Vijesti iz BiH
BiH

BiH (443)

Ocijeni...
(0 glasova)

multilinguaMinistar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK) Damir Omerdić potpisao je rješenje kojim se na tri godine zabranjuje rad privatnoj ustanovi Centar za obrazovanje odraslih "Multilinqua" iz Sanskog Mosta, saznaje Klix.ba.
Ovom odlukom zabranjuje se izvođenje programa obrazovanja odraslih. Pored zabrane rada ovim rješenjem poništena je diploma medicinske sestre-tehničara izdata na ime Azra Omerović.

Omerović je novinarka portala "Žurnal" kojoj je "Multilingua" preko posrednika Senada Pehlivana iz Fojnice 3. januara ove godine u istraživačkom poduhvatu Žurnala izdala pomenutu diplomu za svega 17 dana od prvog kontakta sa posrednikom Pehlivanom.

Kao što je poznato, nakon što se sanska privatna škola za obrazovanje odraslih "Multilinqa", čije su diplome bile do tada priznate u BiH i Evropskoj uniji (EU) a kojoj je odobrenje za rad izdalo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, našla u središtu velike afere, sedam dana kasnije počele su kontrole rada ove škole od nadležnog ministarstva obrazovanja, ali i od Ministarstva unutrašnjih poslova USK. Po nalogu tužilaštva policija je izuzela dokumentaciju iz "Multilingue".

U pokušaju da umanje štetu vlasnici "Multingue" su 7. januara 2019. godine na protokol Vlade USK predali zahtjev Uredu Vlade USK da u Službenom glasniku USK proglasi nevažećim dokumenta koja je izdala "Multilingua" na ime Azre Omerović.

"Molimo Vas da u narednom izdanju Službenog glasnika USK objavite i ovaj oglas: 'PU Centar za obrazovanje odraslih Multilingua Sanski Most, zbog proceduralnih grešaka proglašava nevažećim slijedeće školske dokumente, izdane na ime Omerović Azra, za zanimanje medicinska sestra-tehničar i to: svjedočanstvo 1. razreda, dj.broj 02/PU MED-13-04/17 izdano 21.04.2017., svjedočanstvo 2.razreda, dj.broj 02/PU MED -08-08/17 izdano 29.8.2017., svjedočanstvo 3. razreda, dj.broj 02/PU MED 09-08/18 izdano 27.3.2018., svjedočanstvo 4. razreda, dj.broj/PU MED -01-11/18 izdano 2.11. 2018. i diploma ,dj.broj/ PU MED-D – 01-11/17 izdana 20.11. 2018.godine" pisalo je u pomenutom zahtjevu.

No, kako se već znalo za aferu "Diploma" koja je već 3. januara "obišla svijet", Ured Vlade USK je odbio objaviti ovaj oglas i proslijedio ga Ministarstvu obrazovanja USK.

Prema informacijama našeg portala, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK provjerava i ostale diplome izdate od "Multilingue", a isti istražiteljski postupak po nalogu Tužilaštva USK radi Uprava policije USK. Radi se o provjeri oko 300 izdatih diploma.

Izdavanje lažne diplome novinarki Azri Omerović dio je velike afere o trgovcima diplomama u više obrazovnih ustanova u BiH. U istraživanju se spominju visoke škole "Logos" Centar za poslovne studije, Kiseljak, Privatna srednja škola "Kočerin" Široki Brijeg, Srednja strukovna škola "Centar za obrazovanje" Široki Brijeg i druge.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

ustavnisudUstavni sud Bosne i Hercegovine je 28. i 29. marta 2019. godine održao redovnu, 114.plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti.

Saopštenje prenosimo u nastavku:

U predmetu broj U 2/18 Ustavni sud je usvojio zahtjev devet delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 1. Zakona o Danu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 113/16). Utvrđeno je da osporena odredba, koja glasi: „Na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike“, nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“. Ustavni sud se u odluci pozvao na relevantne stavove iz svojih odluka o dopustivosti i meritumu br. U 3/13 i U 10/16. Pri tome je Ustavni sud naglasio da se ni predmetnom odlukom, kao ni Odlukom broj U 3/13 ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika Dan Republike Srpske. Također, ni tom odlukom, a ni Odlukom broj U 10/16 ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske da raspiše referendum o tome kojeg datuma će se proslavljati Dan Republike Srpske.

U predmetu broj U 16/18 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu dvanaest zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 395. stav 1. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u dijelu koji se odnosi na „Pravobranilaštvo“, kao i člana 395. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 58/03, 73/05, 19/06 i 98/15), utvrdio da su osporene odredbe u skladu sa članom I/2. i I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prema mišljenju Ustavnog suda, osporene odredbe zadovoljavaju standard „kvaliteta zakona“, i to: preciznost, jasnost i predvidivost spornih odredbi, kao i obima diskrecionog prava koje sporne odredbe daju javnim vlastima, te načina njihovog izvršavanja. Dalje, Ustavni sud je ukazao da kao što bilo koje lice ima pravo na slobodan izbor advokata koji će ga zastupati u parnici, tako je i država zakonom odlučila da je zastupaju pravobranioci. Također, prema mišljenju Ustavnog suda, nesporno je da osporene odredbe ni na koji način ne ograničavaju bilo koga u pristupu sudu. Pri tome je ukazano da bilo koji pokrenuti postupak nosi rizik od konačnog uspjeha, a time i troškova nastalih povodom postupka.

U predmetu broj U 1/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Jadranka Brenjo) za ocjenu kompatibilnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da se u ovom predmetu ne radi o situaciji iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome je Ustavni sud podsjetio na relevantne stavove iz Odluke broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine.

Ustavni sud BiH nenadležan za Uputstvo CIK-a

U predmetu broj U 3/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da iznesena argumentacija podnositeljice zahtjeva nije mogla da dovede u sumnju stavove Ustavnog suda koji su zauzeti u Odluci broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine, a koji se mogu primijeniti (i) na navode iz predmetnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti usvojene na 114. plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radijacijaNakon što su političke strukture u BiH, čini se, postignule potpuni konsenzus o tome da je skladištenje nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško u vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, kod hrvatskog mjesta Dvor na Uni na granici s BiH, kreću novi prosvjedi.

Piše: Tomislav Šoštarić

Već u petak održava se prosvjed odmah preko rijeke, u Novom Gradu, gdje mladi prosvjeduju protiv nastojanja hrvatskih vlasti i Ministarstva zaštite okoliša i energetike da upravo u njihovo susjedstvo smjeste svoj dio otpada iz nuklearke u slovensko-hrvatskom vlasništvu, a 10. travnja udruge i lokalne zajednice s područja Sisačko-moslavačke županije okupit će se u Dvoru.
Front otpora

Nedavno je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zatražilo od Hrvatske da tu lokaciju izuzme kao mjesto odlaganja radioaktivnog otpada, a nekoliko dana nakon toga održana je konferencija u Parlamentu BiH u organizaciji 'Zelenog kluba' s koje su odaslane iste poruke.
Dumbović: Opipava se 'puls'

Prosvjed u Dvoru će, kaže Dumbović, podržati zainteresirane lokalne vlasti na tom području, uz podršku s druge strane granice.

"Jer oni smatraju da Una nije samo dvorište RH, nego da je to i njihova neposredna blizina jer imaju u Novome i vodocrpilišta, a na kraju i zaštitu svega onoga što je pitanju - 250.000 ljudi koji gravitiraju danas-sutra mogućem problemu".

Resorni ministar Tomislav Ćorić nakon sastanka sa slovenskom ministricom za infrastrukturu Alenkom Bratušek izjavio je da hrvatska strana mora promišljati o svom radioaktivnom otpadu na teritoriju RH. Rješenje u Čerkezovcu, ukoliko se u tom smjeru bude išlo, a Nacionalnim planom je to predviđeno - kako je rekao - u slučaju neiznalaženja dogovora dviju strana bilo bi trajno stanje, a ne privremeno, kako se ranije tvrdilo.

Dumbović smatra da se nakon toga ne događa ništa, nego se 'opipava' puls. Jedna je stvar, navodi, donijeti odluku, a druga koga o tome još treba pitati.

"Kada bi se pitalo sve njih koji vode politiku iz Zagreba i ne vide baš sadržajno što je život na nekim područjima koja su tu u prirodnim ljepotama, da ne kažemo i u nacionalnim parkovima, oni bi donijeli odluku odmah. Međutim, doći do idejnog rješenja, glavnog projekta, lokacijske dozvole i građevinske dozvole i svega ono što su osnovni preduvjeti, a da je lokalna samouprava ta koja odlučuje što bi ona htjela, a što ne. Znači, ništa se ne može nikome natovariti i ništa ne može biti neki poseban nacionalni interes da se negdje nešto stavi".

Jedan od sudionika bio je i Darinko Dumbović, saborski zastupnik te gradonačelnik Petrinje, grada nedaleko od Dvora na Uni, koji se opire namjeri skladištenja nuklearnog otpada na tom području i najavljuje širok front otpora.

"Ono što mogu reći je, da se zbog svih ovih prosvjeda koji su vezani za Dvor i nuklearni otpad koji bi se trebao staviti u Čerkezovac, prije svega aktiviralo jako puno ljudi, puno udruga, a ono što je jako važno reći je da je i lijeva i desna obala Une krenula u aktivnosti i gledajući te sadržaje koji su jako važni da bi bili zajednički partneri, u zajedničkom cilju da zajednički kažemo 'Ne' nuklearnom otpadu, aktivirao se i Novi Grad", kaže Dumbović.

Zaključak konferencije je, navodi, da postoji konsenzus različitih politika u BiH da će kroz sve nadležne institucije tražiti zaštitu kao država BiH.

No, ističe, i s hrvatske strane granice, barem na lokalnoj razini, također postoji konsenzus udruga i lokalnih zajednica protiv odlagališta na Trgovskoj gori.
Ni politike, ni politiziranja

"Ja sam dao do znanja da ću kao saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinje podržati inicijativu zbog onog što sam naveo - što je Banovina i što je područje koje trajno zaostaje u razvoju, ali ima budućnost ekološke proizvodnje, zdravog života, zdrave hrane".

Akcija bi, ističe, trebala odaslati poruku da u ovom slučaju nema politike ni politiziranja ili rušenja bilo kakvih odnosa, nego da se zaštiti jedna od najljepših rijeka u ovom području, kao i cijelo to područje.

Područje je, navodi, trusno i nije pogodno prije svega iz sigurnosnih razloga, a da se ne govori o psihološkim, gospodarskim i drugim aspektima.

"Ja sam čvrstog uvjerenja da to nikad neće biti na Trgovskoj gori i u Dvoru, ako imaju imalo pameti", zaključuje Dumbović.

Miroslav Drljača, načelnik općine Novi Grad, kaže kako se radi o skretanju pažnje na problem, budući da je jedino što su doznali iz medija to da je hrvatska Vlada odlučila da je tamo jedina lokacija pogodna za to, na što oni, navodi, ne mogu pristati.
Drljača: Bez dobre volje, ide tužba

"Zato što se nalazimo u neposrednoj blizini i otprilike svi mogući negativni efekti bi se odrazili na područje naše opštine, a naravno i na šire područje toka rijeke Une. Ono što smo mi radili u posljednje vrijeme je da animiramo prije svega javnost Republike Srpske, BiH i mislim da u ovom trenutku imamo jedan široki front na kojem ćemo istrajavati i želimo da se ta odluka promijeni", kaže Drljača.

Ukoliko ne bude dobre volje, morat će se, navodi, ići na neke druge institucije - tu su ESPO konvencija, međunarodni sud.
Drljača: Umjesto suradnje, isključeni smo

Drljača ističe da bi se odlagalištem na Trgovskoj gori ugrozio prostor koji je 70 posto na teritoriju BiH, a kada se uzme u obzir omjer stanovništva Novog grada i Dvora, omjer je 5:1. Hrvatska je, navodi, potpisnica brojnih međunarodnih konvencija te smatra da je bilo potrebno da surađuje na ovom pitanju. Umjesto toga, zajednica s druge strane Une isključena je kao zainteresirana strana i praktički ne sudjeluje u bilo čemu.

Smatra da se radi o političkoj odluci jer su u Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada razmatrane i druge moguće lokacije udaljene od granice koje su u metodologiji dobile više bodova, te kaže kako podržavaju prosvjede.

"Vidimo da je javnost zainteresovana, a da je to u stvari jedno od rijetkih pitanja u kojem su različite političke strukture i različiti narodi u BiH jedinstveni - znači, ovaj dio ljudi u Unsko-sanskom kantonu i mi iz RS-a, svi ljudi u dolini rijeke Une. Naravno, tu ne izostavljam ni stanovnike Hrvatske u susjednim područjima".

"Mi smo i sada uvijek inzistirali da to bude u pregovoru, dogovoru s RH, od strane BiH naravno, a ukoliko to ne bude išlo, već sada smo tražili da se formira jedan ekspertni pravni tim koji će polako pripremati tužbu, zbog negativnih iskustava u svom ovom prethodnom periodu".

Smatra da je najbolja opcija ona koju je nudila slovenska strana - skladištenje u Vrbini kod samog Krškog. To je pogodno zbog transporta, a i lokalno stanovništvo, kaže, već je prihvatilo tu varijantu.

"Ono što smo vidjeli i što osjećamo je da je osnovni problem financiranja cjelokupnog projekta to što je to na neki način previše skupo za hrvatsku Vladu", zaključuje Drljača.
Kolarec: Cijela županija može postati deponij

Anita Kolarec, koordinatorica prosvjeda ispred Stožera za obranu Općine Dvor od nuklearnog otpada, kaže da je iza njih više udruga s područja županije, a podržala ih je i Zelena akcija te istomišljenici s druge obale Une.

"Do sada se to držalo samo na lokalnoj priči, da je to priča općine Dvor, ali se dešava to da će cijela Sisačko-moslavačka županija biti deponij za toksični otpad. U Glini se planira azbestni otpad, u Sisku medicinski otpad, u Dvor nuklearni i Novska kompostana", navodi, precizirajući da se ne radi samo o kompostani već i o zagrebačkom otpadu koji će biti prevožen tamo.

Stoga su se, kaže, svi udružili da ne postanu golemo odlagalište, dok se više institucionalne razine, smatra, prema njima odnosi kao da su beznačajni.

"S obzirom da mi platimo struju koju već plaćamo po toj cijeni, u cijeni je već uračunato što se Slovenija naplaćuje što odlaže taj otpad, pa onda neka se i dalje plaća Slovencima za skladištenje".

Dok se na razini županije, navodi, promovira ekoturizam kao budućnost i jedan od smjerova razvoja, apsurdno je da se istovremeno 'guraju' ovakvi projekti.
'Sve se radilo uredski'

Za vojarnu Čerkezovac kaže kako se moglo vidjeti kamione koji iz nje nešto odvoze, no ne znaju što, ali imaju informaciju da je teren, navodno, nedavno obišao tajnik iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

"A strategija nije provedena, koliko je to štetno za okoliš nije provedeno. Sve što su radilo do sada, radilo se uredski. Mi ovdje imamo i klizišta - prošle godine koliko ih je nastalo u Dvoru, onda kad se to dogodilo i u Kostajnici, to je medijski bilo popraćeno, kad su kuće urušene. To isto prijeti i Dvoru. U dvije ulice su kuće dignute do metar, to je samo pitanje kad će se urušiti. I da je urušavanje bilo na samom ulazu u Čerkezovac".
Ministarstvo: Traži se rješenje

Na detaljni upit o razlozima inzistira li se i zašto na Trgovskoj gori unatoč otporu lokalnog stanovništva, razmatraju li se druge opcije, uključujući i skladištenje u slovenskoj Vrbini, iz hrvatskog nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike Al Jazeeri je stigao odgovor koji prenosimo u cijelosti:

"Prema zaključcima 12. sjednice Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško, koja je održana 22. siječnja 2019. godine u Zagrebu, Koordinacijski odbor će nastaviti tražiti rješenje o detaljnim uvjetima pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta NSRAO-a [Neobrađeni nisko i srednje radioaktivni otpad] te u rujnu 2019. godine izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije Međudržavnog povjerenstva o tome jesu li pronašli moguće rješenje oko zajedničkog odlaganja NSRAO", stoji u priopćenju.

Do 2023. godine Hrvatska treba riješiti pitanje trajnog odlagališta radioaktivnog otpada iz NE Krško.

S bh. strane rijeke susjede iz Dvora podržava udruga Green Team. Na ulice Novog grada u petak izlaze mladi reći 'Ne' radioaktivnom otpadu, a nakon toga više od 800 mladih čisti grad.

U toj brojci, kaže Mario Crnković iz Green Teama, ima i simbolike - ulaz u vojarnu Čerkezovac nalazi se na 800 metara od Une.
Crnković: Bez podjela na 'ove' i 'one'

"Poseban fokus imamo na tom dijelu da idemo zajedno, bez podjela na 'ove' i 'one', što je na neki način i nezvanični moto ovog okupljanja, obzirom da smo svjesni da je bukvalno sve na našoj strani da odbranimo Trgovsku goru. Jedino što naš može pomesti na neki način su eventualne podjele na ove i one - kad kažem na 'ove' i 'one', mislim na podjele na sve moguće načine jer mi se na Balkanu dijelimo po svim mogućim osnovima, samo još da krenemo po boji očiju", kaže Crnković.

Na prosvjedu preko granice u Dvoru, navodi, kao nevladina udruga ne smiju sudjelovati, ali je uvjeren da će mnogi građani s bh. obale Une doći, čuti i podržati poruku koja će od tamo biti upućena.

Radi se, napominje, o lošem rješenju za koje je i struka davno rekla 'Ne' - poziva se na studiju jednog stručnog tima koje su, kaže, pokazale da je Trgovska gora najlošije rješenje.
'Apsurdno rješenje'

Među razlozima za takav zaključak studija navodi da je više od polovice površine oko Čerkezovca u zoni vrlo visokog rizika od poplava, rasjedna zona u krugu kilometar oko lokacije, erozija i nestabilnost tla, površinski i podzemni tokovi te pitka voda, blizina grada od blizu 30.000 ljudi te blizina Parkova prirode i nacionalnih parkova.

"Ni geološki ni hidrološki taj potez nije dovoljno dobar za tako nešto, da ne pričamo da sam objekat prije svega nije građen za tu namjenu, a da ne pričamo onda o svemu ostalom što ide uz to. Još na to sve kad dodamo blizinu granice i blizinu Une kao vodonosnika, kao rijeke koju pije 10.000 ljudi ovdje u Novom Gradu, kao rijeke koja se ulijeva u Savu i ide dalje, tu dolazimo da je Trgovska gora apsurdno rješenje", zaključuje Crnković.

 (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Ovog marta su nas, Evropljane, dva događaja prizvala sjećanje na nepočinstva iz prošlog vijeka: presuda protiv Radovana Karadžića i nastup četnika u Višegradu, piše u autorskom tekstu za DW Christian Schwarz-Schilling.
"Konačna presuda Haškog tribunala za Jugoslaviju proglasila je bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića konačno krivim za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini i posebno za genocid u Srebrenici. Njegova kazna preinačena je u doživotnu. Teško se može i zamisliti drugačija kazna za ovu težinu zločina, planirano ubijanje hiljada nedužnih ljudi. Utoliko više zapanjuje što političari koji danas imaju odgovornost za BiH kritikuju ovu presudu visokog suda u Hagu i bagatelišu ili čak sasvim negiraju ratne zločine i povrede ljudskih prava koje spadaju u najgore zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", piše Schwarz-Schilling.

Kako kaže, tvrdeći da se genocid nije dogodio upravo to čini današnji državni predsjednik BiH, Milorad Dodik, predstavnik Republike Srpske i srpskog 'konstitutivnog naroda' koji je 2008. javno rekao da je "u Srebrenici bio genocid".

"Današnjim lažima Dodik na sebe uzima tešku krivicu. I u Njemačkoj je poslije Drugog svjetskog rata postojala slična situacija sa gonjenjem zločina Holokausta pred sudom za ratne zločine u Nirnbergu: počinioci su doduše osuđeni na smrt ili na veoma duge zatvorske kazne. Ali uprkos tome, bilo je građana i političara koji su naprosto negirali ubijanje u koncentracionim logorima poput Auschwitza. Na to je njemački Bundestag, najviši parlament Savezne Republike, donio zakon koji negiranje Holokausta čini kažnjivim. Zašto se to isto ne desi u BiH? Ako ima političara koji svojim glasovima u parlamentu sprečavaju takav zakon, onda je zadatak Visokog predstavnika koji motri nad mirovnim procesom u BiH da sam donese takav zakon kako bi zaštitio pravnu državu", komentariše bivši visoki predstavnik.

Tako je, drugim riječima, Schwarz-Schilling pozvao Valentina Inzka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

Četnici na Drini

U prvoj polovini marta desio se nevjerovatni nastup srpskih četnika u Višegradu na Drini. Više stotina četnika došli su u crnim uniformama i urlali svoje ratne pjesme poput "biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina".

"Tokom 1943. su četnici baš u ovom kraju u dolini Drine počinili najteže zločine zajedno sa njemačkim Vermahtom, nacistima. Njihov vrhovni komandant Draža Mihailović predvodio je ovu terorističku bandu i ubio hiljade ljudi. On je 1946. pred jednim sudom u Beogradu osuđen na smrt. Njemu u čast se sada održava ovaj provokativni nastup u martu 2019! Kako njemački list 'taz' potpuno ispravno piše: 'Pedeset godina kasnije, 1993, događaji su se ponovili: srpski ekstremisti su napali gradove Foču, Višegrad i ubili hiljade Bošnjaka, odveli preživjele žene u logore za silovanje – u jedan hotel udaljen tri kilometra od Višegrada – i žive muškarce vezane bacili u Drinu'", piše Schwarz-Schilling.

Tada je, kako se pretpostavlja, oko 3.000 ljudi poslato u smrt. Koristiti te događaje danas za proslavu prevazilazi moć imaginacije svakog demokrate, tvrdi Schwarz-Schilling.

"Nezamislivo je da se u Njemačkoj danas više stotina bivših pripadnika SS okupi u svojim uniformama, pjevaju pjesme Hitleru i slave u čast gospodina Himlera. Kako se čuje, bosansko Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu. Ta istraga bi morala da brzo dovede do rezultata i odgovarajućih sudskih procesa. Bojim se da BiH, ako želi da štiti demokratiju, u parlamentu brzo mora da donese zakone koji nedostaju. Ne samo da kažnjivo mora biti negiranje genocida u Srebrenici, već i članstvo ili očigledna saradnja sa fašističkim udruženjima. A ako takva zakonska inicijativa opet naiđe na protivljenje jednog od 'konstitutivnih naroda', Visoki predstavnik mora da se umiješa. Ništa u BiH nije važnije od demokratije", piše bivši čelnik OHR-a.

Veliki istoričar i politikolog Karl Poper objavio je nakon Drugog svjetskog rata u emigraciji knjigu "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji". Pisao je: "Demokratija je neprocjenjivo bojno polje za svaku razumnu reformu jer dozvoljava reforme bez upotrebe nasilja. Ali ako održanje demokratije nije prvi prioritet svake pojedinačne bitke na ovom bojnom polju, onda latentne antidemokratske tendencije kojih uvijek ima mogu da dovedu do sloma demokratije. Gdje nema razumijevanja za ove principe, tu se mora boriti za njihov razvoj; obrnuta politika može biti katastrofalna; ona može voditi u poraz u najvažnijoj borbi, naime borbi za demokratiju samu."

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaAgencija za rad i zapošljavanje BiH informiše sve zainteresiovane kandidate koji, putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, apliciraju za poslove njegovatelja u SR Njemačkoj, da je sa njemačke strane došlo do izmjena u pravilima postupanja i uslovima koje kandidati moraju ispunjavati u proceduri zapošljavanja. Izmjene se odnose na priznavanje diploma stečenih prekvalifikacijom, te priznavanje certifikata o znanju njemačkog jezika.

„Na osnovu odluke Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja SR Njemačke više se ne prihvataju diplome o završenoj medicinskoj školi za opći i pedijatrijski smjer, dobivene prekvalifikacijom bilo u državnoj ili privatnoj školi. Samim tim skrećemo pažnju kandidatima koji apliciraju putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH za poslove njegovatelja u SR Njemačkoj, da je Centralni ured za posredovanje pri zapošljavanju stručne radne snage (ZAV) od februara 2019. godine počeo davati odbijenice za sve ovakve diplome, te više nije moguće zasnovati radni odnos kao njegovatelj sa diplomama stečenim prekvalifikacijom. Također, preporučujemo kandidatima da uz prijavu, osim odgovarajuće diplome dostave i svjedočanstva o svim završenim razredima srednje škole, prevedena na njemački jezik.“, rekao je direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Mr. Muamer Bandić.

„Što se tiče certifikata o poznavanju njemačkog jezika, kao što smo već obavijestili javnost od 1.6.2019. godine Ambasada SR Njemačke u BiH prilikom podnošenja zahtjeva za radnu vizu do daljnjeg neće prihvatati ÖSD certifikate za koje je ispit položen izvan Republike Austrije. Navedeni datum se odnosi na datum podnošenja zahtjeva za radnu vizu u Ambasadi SR Njemačke, a ne na datum izdavanja certifikata. Zbog toga svi kandidati koji nakon 1.4.2019. godine svoje prijave predaju u Agenciju za rad i zapošljavanje BiH moraju imati certifikat o poznavanja njemačkog jezika usaglašen sa zahtjevima Ambasade SR Njemačke u BiH“, saopštio je direktor Bandić.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

termoelektranaDržavne subvencije za korištenje uglja u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini daju ovom energentu neopravdanu prednost u odnosu na druge izvore energije i sprječavaju tranziciju prema energetski efikasnom i održivom energetskom sistemu baziranom na obnovljivim izvorima energije, pokazuje nova studija koju je juče objavio Sekretarijat Energetske Zajednice.

Zemlje zapadnog Balkana su od 2015. do 2017. godine direktno subvencionirale rudnike uglja i njegovo korištenje za proizvodnju električne energije sa čak 504 miliona EUR. U tom periodu Bosna i Hercegovina je izdvojila čak 124,64 miliona EUR direktnih subvencija za sektor uglja.

Uz direktne subvencije rudnicima, zemlje zapadnog Balkana daju i indirektne subvencije termoelektranama na ugalj. Na primjer, naknada za emisije CO2 se ne plaća niti u jednoj zemlji u regiji, što je obaveza u zemljama Evropske unije. Međutim, za par godine će sve Balkanske termoelektrane morati plaćati takvu naknadu.

Ovo će se desiti najkasnije pri pristupanju Evropskoj uniji, a vrlo vjerovatno i mnogo ranije. Samo u 2017. godini BiH je propustila priliku da prikupi 177,5 miliona EUR naknade za CO2 emisije. Ova sredstva su se mogla koristiti za ulaganje u projekte energetske efikasnosti ili u obnovljive izvore energije.

Najnoviji primjer upitnog subvencioniranja ovisnosti o uglju u BIH je državna garancija za kreditno zaduženje kod Kineske Eximbanke od 614 milion EUR za Tuzlu 7, koju je Predstavnički dom FBiH odobrio 5. marta, unatoč brojnim upozorenjima upućenim od Sekretarijata Energetske zajednice i Evropske unije.

Komentarićući rezultate studije, direktor Sekretarijata Energetske zajednice i koautor studije, Janez Kopač je rekao: "Ugovorne strane Energetske zajednice više ne mogu ignorirati posljedice održavanja nerentabilnog, neučinkovitog i neodrživog energetskog sustava temeljenog na ugljenu. Povrh štete na zdravlje, okoliš i klimu, favoriziranje ugljena narušava tržište električne energije i postavlja ozbiljna pitanja kada je u pitanju poštivanje pravila o državnim potporama. Krajnje je vrijeme da se počne ozbiljno razmišljati kako postupno uvesti mehanizam naplate cijena ugljika u zemljama članicama Energetske zajednice u korist mjera energetske učinkovitosti i poboljšane primjene obnovljivih izvora energije”.

Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže rekla je da Bosna i Hercegovina, kao i svaka zemlja zapadnog Balkana, mora poštovati preuzete obaveze i pravila Energetske zajednice i Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju, koji ne dopuštaju državne subvencije koje bi određenim firmama mogle dati prednost na tržištu.

"Poslije slučaja Tuzla 7, za očekivati je da će Energetske zajednice i Evropska unija još strožije posmatrati pitanje državnih subvencija".

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju rekao je da je ova studija još jedan jasan dokaz da su bajke o jeftinoj energiji iz uglja koje nam pričaju naši političari čista izmišlotina.

"Nije jasno zašto BiH političari misle da si mogu priuštiti da ne slušaju upozorenja iz Evropske unije u vezi pravnih i ekonomskih rizika koje donosi primjena nelegalne državne pomoći za energiju iz uglja. Pored činjenice da će usvajanje nelegalne državne pomoći za blok 7 TE 'Tuzla' štetno uticati na međunarodni kredibilitet BiH, postoji realna opasnost da će on biti neisplativ i da će kredit vraćati građani FBiH, pošto se u studiji izvodivosti za ovaj projekat nisu uračunali realni troškovi CO2 emisije niti su prikazani realni troškovi uglja", ističe Žiško.

Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu rekla je da vlade u regionu tvrde da je industrija uglja održiva i tim izjavama samo obmanjuju građane.

(6yka.com)

"Fosilna industrija umire, a priče o radnim mjestima u tom sektoru drže radnike i lokalne zajednice koje su do sada ovisile o uglju, zarobljene u nerealnim obećanjima. Krajnje je vrijeme da vlasti priznaju da je sektor uglja stvar prošlosti i da se usmjere ka razvoju održivog energetskog sektora baziranog na obnovljivim izvorima energije”, zaključila je Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu.

Ocijeni...
(0 glasova)

djeca5U Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih godina registrovan je pad obuhvata pokrivenosti vakcinacijom i pored svih napora koji se ulažu da bi provakcinisanost dostigla potreban procenat, a vakcinacija svoj cilj.

Posljedica toga je da se u Kantonu Sarajevo trenutno bilježi značajnije povećanje broja oboljelih od morbila (ospica i krzamaka), a s obzirom na visoku infektivnost virusa, te nedovoljnu provakcinisanost, očekuje se širenje infekcije i mogućnost pojave epidemije i u drugim kantonima FBiH i ostatku države.

Niz godina, do devedesetih godina prošlog vijeka, BiH nije imala epidemije morbila zbog provakcinisanosti djece u visokom procentu (iznad 95 posto). Nakon devedesetih, svjedoci smo većih ili manjih epidemija koje zahvataju našu državu, podaci su Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U epidemiji morbila u 2014./2015. godini u FBiH registrovano je 5.103 oboljelih, od čega su 553 osobe hospitalizovane.

Aktivnosti antivakcinalnih pokreta uglavnom na društvenim mrežama doveli su do nepovjerenje roditelja u vakcinaciju i pada obuhvata vakcinacije predstavljajući rizik za prijenos uzročnika među osjetljivom populacijom, te ponovnim javljanjem epidemijskog oblika bolesti, ističu u INZ-u.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedna od deset stvari koje najviše ugrožavaju zdravstveni sistem su protivnici vakcinacije.

U 2016. godini u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) provakcinisanost sa prvom dozom MRP vakcine (morbili, rubela, parotitis/zauške) iznosila je 67 posto, u 2017. godini 61, te u 2018. godini 63 posto.

Pokrivenost sa drugom dozom MRP vakcine u 6. godini života iznosila je 2016. godine 85 posto, 2017. godine 75 i 2018. godine 77 posto.

- Vakcina štiti svakog pojedinca koji se vakciniše, ali ako se u zajednici dostigne da su svi pojedinci uredno vakcinisani, tada možemo reći da imamo dobar kolektivni imunitet, koji će spriječiti cirkulisanje uzročnika i zaštititi one koji nisu mogli biti vakcinisani ili nisu razvili dovoljnu zaštitu - navodi specijalista epidemiolog dr. Sanela Bećić iz Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zbog nedovoljne provakcinisanosti, dolazi do cirkuliranja uzročnika bolesti u populaciji i samim tim postoji mogućnost da obole i djeca koja su uredno vakcinisana.

Naime, vakcine ako se primaju tačno po preporučenom kalendaru, proizvode kod najvećeg broja djece potpunu zaštitu. Ali, postoji i određeni broj djece koji neće razviti dovoljno snažnu zaštitu, te su i oni pod rizikom ukoliko su izloženi uzročniku.

- Ova djeca kao i najosjetljivija populacija kao što su dojenčad, trudnice, imunokompromitovane osobe i djeca sa trajnim medicinskim kontraindikacijama štite se kolektivnim imunitetom. Jedna zaražena osoba virusom morbila može zaraziti 12 do18 drugih nezaštićenih osoba, pa samim tim procenat obuhvata imunizacijom na morbile mora biti 95% i viši da bi postigli efekat kolektivnog imuniteta - ističe dr. Bećić.

Morbili (ospice, krzamak) su akutna zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom, te izravnim dodirom sa zaraznim izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge nezaštićene osobe četiri dana prije izbijanja osipa do četiri dana nakon pojave osipa. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata. Izvor zaraze je bolestan čovjek. Kliconoštvo ne postoji.

Početni simptomi se javljaju 9-14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjuktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postepeno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje 2-3 sedmice.

Uobičajene komplikacije morbila su proliv i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) jeste bolest CNS-a koja se kao ozbiljna i rijetka komplikacija javlja 7-10 godina nakon izlječenja.

Morbili su smrtonosna bolest, dvije oboljele osobe od 1.000 će umrijeti (podaci Svjetske zdravstvene organizacije). Specifično liječenje morbila ne postoji. Vakcinacija je najvažnija i najsnažnija mjera prevencije ove bolesti, tvrde iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

U BiH vakcinacija je zakonska obaveza za roditelje i zdravstvene radnike.

Svake godine se donosi „Naredba o obaveznim imunizacijama“ koju su dužni svi poštovati. Prema Naredbi predviđene su dvije doze MRP vakcine, sa navršenih 12 mjeseci i u 6. godini života. Propuštene vakcine mogu se nadoknaditi.

Naredba predviđa vakcinaciju protiv 10 zaraznih bolesti koje imaju visok epidemijski potencijal.

Sve zemlje organizuju vakcinaciju na različite načine. Cilj svake zemlje je isti - povećanje obuhvata vakcinisane djece s ciljem povećanja kolektivnog imuniteta, koji nas vodi ka sprječavanju epidemijskog oblika bolesti a poslije i iskorjenjenju bolesti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva roditelje koji nisu ispoštovali „Naredbu o obaveznim imunizacijama“, da vakcinišu svoju djecu u cilju sprečavanja širenja infekcije među osjetljivom populacijom i pojavu epidemijske forme bolesti, navodi se u saopštenju INZ-a.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

bijelihljebGlomazni i neefikasni bosanskohercegovački birokratski sektor "bogatiji" je za 20 novih državnih službenika među kojima su i savjetnici odlazećih ministara u Vijeću ministara BiH, kao i supruge istaknutih političkih funkcionera.

Direktor Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine Neven Akšamija objavio je u Službenom glasniku BiH imena i prezimena postavljenih državnih službenika u institucijama BiH u februaru 2019. godine.

Riječ je o dvadeset osoba koje će ubuduće primati plaće i naknade iz džepova građana Bosne i Hercegovine kao uposlenici Ministarstva pravde BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Direkcije za evropske integracije BiH i Ureda koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Najveći broj državnih službenika zaposlen je u Direkciji za evropske integracije Vijeća ministara BiH.

Od parlamentarnih izbora intenzivirano je zapošljavanje državnih službenika u institucijama BiH. Od oktobra 2018. godine do kraja februara 2019. godine u institucijama BiH zaposleno je čak 114 državnih službenika, među kojima su i brojni savjetnici odlazećih ministara, kao i članovi političkih stranaka koje trenutno čine vlast (SDA, HDZ BiH, SDS, PDP i SBB).

U brojku od 114 državnih službenika nisu uračunati državni službenici koji su zaposleni aktiviranjem rezervnih listi. Sistem prijema službenika putem rezervnih listi u proteklom periodu naročito je bio popularan u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, a na šta je upozorio i Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

(Klix.ba)

nedjelja, 24 Mart 2019 00:00

BiH spala na 3,1 milion stanovnika!

Ocijeni...
(0 glasova)

odlazak'Nitko u državi ne prati te pokazatelje, iako su alarmantni. Ne znamo kad je tko izašao iz države, taj podatak saznamo tek kad ga objave države koje su primile naše građane'', kaže sarajevski sociolog.
Nitko u ovom trenutku nema precizne podatke o tome koliko u Bosni i Hercegovini živi stanovnika i koliko ih se posljednjih godina trajno iselilo. Prema popisu iz 2013. godine, bilo nas je 3.531.159. Procjenjuje se, međutim, da je broj znatno manji, objavio je Dnevni avaz.

Smatra to i Amer Osmić, profesor na Odsjeku sociologije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koji kaže da u BiH trenutno, prema njegovim procjenama, živi 3,1 milijuna stanovnika. Osmić ističe da su podaci o odlascima ljudi alarmantni, a da je naročito zabrinjavajuće to što odlaze uglavnom mladi.

'Nitko u državi ne prati te pokazatelje, iako su alarmantni. Ne znamo kad je tko izašao iz države, taj podatak saznamo tek kad ga objave države koje su primile naše građane. Ali, mi imamo podatak da je 2013. godine, prema popisu, bilo 773.000 mladih u BiH. Moja osobna procjena je da je za tri godine taj broj opao ispod 650.000. Ova zemlja ne postaje zemlja staraca, ona to već jest'', rekao je za Avaz Osmić.

Ističe kako je naša zemlja od 1991. godine, kad je BiH imala skoro 4,1 milijuna stanovnika, do danas ostala bez milijun građana. U taj broj ulaze i oni koji su ubijeni tijekom rata kao i oni koji su je zbog rata napustili.

No, zabrinjavajuće je, kaže Osmić, to što je od 2012. trend iseljavanja iz BiH intenziviran i od tada je u stalnom porastu.

''Mi smo u posljednje dvije-tri godine zasigurno ostali bez 200.000 stanovnika, jer su procjene da se godišnje iseli skoro 60.000 ljudi. Ostali smo bez radno sposobnih i ljudi u fertilnom razdoblju života. To znači da, ako smo izgubili jednu mladu osobu, možemo odmah računati da smo izgubili jednu četveročlanu obitelj, ako računamo da je prosjek u BiH dvoje djece'', rekao je.

Istaknuo je ikako država dugoročnim strategijama treba zadržati ljude u BiH. Prije svega, generacijama koje trenutno pohađaju osnovnu i srednju školu, kaže on, treba stvoriti ambijent da imaju percepciju da su bitni, što oni uistinu i jesu, ali sada nemaju takav osjećaj.

''Mladi moraju biti u fokusu, da nisu marginalizirani. Moraju se smanjiti troškovi školovanja, pomoći mladima kod pokretanja privatnog biznisa, da se za mlade u prvih pet do deset godina rada uvede manja stopa oporezivanja u odnosu na one koji duže rade i da oni od svog rada mogu živjeti. Također, da se olakša njihovo stambeno zbrinjavanje. To su neki mehanizmi koji se mogu vrlo brzo implementirati i da mlad čovjek to osjeti'', rekao je za Avaz Osmić.

(Avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija1Supružnici Salko (75) i Fatima Đogić (70) preksinoć su brutalno ubijeni u svojoj kući u naselju Šumatac u Velikoj Kladuši. Tijela je pronašao Salkin brat Rasim.

Zbog ovog stravičnog zločina uhapšena su dvojica dječaka E. Đ. (16), koji je rođak ubijenih, i T. S. (16). Ubice, takođe, žive u ovom naselju. Kako je otkrio izvor blizak istrazi, u kući je izvršena premetačina, a u prostorijama su istražioci zatekli dosta krvi i tragova borbe.

O brutalnosti zločina dovoljno govori stravično saznanje da su maloljetnici pezionere ubili lopatom i šrafcigerom, piše Avaz.

Nakon toga su iz kuće odnijeli 10 evra, malo nakita, laptop i TV te su se nekoliko sati vozali automobilom Đogića. Tinejdžeri ubice u vozilu su ostavili i mnoštvo tragova koje su istražioci prikupili.

Vozilo je pronađeno u blizini kuće ubijenih supružnika, a ubice su uhapšene nedaleko od mjesta zločina. Prema riječima mještana, radi se o tinejdžerima koji su postali problematični nakon što su krenuli u srednju školu. Jedan od njih je, kako su za Avaz rekle njihove komšije, nedavno protjeran iz Amerike.

Iza Đogića ostala su petorica sinova koji žive u inostranstvu. Kako se saznaje, dvojica su u Americi, dvojica u Italiji i jedan u Belgiji.

Ubijeni Salih radni vijek je proveo u Sloveniji, gdje je stekao i penziju. Uhapšeni maloljetnici saslušani su u policiji, a, kako se saznaje, u potpunosti su priznali zločin.

(NN)

Stranica 19 od 32

S5 Box