Vijesti iz BiH
BiH

BiH (842)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijeka5Sve rijeke u Bosni i Hercegovini su ugrožene. Izgradnja mikro, malih, srednjih i velikih hidroelektrana ugrožava riječne tokove, a jedini spas ovog bogatstva leži u građanskom aktivizmu.

Naime, širom Bosne i Hercegovine postoje ljudi koji su se okupili oko formalnih organizacija i neformalnih grupa građana da bi spasili rijeke i zaštili svoju okolinu. Iz njihove lične borbe možemo učiti, jer je širom zemlje izgrađeno 112 malih hidroelektrana (MHE), a planirano je 340 na svim rijekama i pritokama.

Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge „Gotuša” iz Fojnice, za rijeku Željeznicu borio se više od deset godina, branio ju je svim sredstvima koja je imao, a ta borba je uključivala i njegovo tijelo. Oroz i drugi aktivisti svojim tijelima su sprječavali ulazak strojeva u korito rijeke i 325 dana i noći dežurali da bi mogli alarmirati lokalno stanovništvo i druge aktiviste da zajedno onemoguće radove na rijeci.

Oroz spas rijeka u BiH vidi u udruživanju, jer će nam na kraju ostati samo one rijeke koje aktivisti uspiju odbraniti i oteti od uzurpatora.

„Teško da se još možemo pouzdati u institucije. Iako su deklarativno protiv gradnje MHE, političke partije još uvijek ne čine dovoljno da bi se ona i zaustavila. Sve je to nekakva neiskrena podrška, još uvijek im je draži novac tajkuna nego zaštita prirode. Čast izuzecima“, kaže Oroz i dodaje da je imao priliku da vidi kako izgleda gradnja malih hidroelektrana.

„Vidio sam strašne prizore na rijekama oko Fojnice gdje je počela gradnja još početkom ovog stoljeća. Posebno me potreslo kada sam vidio prelijepe slapove na rijeci Kozici koji su gotovo ostali bez vode. Sve to zbog interesa pojedinaca i zaradu firme koja je u vlasništvu kompanije iz druge države. Kada je došla na red rijeka na kojoj sam odrastao, rijeka Željeznica, odlučio sam sa prijateljima da učinimo sve, što je bilo u našoj moći, da bar nju spasimo“, kaže naš sagovornik.

On se prisjeća da su za vrijeme njihove borbe za spas rijeke Željeznice, koja je bila napadnuta u dva navrata 2009. i 2012. godine, stupili u kontakte sa drugim ljudima i udruženjima koja imaju slične probleme.

„Pošto ranije nismo imali nekakva iskustva u aktivizmu, tražili smo pomoć i savjete od drugih. Nakon što smo uspješno okončali našu borbu, nastavili smo pomagati drugima i prenositi naša iskustva. Mogu reći samo da je ovo veoma teška i iscrpljujuća borba u svim segmentima života. Konstantno smo izloženi raznim pritiscima i život više nije isti. Na kraju smo jako ponosni na sve što smo uradili uprkos svemu što smo preživjeli. Poručujem svima da se vrijedi boriti“, kaže on.

Oroz se nada da je istina o malim hidroelektranama konačno došla do široke javnosti, te da će zbog toga otpor prema ovakvim štetnim projektima biti sve veći.

„Ovakvi štetni projekti više se ne mogu tako lako predstavljati kao nešto lijepo i korisno za sve. Posebnu motivaciju daju borbe koje su urodile plodom i pokazale da se, uz trud i zalaganje, neke rijeke mogu spasiti“, ističe Rober Oroz.

Borba za rijeke Foče i dalje traje, a član Udruženje građana „Bjelava“ Miljan Mališ kaže da je lična borba jedini način da se zaustavi ova frontalna ofanziva na rijeke BiH, koje su napadnute mini hidrocentralama bogatih investitora i svim drugim vidovima uništavanja rijeka i života u njima.

„Deklaracije o zaštiti rijeka koje su usvojene i u Federalnom parlamentu i Narodnoj skupštini Republike Srpske upravo su rezultat aktivizma građana i boraca za rijeke. Naravno, to je samo prvi mali konkretan korak, ali svakako nada u bolje sutra za naše rijeke. Svjedoci smo da se, boreći se za rijeku, građani bore protiv korupcije, protiv jednog dobro uigranog sistema, koji, pored zaobilaženja zakona, radi isključivo za korist pojedinaca, a ne za interes svih građana. Svaka rijeka koja je odbranjena, odbranjena je zahvaljujući aktivizmu mještana i udruženja koji su se pobunili i odlučno stali u odbranu svoje rijeke“, rekao je Mališ.

Naš sagovornik nam kaže da je njegov cijeli život vezan za rijeku.

„Strastveni sam ribolovac, odrastao sam uz rijeku. Uz huk, miris i kolorit Sutjeske. To je osjećaj koji mi je urezan u ranom djetinjstvu, koji i danas imam i nosim kao prepoznatljivo bogatstvo ovog podneblja. Jačinu tog osjećaja kada sam uz rijeku teško je opisati riječima. Ono što je nekome isključivo hidroenergetski potencijal za mene je život. Mi u Foči do sada imamo izgrađene 4 MHE koje su u pogonu i nepovratna šteta koja je načinjena na tim rijekama i oko njih bila je dovoljan signal i krajnji čas da se usprotivimo profitabilnom betoniranju svega i svačega. Pored ovoga što se danas dešava rijeci Bjelavi, isto je planirano da se uradi Sutjesci, Ćehotini, Bistrici, Kolini i svim drugim rijekama i riječicama na opštini Foča, a ukupno ih je sedamnaest“, ističe Mališ.

Mališ kaže da ova vrsta aktivizma zahtjeva dosta truda, zalaganja, vremena, ali i živaca.

„Bude raznih pritisaka, uspona i padova. Mnogi krenu i nakon nekog vremena odustanu. Jednostavno ne mogu da izdrže sve to, borbu protiv mnogo jakog lobija, jednog uigranog nakaradnog sistem. Ipak, činjenica da bi rijeka Bjelava davno bila spakovana u cijev da nije bilo nas aktivista me čini srećnim i ponosnim“, pojašnjava.

Mališ dodaje da ni jedna rijeka u BiH nije sigurna.

„Jedino je sigurno da će svaka doći na red za pakovanje u cijevi i, ukoliko se niko ne pobuni, njena sudbina je zapečaćena. Poruka je da se od starta usprotive jasno i glasno i da ne daju ni pedalj svoje rijeke. Da izvrše pritisak na odgovorne svim mogućim sredstvima. Bez straha i ustezanja jer rade ispravnu stvar i brane osnovna ljudska prava, pravo na vodu i život. Da se povezuju sa drugim udruženjima i aktivistima i uče iz tih primjera“, ističe on.

Naš sagovornik kaže da je građanski aktivizam za spas rijeka širom BiH mukom izazvan.

„Mi branimo naše rijeke od naše države, spašavamo šta se spasiti može. Ostaje nada da će upravo građanski aktivizam koji raste iz dana u dan kroz razne kampanje za zaštitu rijeka i okoline, medijske objave, probuditi svijest i savjest kod većine i pokrenuti stvari nabolje“, kaže Mališ.

Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH, kaže da je veoma bitno pokretanje bilo kakve inicijative kako ne bi sve ostalo samo na društvenim mrežama i na papiru, a tamo gdje nema otpora, nema ni pobjede.

„Imamo primjere u BiH gdje su ljudi bili uporni u želji da zaštite svoju rijeku i odnijeli su pobjedu. To nije lako, treba snaga i upornost“, rekla je

Skenderija, koja je i sama vidjela kakve su posljedice izgradnji MHE.

Ova vrsta ličnog građanskog aktivizma zahtijeva dosta, a Dragana kaže da morate biti srcem u tome, inače možete zalutati. Svim ljudima koji se protive izgradnji MHE preporučuje da se pokrenu, da se bore za svoje rijeke, jer ih niko drugi neće spasiti.

„I nema veze ako ih ima samo nekoliko, to je dovoljno da se stvari mijenjaju i da se ide ka cilju. Uvijek se mogu obratiti Koaliciji za zaštitu rijeka BiH ukoliko im treba bilo kakva pomoć, savjet, podrška“, kaže na kraju Dragana.

Ocijeni...
(0 glasova)

 rudariElektroprivreda BiH danas je saopćila da bi podlijeganje ucjenama i pritiscima u vezi sa viškom uposlenih u rudnicima i prihvatanje zahtjeva Sindikata, značilo samo jedno - udar na potrošače električne energije, posebno domaćinstva.

"Odustajanje Sindikata radnika rudnika FBiH od prihvaćenog modela restrukturiranja rudnika i rješavanja pitanja viška uposlenih na socijalno prihvatljiv način, te insistiranje na zadržavanju u radnom odnosu i viška administrativnog, režijskog i rukovodnog osoblja u periodu dužem od planom predviđenog, put je do neminovnog povećanja cijene električne energije u minimalnom iznosu 15 posto", naveli su.

Za provedbu zahtjeva koji je dostavljen Vladi FBiH i JP Elektroprivreda BiH, neophodno je iznalaženje dodatnih cca. 60 miliona KM na godišnjem nivou za sve rudnike Koncerna.

"Posmatrano sa stanovišta poslovanja rudnika sa kontinuiranim povećanjem gubitaka i neizmirenih obaveza, jedini mogući način obezbjeđenja nedostajućih sredstava jeste povećanje cijene uglja od 25 do 30 posto, koje posljedično vodi do značajnog poskupljenja proizvodnje električne energije iz ovog energenta i dodatnih finansijskih izdataka za građane", dodaju iz Elektroprivede.

Da drugi način iznalaženja sredstava za ispunjavanje zahtjeva Sindikata izuzev poskupljenja električne energije za 15 posto ne postoji, potvrđuju podaci o poslovanju rudnika izdvojeni za prva tri mjeseca ove godine.

"Za ovaj period planiran je prihod u iznosu 77,9 miliona KM, a ostvareno je 63,9 miliona KM. Ostvareni prihod od prodaje uglja termoelektranama manji je 10 miliona KM u odnosu na planirani. Za plate i ostala lična primanja uposlenika isplaćeno je 48,3 miliona KM, što je čak za 43,3 posto više od plana. U ovom periodu, rudnici Koncerna poslovali su sa gubitkom u iznosu 16,6 miliona KM i gotovo je identičan povećanju troškova plata i ostalih ličnih primanja. Ukoliko ovakav trend bude nastavljen, gubitak na kraju godine iznosio bi 67 miliona KM, a troškovi povećanja plata cca 58,4 miliona KM", saopćeno je.

Poskupljenje električne energije do kojeg bi došlo ispunjavanjem zahtjeva Sindikata radnika rudnika FBiH, može se izbjeći samo odustajanjem od ucjena i pritisaka, vraćanjem dijaloga i odgovornim pristupom svih strana uključenih u restrukturiranje rudnika, procesa koji nije pitanje volje ili izbora već obaveza BiH u vezi sa provedbom energetske tranzicije i ispunjavanja jasnih ciljeva i politika EU u pogledu smanjivanja korištenja uglja za proizvodnju električne energije do potpunog prestanka upotrebe, naveli su iz ovog javno preduzeća.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1U toku je izmještanje većeg broja ilegalnih migranata iz napuštene zgrade Doma penzionera u Bihaću u kamp Lipa, koji se nalazi u okolici ovog grada.

Ovo nam je potvrdio gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, koji je rekao da se akcija provodi uz podršku nadležnih policijskih snaga i Službe za poslove sa strancima.

"Podršku akciji dale su i službe Civilne zaštite Grada Bihaća, koje će nakon pražnjenja objekta početi dezinfekciju, deratizaciju i odvoz smeća iz objekta. Objekat će potom biti zatvoren fizičkim preprekama", kazao je Fazlić.

On je rekao da su, nakon sjednice gradskog Kriznog štaba o epidemiološkoj situaciji došli do zaključka da je lokacija Doma penzionera, kao i neke druge u ovom gradu, moguć izvor zaraze.

"Postoji još nekoliko lokacija u gradu na kojima borave migranti. To je, prije svega, zgrada bivše tvornice 'Krajinametal', koju ćemo također u narednim danima isprazniti, očistiti i zapečatiti. Ima i dosta napuštenih kuća u gradu koje koriste migranti, i to će biti obuhvaćeno ovom akcijom. U kampu Lipa ima dovoljno mjesta za sve", istakao je Fazlić.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

americkavojskaU Bosni i Hercegovini danas počinje vojna vježba Oružanih snaga BiH i američe vojske, Brzi odgovor 21. Vježba će biti održana na poligonima Manjača i Glamoč te u kasarni Dubrave, a trajat će do 2. juna. Njom će rukovoditi zapovjedništvo američke vojske za Evropu i Afriku (USUCOM).

Vježba je dio velikih vojnih manevara koji se ove godine odvijaju na cijelom Starom kontinentu, koji su nazvani "Branilac Evrope 21", a koji se provode s ciljem uvježbavanja odbrane Evrope, odnosno, odvraćanja od moguće agresije i za očuvanje mira bilo gdje u svijetu.

U ovoj bilateralnoj vježbi u BiH će učestvovati oko 500 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i 700 američkih vojnika.

"Sjajno je vidjeti američke trupe kako stižu na vježbu s Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine. Rad i obuka s našim saveznicima povećavaju našu sposobnost zajedničkog rada kako bismo odgovorili na sigurnosne izazove i pomogli da građani BiH budu sigurni", navedeno je na Twitter nalogu NATO-a u BiH.

Inače, vježbom "Branilac Evrope 21" šalje se jasna poruka potencijalnim agresorima da će SAD stati ne samo iza članica NATO-a, već i iza svih drugih partnera i saveznika, uključujući BiH. Vježba ove godine obuhvata 26 država, uključujući SAD, i oko 28.000 pripadnika multinacionalnih snaga usredotočenih na izgradnju "operativne spremnosti i interoperabilnosti između NATO saveznika i partnera".

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaMinistarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona pokrenulo je istragu nakon informacije da su policijski službenici od imama koji je krenuo na teravih namaz tražili da pristupi alkotestiranju, uz navode imama kako se radilo o neprofesionalnom ponašanju policijskih službenika.

– Odjeljenje za profesionalne standarde Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi navedenog – kazao je za Faktor Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK, te dodaje:

– Odmah po saznanju smo postupili po tom osnovu.

Posjećamo, u subotu navečer u mjestu Alagići kod Kreševa policijska patrola zaustavila je imama A. B. koji teravih namaz klanja u džematu u Crnićima te su tražili da pristane na alkotestiranje.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

mostarNakon sinoćnjeg divljanja pripadnika navijača Zrinjskog u Mostaru je uhapšeno 10 osumnjičenih, dok je jedna osoba teško povrijeđena i nalazi se u SKB Mostar.

Danas brojne reakcije stranaka.

SDA: Naći učesnike i inspiratore

GO SDA Grada Mostara, najoštrije osuđuje sinoćnje nerede u Mostaru, koji su izazvani od strane navijačke grupe „ULTRASI“.

Istražne organe i policiju pozivamo na trenutnu akciju sa ciljem pronalaženja učesnika nereda, ali i njihovih inspiratora.

Podsjećamo kako ovo nije prvi put da ista navijačka grupa bezobzirno upada u pažljivo birane dijelove Mostara sa ciljem izazivanja nereda, uništavanja imovine, ali i planskog i opasnog narušavanja ukupnih odnosa u gradu.

Mostar i njegovi građani ne smiju biti taoci ovakvog huliganskog ponašanja i svako tolerisanje nasilja ili neadekvatan odgovor nadležnih organa može samo voditi u dalje komplikovanje situacije sa mogućim nesagledivim posljedicama.

Zato pozivamo policiju u Mostaru i HNK da provede energičnu i sveobuhvatnu istragu, te pronađe i uhapsi počinioce. Građani Mostara ne smiju sa strepnjom očekivati hoće li nekome pasti na pamet da im pod okriljem noći i mraka upadne u ulicu izaziva nerede, uništava imovinu ili sije strah!

SDA Mostara će učiniti sve sa svoje strane da se ovakvi incidenti spriječe, te da se svi dosadašnji činovnici i njihovi inspiratori na pravi način procesuiraju.

Ovdje nema niti može biti „ove“ ili „one“ strane Mostara, jer je ovakvim potpuno neprimjerenim ponašanjem ugrožena sigurnost svih građana Mostara bez obzira u kojem dijelu grada žive.

Građane Mostara pozivamo na mir i suzdržano ponašanje, jer je osnovni cilj ovakvih provokacija u pokušajima da se Mostar dodatno destabilizira i grad uvede u stanje opšte nesigurnosti i osjećaja straha.

SDP: Postalo je isprazno pozivati nesposobni MUP HNK, tražimo od FUP-a da stane u zaštitu građana Mostara

Noćašnji huliganski napad u Mostaru ne predstavlja ništa drugo nego demonstraciju sile do danas nekažnjenih pojedinaca i grupa koji već godinama terorišu građane Mostara.

Neometano kretanje grupe huligana tokom policijskog sata i teororisanje građana u gradu koji je pokriven kamerama, samo po sebi nameće i pitanje nalogodavaca ili nerada nadležnih organa.

Pošto smo ranije nakon ovakvih ispada tražili vanredne i tematske sjednice na temu sigurnosti u HNK, a vlast nas odbijala obrazloženjem da su migranti jedina opasnost po sigurnost u Kantonu, ovaj put to nećemo tražiti, jer bi vlast HDZ-SDA bilo kakvom sjednicom samo zataškala ovaj evidentan problem koji ne mogu ili ne žele riješiti. Uz najoštrije osude napada na građane Mostara, a s obzirom da je postalo besmisleno pozivati vlast HNK da riješi problem huligana, KO SDP BIH HNK će preko svojih zastupnika, a kroz Parlament FBiH ponovno tražiti izmjene Krivičnog zakona koji će podrazumjevati pooštravanje mjera protiv izgrednika koji sebe nazivaju navijačima.

U međuvremenu, ne čekajući traljave reakcije i nemušta saopštenja nesposobne vlasti, pozivamo Federalnu upravu policije da se neodložno uključi u rješavanje ovog problema jer životi građana Mostara i sigurnost njihove imovine nemaju cijenu.

Tarik Tanović: Umjesto policijskog, Mostarom noću vlada navijački sat

Povodom sinoćnjih nereda na ulicama Mostara oglasio se Tarik Tanović, predsjednik Gradskog odbora Mostar:

S obzirom na to da posljednji navijački neredi nisu i jedini u toku pandemije i policijskog sata krajnje je vrijeme da MUP HNK kaže građanima šta to ne radi kako treba, tj. kako je moguće da se više desetina navijača neometano kreću gradom duboko u policijskom satu kako bi došli do mjesta gdje su naumili napraviti nered i naprave ga? Da stvar bude gora, sve se desi nakon fudbalske utakmice kada bi predostrožnost, zbog opravdane pretpostavke da bi se nasilje moglo desiti, trebala biti veća.

To, naravno, izaziva sumnju kod građana da su ili navijači moćniji od policije ili da policija svjesno dopušta nerede koji imaju i političku dimenziju: Da se dižu tenzije i da se skreće pažnja s krucijalnih problema, prije svega posljedica pandemije, s kojima se Mostar suočava.

MUP tu sumnju može vrlo lako otkloniti – pohapsiti izgrednike, finansijski sankcionisati udruge navijača čiji su članovi napravili nerede, ali i klubove kako bi ih natjerali da takve navijače udalje od sebe. Umjesto toga, mi imamo slučaj da se navijačke skupine finansiraju.

Također, pozivamo sve političke stranke, rukovodstvo Gradskog vijeća i gradonačelnika da najstrožije osude sinoćnje incidente, te da gradonačelnik, zajedno sa MUP-om pripremi adekvatan plan mjera u cilju zaštite stanovništva. Zašto, naprimjer, kao u Sarajevu ne obavezati policajce da na uniformama imaju upaljene kamere da vidimo šta su to konkretno radili protekle noći dok su se navijači šetali gradom? Zašto ne pojačamo videonadzor u gradu da nemamo nikakav problem s identificiranjem i skupina i pojedinaca koji prave nerede? Tražimo također izvinjenje MUP-a i gradske uprave građanima Mostara, a posebno stanovnicima Donje Mahale u kojoj su se neredi i desili. Same građane molimo za smirenost, ali i da vrše pritisak na nadležne kako bi radili svoj posao. Podsjećamo: Oni su na posljednjim izborima u vaše ime izabrani, imate pravo tražiti od njih da rade posao koji je u cilju vaše sigurnosti. Očito je kako se primičemo završetku Premijer lige da će sukobi navijača biti sve češći, ne dozvolimo da strah zavlada Mostarom. Pogotovo od navijačkog sata, što je u Mostaru naziv za ono što bi trebalo biti policijski sat.

NB: Recidiv ideologije koja ja poražena u ratu i na Međunarodnom sudu u Haagu

Nezavisni blok najoštrije osuđuje vandalizam i teroriziranje građana Mostara od strane huliganske skupine koja sebe naziva Ultrasi – Zrinjski. Pozivamo vlasti i MUP HNK da pohapse i procesuiraju sve izgrednike, kao i gradske vlasti Mostara da sazovu vanrednu sjednicu posvećenu sigurnosti u ovom gradu. Ovo teroriziranje građana Mostara se ponavlja i mora biti institucionalno zaustavljeno.

Jasno je da ne radi ni o kakvim navijačima nego o recidivu ideologije koja je poražena u ratu i na Međunarodnom sudu u Haagu. Suočavanje sa prošlošću i činjenicama mora biti institucionalizirana kroz obrazovni sistem, a politički sponzori ovih vandala moraju biti zakonski spriječeni da propagiranju propale zločinačke ideologije i politike.

SBB: Nedopustivo ugrožavanje ljudskih života i uništavanje imovine

Gradski odbor SBB-a Mostar najoštrije osuđuje huliganske napade, nerede i divljanja kojima smo svjedočili sinoć u našem gradu. Osim brutalnog ugrožavanja ljudskih života, huligani su tokom nereda oštetili i privatnu imovinu građana Mostara, što je nedopustivo.

Stoga se kao zajednica, svi moramo ograditi od agresivnog ponašanja pojedinaca i zajedničkim snagama odbraniti od njih i njihovih krajnjih ciljeva.

U tom smislu, pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova HNK i sve druge nadležne institucije da promptno reagiraju i na najadekvatniji način sankcioniraju sve vinovnike nemilih događana koji su se sinoć desili u mostarskoj Donjoj Mahali.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

minielektranaProgram malih grantova koje će finansirati Ministarstvo vanjskih poslova Češke podržat će nastojanja lokalnog stanovništva u Bosni i Hercegovini koje se protivi izgradnji malih hidroelektrana na vodotokovima u njihovom području, saopćila je Koalicija za zaštitu rijeka BiH.

Uzimanje uzoraka iz zagađene rijeke Neretve, pokretanje informativne kampanje o negativnim uticajima malih hidroelektrana (MHE) planiranih za gradnju na rijeci Neretvici, istraživanje eko-sistema rijeke Doljanke ili izrada originalne bojanke s ljepotom predjela oko rijeke Bjelave, neke su od aktivnosti lokalnih inicijativa koje će biti obuhvaćene ovim programom malih grantova.

"Zahvaljujući programu malih grantova možemo pomoći lokalnom stanovništu da spriječi krađu, zagađenje i trovanje njihove vode za piće ili izlaganje suši i poljoprivrednim gubicima. Također, ljudi će naučiti kako da poduzmu praktične korake za odbranu od izgradnje malih hidroelektrana", rekla je Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

Program malih grantova vode Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i Centar za životnu sredinu (BiH), a finansijski je podržan od Ministartstva vanjskih poslova Republike Češke kroz program za promociju tranzicije.

"Naš cilj je da zaštitimo vodene tokove Bosne i Hercegovine od zagađenja i štetnih hidroenergetskih pojekata; stoga trebamo da podržimo ljude koji će to raditi na regionalnom nivou boreći se protiv izgradnje mini hidroelektrana, radeći monitoring kvaliteta vode ili edukujući javnost", kazala je Zuzana Vachunova, koordinatorica češke nevladine organizacije Arnika, uime zajedničkog projekta između Češke i BiH.

Lokalna inicijativa "Jer nas se tiče" se već godinama bori protiv nelegalne deponije Uborak u Mostaru koja zagađuje rijeku Neretvu i ugrožava zdravlje građana. Zahvaljujući grantu, moći će da se uzmu uzorci vode, utvrdi zagađenje rijeke Neretve i predstave podaci javnosti i odgovornim vlastima.

Početkom prošle godine, mještani koji žive blizu rijeke Neretvice saznali su da se planira izgradnja 15 malih hidroelektrana koje bi imale negativni uticaj na kvalitet vode i zemljišta, kao i na riječni eko-sistem. Od tada se mještani suprotstavljaju ovom problemu pravnim koracima, fizičkim blokadama i medijskom kampanjom. Zahvaljujući programu malih grantova, informativna kampanja s javnom tribinom fokusiranom na lokalne građane i donosioce odluka koju vodi udruženje "Pusti me da tečem" bit će dalje podržana.

Udruženje "Za Doljanku" iz Jablanice će fokusirati njihov projekt na procjenu eko-sistema rijeke Doljanke, koji je uzurpiran izgradnjom mini hidroelektrane Zlate, projektom čiji je investitor poznati bh. košarkaš Mirza Teletović.

Već dugo se mještani bezuspješno protive ovom projektu o kojem nisu bili blagovremeno obaviješteni. Kroz ovaj grant, udruženje će angažovati biološku istraživačku studiju i procijeniti uticaj MHE na floru i faunu.

Još jedno udruženje koje se bori protiv izgradnje MHE, "Bjelava" iz Foče, iskoritit će novac za projekt koji je fokusiran na učenike i njihove roditelje. Udruženje će kreirati bojanke koje će prikazivati lokalne ljepote i organizovat će takmičenje za najbolji esej, kao i posjetu staroj vodenici na rijeci Bjelavi.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Prednost koju Bosna i Hercegovina ima, a to je relativno nizak vanjski dug, vrlo brzo bi se mogla istopiti zbog nekontroliranog zaduživanja.

Izlaz na Londonsku berzu Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, objelodanio je koliko se entitetska vlade Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) populističkog političara Milorada Dodika nekontrolirano zadužuju, kako bi vještački održala socijalni mir i ostala na vlasti, upozoravaju i opozicija i neki analitičari.

Vlada Republike Srpske najavila je da će taj bosanskohercegovački entitet zadužiti za dodatnih 700 miliona KM na Londonskoj berzi. Iz opozicionih stranaka, poput PDP-a i SDS-a, to vide kao vrlo opasan potez, koji bi mogao dovesti do ekonomskog kolapsa entiteta. Ukupan godišnji budžet RS-a iznosi 3,8 milijardi KM, i on je već opterećen ranijim zaduženjima.

Ali, nova zaduženja Republike Srpske prolaze u sjeni teme o mirnom raspadu Bosne i Hercegovine, koju je nametnuo upravo Milorad Dodik. To ovih dana potrese ne samo Bosnu i Hercegovini, već i Evropsku uniju. Krajnji jugoistok EU-a samo tri decenije ranije je bio opustošen ratom.
‘Dodikove greške platit će građani’

Vojin Mijatović, potpredsjednik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP BiH), rekao je da je zabrinjavajuća šutanja državnih vlasti BiH na zaduženje RS-a. Mijatović upozorava da ukoliko entitet ne mogne plaćati svoje obaveze, finasijeri će novac naplatiti od države BiH. To bi dodatno moglo ugroziti jednu od najslabijih ekonomija u Evropi.

„Naravno ovo uopšte ne interesuje nikog iz Sarajeva kao da se radi o drugoj državi“, rekao je ogorčen.

Na opasnost od zaduživanja RS-a na Londonskoj berzi Mijatović je pisao i Senadu Softiću, guverneru Centralne banke Bosne i Hercegovine. Traži da centralna vlada u Sarajevu objavijesti investitore Londonske berze da novac koji bi dali Republici Srpskoj nema pokriće. Kao rješenje izbjegavanju sličnih situacija u budućnosti Mijatović predlaže da država u potpunosti preuzme fiskalni sistem u svoje ruke.

Uprkos kritikama, i svjesnosti da to može donijeti samo kratkoročnu stabilnost, čini se da entitetska vlada RS-a nema mnogo izbora, i da budžetske korisnike, uključujući i penzione, mora finasirati najvljenim zaduženjem.
BiH može iskoristiti nisu zaduženost

Stanje javne zaduženosti BiH 31. decembra 2020. godine iznosilo je 12 milijardi i 154,56 miliona konvertabilnih maraka (6,19 milijardi eura), od čega se na vanjski dug odnosi osam milijardi i 662,66 miliona KM (4,41 milijarde eura), ili 71,27 posto, a na unutrašnji dug tri milijarde i 491,90 miliona KM (1,78 milijardi eura), ili 28,73 posto, prema informaciji Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
Reklama

U odnosu na 31. decembar 2019. godine javni dug se povećao za 943,32 miliona KM (480,47 miliona eura), ili 8,41 posto, od čega se vanjski dug povećao za 519,89 miliona KM (264,80 miliona eura), ili 6,38 posto, a unutrašnji dug za 423,43 miliona KM (215,67 miliona eura), ili 13,80 posto.

Uprkos porastu zaduženosti, i vrlo niskoj ekonomiji, Bosna i Hercegovina je i dalje manje zadužena nego susjedne zemlje. To stručnjaci vide kao potencijal koji bi zemlju konačno mogao pokrenuti, 25 godina nakon okončanja rata i teške etničke podijeljenosti.
MMF traži reforme, političari odbijaju

Ipak, tamo se protive nacionalni političari. Od prošle godine traju bezuspješni pregovori između centralne vlade u Sarajevu i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o zajmu vrijednom 1,5 milijardi KM (oko 750 miliona eura). MMF od bosanskohercegovačkih vlasti prije dodjele novca traži reforme, koje bi ojačale zemlju, uključujući i uspostavu registara računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, što populistička stranka SNSD odbija, ne želeći jačanje institucija države Bosne i Hercegovine nauštrb entiteta. Za punjenje budžetskog deficita u RS-u SNSD zbog toga radije poseže za kreditima komercijalnih finasijera, koji su u pravilu skuplji od MMF-ovih.

Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor sa Sarajevske škole za nauku i tehnologiju Vjekoslav Domljan nisku zaduženost BiH vidi kao prednost u odnosu na niz zemalja [mada ima i boljih od nje, poput Bugarske, Moldove, Kosova]. On je rekao da fiskalni prostor za daljnje zaduživanje BiH pos

toji nesumnjivo. Ali, govoreći o zaduživanju zemlje u kontekstu prilike za jačanje ekonomije i podizanja životnog standarda građana, kaže da je ključno pitanje za što bi se BiH zaduživala.

„Ako bi se zadužila za produktivna i profitabilna ulaganja, čiji bi prinos bio, jednostavno kazano, viši od kamatne stope po kojoj se zadužuje, to bi bilo prihvatljivo. Ključna pitanja su i kod koga, za što i koliko?“, rekao je Domljan Al Jazeeri, izražavajući bojazan da zaduživanje u BiH ipak ne ide u dobrom smjeru.

„BiH je dočekala pandemiju nespremno, kao što je nespremno dočekala i globalnu recesiju iz 2007-2009, ima vrlo malu rezistentnost (a danas je to temeljna riječ u politikama zemalja) i ne radi dovoljno da ju poveća“, upozorio je. Stoga, rekao je Domljan, treba dobro otvoriti oči da novi krediti ne bi otišli na “krpljenje budžetskih rupa”.

„A više je nego očito da ih treba krpati“, dodao je. Prošlo je više od godinu dana od izbijanja pandemije, a na razini BiH nije praktični ništa urađeno na suzbijanju njenih negativnih efekata. „Ako sijete tako da niste npr. takli PDV (dok je preko 30 zemalja smanjilo stopu a preko 100 olakšalo PDV teret na neki način) jedino što možete požnjeti je novi kredit“.

Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže da bi bosanskohercegovačka vlada prije zaduženja kod međunarodnih finansijera morala iskoristiti druge mehanizme koje ima na raspolaganju da popravi ekonomiju zemlje. Rekao je da BiH prije svega treba smanjiti nepotrebne troškove, i povećati prihode. Ali nije samo to što profesor Šunje predlaže. On ogromna potencijal vidi u restrukturiranju javne uprave kao i javnih preduzeća. „Državna preduzeća su vrlo neefikasna, jer su pod kontrolom političkih partija. Vode ih nedovoljno sposobni menadžeri. Kada biste napravili reformu, i kada bi ta preduzeća vodili ljudi koji znaju raditi posao, prihodi tih preduzeća bi bili veći, i samim tim BDP bi bio veći, pa bi imali i manju potrebnu za zaduživanjem“. Vladajuće stranke SDA, HDZ i SNSD odbijaju prihvatiti takav prijedlog. Ankete govore da hiljade uposlenih koji se finasiraju iz javnog budžetu i državnih kompanija u najvećoj mjeri glasaju za te stranke.

Armin Aljović (Al Jazeera)

 

utorak, 20 April 2021 00:00

Dodik je Vučićev non-paper

Ocijeni...
(0 glasova)

dodik6Milorad Dodik je postao dio obaveznog kolorita, odnosno, nešto poput Vučićeve ikebane.

Velika galama se podigla u regionu zbog navodnog postojanja non-paper priče o novom teritorijalnom ustrojstvu na Balkanu, ali ono što je možda komičnije jeste to da po nekom nepisanom pravilu, nečemu što je slično no-paper pojavi, Milorad Dodik prisustvuje dešavanjima u Beogradu u pratnji predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Bukvalno je nezamislivo pojavljivanje Vučića bez Dodika. Tako je postao deo obaveznog kolorita, odnosno, nešto poput Vučićeve ikebane.

Dodika je, tako, lakše videti u glavnom gradu Srbije nego u Sarajevu gde trenutno stoluje kao predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine. Na stranu to da je Dodik verovatno jedini, uslovno rečeno, predsednik neke države, a da tu državu ne voli i ne želi da živi u njoj. I to dokazuje i pokazuje svojim svakodnevnim ponašanjem, naročito kada stoji tik uz predsednika Srbije. Po ko zna koji put je ponovio da ne vidi Republiku Srpsku u sastavu BiH i da želi da se entiteti u miru raziđu. Prilikom nedavnog prikaza vojno-policijske vežbe države Srbije na Pasuljanskim livadama, Dodik je naglasio da će do te podele neminovno i doći.

Sa Vučićem je obišao Torlak gde je počelo punjenje ruske vakcine protiv COVID-19 – Sputnjik V, a dva dana kasnije u istom društvu gledao je “Odgovor 2021.” vojnom poligonu. I tako danima. Kao da je Dodik non-paper deo političkog i državnog vrha Srbije. Na ovim događajima nije bilo nijednog funkcionera iz nekog drugog dela Srbije ili regiona gde žive građani srpske nacionalnosti, na primer Vojvodine ili političara sa svete srpske zemlje – Kosova i Metohije. A, o političkim predstavnicima Srba iz Crne Gore, Hrvatske ili Severne Makedonije da i ne govorimo. Samo Dodik.

Što Dodik priča, Vučić ne smije da kaže

Biće da se i on sam tu malo ugurava, ali nije neverovatno da je to Vučićev način da ide na živce međunarodnim faktorima. Naročito kada se radi o vojnim vežbama gde Srbija voli da pokaže svetu svoje mišiće. Nije tajna da prilikom tih susreta koji su sve češći, Dodik pokušava da odobrovolji Vučića da podrži njegovu politiku, ali mu za sada, barem zvanično, to ne polazi za rukom.

Kada god se Dodik lati mikrofona u Srbiji i kaže to što ima da kaže, ili kako to Vučić vidi – iskoristi priliku, uvek se po pravilu predsednik Srbije odmah javi da kaže kako ta ista Srbija poštuje Dejtonski sporazum, granice BiH, i oba entiteta. Konačno je u Torlaku rekao da poštuje i suverenitet, ali i institucionalni suverenitet entiteta. Njegova, ipak, mora da bude poslednja.

Vučić u prisustvu Dodika ponavlja tu mantru i tvrdi da se Srbija ne meša u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine i da jedino što radi – gleda da pomogne ako može. Biće da ovu “empatiju” mnogi od zainteresovanih strana u BiH ne tumače da način na koji se Vučić nada. Ali, pročitali su ga, po svoj prilici. Vučićevim dobrim namerama i lepim rečima ne treba verovati.

Teško da bi Vučić dozvolio da Dodik priča po Beogradu i u njegovom prisustvu sve to što kaže na račun Bosne, a da se ne slaže sa time. Idi ti Mile reci nešto u svom fazonu, a ja ću kao malo da to zakrpim i svi smo mirni, a poruku smo poslali, tako to deluje. Jednostavno, Vučić ne dozvoljava ni reč koja može da mu šteti. Naivno je verovati da sve to nije dogovor i uigrana akcija. To što Dodik priča, Vučić ne sme da kaže, iako sigurno to isto misli. To se može zaključiti na osnovu njegovih drugih izjava. Treba ga nekada pitati da li bi voleo da Republika Srpska postane deo Srbije, ili možda velike Srbije, ali na poligrafu.

Jesu li Vučić i Dodik šovinisti?

Dodik je u ovom slučaju samo korisna budala Aleksandra Vučića, a da toga verovatno nije ni svestan. Koristi ga i zloupotrebljava, i šeta ga po Srbiji kao nekog bitnog. Na Pasuljanskim livadama mu je i funkciju promašio, nazvao ga je predsednikom, a on je samo predsedavajući. Neko drugi je predsednik RS, čini se da je to Željka Cvijanović. Vučić se tako i odnosi prema njemu, ugošćuje ga i čašćava, kao predsednika RS, a ne člana ili predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine.

Obojica nisu ni čuli ni videli taj famozni non-paper, ali zato zdušno napadaju sve koji su ga, navodno, videli ili ga kritikuju. Naročito to Vučić ponavlja, iz dana u dan. Drži predavanja svima koji se ne slažu sa idejom da RS postane deo Srbije. Čak je on, a i Dodik ga prati u tome, koristi izraz za one kojima se non-paper ne sviđa – autošovinisti. Ako su oni oni koji ne misle kao njih dvojica autošovinisti, da li su onda Vučić i Dodik šovinisti?

A, ovi koji prave non-paper agende, zajedno sa onima koji ih čitaju, ili ih uopšte nisu videli, mogli bi malo narode da ostave na miru. Građani, teško da su ikada bili problematični. Obično su to političari i politike. Ako ćemo realno, poznavajući narode, teško da bi neko zbog ideja pristao da živi u nekoj drugoj zemlji gde bi, na primer, ujedinjenjem gorivo u startu bilo skuplje za 50 dinara, ili za našto manje od jedne marke. Toliko ne vredi nijedna ideja, da se ne lažemo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Nenad Kulačin (Al Jazeera)

utorak, 20 April 2021 00:00

U Živinicama obrt otvarate za dva sata

Ocijeni...
(0 glasova)

ziviniceU toku su pregovori sa više potencijalnih investitora iz Njemačke, koji žele otvoriti proizvodne pogone u ovoj industrijskoj zoni Ciljuge 2.
Pored statistike, pozitivne promjene u Živinicama se vide i golim okom; ako niste duže vrijeme prolazili kroz Živinice iznenadit će vas veliki broj novih objekata, piše autor.

U Živinicama obrt možete otvoriti za dva sata, a dobiti građevinsku i urbanističku saglasnost za tri dana. Inače, Bosna i Hercegovina godinama upravo po ovim parametrima zauzima izuzetno loše mjesto ne samo u regiji nego i cijelom svijetu, što znatno otežava razvoj ekonomije.

U industrijskoj zoni Ciljuge 2 posluje oko 15 domaćih i stranih kompanija koje zapošljavaju preko 1.600 radnika. Najznačajnije među njima su dvije austrijske i dvije njemačke kompanije koje se bave proizvodnjom elektroopreme i dijelova za automobilsku industriju. U toku su pregovori sa više potencijalnih investitora iz Njemačke, koji žele otvoriti svoje proizvodne pogone u ovoj industrijskoj zoni.

Uskoro bi trebala biti izgrađena fabrika poliuretanskih panela koja će upošljavati 60-ak radnika. Vrijednost investicije je oko 15 miliona maraka, a tokom ove godine bit će okončana izgradnja fabrike da bi proizvodnja krenula na početku 2022. godine.

Kako je sve to uspjelo?

Živinice su bosanskohercegovački grad u Tuzlanskom kantonu gdje se ukrštaju magistralni putevi koji spajaju Tuzlu sa Sarajevom i Zenicom. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika Živinica je 61 000, međutim taj broj se zadnjih godina znatno povećao i procjenjuje se na oko 75 000.

Živinice godinama bilježe izuzetno dobre rezultate u reformi lokalne uprave, izgradnji industrijskih zona i infrastrukture što je dovelo do znatnog povećanja budžeta i čak njegovog suficita. Do suficita od 1.2 miliona konvertibilnih maraka u 2019. godini Živinice su stigle nakon što je tri godine ranije zabilježen deficit od 2,6 miliona KM. Iako su predratni privredni sistemi propali, kao što je drvna industrija Konjuh, zahvaljujući sinergiji javne urprave, privatnog sektora i stranih investitora čak i u okolnostima pandemije Živinice ostvaruju pozitivne ekonomske rezultate.

Reformom Gradske administracije i uspostavljanjem boljeg poslovnog ambijenta Grad Živinice je u protekle četiri godine povećao budžet sa 14 na 26 miliona KM. Kad su u pitanju investicije samo u posljednje dvije godine privukli su u tri poslovne zone 70 miliona KM, a posao je dobilo više od 1 600 radnika.

Pored statistike, pozitivne promjene u Živinicama se vide i golim okom. Ako niste duže vrijeme prolazili kroz Živinice iznenadit će vas veliki broj novih objekata.

Prepoznavanje potreba građana i privrede

Prvi korak u promjeni poslovnog ambijenta koji je uradila gradska administracija Živinica prije tri godine je bio reforma javne uprave. Gradonačelnik Samir Kamenjaković priznaje da to nije bilo jednostavno, ali efekti su vidljivi, prije svega, u povećanju prihoda gradskog budžeta. On ističe da je glavni cilj bio efikasnost, odnosno da se administracija prilagodi potrebama stanovništva i privrede.

„S obzirom da su Živinice vrlo dinamična lokalna zajednica mi smo se kroz reformu javne uprave prilagodili potrebama građana i privrede. Želimo biti servis građanima i da pružimo ruku investitorima. Smatram da svaka lokalna zajednica mora uraditi reformu uprave jer novo vrijeme donosi drugačije izazove koji zahtjevaju promjenu pristupa. Želim naglasiti da je Agencija za državnu službu Federacije BiH prije tri godine proglasila Živinice najboljom praksom po pitanju reforme javne uprave“, kaže gradonačelnik Kamenjaković.

Reforma je donijela suštinsku promjenu u načinu i brzini rada gradske administracije. Već tri godine privrednici i potencijalni investitori imaju sve potrebne informacije o ulaganju na jednom mjestu, u gradskom Centru za biznis.
Gradonačelnik Samir Kamenjaković (Ustupljeno Al Jazeeri)

Na primjeru Grada Živinice jasno se vidi da promjene u radu administracije privlače veliki interes privrednika koji nije umanjen ni u okolnostima pandemije.

Radna snaga je najveći resurs

Prioritet gradske administracije nije bio kvantitet, odnosno puko povećanje broja radnih mjesta nego privlačenje investitora sa tehnološki naprednijom proizvodnjom kako bi radnici imali bolju zaradu i mogućnost napredovanja, a time i manje razloga za iseljavanje u evropske zemlje.

„Radna snaga je naš najveći resurs. Ukoliko budemo imali investitore koji će raditi sofisticiranije proizvode, imat ćemo i veće prihode i veće plate radnika. Dakle, naš cilj je uspostavljanje srednjeg staleža, a on se može generisati samo ukoliko imamo tehnološki napredniju proizvodnju“, pojašnjava gradonačelnik Kamenjaković.

Investicije zahtijevaju kvalitetnu infrastrukturu, a posebno saobraćajnu vezu. Živinice godinama iščekuju gradnju autoputa koji će spojiti Tuzlu sa Sarajevom preko Žepča. U međuvremenu radi se na povećanju kvalitete magistralne veze sa Sarajevom preko Karaule, a u toku su pripreme i za izgradnju zaobilaznice koja će približiti Živinice i Tuzlu.

„Grad Živinice je prije dvije godine pokrenuo inicijativu za izgradnju zaobilaznice koja bi ujedno bila nova trasa magistralnog puta M-18 koji spaja Tuzlu i Sarajevo. Grad Živinice u saradnji sa Gradom Tuzla i Brčko distriktom intezivno rade na pripremi izgradnje autoputa koji bi spojio Brčko, Tuzlu, Živinice, te preko Žepča i Zenice sa Sarajevom. Za našu privredu vrlo je bitan autoput do Brčkog, odnosno granicom sa EU što povećava vrijednost naših industrijskih zona i proizvodnje“, dodaje gradonačelnik Kamenjaković.

Pored navedenog, povezivanje željeznicom Vareša i Banovića je generacijski projekat koji je u fazi idejnog projektovanja. Željeznicom bi Živinice dobile direktnu vezu sa Jadranom, odnosno lukom Ploče, te Tuzlom, odnosno Hrvatskom i Srbijom.

Pozitivan ambijent za življenje

U vrijeme pandemije nakon zdravstvenog sektora najviše negativnih vijesti dolazi iz privrede. Međutim, zbog uspostavljenog pozitivnog ekonomskog ambijenta Živinice bilježe nesvakidašnji slučaj spašavanja jedne proizvodnje. Naime, bosanskohercegovačka ali i šira javnost nedavno je svjedočila uspjehu mladog poduzetnika koji je spasio jednu fabriku od gašenja, sačuvao postojeća i otvorio nova radna mjesta. Na ovaj potez odlučio se jer želi ostati u svojoj zemlji.

Uz pomoć roditelja, 29-godišnji Senad Mulabdić otkupio je fabriku keksa pred gašenjem i u jeku pandemije počeo sa radom.

Ranije su Živinice postale poznate po proizvodnji prvog domaćeg vatrogasnog vozila za što je zaslužan Suad Bešlić, povratnik i investitor iz Njemačke koji pored sklapanja vatrogasnih vozila proizvodi velike kontejnere za odvoz smeća ili sekundarnih sirovina.

Grad Živinice ima izražen problem sa ekologijom, odnosno zagađenjem zraka tokom zime. Rješenje ovog izazova se nazire jer se radi toplifikacija, odnosno izgradnja sekundarne mreže. Izgradnja Regionalne deponije kao najveće investicije u poslijeratnoj historiji Grada Živinice u vrijednosti od 15 miliona KM počela je u septembru prošle godine.

Na teritoriji Grada Živinice nalazi se Međunarodni aerodrom Tuzla koji je već godinama jedan od motora razvoja Tuzlanskog kantona.

Senadin Voloder (Al Jazeera)

Stranica 3 od 61

S5 Box