Vijesti iz BiH
BiH

BiH (566)

Ocijeni...
(0 glasova)

kamionNakon Hrvatske i Slovenija je zatvorila svoje granice sa Italijom zbog čega su kamioni iz Bosne i Hercegovine, koji prevoze robu u Italiju i iz te države blokirani na granici i nije im dopušteno saobraćati kroz ove dvije države.

Potvrdio je ovo uza BUKU portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević.

Prema njegovim riječima sada već imamo ozbiljan problem, štete se uvećavaju iz minuta u minut.
To je bio razlog što su juče uputili inicijativu Vladi RS i predsjedavajućem Savjetu ministara BiH da u što kraćem roku stupe u kontakt sa nadležnim institucijama u Hrvatskoji i Sloveniji, kako bi se po uzoru na druge zemlje omogući nesmetan protok robe.

"Imamo ozbiljan problem zbog toga jer su Hrvatska, a sada i Slovenija, zabranila ulaz licima koja su proteklih dana boravili u Italiji i sada moraju provesti 14 dana na čekanju u karantinu. Sada je jako važno da se omogući nesmetan protok robe, kao i kroz Italiju gdje je samo sugerisano vozačima da se ne zaustavljaju osim u slučaju nužde i da tada ne prilaze drugim ljudima. Apsolutno podržavamo da se realizuju sve mjere zaštite i zdravstvene kontrole na ulasku u ove države, ali se mora naći model kako da se obezbijedi da roba pređe preko grance i teritorija sada već dvije države. Štete u domaćoj privredi se već sada povećavaju iz minuta u minut i ukoliko se u najkraćem roku ne bude došlo do prometovanja robe veliki dio preduzeća biće prinuđen da zatvori proizvodnju, a toće značiti samo jedno- dodatni kolaps”, istakao je Blagojević za BUKU podsjećajući da je ukupan obim razmjene Republike Srpske sa Italijom prošle godine bio je nešto malo manji od milijardu i 300 miliona maraka, od toga je izvoz bio oko 568 miliona, a uvoz oko 713 miliona maraka. Ove brojke su Italiju stavile na drugo mjesto po važnosti kada je u pitanju obim spoljnotrgovinske razmjene Republike Srpske.

U juče upućenoj inicijativi, između ostalog, privrednici iz RS, traže da bude omogućena odgoda plaćanja obaveza prema državi, ali i kredita prema poslovnim bankama, kao i druge mjere koje bi pomogle preduzećima da prevaziđu novonastalu štetu.

“U vezi sa svim navedenim potrebno je da se formiraju krizni štabovi na nivou RS i BiH koji će pratiti stanje i donositi adekvatne mjere u najkraćem mogućem roku kada je u pitanju privreda , ali da i informišu javnost o koracima koje poduzimaju”, zaključio je Blagojević.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

virusNeće nas spasiti višak konzervi, brašna i toaleta u ostavi. Spasiće nas solidarnost i odgovornost, prema sebi, pa tako i prema drugima. Smanjite socijalne kontakte na minimum, virus je među nama.

Organizujte svoj život i dane u skladu sa tom činjenicom.

Nema dodirivanja, rukovanja, grljenja i ljubljenja.

Dani su sve topliji, ne koristite javni prevoz, hodajte ili vozite bicikl.

Ako je gužva u prodavnici ili apoteci, okrenite se i dođite kasnije. Veća je to korist od lijeka koji bi kupili.

Naučnik Igor Rudan je to vrlo jednostavno sažeo - Zatvoriti sve osim prodavnica hrane i osnovnih javnih službi, mlade poslati u nabavku, ostali ne izlaziti iz kuće dva mjeseca!

Zvuči strašno, ali može biti još strašnije. Italija prijetnju nije shvatila ozbiljno, posljedice su preozbiljne. Sve zemlje svijeta uvode radikalne mjere, zemlje sa kud i kamo boljim kapacitetima zdravstvenih sistema od našeg.

ZNAČI, TI SE MORAŠ POTRUDITI VIŠE OD NEKOG IZ DANSKE, ŠVEDSKE ILI ČEŠKE!

Zdravstveni radnici kao nikad trebaju našu podršku, a tek će je trebati. Ne otežavajte im, nisu vračevi, malo ih je.

Čitaj, piši, hodaj po prirodi, izvuci se iz grada.

Jačaj svoj imunitet. Ne paniči, ne pomaže.

Ma kako se činilo lošim, lošije je, ali će proći i brže ako se borimo na isti način Zajedno, jer to je jedini način da sačuvamo i Pojedinačno.

Drugog načina nema.

Aleksandar Trifunović (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigrantibihac1Prema procjenama, na platou glavne autobuske i željezničke stanice u Tuzli boravilo je gotovo 700 migranata.

Mnogi od migranata su mjesecima bili u improviziranom šatorskom naselju.

Akcija premještanja nekoliko stotina migranata, koji su ilegalno boravili u Tuzli na platou ispred glavne autobuske i željezničke stanice, počela je u srijedu ujutro. Oni su smješteni u autobuse koji su krenuli prema prihvatnom centru Blažuj kod Sarajeva.

Prema procjenama u Tuzli je boravilo gotovo 700 migranata, prenosi Anadolija.

Pripadnici Policijske uprave Tuzlanskog kantona jutros su asistirali službenicima Službe za poslove sa strancima u akciji izmiještanja migranata sa platoa glavne autobuske stanice u Tuzli.

Anadolija

"Služba za poslove sa strancima počela je koordinirane aktivnosti iz svoje zakonom propisane nadležnosti, a u vezi sa izmještanjem migranata iz Tuzle na uslovniju lokaciju", navode u Policijskoj upravi Tuzlanskog kantona, prenosi Anadolija.
Improvizirano šatorsko naselje

Uslovnija lokacija je Migrantski centar u Blažuju, a preduzete aktivnosti su epilog nedavnih sastanaka ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića sa gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem i premijerom Tuzlanskog kantona Denijalom Tulumovićem.

Mnogi od migranata su mjesecima bili u improviziranom šatorskom naselju na platou autobuske i željezničke stanice.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

bolnicaPo nekoj logici, prvi koji bi trebali biti upoznati s potrebnim slijedom aktivnosti jesu zdravstveni radnici - zar ne?

Prijatelj, koji je inače stranac, zamolio me da se raspitam da li se može testirati na korona virus i koje su procedure.

Korona virus je zahvatio više od 100.000 hiljada ljudi na svijetu u posljednjih nekoliko mjeseci. Od toga je, po Worldometeru ozdravilo gotovo 70.000, a umrlo više od 3.800 ljudi, od čega najviše starije populacije, te osobe koje su imale prethodne zdravstvene probleme.

Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala sve zemlje da ulože napore kako bi smanjili širenje ovog virusa.

Iako niti jedna virusna pojava ne treba izazivati preveliku paniku, naročito ako nema ni približnu stopu smrtnosti ili zaraznosti kao ebola koja je od 2013. do 2016. godine rezultirala smrću više od 11.300 ljudi sa smrtonosnom stopom od 40 posto, potrebno je dati pažnju i adekvatnu pripremu kako bi se smanjilo narušavanje normalnog funkcionisanja društva.

Po nekoj logici, prvo osoblje koje bi trebalo biti upoznato sa potrebnim slijedom aktivnosti jesu zdravstveni radnici - zar ne?

Koliko su naše zdravstvene institucije i medicinsko osoblje (ne)spremni je jako upitno i već zabrinjavajuće.

O procedurama testiranja na korona virus

Moj prijatelj, koji je inače stranac, i koji putuje jako puno, došao je prije nekoliko dana u Bosnu i Hercegovinu i zamolio me da se raspitam da li se može testirati na korona virus i koje su procedure.

Prije nekoliko dana je Federalno ministarstvo zdravstva formiralo Krizni štab, a zatim je formiran i Krizni štab Kantona Sarajevo. Misleći da je do sad cjelokupno osoblje upoznato sa procedurom, s obzirom na poduzete mjere, prva instanca koja mi je pala na um je bio naravno Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Nazvala sam i pojasnila situaciju misleći da će osoba na drugoj strani veze dosad već znati i proceduru i odgovor.

- Jedno pitanje... Moj prijatelj, inače stranac, putovao je mnogo ovih dana, pa se pita da li bi se trebao testirati na virus i koja je procedura?

- Sad ću ja Vas povezati sa Urgentnim odjelom.

Misleći da će neko iz Urgentnog odjela biti bolje upoznat, ponovila sam isti upit. Međutim, gospođa na Urgentnom odjelu mi je rekla da bi trebala zvati Epidemiološki odjel i izdiktirala mi broj mobitela i spustila slušalicu prije nego što sam uspjela sačuvati broj.

Moja greška, priznajem. Razumijem da možda već svi pomalo gube strpljivost sa ovim pitanjima, ali bi upravo zbog toga svi do sad trebali biti upoznati sa procedurom? Ne želeći da se vraćam na istu osobu potražila sam zvanični broj Epidemiološkog centra.

Kad te ni ne poslušaju, pa spuste slušalicu

Nazvala sam taj broj koji naravno nije bio dostupan, te odlučim nazvati hitnu. Oni su iz mog ličnog iskustva obično mnogo spremniji na bilo koje slučajeve te sam okrenula jedan broj. Neko se javio na telefon i počeo pričati s drugom osobom pored sebe i prije nego što sam uspjela shvatiti da me zapravo niko ne sluša, spustio mi je slušalicu.

Već pomalo iznervirano nazvala sam drugi broj hitne i napokon dobila osobu koja me je zapravo saslušala:

- Gdje je taj prijatelj?

- U Sarajevu.

- Idite u najbliži dom zdravlja.

Okrenuvši broj doma u Vrazovoj, javio se neki gospodin, koji mi je dao pomalo komične upute:

- Sačekajte. Sad ću ja naći Vama broj ovog epidemiologa (opet??). Vi pojasnite sve epidemiologu pa nek' Vam kaže da li je taj vaš drug "neđe zglajz'o".

Konačno konkretne upute

Moram priznati, malo me je nasmijao i srećom, ovaj put sam uspjela memorisati broj epidemiologa te dobila osobu koja mi dala konkretne upute:

- Ima li taj gospodin temperaturu?

- Nema.

- Neka ide 14 dana kući u karantenu i neka ne izlazi.

- Ali, može li se testirati?

- Ne može se testirati jer se samo slučajevi za hospitalizaciju mogu testirati na korona virus. Gospodin neka ne izlazi 14 dana iz kuće.

Jedino što mi je od ovog savjeta pomoglo jeste činjenica da me je neko prestao upućivati na drugi odjel ili drugog "stručnjaka". Pomalo uznemirena činjenicom da samo za ovako jednostavnu uputu morala toliko tražiti, mnogo misli mi je prošlo kroz glavu. Uprkos tome što su formirani krizni štabovi, da osoblje upućuje sa jednog odjela na drugi, sa jednog stručnjaka na drugog, izgleda da vrlo malo zdravstvenog osoblja uopće poznaje procedure ispitivanja i tretiranja korona virusa.

Koja je tačno uloga kriznih štabova?

Nakon ovog iskustva postavljam sebi, kao građanin, sljedeća pitanja:

- Zašto zdravstvene institucije nisu bolje upoznate sa procedurom ispitivanja korona virusa?

- Koja je tačno uloga kriznih štabova?

- Koliki je kapacitet testiranja korona virusa i da li ćemo biti dovoljno spremni ukoliko se poveća broj oboljelih u BiH?

- Ukoliko ne postoji neka jasna i efikasna uloga kriznih štabova, da li to znači da će članovi kriznih štabova biti plaćeni iz budžeta za tu ulogu? Koliko će to koštati građane BiH?

Uglavnom, dragi građani, izgleda da su upute u slučaju sumnje da ste zaraženi korona virusom vrlo jednostavne: ne možete se testirati na korona virus, osim ako ste slučaj za hospitalizaciju, bez obzira na to kuda ste putovali posljednjih nekoliko dana. Ukoliko je pasoš na vašoj strani i vratili ste se iz korona-rizičnog mjesta, a osjećate se ipak dobro, imate dobar alibi da ne idete na posao cijelih 14 dana.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Aida Hodžić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

kamionProblemi s koronavirusom već su ozbiljno pogodili bh. ekonomiju, a u Udruženju poslodavaca Federacije BiH kažu kako će se dosta fabrika morati privremeno zatvoriti.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za portal Klix.ba kaže kako problem s koronavirusom još nije eskalirao, ali ako potraje bh. ekonomija bi mogla biti u velikom problemu.

"Turizam već sad osjeća problem, kao i sektori transporta, prijevoza roba jer je smanjen promet roba i usluga, a to je bilo i prvo na udaru. Jutros sam imao par razgovora, zbog problema u Italiji u problem dolaze tektilci i obućari jer većina ih radi ta italijanske firme i praktično su zaustavljeni", komentariše Smailbegović.

Udruženje poslodavaca zakazalo je svoje hitno zasjedanje, baš na poziv tekstilaca, zbog potrebe za dogovorom i planiranjem šta učiniti.

"Dosta fabrika će se morati privremeno zatvoriti, kako u Federaciji, tako i u RS-u. Nije bitno drugačija situacija ni kod njih", kaže predsjednik Udruženja poslodavaca.

Pod posebnim uradom je i industija namještaja koja većinu repromaterijala dobavlja iz Kine. Zalihe se smanjuju i sama proizvodnja dolazi pod znak pitanja.

"Dolazi i do pada potražnje za našim proizvodima. Italija je jedan od najvećih partnera, značajno tržište, a tamo se sada smo hrana kupuje", kazao je Smailbegović.

Poslodavci s posebnom zebnjom promatraju stanje u Njemačkoj, najbitnijem tržištu za našu zemlju. Tamo je situacija još pod kontrolom i nema rigoroznih mjera.

"Ukoliko bi i u Njemačkoj došlo do ozbiljnog širenja koronavirusa i restrikcija sličnih onima u Italiji naša ekonomija potpuno bi stala", smatra on.

Problemi s koronavirusom, dodaje, neobični su i ozbiljniji nego oni sa ekonomskom krizom 2008. godine. Ako se situacija sanira u naredne dvije ili tri sedmice posljedice bi se mogle iskontrolisati, a u suprotnom smo na početku ogromnih problema.

Smailbegović kaže kako bi osim poslovnih ljudi i nosioci političkih funkcija trebali se pokrenuti i pomoći, ali znajući kakva je generalno situacija kod nas, on to ne očekuje.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

coronaCijeneći trenutnu epidemiološku situaciju u svijetu i BiH te uzimajuću u obzir činjenicu da se situacija svakodnevno mijenja vezano za širenje koronavirusa (COVID-19), Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva uputio je novu naredbu kriznim štabovima

Između ostalog navedeno je da se nalaže kantonalnim kriznim štabovima da zabrane posjete bolnicama kao i u ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju djecu, mlade i stare osobe na području kantona.

"Preporučuje se da se ne održavaju javni skupovi na području Federacije BiH i kantona. Pod javnim skupom smatra se svako organizovano okupljanje građana koje se održava na za to prikladnom prostoru sukladno propisima o javnom okupljanju. Preporučuje se osobama starije životne dobi da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza. Također, preporučuje se osobama starije životne dobi da preskoče rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod porodičnog liječnika i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena zaštita", navedeno je u naredbi Federalnog kriznog štaba.

Preporučuje se najprije liječnika kontaktirati telefonom, ukoliko je osobi ove dobi potreban recept ili liječnički savjet.

Nalaže se kantonalnim kriznim štabovima da u zdravstvenim ustanovama na području kantona obustave redovite specijalističko-konzultativne preglede, a neophodne specijalističko-konsultativne preglede, obavljati po procjeni specijaliste.

Navedene mjere, odnosno preporuke se izdaju u cilju zaštite zdravlja najranjivije populacije u zajednici, a prema dosadašnjim dostupnim podacima to su osobe starije dobi i osobe s kroničnim oboljenjima, te izbjegavanje događaja koji bi doveli do ubrzanog širenja infekcije, kao što su epidemije u zdravstvenoj ustanovi i veći javni događaji, naročito s međunarodnim učešćem.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva poziva sve građane Federacije BiH na maksimalnu odgovornost prema svom i zdravlju drugih, te da se pridržavaju svih mjera i preporuka koje izdaju nadležne zdravstvene instiitucije i ustanove.

Naveli su i da je najučnikovitiji način da zaštitite sebe i druge jeste da često i temeljito perete ruke sapunom i vodom (najmanje 20 sekundi) ili sredstvima za čišćenje ruku na bazi alkohola, držite distancu od najmanje jedan metar između vas i drugih ljudi, posebno onih koji kašlju i kišu ili imaju povišenu temperaturu, izbjegavati dodirivati oči, nos i usta rukama.

Među preporukama je i to da prilikom kašljanja ili kihanja trebate prekriti usta i nos unutrašnjom stranom lakta ili jednokratnom maramicom - nakon korištenja odmah baciti maramicu u kantu za otpatke i oprati ruke.

Ukoliko imate povišenu temperaturu, kašljete i otežano dišete, a u posljednjih 14 dana ste boravili u Kini, Italiji, Južnoj Koreji ili Iranu ili bili u bliskom kontaktu s bolesnim osobama koje su došle iz ovih područja u posljednjih 14 dana, telefonom se obratite kantonalnom zavodu za javno zdravstvo kako biste dobili dalje instrukcije.

Napominju da na području Federacije BiH nije registriran nijedan potvrđen slučaj bolesti od korona virusa (COVID-19), a nadležne zdravstvene službe prate situaciju i provode mjere pojačanog epidemiološkog nadzora.

S obzirom da se situacija svakodnevno mijenja, tako će se u skladu s razvojem situacije mijenjati i mjere i preporuke.

Pozivaju medije da odgovorno izvještavaju o novom koronavirusu (COVID-19) i da u skladu s mogućnostima objavljuju mjere osobne prevencije.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

biheuNedostatkom ozbiljnog pristupa brendiranju Bosne i Hercegovine i njenih najistaknutijih i komparativnih prednosti država gubi na svojoj prepoznatljivosti, što se negativno odražava na brojne ekonomske i druge parametre.
Takve aktivnosti trebale bi biti inicirane sa samog državnog vrha, kao što je u susjednoj Hrvatskoj bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović značajan dio mandata radila s marketinškim ekspertima upravo na ovim temama.

Jasna Duraković, profesorica s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, još 2011. godine je objavila knjigu o temi brendiranja države, afirmacije i pozicioniranja njenog imidža u međunarodnoj javnosti.

"Rado se i danas pozivam na svjetskog autora Simona Anholta koji kaže da bi sve odgovorne vlade, u ime svog naroda, svojih institucija i firmi, morale otkriti kakva je percepcija njihove zemlje u svijetu i razviti strategiju za upravljanje njom. Ključan dio posla vlade svake države je pokušati izgraditi imidž i postići ugled koji je pošten, istinit, moćan, privlačan, istinski koristan za njihove ekonomske, političke i društvene ciljeve i koji iskreno odražava duh, genijalnost i volju naroda", kaže Duraković.

Ona dodaje da je naš najveći problem ustaljeni princip politike "zavadi pa vladaj" od koje samo šačica živi lordovski, dok se drugi snalaze nekako plivajući u korumpiranom političkom blatu.

"Mi u BiH živimo podijeljeni u etno-nacionalne torove, u potpuno nefunkcionalnom i nakaradnom političko-pravnom sistemu, gdje nam svakodnevno politički lideri ispiraju mozak kreiranjem političke farse i političkih kriza koje se proizvode samo da bi se ta oligarhija moći, tj. šačica moćnika što duže održala na vlasti i što više profitirala. Dakle, iako imamo taj nedostatak političke volje i vizije da ova zemlja krene naprijed, to opet ne znači da mi ne možemo graditi zajedničku strategiju brendiranja na državnom nivou", navodi ona.

Duraković smatra kako bi najviše instance vlasti morale preduzeti sve što je u njihovoj moći da ovu zemlju zaštite od njenog stalnog propadanja i afirmišu sve njene vrijednosti, tj. njene proizvode koje treba zaštititi kako na domaćem tako i na stranom tržištu.

"Smatram da bi Vijeće ministara moralo donijeti i usvojiti na državnom nivou
komunikacijsku strategiju brendiranja države te je napraviti obavezujućom za sve sudionike u procesima odlučivanja i donošenja zakona, i pri tome obavezno inkorporirati tu strategiju u obrazovni sistem. Da se ja pitam, već od srednje škole bi se uveo obavezni predmet kreiranja pozitivnog imidža države kroz njeno brendiranje i pozicioniranje na tržištu", kaže Duraković.

Vijeće ministara, nastavlja Duraković, bi se konačno moralo ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem našeg opstanka te bi moralo napraviti i usvojiti jedan takav sveobuhvatan komunikacijski plan/strategiju i implementirati ga u sistem.

"Rješenje leži u stvaranju zakonskog okvira za brendiranje države, tj. u stvaranju sistemskog pristupa izgradnje pozitivnog imidža zemlje. Zapravo bi nam svima to podjednako trebala biti obaveza. Izostanak sistemskog pristupa izgradnje imidža odvodi ovu zemlju u propast. Dakle, potrebno je ukazati na nužnost institucionalnih rješenja u državi i ukazati na potrebe kreiranja ugleda države kao cjeline. Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima enormne prirodne resurse i bogatstva od kojih bi svi mogli lagodno živjeti. To se primarno odnosi na činjenicu da BiH leži na izvorištima pitke vode i mineralne vode, ali ne samo da mi tu vodu uništavamo i zagađujemo nego i uvozimo vodu iz inozemstva", izjavila je.

Smatra da bi nam to trebao biti primarni zadatak, jer za BiH najveći potencijal leži upravo u razvoju turizma (eko turizam, kulturni turizam i gastronomski turizam).

"Od turizma i pitke vode bi ova zemlja mogla živjeti veoma dobro i sve strane bi profitirale. Dakle, naši najjači brendovi jesu upravo ta prirodna bogatstva
(šume, rijeke, jezera i planine) i pitka voda koje još uvijek imamo u izobilju. To nužno moramo zaštititi i afirmisati u svijetu kao našu zajedničku ponudu. Imidž zemlje mora biti uvezan i imati cjelovitu sliku svega onoga što jedna zemlja nudi kao najveću vrijednost", zaključila je profesorica Duraković.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihHoće li doći dan kada će se Bosna i Hercegovina doživljavati na isti način i u Zvorniku i u Srebrenici i u Tuzli i u Ljubuškom?

Doživljavat ćemo bh. društvo na isti način ako budemo imali uslove da školujemo svoju djecu.

Proljeće se te 1992. godine vrlo rano usudilo da protjera zimu. Već u februaru bilo je sunčanih i prijatnih dana, pa su ljudi, iako preuranjeno za to doba godine, mogli izaći na ulice, u šetnju i razgovore. Ali razgovori u sebi nisu imali ničega vedrog, bila je to jedna tmurna i mučna atmosfera.

Jugoslavija se praktično već raspala, rat je svom žestinom bjesnio u Hrvatskoj, jedinice donedavno zajedničke Jugoslavenske armije masovno su prelazile u Bosnu i Hercegovinu, a borbena vozila bivše JNA već su se mogla vidjeti na obroncima oko Sarajeva, prvo iznad Dobrinje, a kasnije i na drugim lokacijama.

Čudni su bili ti razgovori komšija, kolega iz fabrika, sa proizvodnih traka, iz ureda...

„Komšija, hoćemo li ovog vikenda na glasanje“, zapitao bi u onoj sedmici krajem februara, pred sami referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, poneki ozbiljan domaćin, radnik ili službenik susrećući se, kao i godinama ranije, sa nekim svojim poznanikom.

„Glasao sam ja već, glasao...“, odgovara ovaj drugi, baš kao da je riječ o nekom beznačajnom, svakodnevnom poslu, nabavljanju zimnice ili krečenju stana.

„A jesi li?“, zapitao bi se, tobože začuđen, onaj prvi.

„Jesam, jesam, glasao sam“, kao odjek iz nekakve dubine stiže odgovor.

„A ja ću u nedjelju“, potvrđuje prvi sagovornik, baš kao da se sprema na fudbalsku utakmicu.

„Glasaj, brate, i red je“, naizgled ga ohrabruje njegov sabesjednik i uz nijemi pozdrav, više pokretom nego glasom, nastavlja svojim putem s rukama na leđima.

Referendum i plebiscit

Teško bi bilo ko, ko nije doživio te sudbinske dane, mogao razumjeti ovaj na prvi pogled uobičajen, bezazlen i svakodnevan razgovor dva dugogodišnja poznanika, a ustvari susret pun napetosti i nepovjerenja.

Jedan od njih izlazi na referendum o samostalnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, a onaj drugi je već izašao na glasanje, koje se službeno nazivalo plebiscitom srpskog naroda o ostanku u zajedničkoj državi Jugoslaviji, koji je Karadžićeva tek formirana i nepriznata Skupština srpskog naroda raspisala i provela tri i po mjeseca ranije, u novembru 1991. godine.

Kome bismo u normalnom svijetu, da smo ne znam kako rječiti, mogli objasniti da je ovaj razgovor dva obična građanina, ustvari, prava slika dubokih, nepomirljivih podjela tog vremena, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, koja je bila u poodmaklom stadiju krvavog raspada pod udarom velikodržavnih projekata?

Referendum bi i prođe, sa svim svojim političkim i istorijskim posljedicama. Političari i istoričari će reći kako 1. mart 1992. godine, kako god ga ko tumačio i doživljavao, ima ogroman značaj, prije svega politički. Rezultati referenduma o nezavisnosti donijeli su Bosni i Hercegovini međunarodno priznanje, nezavisnost, mjesto u Ujedinjenim narodima i državno-pravni subjektivitet. Hroničari sadašnjeg vremena će zabilježiti kako je danas, gotovo tri decenije kasnije, 1. mart, Dan nezavisnosti, datum na koji se održavaju brojne manifestacije, skupovi i akademije u povodu tog praznika. To je dan kad se istim povodom u Predsjedništvu organizuje svečani prijem.

To je dan kad Milorad Dodik već po tradiciji svjetskim liderima, ambasadorima u Sarajevu i međunarodnim zvaničnicima piše kako to nije Dan nezavisnosti i kako je prijem u Predsjedništvu privatno okupljanje u režiji bošnjačkih političara. To je dan kad njegove poruke, opet po tradiciji, ne posluša čitav diplomatski kor, sa izuzetkom ruskog ambasadora, kad njegovi pozivi za neučestvovanje na „privatnom prijemu bošnjačkog političkog vrha“ dožive puni besmisao jer se na tom istom prijemu, uz ambasadore i diplomate, pojave najviši međunarodni zvaničnici u Bosni i Hercegovini i čitav drugih niz važnih ličnosti. To je dan kad predstavnici Republike Srpske ne prisustvuju prijemu uz uvijek isto obrazloženje: „to nije praznik jer nije donesen zakon o praznicima“. To je dan kad državnom Predsjedništvu iz cijelog svijeta stižu čestitke od mnogih političkih ličnosti svjetskog značaja.

Nada ili utopija?

1. mart je jedan od datuma kad oni, koji se smatraju neizlječivim bosanskohercegovačkim patriotima, duboko i naglas vjeruju kako će jednom doći dan kad će svi u Bosni i Hercegovini doživljavati i voljeti ovu zemlju na isti način. Možda je to nerealna nada i neutemeljen optimizam, utopija... Zbog svega što je ova zemlja preživjela, zbog nasljeđa bliske prošlosti, teško je vjerovati da ćemo mi, današnje generacije, doživjeti da neko u Trebinju ili Foči doživljava Bosnu i Hercegovinu, njenu istoriju i njene praznike na isti način kao neko u Sarajevu ili Zenici. I zašto bi se uopšte jedna takva težnja shvatala kao sudbinski element za opstanak ove zemlje?

Mnogo je jednostavnije i realnije očekivati da bismo svi skupa u vrlo bliskoj budućnosti, samo kad bi neko spriječio radikalne političke ideje koje to sistemski urušavaju i sprečavaju, mogli bosanskohercegovačko društvo doživljavati na isti način i u Zvorniku i u Srebrenici i u Tuzli i u Ljubuškom, ako te vrijednosti budu bliske običnom čovjeku, ako budu stvoreni uslovi da svaki čovjek može napredovati, ako može vjerovati u autoritet i kredibilitet državnih institucija, ako zna kako ima pravnu sigurnost u ovoj zemlji...

Doživljavat ćemo bosanskohercegovačko društvo na isti način ako budemo imali uslove da školujemo svoju djecu, ako ona ne budu morala ići u inostranstvo tražeći bolji život po bauštelima i gradilištima zapadne Evrope...

Takve vrijednosti nesumnjivo bi ujedinile ljude. Bosanskohercegovački prostor i društvo, postavljeno na takav način, bili bi jednako bliski i prihvatljivi i nekome u Republici Srpskoj, i nekome u zapadnoj Hercegovini i nekome u drugim dijelovima Federacije – u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ljudi u Bosni i Hercegovini, bilo gdje da žive, teže normalnim, univerzalnim ljudskim vrijednostima – da imaju pravnu, socijalnu i egzistencijalnu sigurnost i da vide perspektivu za sebe i svoju djecu.

Možda bi to bila najbolja poruka na ovaj veliki praznik i najbolji odgovor svima, koji 1. mart nastoje negirati i obesmisliti, u isto vrijeme negirajući i njegov istorijski značaj. Ako i među onima, koji se svakog dana na sav glas zaklinju da su prvorazredni bosanskohercegovački patrioti, ima neke rezerve prema ovakvoj viziji nekog budućeg bosanskohercegovačkog društva, a očigledno ima, onda nešto s njihovim patriotizmom doista nije u redu.

Nek' nam je sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!

Amir Sužanj (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

alibasicProfesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu dr. Ahmet Alibašić komentarišući aferu "Asim" odnosno audiosnimak čiji sadržaj obiluje primjerima nepotizma i korupcije u redovima SDA, kazao je da ga razotkrivanje korupcije u političkim krugovima nije iznenadilo, ali ga je pogodilo i zabrinulo pokrivanje svega vjerom.

"Rastužilo me spominjanje moga fakulteta. Radi javnosti i onih koji znaju koliko se dekan i njegovi saradnici trude da se poštuje vladavina prava želim kazati da mi svoje studente učimo upravo suprotnom ponašanju od onoga koje smo mogli čuti", rekao je profesor.

On ističe da studente uče da je vjerska obaveza javne poslove dati najsposobnijim.

"Ko tako ne radi izdao je Boga i njegovog poslanika koji nas je uz to upozorio da je takva praksa najava sudnjeg dana. Ne čudi što mnogi bježe od ovog lokalnog sudnjeg dana tamo gdje se javni poslovi dodjeljuju po drugim kriterijima", poručio je Alibašić.

Profesor za kraj ističe da u ovoj zemlji ima mnogo časnog naroda.

"Bože, nemoj nas kazniti zbog onoga što nemoralni među nama čine", poručio je.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoput1Zaobilaznica oko Zenice, kao jedna od najzahtjevnijih dionica, koštat će najmanje 80 miliona eura više od predviđene cijene.
Ugovor o izgradnji dionice Svilaj - Odžak na sjeveru zemlje na granici sa Hrvatskom potpisan je 2013. godine.

Ekstremno produžavanje rokova gradnje pojedinih dionica na autoputu za sobom donosi i dodatna finansijska sredstva iz javnog budžeta, pokazala je analiza trenutnog stanja na Koridoru 5c koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, u koju je Al Jazeera imala uvid.

Primjerice, najmanje 80 miliona eura više od prvobitnog plana mogla bi koštati zaobilaznica oko Zenice, jedne od najzahtjevnijih dionica na cijelom Koridoru, nakon što zaobilaznica nije puštena u promet krajem 2018. godine, kako je najavljivano.

U Autocestama Federacije BiH Al Jazeeri su potvrdili autentičnost analize stanja Koridora 5c, prezentirana prvi put krajem prošle godine.

Premda je izgradnja zeničke zaobilaznice usporena zbog snažnih klizišta koja su pogodila taj dio trase autoputa, iziskujući dodatna finansiranja za saniranje terena prije nego se nastavio sa gradnjom autoputa, za sada ne postoji potvrda da je Vlada pokrenula istragu o utvrđivanju potencijalne odgovornosti ljudskog faktora.

Koridor mijenja jugoistok Evrope

Dug oko 700 kilometara, kreće iz Budimpešte u Mađarskoj, prolazi preko Hrvatske, zatim presijeca Bosnu i Hercegovinu, te ponovo izlazi naj jug Hrvatske u Pločama, gdje je smještena i istoimena luka, Koridor 5c dio je panevropske mreže autoputova koji je zamišljen kao najbrži i najkraći način da se poveže sjever Evrope sa njenim jugom.

Izgradnjom tog koridora očekuje se promjena kompletne saobraćajne politike na jugoistoku Evrope. Mađari ili Poljaci zahvaljujući Koridoru 5c do Jadrana više neće morati prolaziti kroz cijelu unutrašnjost Hrvatske, već će put skratiti autoputem kroz Bosnu i Hercegovinu.

Bosni i Hercegovini Koridor 5c pak donosi nove ekonomske benefite i poticaj za ekonomiju koja je među slabijim u Evropi.

Dio koridora koji prolazi kroz Mađarsku i Hrvatsku je završen, dok kroz Bosnu i Hercegovinu, kroz koju prolazi oko 300 kilometara ili približno polovina cijelog Koridora 5c, izgrađeno je tek nešto više od 100 kilometara, prema podacima Autoceste Federacije BiH. Izgrađeni dio Koridora u BiH za sada povezuje dio od Zenice do mjesta Tarčin kod Sarajeva u centralnoj Bosni, odakle dalje treba nastaviti svoj pravac prema Mostaru i dalje prema Jadranskom moru. Potrebno je spojiti i dio od Zenice prema Svilaju na sjeveru zemlje, odnosno na granici sa Hrvatskom.

Gradnja Koridora 5c kroz BiH ide dosta sporo od samog početka.

Politika i interesi

Prvi kilometri Koridora u BiH izgrađeni su prije 18 godina, na 11,5 kilometara dugoj dionici od Jošanice do Podlugova u blizini Sarajeva, puštena u promet u septembru 2002. Gradnja najvećeg infrastrukturnog projekta u zemlji nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini, najavljivana pompozno, kao pokretač cijele privrede, dvije decenije kasnije još uvijek ispunjava tek manji dio obećanja i očekivanja. Radovi na Koridoru opterećeni su sporim odabirom izvođača, čestim političkim blokadama, iznenadnim i neplaniranim tehničkim preprekama. U posljednjih nekoliko godina, otkako je zemlju pogodio odliv stanovništva usljed teške političke krize, domaće građevinske kompanije koje rade na Koridoru 5c suočavaju se i sa problemom manjka radne snage.

Gradnja Koridora 5c kroz BiH finansirana je iz kreditnih sredstava, među kojima su Evropska investiciona banka i Evropska banke za obnovu i razvoj najveći kreditori. U decembru 2017. godine državni Parlament Bosne i Hercegovine usvoji je i poskupljenje goriva od 0,15 KM po litru, kako bi osigurali nastavak gradnje Koridora.

Neka kašnjenja na Koridoru 5c kroz Bosnu i Hercegovinu mogla su se izbjeći, poput kašnjenja u izgradnji zeničke zaobilaznice, ali su propusti pravljeni još prilikom ispitivanja terena kojim autoput prolazi, potvrdio je za Al Jazeeru direktora Autocesta FBiH Adnan Terzić.

"Često se odgovornost traži od Autocesta, iako smo mi samo izvršioci onoga što je ranije određeno na nivou vlada i lokalnih zajednica, poput odabira same trase Koridora 5c na što Autoceste nisu imale utjecaj", kaže Terzić.

Projekte za gradnju dionica na Koridoru Autoceste sve donedavno su dobivale od državnog Ministarstva prometa i komunikacija, ili kao donaciju Evropske komisije. Više puta je potvrđeno da ti projekti nisu postavljeni na adekvatnu geološku osnovu, što je stvaralo probleme i usporavalo gradnju, kaže Terzić.

„Zaobilaznica Zenica je praktičan primjer projekta koji je postavljen na krivim osnovama, a koji je Autocestama samo delegiran", rekao je Terzić, nekadašnji državni premijer Bosne i Hercegovine koji je na poziciju direktora Autocesta imenovan krajem 2016. godine

Povoljni uslovi za gradnju u BiH

Profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu Mehmed Bublin vjeruje da se Koridor 5c kroz Bosnu i Hercegovini mogao i morao napraviti mnogo brže. Za njega loši geološki uslovi ne mogu biti izgovor za sporu gradnju, u vremenu kada nauka vrlo brzo može dati odgovor i za najzahtjevnije izazove.

„Ako se proveli detaljna istraživanja [geološka istraživanja], ako ste proveli adekvatno projektovanje, tražili alternativa najbolja rješenja, tokom realizacije projekta možete imati odstupanja najviše do deset posto “, kaže Bublin za Al Jazeeru.

„Sada će dići paniku oko tunela Prenj [tunel koji treba da se gradi kao nastavak Koridora prema Mostaru]. Taj tunel je dug možda oko osam kilometara. Ali, po Evropi se grade tuneli koji su dugi 15 ili 20 kilometara“, kaže Bublin. „Tuneli se grade i ispod gradova, gdje je živi pijesak, kada stručnjaci zamrzavaju tlo pa onda vrše bušenje. Postoje tuneli koji se grade i ispod mora. Tunel je izgrađen i ispod velikog kanala La Manche."

"Dakle, kada uzmemo u obzir sve to [međunarodna iskustva], vidimo da mi [u Bosni i Hercegovini] imamo relativno normalne uslove za gradnju Koridora 5c“, kaže Bublin.

Kako bi pokušali ubrzati gradnju preostalih dionica međunarodnog autoputa koji prolazi kroz BiH, Adnan Terzić kaže da su Autoceste sada na sebe preuzele odgovornost izrade projekata i nadziranja gradnje Koridora 5c.

Državni ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda i direktor Evropske investicijske banke za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan Mateo Rivellini potpisali su prije nekoliko dana u Sarajevu novi ugovor za finansiranje dvije dionice autoceste na Koridoru 5C vrijedan 140 miliona eura.

Rivellini je rekao da je EIB do sada dao doprinos izgradnji 82 km autoceste kroz BiH, kroz zajmove i grantove koji su premašili 2,7 milijardi eura.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Stranica 3 od 41

S5 Box