Vijesti iz BiH
BiH

BiH (375)

srijeda, 06 Februar 2019 00:00

Bh. proizvod: Šta se krije iza uspjeha Maze

Ocijeni...
(0 glasova)

mazaMaza, lješnjak namaz iz kompanije AC Food za samo dva mjeseca osvojio je simpatije mnogih izbirljivaca i sladokusaca. Prodaja je prema zvaničnim podacima premašila sva očekivanja, a o Mazi se govori samo pozitivno o čemu svjedoče lajkovi i pozitivni komentari na društvenim mrežama čiji broj prelazi milion.
Prema riječima uposlenika kompanije koja proizvodi ovaj namaz, Maza je razgrabljena sa polica trgovačkih radnji, a u prvom mjesecu prodaje je prebacila planirane količine za blizu četiri puta.

S obzirom da to nije čest slučaj nekog bh. proizvoda porazgovarali smo sa voditeljem ovog projekta Ethemom Numićem, direktorom Direkcije za marketing i razvoj AS Holdinga.

Lješnjak namaz Maza u prva dva mjeseca nakon izlaska na tržište ostvario je veliki uspjeh. Kako je sve krenulo i kako ste napravili ovaj proizvod?

Tačno je da je interesovanje za Mazu ogromno. Jučer sam dobio informaciju od vlasnika, gospodina Hrvića da su ga neki trgovci i dugogodišnji poslovni partneri zvali i pitali da li mogu dobiti dvije palete Maze preko veze. Proizvodnja radi 24 sata kako bismo mogli zadovoljiti ovakve upite. Kada smo interno u AS grupaciji razgovarali o kreiranju ovog proizvoda u grupi kremnih namaza, odlučili smo da napravimo premium proizvod koji neće biti samo sličan najprodavanijima, nego 30-40 posto bolji od njih. Samo tako će vrhunski kvalitet biti primjetan. To znači da smo po glavnim osobinama proizvoda, po kojima kupci biraju proizvode, a to su količina lješnjaka, vrsta sirovina, udio šećera itd., morali napraviti značajne iskorake. Postavili smo ljestvicu vrlo visoko.

Da li ste bili skeptični?

Ako ste odlučni da po svaku cijenu dođete do krajnjeg cilja i ostvarite visoko postavljene kriterije, onda morate biti spremni na velika odricanja i vjerovati u projekt i tim. Razvojni tim Maze od početka je znao da nema plana B. Čvrsto smo odlučili napraviti najbolji proizvod na tržištu. Kad znate da nema plana B i da morate napraviti najbolji proizvod trebate samo zasukati rukave. Bilo je dana kada se radilo i do iza ponoći.

Postoji li neki recept kako se to radi?

Projektni tim je morao izaći van granica klasičnog razmišljanja. Prosječni udio lješnjaka u proizvodima na tržištu je 5-16 posto. Mi smo kupcima htjeli ponuditi daleko više, da imamo Mazu sa 20 posto i 30 posto udjela lješnjaka. Maza je za razliku od drugih proizvoda kreirala jednu posebnu premium kategoriju, kategoriju lješnjak namaza za razliku od kakao kremnih namaza koji imaju manje od 20 posto udjela lješnjaka. To je po kvalitetu viša kategorija.

Kod ovih proizvoda sa više udjela lješnjaka, u ljetnim periodima zbog povećane temperature, može doći do izdvajanja kvalitetnih ulja iz lješnjaka na površinu lješnjak namaza. Ta pojava ne znači da je proizvod loš. Kvalitet ostaje isti, proizvod treba samo promiješati prije upotrebe.

Imate li neki savjet šta je u vremenu u kojem živimo potrebno sve uraditi da bi se napravio dobar proizvod?

Sakupljanje podataka i data mining vrlo je bitno, kako iz velike količine podataka izvući ono esencijalno i sklopiti cijelu sliku. Precizan plan i izdjeljeni zadaci igraju vrlo važnu ulogu. Povjerenje i timski rad također su izuzetno bitni. Kao cilj smo postavili napraviti najukusniji i zdravstveno kvalitetniji proizvod.

Ovaj zadatak koji smo postavili ispred sebe zahtijevao je puno znanja i eksperimenata. Tim sastavljen od stranih i domaćih tehnologa imao je zadatak koji nisu mogle riješiti ni najveće internacionalne kompanije. Veliki doprinos su dale kolege koji su iskusni operateri na proizvodnoj liniji koja ima neke svoje posebnosti koje su puno uticale na kvalitetu finalnog proizvoda. Smanjili smo udio šećera u odnosu na većinu proizvoda na tržištu za oko 30%. To smo postigli optimalnim kombinacijama vrsta kvalitetnih lješnjaka i drugih sastojaka. Ni najveće svjetske kompanije nisu uspjele ovo napraviti, a da proizvod i dalje ostane dovoljno sladak. Prva testiranja lješnjaka i poređenja sa finalnim proizvodima , dali su odlučujući smjer projektu.

Još jedan izazov je bio zamijeniti jeftino palmino ulje, drugim kvalitetnijim uljima. Nakon puno degustiranja optimalna kombinacija bilo je ulje sjemenki pamuka i suncokreta koje je bogato mineralima, zdravim omega-6 masnim kiselinama i fitosterolom.

Šta je ipak od svega u ovom projektu bilo najvažnije; receptura, dizajn ili nešto treće?

Bitan je cijeli koncept, a svi pojedinačni elementi su podjednako važni. Mi kad kreiramo nove proizvode stvaramo koncepte, a koncepti pored funkcionalnih benefita za kupca kao što su okus, dodatak lješnjaka, manje šećera, imaju i vrlo primjetne tačke diferenciranja proizvoda. Tako smo napravili zdravstveno prihvatljiviji proizvod bez palminog ulja i proizvod sa hrskavim pahuljicama žitarica za crunchy palačinke. Ovo je interesantno posebno djeci. Što se tiče odraslih oni su nam rekli da Mazu uglavnom kusaju.

Pored izvrsne recepture testirali smo 6-7 vrsta dizajna i odlučili se za, mlađim generacijama, najprihvatljiviji dizajn. Oni su sami izabrali izgled Maze glasanjem.
Na kraju, kad smo testirali cijeli koncept, posebnom metodologijom došli smo do fantastičnog rezultata. 91% ispitanika koji su probali Mazu, dali su joj odlične ocjene 4 ili 5, to znači da od njih 10,9 kaže da im je super.

Šta možete poručiti ostalim bh. kompanijama u smislu stvaranja premium brendova?

Ako imate pozitivnu atmosferu u svom poslovnom okruženju i punu podršku onda možete dostići iznadprosječne rezultate. U samom procesu puno je uspona i padova, neuspjelih pokušaja i ponovnog motiviranja tima da krene naprijed. Ovo je 14-a, finalna verzija Maze. Nije bilo lako u cijelom procesu krenuti uvijek dalje.
Sve kockice u mozaiku su podjednako važne, svi članovi tima igraju isto važnu ulogu. Maza timu je veliko zadovoljstvo nakon izlaska proizvoda na tržište čitati sjajne komentare o proizvodu. Maza je postala i pozitivna tema društvenih mreža.
Visoko postavljeni ciljevi, požrtvovan rad do sitnih detalja i nepostojanje plana B, gdje smo svi fokusirani samo na jedan jedini plan A, glavni su faktori uspjeha Maze. U nju je ugrađeno puno emocije i rada, zato je ona je postala svima draga, za sMAZAti i naMAZAti.

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

novac2Ubiše nas ovih dana medijskim izjavama o brizi za naše nacionalne interese. Ima li većeg i važnijeg nacionalnog interesa da Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali dobiju zarađenu plaću, penzioner penziju, osoba s invaliditetom invalidninu, spasilac uvjete za rad, poljoprivrednik poticaje?

Razuman čovjek, a da pri tome nije bez obraza, rekao bi da nema. Nema usvojenog budžeta, nema ni odluke o privremenom finansiranju i za budžetske korisnike obustavljene su sve finansijske transakcije. Kriza na krizu, ništa novo, neki to nazivaju finansijskom blokadom, neki kolapsom, a narod to jednostavno zove – nema para.

Ustvari, pare postoje, Federacija BiH je likvidna, ali javašluk, inat, neznanje, sukob interesnih grupa, doveli su do toga da taj novac neće biti na računima onih koji su ga zaradili ili na njega imaju pravo. Bar još izvjesno vrijeme.

Entitetski budžet je usvojen u novom sazivu Zastupničkog doma, ali nije potvrđen u Domu naroda, jer novi, na temelju rezultata Općih izbora, nije konstituiran. Da su se ozbiljno bavili politikom u korist svojih glasača, na koje se tako rado pozivaju kad im odgovara, u strankama vladajuće koalicije mogli su predvidjeti ovakav razvoj situacije.

Možda su ga i predvidjeli, ali su ga istovremeno i namjerno previdjeli. Da je Vlada Federacije BiH krajem prošle godine ponudila zastupnicima i delegatima Odluku o privremenom finansiranju, nadmudrivanja o popuni novog saziva Doma naroda odvijala bi se bez posljedica po građane. Ovako, ugroženi su svi državni službenici, pripadnici uprave policije, entitetske porezne uprave i ostala entitetska administracija, korisnici boračkih naknada, invalidnina.
Objašnjenje kao provokacija

Izjava direktora Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudina Solaka najbolja je ilustracija posljedica ovakvog neodgovornog ponašanja ljudi u entitetskoj vlasti. Rezervoari automobila su posljednjeg dana januara napunjeni do vrha, jer se ne zna kad će ponovo biti, ali veći problem je što članovi spasilačkih ekipa nemaju produženo životno osiguranje.

Solak kaže da su u Gornjem Vakufu pronađena tri sanduka neeksplodiranih sredstava u rijeci, ali tako opasan posao ljudi ne mogu raditi bez životnog osiguranja. Naveo je i da neće biti moguće pružiti pomoć općinama u stanju prirodne nesreće, Kladnju i nekima u Livanjskom kantonu.

Penzioneri su privremeno pošteđeni stresa, jer je direktor Fonda PIO/MIO Zijad Krnjić potpisao nalog za isplatu penzija, ali je pitanje da li je njegova odluka zakonita. Krnjić je rekao da su imali problem, jer finansijski plan nije potvrđen u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa su taj plan usvojili na svojim organima.

Nekoliko ekonomskih stručnjaka koje su mediji konsultirali o posljedicama zaustavljanja finansijskih tokova jedinstveno je u ocjeni da će se to negativno odraziti na ukupno stanje u potrošnji već polovinom februara. Svi korisnici budžeta će manje trošiti, što će se direktno uticati na stanje prihoda u realnom sektoru.

I umjesto da traže rješenje odgovorni za ovakvo stanje traže izgovore i ubjeđuju nas kako će sada nakon odluke Ustavnog suda BiH da se proglasi nenadležnim u slučaju Uputstva Centralne izborne komisije za popunu Doma naroda sve ići brzo, da kašnjenje neće biti veliko, izražavaju nadu kao visoki predstavnik zabrinutost, a garancija za te tvrdnje nema.

Predsjedavajuća entitetskog Doma naroda u tehničkom mandatu Lidija Bradara u izjavi za državnu televiziju kaže da će novi saziv Doma biti kompletiran uskoro i da se nada da će konstituirajuća sjednica biti moguća 10. februara. Bradara je ponudila objašnjenje koje u ovom trenutku zvuči kao provokacija - da je moguće učiniti izmjene državnog zakona o budžetima i ustanoviti klauzulu da ukoliko budžet ne bude usvojen do kraja kalendarske godine automatski na snagu stupa odluka o privremenom finansiranju.

I? Zašto to nije urađeno i ko je to trebao da uradi? Zašto entitetski parlament nije bio u stalnom zasjedanju dok se ovako važno pitanje ne riješi? Zašto od Vlade nije tražena Odluka o privremenom finansiranju? Zašto je uopće moralo doći do kašnjenja ako su već postojala moguća rješenja?
Terapija stranaca

Uzevši u obzir dosadašnja iskustva funkcioniranja institucija opravdano je sumnjati da će čitav posao usvajanja budžeta biti okončan tokom ovog mjeseca. Konstituirajuća sjednica Doma naroda možda može biti sazvana polovinom ovog mjeseca, ali koliko će trajati procedura usvajanja?

Jasno je da na Općim izborima nije izabran dovoljan broj delegata Srba u kantonalnim skupštinama, pa CIK mora donijeti poseban akt kojim će definirati popunu nedostajućeg broja. Ko može garantirati da delegati neće imati primjedbe na budžet usvojen u Zastupničkom domu? Za sve to je potrebno vrijeme, a njega nema.

Politika je, prema definiciji, djelatnost usmjerena ka donošenju odluka i rješavanje problema unutar jedne grupe ljudi. Dakle, praktična djelatnost. Politologija je, nasuprot politici, skup spoznaja o politici usmjeren na proučavanje teorije.

Oko nas su, dakle, sve neostvareni politolozi, a malo je političara. Politika je umijeće mogućeg koje se u bosanskohercegovačkim uvjetima pretvara u umijeće nemogućeg.

Svi nude dijagnozu, niko nema pojma šta je terapija. Kad već pojma nemaju domaći, imaju stranci. Možda se neki od čitalaca sjećaju zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana koji je istovremeno obavljao i funkciju supervizora za Brčko Distrikt. Svojedobno su se zastupnici u Skupštini Distrikta naduravali oko nekih potpuno nebitnih pitanja dok su se gomilali problemi od vitalne važnost za građane Brčkog.

Trajalo bi to do unedogled da se ambasador nije sjetio efikasnog rješenja. Obustavio je isplatu plaća i drugih prinadležnosti zastupnicima. U roku od 48 sati sve važne odluke za funkcioniranje Distrikta su donesene. Evo terapije koja se može primijeniti za mnogo političkih dijagnoza.
Inducirana koma

Ali, šta je u ovoj priči još jednom bjelodano. Oni koji su oštećeni, radnici, poljoprivrednici, službenici, profesori, spasitelji, prihvatili su trpnju i počeli da izražavaju nadu, praveći se da kao oni vlasti daju neki rok. Rok za šta? Stepen tolerancije građana ove zemlje je na nivou koji zaslužuje interes naučnika. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bičo svojom izjavom ilustrira razjedinjenost ugroženih kategorija.

Nama to ne znači ništa, mi prve isplate očekujemo tek u aprilu, kaže Bičo, i tvrdi da je trebalo da mnogi prije poljoprivrednika reagiraju. Na konstataciju novinara prisutnih na press konferenciji kako bi zajednička akcija sa drugim udruženjima možda bila djelotvornija, Bičo kaže da nema dogovora, svako radi za sebe. To me je podsjetilo na slike koje sam ne tv-u gledao kao dijete.

Volio sam obrazovnu seriju Opstanak. Otkrivala je tajne životinjskog svijeta. Tek kasnije sam shvatio koliko su bile edukativne i upozoravajuće. Tada sam primijetio da zvijeri prije nego napadnu plijen, prvo ga izloraju od krda, čopora, jata.

Federaciju BiH, u finansijskom smislu, političari su odlučili staviti u induciranu komu. Prednost ovog medicinskog postupka za pacijenta je da ne trpi bolove. Razlika u ovom slučaju je što i nas građane i njih političare boli, ali iz različitih razloga.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Buktović (Al Jazeera)

ponedjeljak, 04 Februar 2019 00:00

Kako će se provjeravati diplome službenika u BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

studentdiplomaHiljade diploma trebale bi biti provjerene u narednom periodu u bh. entitetu Federacija BiH, u procesu revizije koji se prvi put pokreće povodom novinarske priče o kupovini svjedočanstava srednje medicinske škole iz Sanskog Mosta.

Tako će se provjeravati diplome svih uposlenih u organima uprave FBiH, federalnim institucijama, zavodima, agencijama i direkcijama. Radi se vjerovatno o desetinama hiljada uposlenika, ali kako nam je rečeno iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, tačan broj će se znati kada se utvrdi strategija cijelog ovog procesa.

Iskustva susjednih zemalja, kao što je Hrvatska, pokazuju da je revizija diploma ogromnog broja uposlenika dugotrajan proces, koji također i dosta košta, jer neki fakulteti traže i do 100 eura za provjeru samo jedne diplome.

Ovo znači da će biti potrebno izdvojiti sredstva u budžetu za ovakav proces.

Međutim, kako nam je potvrdila ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović, prije nekoliko dana ovo pitanje je po hitnom postupku predstavljeno i razmotreno na sjednici sa kantonalnim ministrima obrazovanja, koji su, dodaje, dali svoju podršku da se ovo napravi. Najavljuje da će se o tome raspravljati i na sjednici Vlade FBiH.

“Ovo Ministarstvo će, zajedno sa Ministarstvom pravde FBiH, sačiniti konkretan strateški dokument u kojem će biti definirane sve potrebne mjere i aktivnosti te njihovi nositelji s ciljem provođenja valjane revizije. Naša je obaveza da ovaj dokument pripremimo za Vladu, a vrlo skoro, vjerovatno već iduće sedmice, imat ćemo i prvi zajednički sastanak u vezi s ovim procesom”, rekla je Dilberović.
'Samo u Širokom Brijegu prekvalifikacije i dokvalifikacije 345 zanimanja'

Nakon priče o kupovini diploma magazina Žurnal, kada je novinarka ovog portala za 1.250 eura u roku od 17 dana stekla diplomu Srednje medicinske škole iz Sanskog Mosta, krenule su najave i iz drugih institucija o tome da će se pokrenuti mjere kako bi se ovome stalo ukraj.

Prije nekoliko dana i članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će nastojati pokrenuti proces provjere vjerodostojnosti diploma u svim kantonima u Federaciji.

“Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom”, rekao je tom prilikom predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem.

U razgovoru za Al Jazeeru, objasnio je da su oni tek prije nekoliko dana zvanično postali članovi tog odbora te da će im sigurno u narednom periodu prvi koraci biti da se utvrde problemi i krene u njihovo rješavanje.

“Premijer FBiH Fadil Novalić je već 2014. godine javno izjavio da u BiH možete kupiti diplomu za 2.000 do 3.000 KM (1000 do 1.500 eura). To je meni tada bilo zastrašujuće i od tada nije ništa urađeno. Malo sam pogledao i šta se regionalno radi, ne dešava se ovo samo u BiH. U Srbiji je bila afera Index kada je otkrivena kupovina diploma, a u toj zemlji se smatra da je čak svaka 10 diploma lažna”, kazao je Adžem.

Također je istakao da je i problem plagiranje naučnih radova, diplomskih, magistarskih i doktorskih. Zbog toga, ističe, tražit će i da se na svim univerzitetima nabave softveri koji će provjeravati da li se radi o plagijatima.

“S druge strane, nije ništa manje važno ni provjeriti validnost certifikata, pogotovo iz informatike i engleskog jezika, što se u većini slučajeva traži prilikom zapošljavanja u javni sektor. Također, sama činjenica da mi u FBiH imamo 120.000 ljudi koji se nalaze na biroima a nemaju nikakvu kvalifikaciju, normalno da će oni početi taj proces pribavljanja diploma i certifikata jer ih u suprotnom nema na tržištu. Samo u Širokom Brijegu vrši se prekvalifikacije i dokvalifikacije 345 zanimanja, pa nemoguće je da mi imamo takve ustanove koje mogu to uraditi”, kaže Adžem.
'Diplome uništene u ratu'

U susjednoj Hrvatskoj, najavljena je provjera diploma približno 90.000 zaposlenih u sistemu obrazovanja i nauke, nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kod jedne zaposlenice otkrilo krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija na Sveučilištu u Zagrebu.

Prije toga, urađen je proces revizije diploma uposlenika u općinskim, gradskim, županijskim i državnim administracijama i on je trajao dvije godine. Provjerom je utvrđeno 25 lažnih isprava o stepenu obrazovanja i struci službenika i namještenika u lokalnim samoupravama, od čega su četiri diplome izdane u obrazovnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Dvije svjedodžbe izdao je Centar usmjerenog obrazovanja Derventa te po jednu svjedodžbu JU Medicinska škola Doboj i Srednjoškolski centar Nikola Tesla Bosanski Šamac, što ne znači, dodaju hrvatski zvaničnici, da su ove ustanove krive za lažne diplome, jer se može desiti da pojedinac sam krivotvori svjedočanstvo.

Također, provedena je revizija diploma uposlenika u državnim tijelima i utvrđeno je postojanje također 25 nevjerodostojnih isprava, a dvije su izdane u BiH - svjedodžba bivšeg Saobraćajnog školskog centra u Konjicu i svjedodžba Ekonomsko trgovinsko ugostiteljskog centra u Bihaću.

Ministarstvu uprave Hrvatske poslali smo upit o tome na koji način su radili revizije diploma, te koje su bile sankcije za uposlenike kod kojih su otkrivene lažne isprave o obrazovanju.

Objasnili su da pri ovom ministarstvu postoji inspekcija koja je dala uputu državnoj upravi i jedinicama lokalne samouprave da se krene u proces revizije. Međutim, kako dodaju, postojali su određeni problemi koji su kočili provjere, a prije svega su se morala izdvojiti sredstva iz budžeta jer većina visokih obrazovnih institucija u Hrvatskoj, ali u BiH, Sloveniji i drugim zemaljama naplaćuje provjeru diploma. Te cijene se kreću od desetak do 200 eura po jednoj diplomi.

“Mi smo u početku čak odredili jedan rok, ali informacije sa terena su pokazale da se to ne može baš provjeriti onako kako smo zamislili, jer se događaju situacije da su svjedodžbe u školama uništene tijekom Domovinskog rata. Kada se radi o BiH, vjerojatno dođe do istog porblema, jer je većina škola bila uništena. Onda se to provjerava po svjedocima”, objašnjava Željka Perić, glasnogovornica Ministarstva uprave Hrvatske.
'Fakulteti u BiH traže čak 100 eura po diplomi'

Prema njenim riječima, problem je postojao u gradovima, općinama i županijama jer su fakulteti uglavnom naplaćivali provjeru diplome, a budžeti su svakako bili ograničeni.

“U Hrvatskoj se cijene kreću od 50 do 300 kuna (7 do 40 eura) po diplomi, ali to je jednostavno odluka sveučilišta koliko će i hoće li naplatiti provjeru diplome. Onda se znalo dogoditi da jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno novaca u tom trenutku pa su to odlagali i za iduću godinu. Još tri županije zbog toga nisu dostavile svoje podatke. Onda imate službenike koji su završili škole u nekim stranim zemljama, pa ta provjera ide preko Ministarstva vanjskih poslova. Znam da i sveučilišta u BiH isto naplaćuju provjere jer ima dosta naših služebnika koji su završili te fakultete. Čak je bilo situacija da su u BiH tražili 100 eura za provjeru jednu diplome. U Sloveniji čak naplaćuju 200 eura po diplomi”, kaže Perić.

Što se tiče sankcija uposleniku koji ima lažnu diplomu, Perić dodaje da je odluka na čelniku tijela, ali u većini slučajeva radi se o otkazu. Međutim, ističe, često se ne mogu kriviti same obrazovne institucije čija diploma se pokaže lažna nego pojedinac koji je krivotvorio.

“Određeni pojedinci se upuste u takvo nešto, krenu lažirati diplomu uvjereni da nitko to neće otkriti. Konkretno, u slučaju lažne diplome Hrvatskih studija, oni su definitvno proveli istragu i otkrili da to nije taj pečat koji oni koriste i da ga oni nisu stavili.”

Prema riječima federalne ministrice Dilberović, revizija diploma ne smije i neće ostati samo „mrtvo slovo na papiru“, nego proces koji će dati konkretne rezultate.

Perić kaže da u tom procesu nema neke posebne strategije - potrebno je osigurati novac i početi provjeravati diplome uposlenika.

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

dirhempoplavaapelObilne kiše i topljenje snijega u Bosni i Hercegovini pokrenuli su brojna klizišta, nekoliko kuća je uništeno, a saobraćaja je blokiran na više putnih pravaca. Najgora situacija je u Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.
Na području Srednjobosanskog kantona zbog izlijevanja rijeke Vrbas obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu M-16.4 Novi Travnik-Bugojno na ulazu u Bugojno, a saobraćaj se odvija alternativnim pravcima kroz naselja Kula i Kandija.

Dežurni operativni Minitarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona je kazao da je na području Gornjeg Vakufa zabilježeno klizište koje je uništilo dvije kuće, ali da na svu sreću nije bilo povrijeđenih osoba, a u Bugojnu je uslijed izlijevanja Vrbasa urušen pomoćni most.

Za sada ističu da nema većih opasnosti, ali da sve službe civilne zaštite prate situaciju i reaguju u skladu sa svojim mogućnostima.

Uslijed izlijevanja vode iz jednog od kolektora otpadnih voda od jutros je u zeničkom naselju Tetovo poplavljeno nekoliko kuća, a više od stotinu je ugroženo. Prema riječima direktorca Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona začepljeni odvodi te izlijevanje potoka stvorilo je probleme u nekoliko naselja zbog čega je alarmirana Gradska uprava civilne zaštite Zenica.

Prema izvještaju Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK vodostaj rijeka i svih vodenih tokova na području Kantona je povećan i u granicama izlijevanja. Visina rijeke Bosne iznosi 320 cm, a granica izlijevanja je 350 cm.

U zeničkom naselju Bistričak situacija je alarmantna. Dio sela Vukotići i Jastrebac je odsječen, a putna komunikacija je u potpunosti blokirana za ova mjesta.

"Put nam je od sinoć u blokadi zbog izlijevanja potoka i ne možemo nikako napustiti naše kuće da bismo otišli na sigurno. Imamo i teške bolesnike kojima treba hitna pomoć, ali ne možemo doći do njih. Rijeka je strašno nadošla, sinoć smo zvali općinu Zenica koja nam je rekla da ne zna u čijoj je to nadležnosti", kazao je za Klix.ba mještatnin ovog područja Senad Kruško.

Jastrebac je u blokadi totalnoj. Imam bolesnu majku, pet godina nepokretnu, još dva bolesnika kojima je potrebna pomoć i prema kojima je Hitna pomoć jutros krenula, ali nije mogla proći. Ja ne znam zbog čega se prepucavaju, ali put je još blokiran i nama nije dobro", kazao je Kruško.

Poplave su zabilježene u i oko Sarajeva, nekoliko gradskih ulica je prekriveno vodom, a kod Pazarića potoci su poplavili polja i okućnice. Također, zabilježen je porast rijeka u Kantonu Sarajevu, uključujući Bosnu, Miljacku i Željeznicu.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sipa1Po nalogu tužitelja Posebnog odjela za ratne zločine, u zajedničkom djelovanju policijskih djelatnika Granične policije BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu - SIPA, na graničnom prijelazu Karakaj, identificiran je i lišen slobode Milenko Gojgolović, rođen 1955. u Vlasenici.

Osumnjičeni je pod istragom i tereti se da je u svojstvu pripadnika VRS, na području općine Vlasenica, u ljeto 1992. godine, u logoru Sušica gdje su bili nezakonito zatočeni civili bošnjačke nacionalnosti, počinio ratni zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja.

Nakon lišenja slobode osumnjičeni je predat postupajućem tužitelju, koji će ispitati osumnjičenog i uputiti prijedlog za određivanje pritvora, saopšteno je iz Tužiteljstva BiH.

Ovaj predmet značajan je u borbi protiv nekažnjenosti ratnih zločina silovanja i seksualnog zlostavljanja u BiH.

Osumnjičeni je duži vremenski period boravio u inozemstvu, te je bio nedostupan pravosuđu BiH, a lociran je identificiran i lišen slobode nakon kraćeg boravka u BiH.

Tužiteljstvo BiH, zajedno s partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH i inozemstvu, intenzivno radi na pronalasku i procesuiranju osumnjčenih za ratne zločine koji se nalaze u inozemstvu.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentbihTokom januara 2019. godine nije održana nijedna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a koji ima 42 člana iz 14 političkih stranaka.

Rad državnog organa zakonodavne vlasti blokiraju poslanici iz reda Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zbog neimenovanja novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Ipak, nerad neće spriječiti parlamentarce BiH da iz džepova građana BiH naplate plaće za mjesec u kojem nisu radili ništa. U prosjeku će na pojedinačne račune poslanika leći 4.000 KM neto plate (bez dodataka), odnosno 4.150 KM neto plate (bez dodataka) na račune članova Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

U isto vrijeme, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz oktobra 2018. godine prosječna plata zaposlenh u BiH iznosi 894 KM. To znači da poslanici BiH za svoj nerad u samo jednom mjesecu zarade 4,5 prosječnih plata “običnih” radnika.

U toku januara 2019. godine samo dva poslanika BiH u parlamentarnu proceduru uputila su prijedloge izmjena zakona. Riječ je o poslanika SBB-a Damiru Arnautu koji je predložio zakon o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i poslanici Nezavisnog bloka Aidi Baručiji koja je imala Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.

 

Iako nisu usvojili nijedan pravni akt u interesu građana Bosne i Hercegovine, to nije spriječilo Nikolu Lovrinovića (HDZ BiH), Snježanu Bursać-Novaković (SNSD) i Halida Genjca (SDA) da se “otisnu” u Brisel i učestvuju na Interparlamentarnoj konferenciji o temi “Komuniciranje s građanima – kako razviti opsežnu komunikacijsku strategiju parlamenata”.

Tokom januara 2019. godine zasjedao je jedino Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a koji čine predsjedavajuća Borjana Krišto i njeni zamjenici Denis Zvizdić i Nebojša Radmanović.

Kolegij Predstavničkog doma PSBiH do sada je održao dvije radne sjednice na kojim je uglavnom razmatrao statusna pitanja novoizabranih parlamentaraca u formama rješenja o sticanju statusa stalno zaposlenih parlamentaraca, rješenja o pravu na razliku plate, naknadu troškova smještaja, naknadu za odvojeni život i posjete porodici, naknadu za korištenje privatnog vozila u službene svrhe i slično, piše Klix.

Dakle, političke nesuglasice nisu spriječile parlamentarce da riješe svoj radnopravni statusu Parlamentarnoj skupštini BiH te na taj način počnu primati enormno visoke plaTe iz osiromašenih džepova Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih.

Imena i prezimena poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pročitajte ovdje.

(buka)

Ocijeni...
(0 glasova)

bakirizetbegovicPustit ćemo šest mjeseci da prođe, pa ćemo vidjeti kako ćemo dalje i ko će i kada predati apelaciju za promjenu imena Republike Srpske“, kaže u intervjuu „Jedan“ predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović. Intervju „Jedan“ je na programu u četvrtak od 21.00 sat na BHT1.

Lider SDA objašnjava da je cilj inicijative za promjenu imena Republike Srpske da se razbude neke snage, koje mogu pomoći da se zaustavi diskirminacija Bošnjaka i Hrvata u ovom entitetu. Ako to ne uspije, ne preostaje im, kako tvrdi, ništa drugo nego da se obrate Ustavnom sudu BiH i Sudu u Strazburu sa zahtjevom da se u imenu Republike Srpske unesu i druga dva konstitutivna naroda.

„Gospodin Dodik je jedan robusan, sposoban političar, drzak, hrabar, koji polako isprobava dokle može ići, vrijeđajući OHR, američkog ambasadora, odlikujući ratne zločince, pozivajući Srbiju da podrži otcjepljenje Republike Srpske. To su nezamislive stvari na koje se polako svi naviknu. Sad gospodin Dodik očekuje da mi podržimo čovjeka koji će biti njegov instrument u Vijeću minsitara (Zoran Tegeltija op.a.), a otvoreno kaže da neće raditi po Ustavu i zakonu. Vrijeme je da podvučemo crtu i kažemo da ne može tako. Svi će napraviti neki kompromis. Ono što očekujemo od srpske strane jeste ni manje ni više nego da se drže Ustava BiH i zakona.“

Izetbegović smatra da se sve što je do sada doneseno od zakona i strategija u BiH mora poštovati, i to je uvjet za saradnju.

„Ako SNSD bude poštovao Ustav i zakone, imamo novo Vijeće ministara u roku od 15 dana. Dakle, do njih je. Zaustavit će se evropski put BiH, ako nemamo novih vlada. Ne može se sa starim vladama u tehničkim mandatima kretati na evropskom putu, a ovih dana se predaju odgovori na Upitnik Evropske komisije. To će biti jedan pritisak, da se naprave domovi naroda, nova struktura vlasti, jedan pozitivni pritisak da se te stvari urade, i ja se nadam da možemo stići te rokove kao prošli put, a to je kraj marta mjeseca“.

HOĆE LI SNSD DOBITI MJESTO U FEDERALNOJ VLADI?

„To je povezano sa Vladom Republike Srpske. Mislio sam da se krećemo u tom smjeru. To su po nama jasne stvari i nećemo kršiti zakon. Digli smo ruku za njihovog predstavnika u Domu naroda ( PSBiH op.a.) s namjerom da pomirujemo, da izmiksamo tu strukturu i u RS-u i u Federaciji i na nivou države. Pa evo, vidjećemo. Male su šanse. Ako nas nema u RS-u, neće ni njih biti u Federaciji“.

BUDUĆNOST SDA

Bakir Izetbegović najavljuje novu kandidaturu za predsjednika SDA. Kongres SDA na kojem će biti izabrano novo rukovodstvo bit će održan u maju ove godine.
„Mislim da ću se kandidirati, ako budem živ i zdrav, i pri pameti. Ambicioznih političara i kandidata koji su rivali uvijek će biti. Tako i treba, to je jedno normalno i zdravo stanje stranke“, kaže Izetbegović.

Izetbegović u intervjuu „Jedan“ govori i o Deklaraciji HNS-a, pregovorima sa strankama o formiranju vlasti, izboru glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, reeformi SDA.

ZAŠTO SU NA IZBORNIM LISTAMA SDA 2018-e BILI SAMO BOŠNJACI?

„Moraćemo naći način da u SDA uđu i Srbi i Hrvati. Imate vi ljudi koji jesu SDA, koji su simpatizeri SDA, koji su sa nama odrasli, koji su bili u Armiji R BiH, Srba i Hrvata koji bi bili prirodni dio SDA. Naravno, u unutrašnjoj konkurenciji zatvara se prostor, pokušavaju stari kadrovi SDA. Teško je i ženi i mladom čovjeku da se probije ali mi ćemo morati kroz neke kvote da otvorimo prostor za mlade ljude i za nebošnjake. Ta stranka mora da lični na ovu zemlju“.

(BHRT)

srijeda, 30 Januar 2019 00:00

Lažne diplome u BiH zabrinule Njemačku

Ocijeni...
(0 glasova)

studentdiplomaCentralni ured za edukaciju u inostranstvu (ZAB) Njemačke informisan je o skandalu koji je nedavno otkriven u BiH u vezi sa kupovinom diploma medicinske struke.
Ovo bi moglo imati velike implikacije jer velikih broj ljudi iz BiH radi u Njemačkoj upravo u sektoru njege i medicinske pomoći.

– Ured je potvrdio da je upoznat sa ovim slučajem u Bosni i Hercegovini i da je o tome informisao lokalne institucije za priznavanje diploma – javio je njemački javni servis ARD.

Problem je u tome, navodi DW na svom engleskom servisu, što su ove diploma često izdate od strane pravih škola i to onih čije certificate priznaju njemačke institucije.

DW podsjeća da mnogi Bosanci u Njemačkoj rade u oblasitima u kojima je nedostatak radne snage, gdje upravo spada medicinsko osoblje.

Svi radnici u ovom sektoru moraju imati diplomu koju je odobrio ZAB.

DW podsjeća da je sarajevski magazine Žurnal otkrio veliku aferu nakon što su njihovi novinari za samo 17 dana i 1.250 eura dobili diplomu.

– Ovo bi moglo imati posljedice u Njemačkoj, gdje strani radnici masovno popunjavaju mjesta medicinskog osoblja – navodi DW.

Više od 50.000 ljudi emigriralo je iz BiH u Njemačku 2016. i 2017.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

firma4Tako je probrana grupa firmi, u saradnji sa predstavnicima vlasti i bliskim vezama sa ljudima iz državnih institucija i preduzeća, za kratko vrijeme uplivala u sve poslove koji imaju bilo kakve veze sa javnim sredstvima.

Zanimljivo je da su upravo te firme uspjele da na konto javnih sredstava izgrade cijele poslovne imperije, a da u toku svog poslovanja nikad nisu sarađivale sa nekim partnerom iz realnog sektora.
„Šampioni javnih nabavki“, odnosno ponuđači kod kojih prihod ostvaren kroz ugovore o javnim nabavkama u pojedinim poslovnim godinama predstavlja više od 70% ostvarenih prihoda su Prointer ITSS, Banja Luka; Lanaco, Banja Luka; KM Trade, Visoko; BBS, Sarajevo; Medit, Sarajevo; Primaprom, Banja Luka; NGH, Tuzla; Kaldera Company, Laktaši; MMS Code, Banja Luka...

Da ovakvoj praksi neće uskoro doći kraj pokazuje primjer Prointera, koji je nastavio sa “uspjehom” i u 2019. godini, a kao ključ uspjeha se skoro uvijek nameće nedostatak konkurencije. Naime, ova kompanija na tenderima se pojavljuje kao jedini ponuđač, što može ukazivati na zabranjene prakse podjele tržista između ponuđača, kao i na izrazito nizak nivo povjerenja u sistem nabavki od strane ostalih kompanija. Inače, u BiH je broj zaprimljenih ponuda po otvorenom postupku, 1,47, što predstavlja najniži prosjek u regionu.

Da je ovo uigrana praksa i rasprostranjena pojava upozorava Igor Vukajlović iz Udruženja Tender iz Banjaluke. Kako navodi, u ovakvim slučajevima postoje mnogobrojni propusti i razne malverzacije za kojima ponuđači posežu ne bi li dobili unosne poslove.

On navodi da je svima onima koji prate procese javnih nabavki u BiH postalo jasno kad se pojavi novi tender za koga je napravljen i sa kojim ponuđačem je posao dogovoren.

“Često se dešava da milionske poslove dobijaju razne nepoznate firme, koje čak nisu ni registrovane na portalu javnih nabavki ili one firme koje su tek osnovane, pa odmah postaju favoriti državnih institucija. Kod nas je jako mala konkurencija, jer da biste nekom naštimali tender, vi morate imati toliko malu konkurenciju da se niko ne žali na taj tender. U suprotnom, ako tenderska dokumentacija upućuje na jednog proizvođača ili ponuđača, onaj ko je konkurencija može da se žali i takve žalbe uspijevaju, pa će takva tenderska dokumentacija biti poništena. Kod nas je očigledno da nema te konkurencije, ali ima i toga da ljudi ne smiju da upute žalbu”, tvrdi Vukajlović i dodaje:

“Takođe, ima i prećutnih dogovora gdje se u nekim određenim oblastima javnih nabavki dešava da niko ne upućuje žalbe na golim okom vidljive diskriminacije”, kaže Vukajlović.

Kako navodi, sve počinje od planiranja potreba, gdje se nekad opravdano, a nekad neopravdano kreiraju ponude da bi određeni ponuđač dobio posao.

“Pa se onda krene od kreiranja tih potreba, usvajanja budžeta i kreiranja takve nabavke. Kad se dođe do kreiranja ugovora, to već bude svršen čin jednog plana koji je počao da se kuje prije godinu dana. Ono što je još gore od toga što određene firme dobijaju stalno poslove i postaju favoriti na tenderima, jeste da se često istima dodjeljuju poslovi koji uopšte nisu bili ni potrebni ugovornom organu, a često i po mnogo višim cijenama od onih koje su realne”, rekao je on.

“Time se nanosi šteta javnim institucijama i preduzećima i to samo da bi se određenoj privatnoj firmi napravio posao.“

Ipak, i pored ogromnog uticaja ponuđača, Vukajlović najveću krivicu vidi u licima iz ugovornih organa, odnosno državnih institucija i preduzeća.

“Taj ponuđač koji je dobio posao nije odlučivao hoće li mu neko dati posao, već je to ugovorni organ, odnosno ovlašteno lice ugovornog organa koji je namještao takvu nabavku i sklapao takav ugovor. Oni to vjerovatno rade zbog pritiska raznih lobija. Mnogima se prijeti otkazima, smjenama ili ih se nagrađuje boljim pozicijama. Tako da, slabost leži u tim imenovanim licima koji su odgovorna lica u ugovornim organima da na takav način vrše te zloupotrebe”, kaže Vukajlović.

Bojan Kovačević iz banjalučke Razvojne agencije EDA kaže da se favoriti javnih preduzeća i institucija skoro uvijek na tenderima pojavljuju kao jedini ponuđači ili kao jedini koji mogu da zadovolje zahtjeve koji su postavljeni u ponudi.

"Posmatrajući neke od ovih ponuđača, do sada smo zaključili da se uglavnom pojavljuju kao jedini ponuđači u postupcima javnih nabavki, ili kao učesnici istog konzorcijuma, dakle nema konkurencije! Često direktno pregovaraju sa ugovornim organima u postupcima nabavki, bez objavljivanja javnih obavještenja, pozivajući se ekskluzivitet ili autorska prava kod IT kompanija kao često korišćen osnov", rekao je Kovačević i dodao da bez transparentnijih podataka, ovdje je veoma teško utvrditi da li su ovi osnovi opravdani.

"Službe za reviziju javnog sektora bezbroj puta su utvrdile da se radilo o kršenju zakona. Inače, firme koje posluju isključivo sa državom po pravilu ostvaruju vrlo visoke profite. Uglavnom, kao najznačajniji problem do sada uočen u vezi sa monitoringom integriteta ponuđača, dakle ne konkretnih javnih nabavki, bi bio nizak nivo povjerenja u javne nabavke i izrazito nizak nivo konkurencije u javnim nabavkama", kazao je Kovačević.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo napominje da se štimanje u javnim nabavkama vrši na hiljadu načina. Kako nam je objasnio, ovdje se radi o jednom od osnovnih i najkrupnijih generatora korpucije u državi.

“Zbog toga su ljudi spremni na sve i sa jedne i sa druge strane. Mi već treću godinu pratimo javne nabavke u realnom vremenu i ništa se ne mijenja. Pored nas, uredi za reviziju svih institucija govore kontinuirano o problemima u javnim nabavkama. Onda dolazimo do toga da postoje dogovori između ponuđača u javnim nabavkama kroz sve sektore. Tako je prilikom nabavke automobila, nafte i naftnih derivata, ulja, maziva, održavanja automobila, u IT sektoru, prilikom održavanja rudnika, ma svugdje. To je sada jedna oblast koja poprima nevjerovatne razmjere. Kada se uzme novac koji se troši u javnim nabavkama, tek se onda vidi što je to. Ti šampioni u javnim nabavkama, sa stanovišta ugovornih organa i ponuđača, svi koriste praktično iste matrice ponašanja koje mi svakodnevno pronalazimo. Od toga da se ne vrši istraživanje tržišta, do toga da nema nikakvih planova javnih nabavki”, kaže Miraščija.

Recimo, u 2018. godini jedan od velikih potrošača javnih sredstava Elektroprenos BiH nije imao plan nabavki. Takođe, Elektroprivreda BiH je 32 puta mijenjala plan javnih nabavki, što pokazuje da tu nema nikakvog strateškog i sistemskog rada. Ovo su samo neki od primjera kako se radi u BiH.

 

Zatim, objašnjava nam Miraščija, tehničke specifikacije u javnim nabavkama se prepisuju iz kataloga dobavljača, a negdje se čak i slike objavljuju.

“Onda se tu traže neki jedinstveni kriterijumi, specifični samo za jednu firmu. Pa se traži broj ugovora u posljednje dvije godine ili njihova vrijednost koja ne smije biti ni veća ni manja od datog iznosa. Pa se onda radi na skraćivanju rokova isporuke, pa se cijepaju nabavke i sve su to određene vrste namještanja javnih nabavki koje legistlativa, niti nadležne institucije ne mogu popratiti ni svojim kapacitetima, ni znanjem, a pogotovo ne sa nadležnostima koje imaju”, kaže on.

I onda dolazimo do druge strane medalje, ponuđača koji, prateći ove obrasce ponašanja, postaju šampioni javnih nabavki.

 

“Kad se sve pogleda, mi govorimo o desetinama miliona maraka koji su zarađeni kroz postupke javnih nabavki, a koje je dobio određen krug firmi.”

Da je ono što nam je rekao naš sagovornik svima vidjivo pokazuju podaci o prihodima pojedinih “državnih favorita” u posljednje vrijeme. Ako pričamo o IT-u, Prointer iz Banjaluke je dobio 29,3 miliona KM, odnosno 232 postupka javnih nabavki do sada. To je i Lanaco sa 74,4 miliona KM ili 508 ugovora javnih nabavki. Pa, QSS doo Sarajevo sa 6,6 miliona KM, odnosno 317 dobijenih ugovora, od kojih 160 direktih sporazuma.

Miraščija napominje da ovdje tržište postaje sve više kartelizovano sa odsustvom konkurencije.
“Ako određena javna nabavka nije uopšte planirana, onda određeni krug dobavljača nije mogao saznati za nju i onda se u specifikacijama praktično crta roba koja se treba nabaviti, što zakon apsolutno zabranjuje. Onda imamo štimanje različitih kriterijuma za dodjelu ugovora. Tu se koriste prednosti ponuđača, jer se traži roba koju imaju na stanju, pa se onda namješta rok isporuke. Ide se na uštrb čak i cijene robe koja se uzima. Pri tome razlika u procijenjenoj cijeni i ponuđenoj zna biti u 20 feninga, što je nenormalno”, kaže on.

Inače, da u BiH postoji dogovor između ponuđača saglasni su svi naši sagovornici. Miraščija tvrdi da je o tome veoma teško govoriti sa stanovišta krivične odgovornosti, jer morate imati dokaze da dogovor postoji, ali je očigledno narušeno pitanje konkurencije.

“Dovoljno je pogledati nabavke u IT oblasti u kojoj učestvuju firme koje konstantno pobjeđuju. A tako je i u skoro svim drugim oblastima. Evo slučaj nabavke nafte i naftnih derivatra. Mi znamo kada dobija Hifa, a kada Nestro petrol. Ili nabavka automobila. Ako govorimo o nabavki folksvagena, gdje imate više koncesionara ove vrste automobila, na kraju dobijemo na tenderu samo jednu ponudu. Tu očigledno postoji dogovor i ovakva situacija u kojoj se vrijednosno veliki ugovori dodjeljuju na osnovu samo jedne pristigle ponude, govori da imamo veliki problem koji se mora rješavati najbolje putem rigoroznih kazni, koje će biti zastrašujuće i koje će odvraćati”.

Ipak, za sad to nije tako, a sudeći prema visinama kazni, u BiH je i te kako isplativo varati sistem i učestvovati u ovom tenderskom kartelu.

Naime, ako se uporedimo sa regionom, vidimo da su kazne u BiH čak i stimulativne. U BiH je najveća kazna za pravno lice 15.000 KM, a za odgovorno lice u tom pravnom licu je 3.000 KM. U Hrvatskoj je 230.000 KM za pravno lice, a 14.000 KM za odgovorno lice, dok Slovenija dozvoljava umnožavanje kazne koja može ići do 300.000 evra. Tako da, dok god kazne budu ovoliko niske, u BiH će stopa prevara putem javnih nabavki biti ogromna.

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Milovan Matić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

plucaU Općoj bolnici Tešanj ovog vikenda upriličen je stručno-naučni skup "Pulmološki dani", koji je okupio eminentne medicinske stručnjake s prostora bivše Jugoslavije.
Ovogodišnje teme pulmoloških dana su bile tumori i upalne bolesti pluća, te hronična opstruktivna bolest pluća koja je na četvrtom mjestu u svijetu kao razlog obolijevanju i smrtnosti.

Karcinom pluća zauzima prvo mjesto i predstavlja najčešći uzrok smrti od malignih oboljenja, a svake godine od ove bolesti u svijetu oboli više od 1,6 miliona ljudi, dok u BiH godišnje oboli oko 1.500 osoba.

Direktor Opće bolnice u Tešnju doktor Hasan Škiljo naglasio je da je cilj i nastaviti okupljati stručnjake iz regije i Evrope, da bi se doprinijelo edukaciji medicinskih radnika, pa tako i prevenciji, diijagnosticiranju i liječenju plućnih bolesti.

Jedan od osnivača ovog edukativnog događaja doktor Rifat Sejdinović podsjetio je da je prije sedam godina zbog razmjene iskustava, znanja i edukacije realizirana ideja o okupljanju stručnjaka iz respiratorne medicine.

Od tada je realizirano sedam skupova i tri škole spirometrije Evropskog udruženja pulmologa (ERS) koju je do sada pohađalo više od 100 polaznika iz regije i Evropske unije.

U okviru ovogodišnjih pulmoloških dana na trećoj ERS-ovoj školi spirometrije, čiji su organizatori Opća bolnica Tešanj i Institut za plućne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice, 48 polaznika je dobilo certifikate Evropskog udruženja pulmologa, koji važe u cijelom svijetu.

 

(klix.ba)

Stranica 19 od 27

S5 Box