudi.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

ivanic1Ovo je pobjeda i Željka Komšića i Šefika Džaferovića u unutrašnjim odnosima u Predsjedništvu BiH.
Dogovor o formiranju Savjeta ministara BiH i usvajanje Plana reformi u BiH, koji će biti dostavljen NATO-u, naznaka je velike promjene koju će predsjednik SNSD-a i aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uraditi u njegovom odnosu prema Rusiji i odnosu na njegov pogled prema zapadnim zemljama.

Poručio je ovo u otvorenom razgovoru za Vijesti.ba počasni predsjednik PDP-a i bivši srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, govoreći o ishodu jučerašnje sjednice kolektivnog šefa države.

"Bilo je vidljivo da je Dodik do sada igrao jednu vrstu politike u kojoj je tražio oslonac u Rusiji. No, duboko sam uvjeren da Rusija nije zadovoljna ovim dogovorom i da će se to vrlo brzo vidjeti. Mogla bi to biti i mnogo ozbiljnija naznaka Dodikovog krupnijeg zaokreta i vraćanja u stari zagrljaj, koji ga je svojevremeno i doveo na vlast. Dakle, u puno bliži odnos sa Amerikancima", mišljenja je Ivanić.

Naš sagovornik pretpostavlja da će, nakon dogovora Predsjedništva BiH, vlast na nivou BiH biti formalno konstituisana, no nije siguran da će ona i suštinski profunkcionisati.

"To zavisi od političkog koncepta koji će imati jedni, drugi i treći. Ukoliko ne dođe do promjene, odnosno ako se zadrže na onom što su do sada govorili, ne vjerujem da će to išta ozbiljno donijeti", kaže Ivanić.

Osvrnuo se i na usvojeni Plan reformi u BiH, koji će, kako je najavljeno, Stalna misija BiH pri NATO-u poslati u sjednište ovog vojnog saveza u Brisel.

"Važno je primijetiti da se taj dokument šalje u NATO. Da je riječ o dokumentu koji govori o opštim načelima, on bi išao u institucije EU, a ne u sjedište NATO-a. Čim ide u sjedište ovog vojnog saveza, evidentno je da je to aktivacija MAP-a. Dodik od toga ne može pobjeći", kategoričan je bivši srpski član Predsjedništva BiH.

Prema njegovim riječima, Plan reforme sadržajno podrazumijeva aktivaciju MAP-a, a svi pokušaji lidera SNSD-a da javnosti u Republici Srpskoj to opravda na drugačiji način neiskreni su i lažni.

"On je ovim prevario narod RS", kategorično poručuje Ivanić, te dodaje:

"Čim se dokument šalje u NATO, to znači da se ide u reformu, a šta je MAP ako nije program reformi. Dokument će značiti aktivaciju MAP-a. Time je na neki način pravda ispunjena - Dodik je započeo put ka NATO-u, on će ga i završiti", ističe naš sagovornik.

Kako je naglasio, nakon usvajanja Plana reformi i slanja tog dokumenta u NATO, van snage će biti stavljeni zaključci NSRS o vojnoj neutralnosti.

"To je potpuni preokret. Dodik je izgubio bitku koju je sam otvorio unazad godinu dana i na koju ga niko nije tjerao. Pokazalo se da su sarajevski političari shvatili i pročitali Dodika do kraja, odnosno da je važno izdržati njegov prvi napad, jer na kraju on uvijek legne, kao što je legao i ovaj put. Ovo je pobjeda i Željka Komšića i Šefika Džaferovića u unutrašnjim odnosima u Predsjedništvu BiH. Oni su ostvarili svoje ciljeve, a Dodik nije dobio ništa", poručio je, između ostalog, Ivanić u razgovoru za Vijesti.ba.

Kompletan intervju sa počasnim predsjednikom PDP-a i bivšim srpskim članom Predsjedništva BiH biće dostupan večeras na portalu Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

parlamentHitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je počela u podne tačkom dnevnog reda Prijedlog izmjene i dopune Poslovnika Zastupničkog doma obilježena je burnom raspravom o odluci Predsjedništva BiH o tome da se u sjedište NATO-a pošalje Program reformi. Prijedlog izmjene i dopune Poslovnika Zastupničkog doma.
Naime, zastupnik SDP-a Zukan Helez tražio je da se na dnevni red uvrsti i informacija o jučerašnjem dogovoru članova Predsjedništva BiH i usvojenom Programu reformi BiH.

On je rekao da se "cijela država trese, a mi nemamo tačnu informaciju".

Zastupnik SDS-a Dragan Mektić podržao je Heleza kazavši "ovo je strateško pitanje budućnosti BiH i njenih građana".

"Prema mojim informacijama, ovaj dokument zaključan je u sefovima članova Predsjedništva BiH, i, prema naređenjima nekih međunarodnih faktora, on se javnosti ne smije pokazati dok ne dobijemo potvrdu da ga je prihvatio NATO u Briselu", rekao je Mektić.

Naveo je da je došao do informacija da se u usvojenom dokumentu nigdje ne spominje vojna neutralnost RS-a, te da o statusu i učlanjenju BiH u NATO neće odlučivati niži nivoi vlasti, nego isključivo državni organi i institucije.

"U tom dokumentu nalaze se stvari vezane za reformu odbrane i sigurnosnog sektora. Samim tim isključuje se i poništava Rezolucija NSRS-a o vojnoj neutralnosti i ja mislim da je posebno u interesu naroda u RS-u, nas koji ga ovdje predstavljamo, važno da imamo taj dokument i da se uvjerimo da se u njemu nigdje ne spominje vojna neutralnost i da o učlanjenju u NATO neće odlučivati niži nivoi, odnosno ni RS ni FBiH", rekao je Mektić.

I zastupnik PDP-a Branislav Borenović zatražio je da se danas razgovara i o dokumentu jučer usvojenom u Predsjedništvu BiH.

Budući da je napomenuto da bi za svaku tačku koja je na dnevnom redu trebao biti materijal, zastupnik SDP-a Saša Magazinović pojasnio je da je to u ovom slučaju nemoguće, jer je tačka usmjerena na to da se materijal traži.

"Pozdravljam dogovor i ako sam dobro shvatio gospodu Šarovića, Džaferovića i Komšića, mi idemo prema NATO-u. Mislim da je bio pošten stav da se poštuje zakon i Ustav", kazao je Magazinović.

Zastupnik SDA Adil Osmanović naglasio je da Klub SDA nije potpisnik zahtjeva za održavanje sjednice, ali je spreman učestvovati u sjednici, no samo o prvobitno predloženoj tački dnevnog reda, jer se radi o izmjenama kojima bi se onemogućile buduće blokade rada doma.

SNSD-ov zastupnik Staša Košarac smatra da uopće nije bilo potrebe za sjednicom jer su oni dostavili imena članova radnih tijela te je ponovio da je SNSD i protiv sjednice, a i protiv izmjena poslovnika.

Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac je kazao da su Mektićeve tvrdnje kontradiktorne upitavši kako zna detalje Programa reformi BiH, a istovremeno kaže da je dokument zaključan u sefovima.

Košarac se usprotivio održavanju današnje sjednice Zastupničkog doma sa zahtjevom za izmjenu poslovnika ovog doma, ističući da je riječ o bitnom dokumentu koji se ne mijenja u hitnoj proceduri.

(Klix.ba)

Stranica 15 od 47

S5 Box