Vijesti iz BiH
BiH

BiH (378)

Ocijeni...
(0 glasova)

tvornica2Tvornica obuće BEMA d.o.o. Banja Luka raspisuje konkurs za prijem radnika u proizvodnji obuće – 100 izvršilaca.


Na konkurs se mogu prijaviti radnici sa bilo kojom srednjom školom, kao i radnici s osnovnom školom. Ova fabrika proizvodi žensku, dječiju, sportsku, ali i druge vrste obuće.

 

BEMA sarađuje i radi za neke od svjetskih brendova, kao što su Paul Green, Lowa, Fidelio i Rialto. U situaciji kada je svako radno mjesto u našoj zemlji bitno, a naročito zbog trenda odlaska radne snage u inozemstvo, otvaranje stotinu radnih mjesta je značajno zbog razvoja domaće privrede.

 

Prijave se mogu podnijeti svakim radnim danom od 7:00 do 19:00 sati na portirnici Društva, ulica Vojvode Pere Кrece 13, Banja Luka (posljednja stanica – okretište autobusa broj 13 u Obilićevu).

 

Oglas ostaje otvoren do popune radnih mjesta.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zvizdicEparhija zvorničko-tuzlanska saopćila je, povodom božićne čestitke predsjedavajućeg Vijeća ministara u tehničkom mandatu Denisa Zvizdića, da kada se želi nekome iskreno čestitati praznik, u ovom slučaju srpskom pravoslavnom narodu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, to treba učiniti bez primjese politike i dvosmislenosti, kako bi se izbjegli nesporazumi.
Podsjetivši da je Zvizdić, čestitao Božić "bosanskim pravoslavcima i svim drugim pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti", u Eparhiji ističu da bi ovu čestitku željeli prihvatiti kao dobronamjernu, saopšteno je iz Eparhije zvorničko-tuzlanske.

"Ipak, kao odgovorni ljudi moramo voditi računa o svakoj izgovorenoj riječi. Ovo se naročito odnosi na BiH, u kojoj žive narodi raznih religija, kultura i tradicija, a čija prošlost je obremenjena brojnim nesporazumima. Istorija i sjećanja nam svjedoče o stradanjima na ovim prostorima zbog negiranja identiteta jednih ili drugih i zbog nametanja svojih ideja drugima", navodi se u saopštenju.

Austrougarski političar Benjamin Kalaj i njegove ideje, navode iz Eparhije, srpski narod asociraju na patnju, stradanje i ropstvo.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

ahmetovicNezavisni blok održao je danas sjednicu Predsjedništva Stranke, Kluba osnivača i Velikog odbora stranke na kojem je odbacio sve pokušaje destabilizacije Nezavisnog bloka iznutra i izvana te potvrdio svoju opredijeljenost novoj politici i principima na kojima je nastala stranka – a to je suprotstavljanje aktuelnom režimu i njihovim privjescima - navodi se u saopćenju za javnost.

Nikakvi pritisci, ucjene, medijski spinovi niti kupovina poslanika od strane režimske većine neće promijeniti stav Nezavisnog bloka. Predsjedništvo Stranke i Veliki odbor dali su punu podršku rukovodstvu Stranke na čelu sa predsjednikom Senadom Šepićem i podržali nastavak vođenja pregovora u okviru širokog političkog centra i partnerskih odnosa sa BH blokom i strankama koje žele promjene i nove vlade u BiH.

Zasjedao je i Etički odbor Nezavisnog bloka koji je jednoglasno donio odluke o isključenju iz stranke članova: Omera Škalje, Elmedina Volodera, Sadika Ahmetovića, Marijane Šećibović i Refika Šećibovića, a ovakav pristup i principe rada Etičkog odbora podržali su i Predsjedništvo i osnivači Nezavisnog bloka.  

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

SADBroj službenika američke administracije koji traže pomoć za nezaposlene skočio je u prva dva tjedna djelomične blokade Vlade SAD-a, do 5. siječnja, na više od 10.000.

Iz Ministarstva rada kažu da se broj saveznih službenika koji traže pomoć udvostručio prethodnog tjedna, prenosi Tanjug agenciju AP.

Kako navode, obično se svakog tjedna prijavi nešto manje od 1.000 bivših saveznih službenika za dobivanje naknade za nezaposlene.

Ministarstvo navodi da zaposleni u administraciji koji ne rade za vrijeme djelomične blokade Vlade imaju pravo tražiti pomoć za nezaposlene, ali ne i oni koji ne primaju plaću, a moraju raditi zbog održavanja minimuma procesa rada.

Čak i oni koji su poslani kućama morat će vratiti pomoć za nezaposlene, ako im se retroaktivno uplate zarade kada se blokada završi, prenosi američka agencija.
State Department poziva na posao

U međuvremenu je State Department objavio u četvrtak poziv svim odsutnim radnicima da se vrate na posao sljedeći tjedan, nakon što je poduzeo prve korake kako bi se isplatile plaće iako je i dalje na snazi djelomična blokada vlade.

"Kao agencija za nacionalnu sigurnost, imperativno je da State Department ispuni svoju zadaću", rekao je zamjenik državnog tajnika Bill Todd u izjavi objavljenoj na internetskoj stranici institucije. "U najboljoj smo poziciji da to ispunimo ako popunimo ambasade, konzulate i državne urede zaposlenicima".

Todd je rekao kako će zaposlenici dobiti svoje plaće 14. veljače za rad izvršen do sljedeće nedjelje i za rad nakon nedjelje. Institucija će razmotriti svoja financijska sredstva i "pravne ovlasti" i nakon nadolazećeg platnog roka, a kako bi pokušali pokriti isplate plaća u budućnosti, dodao je Todd.

Djelomična blokada američke Vlade započeta 22. prosinca najduža je ikada, budući da je četvrtak ušla u 27. dan.

Blokada američkih saveznih institucija traje već gotovo četiri tjedna i teško pogađa njihove zaposlenike koji imaju sve većih financijskih problema, a političko rješenje krize još se i ne nazire.
Plaćanje računa i vraćanje kredita ide dalje

Američki predsjednik Donald Trump traži da se u saveznom proračunu osigura 5,7 milijarda američkih dolara za izgradnju zida na granici s Meksikom kako bi se zaustavilo ilegalnu imigraciju, što oporbeni demokrati kategorički odbijaju.

Zbog tog je spora gotovo 800.000 ljudi koji rade u saveznim agencijama na kolektivnom odmoru ili rade bez plaće ako su njihova radna mjesta od velike važnosti.

Trump i demokrati nastavili su se u srijedu međusobno optuživati da su odgovorni za blokadu.

"Sve je jasnije da su radikalni demokrati pobornici otvorenih granica i kriminala. Oni ne žele ni čuti za veliku humanitarnu krizu na našoj južnoj granici", poručio je Trump na Twitteru.

"Predsjednik je rekao da neće otvoriti Vladu, stoji pri svojoj poziciji i neće promijeniti mišljenje", odgovorio je Chuck Schumer, vođa demokrata u Senatu.

Demokratska predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi zatražila je od Trumpa da odgodi svoj govor o stanju nacije u Kongresu, predviđen za 29. siječnja, kojim predstavlja svoj godišnji program, "imajući u vidu sigurnosne razloge".

Agenti tajne službe, zaduženi za osiguranje visokih političara kao što je predsjednik, među javnim su djelatnicima koji moraju raditi.

Ministrica domovinske sigurnosti Kirjsten Nielsen poručila je da su njezino ministarstvo i tajna služba "u potpunosti spremni podržati i pobrinuti se za sigurnost" predsjednika tijekom govora.

No, djelatnici savezne uprave pogođeni blokadom Vlade moraju i dalje plaćati račune i vraćati kredite. Sve je više inicijativa solidarnog prikupljanja novca kako bi im se pomoglo.
'Trump napada male ljude'

Slavni kuhar Jose Andres, koji oštro kritizira Trumpa, otvorio je u srijedu "javnu kuhinju" nedaleko od Bijele kuće i Kongresa kako bi nahranio "sve djelatnike i njihove obitelji kojima je to potrebno".

Akcija "ChefsforFeds" trajat će do deblokade savezne administracije. Pred malim restoranom koji poslužuje sendviče, salate i juhe odmah se stvorio velik red.

Inicijativa je "jako velikodušna i privlači pozornost ljudi koje su ostavili u nevolji mnogobrojni pripadnici administracije i egoistični parlamentarci. Trebali bi se probuditi i vidjeti koliko njihova djela pogađaju ljude", rekao je Lewis Schlitt, zaposlen u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji, koji po zakonu mora raditi, prenosi Hina.

Dužnosnici se okreću i bankama hrane.

"Otprilike svaka treća osoba kazala je da je savezni djelatnik na prisilnom odmoru" tijekom podjele hrane koju je u utorak organizirao "Bread for the City", rekao je njihov predstavnik George Jones.

"To su ljudi koji obično ne bi došli k nama."

Situacija je još dramatičnija za zaposlenike tvrtki koje rade za savezne agencije. Suprotno od saveznih službenika, oni neće dobiti nikakvu naknadu kada administracija nastavi s radom.

"Uskoro ću ostati bez automobila jer kasnim s otplatom kredita, uskoro ću ostati bez zdravstvenog stanja, osiguranja automobila i vozačke dozvole ....", rekla je Yvette Hicks (40) koja radi za Smithsonian.

Bonita Williams (56) koja radi skraćeno radno vrijeme za State Department, kritizirala je Trumpa što "napada male, siromašne, one koji se bore svaki dan, kojima je na kraju mjeseca teško, koji žive zahvaljujući bonovima za hranu".
Utjecaj na privredni rast

Suočene s rastom dugova, velike banke počele su nuditi beskamatne zajmove ili potrošačke kredite s jako niskim kamatama.

Pružatelji internetskih usluga i telekomi također nude lakše uvjete plaćanja.

U Virginiji i Marylandu ovaj tjedan organizirano je nekoliko sajmova za zapošljavanje za one koji žele plaćeni posao tijekom blokade vlade.

Blokada se odrazila i na američko gospodarstvo.

Prema pisanju New York Timesa, Vlada procjenjuje da će u siječnju izgubiti 0,5 postotna boda kvartalnog rasta, dva puta više od očekivanog.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

snijeg2U četvrtak na zapadu i jugozapadu Bosne, sjeveru i sjeverozapadu Hercegovine očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom i snijegom u višim područjima. U ostatku naše zemlje sunčano. Vjetar u Bosni slab do umjeren jugozapadni, a u Hercegovini slab istočni i sjeveroistočni. Krajem dana i u večernjim satima u Krajini se očekuju jaki udari juga. Jutarnje temperature od -6 do 0, na sjeveru i sjeverozapadu Bosne od 2 do 8, na jugu od 1 do 5, a dnevne od 3 do 9, na jugu Hercegovine, sjeveru i sjeverozapadu Bosne do 12 °C.

U petak prijepodne umjereno do pretežno oblačno, a poslijepodne oblačno vrijeme. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima kiša se očekuje u Hercegovini i Posavini, a u ostatku Bosne uglavnom sa susnježicom i snijegom. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 2 do 8, a dnevne od 0 do 6, na jugu od 6 do 11 °C.
 
U subotu oblačno vrijeme. Na zapadu i sjeverozapadu Bosne povremeno sa slabim snijegom ili susnježicom. U Hercegovini slaba kiša se očekuje u večernjim satima. Jutarnje temperature od -5 do 0, na jugu od 2 do 8, a dnevne od -1 do 5, na jugu od 6 do 11 °C.

U nedjelju oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i snijegom u Bosni. U Bosni padavine uglavonom poslije podne ili u večernjim satima. Jutarnje temperature od -4 do 2, na jugu od 4 do 10, a dnevne od -1 do 4, na jugu od 7 do 12 °C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

 

(6yka.com)

 

(

srijeda, 16 Januar 2019 00:00

Koje su kazne za kupovinu lažnih diploma

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaNakon što su novinari redakcije Žurnal u Bosni i Hercegovini aktuelizirali zloupotrebe školskog sistema kroz prodaju i kupovinu diploma i zvanja u srednjim školama i fakultetima ove zemlje, postavlja se pitanje kako zakoni tretiraju ovakva krivična djela te kakve su bile dosadašnje sankcije počiniocima.

Prema Krivičnom zakonu entiteta Federacija BiH kazna za krivotvorenje službene isprave se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora. U entitetu Republika Srpska je zapriječena zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava, počinilac može biti i novčano kažnjen. Kazna u trajanju od šest mjeseci do pet godina je predviđena i u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, te u Krivičnom zakoniku Republike Srbije. U Crnoj Gori je kazna od tri mjeseca do pet godina.

Međutim, zakonodavac je u svim pomenutim zemljama i entitetima predvidio i da se zatvorske kazne u trajanju do jedne godine mogu zamijeniti ili novčanim kaznama ili radom za opšte dobro na slobodi. U ovakvim slučajevima su počinioci uglavnom materijalno obezbjeđeni i nemaju problema sa plaćanjem. I to pod uslovom da uopšte dođu do sudova, kojima prethode periodi istrage.
Negativna percepcija javnosti

Najpoznatija priča o zloupotrebi diploma i kupovine zvanja je snimljena primopredaja dokumenata portala Žurnal. Tužilaštvo BiH javnosti nudi šture informacije: "Zbog neistinitih navoda u vezi postupanja Tužilaštva BiH u događanjima vezanim za takozvani 'slučaj diplome', a koji je aktuelan u medijima u proteklih nekoliko dana, Tužilaštvo BiH, radi istinitog informisanja javnosti, želi saopćiti sljedeće:

Tužilaštvu BiH nikada nije dostavljen izvještaj niti informacija o počinjenim krivičnim djelima u vezi osobe P. Senad, rođen 1978. godine u Fojnici, a koji se pojavljuje na snimku koji je objavljen na portalu zurnal.info, zbog čega u odnosu na navedenu osobu Tužilaštvo BiH nije moglo ni postupati. Državna agencija za istrage i zaštitu BiH dostavila je Tužilaštvu BiH Informaciju broj: 16-04/2-04-1-6395/18 u kojoj se navodi  potpuno druga osoba rođena 1982. godine u Bihaću. Dakle, osoba koja se pojavljuje na snimku nije bila prijavljena Tužilaštvu BiH".

Iz pomenute institucije nam nisu ponudili odgovor na drugo pitanje - koliko slučajeva zloupotrebe diploma je do sada procesuirano? Odgovor na isto pitanje smo dobili od Federalnog tužilaštva:

"Tužilaštvo Federacije BIH, shodno odredbama Zakona o sudovima FBiH, nema prvostepene krivične nadležnosti, te stoga nismo pokretali, niti vodili istrage u predmetima koji se odnose na 'zloupotrebe diploma'. Smatramo da je apsolutno opravdana negativna percepcija javnosti u vezi sa pričom koju su pokrenuli novinari on-line magazina Žurnal, jer ovakve situacije nažalost dovode do urušavanja obrazovnog sistema, umanjuju vrijednost znanja, zvanja i diploma stečenih redovnim i legalnim putem. Svjesni smo činjenice da je korupcija duboko ukorjenenjena u našem obrazovnom sistemu, te smatramo da se sve nadležne institucije, uključujući i tužilaštva, trebaju više zalagati za borbu protiv ove pojave".
Isuviše tihi, uopšteni i šturi, ako se uopšte i jave

Time je Federalno tužilaštvo ponudilo neke odgovore koje smo očekivali od ministarstava obrazovanja, inspekcijskih organa ili vlada koji osmišljavaju, kreiraju politike, daju kriterije, odobravaju ili oduzimaju dozvole za rad obrazovnim institucijama i osobama u njima. Međutim, takvi su isuviše tihi, uopšteni i šturi, ako se uopšte i jave.

"Ministarstvo ne raspolaže sa pouzdanim podacima, odnosno dokazima, na osnovu kojih možemo dati procjenu o rasprostranjenosti problema kupovine diploma i zvanja. S obzirom da su kantoni u Federaciji BiH nadležni za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranju kvalitete obrazovanja, nadležni su i za utvrđivanje propisa kojima se utvrđuju uvjeti koje odgojno-obrazovne ustanove trebaju ispuniti da bi uopće radile... Fragmentirane nadleženosti u obrazovanju u Federaciji BiH se često pojavljuju kao prepreka uspostavi transparentnog, nekorumpiranog i kvalitetnog obrazovanja", smatraju u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke/znanosti.

U Unsko-sanskom kantonu koji ima najnoviji i najkonkretniji primjer, te isključive ingerencije javnosti nude svoje već napravljene poteze:

"Odmah po saznanju o slučaju, nazvanom 'diploma', naredio sam formiranje komisije za upravni nadzor. Komisija je formirana i izašla na teren, u školu u Sanskom Mostu. U toku vršenja nadzora uključili su se službenici MUP-a USK, koji su po nalogu Tužilaštva USK, izuzeli dokumentaciju. Upravni nadzor bit će nastavljen nakon što dobijemo uvid u dokumentaciju i rezultate istrage koja je u toku. Očito da Zakon o obrazovanju odraslih ima dosta manjkavosti i moraćemo ići u izmjene, konkretno u dijelu obaveznog i strogog nadzora ustanova za obrazovanje odraslih. Uz to, tražim i način da se kroz specijalizirani softver uvežu sve te ustanove u cilju nadzora broja upisanih, trajanja obuke i prekvalifikacije i izdavanja diploma polaznicima", kaže Damir Omerdić, ministar obrazovanja USK.
U evidencijama škola ne postoje podaci

Prosvjetna inspekcija u entitetu Republika Srpska "nije konstatovala nepravilnosti kada je riječ o sticanju školskih isprava u obrazovnim ustanovama, te stoga nije bilo slučajeva u kojima bi nalagala poništavanje školskih isprava".

"Međutim, susretali smo se sa slučajevima da u evidencijama škole ne postoje podaci, niti evidencije o licu na čije ime glasi fiktivna diploma, te da obrazovna ustanova nikada nije izdala takvu ispravu. Zbog osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja školskih isprava, u ovim slučajevima obavještavamo MUP RS-a radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti", poručuju iz Republičke uprave za inspekcijske poslove u okviru koje djeluje i Prosvjetna inspekcija.

MUP Republike Srpske u sedmici punoj obaveza nije stigao odgovoriti, pa se kroz arhivske izvještaje moramo voditi saznanjem da je 2015. godine otkriveno 50-ak krivičnih djela ove vrste, a riječ je uglavnom o srednjoškolskim diplomama (Bijeljina 22, Banjaluka 13, Istočno Sarajevo osam).
Koncentracija na terminologiju

U Srbiji ne smatraju da je ovo masovna pojava. Koncentrišu se na terminologiju, pa za izraze o kupovini ili prodaji diploma traže dokaze i upućuju na MUP i Republičko javno tužilaštvo. "Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja jedino može da proveri matične knjige da utvrdi da li je određena diploma izdata, ali ne možemo da ulazimo u to da li je 'kupljena' - bez dokaza, koje pribavlja MUP. Do sada nije bilo slučajeva kažnjavanja ili oduzimanja dozvola za rad ovlašćenim licima, ili institucijama po ovom osnovu", zaključuje Marko Petković, savjetnik ministra prosvjete Srbije.

Šaljemo mu i arhivirane izvještaje upravo pomenutih organa i insitucija (bez gramatičkih ispravki), koje su tada prenijeli i mediji: "Pripadnici Policije su, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Petrovcu na Mlavi, uhapsili M. J. (38) zbog postojanja osnova sumnje da je počinio tri krivična dela falsifikovanja isprave.

Sumnja se da je M. J. od januara 2015. do decembra 2017. godine sačinio i za 2.000 evra prodao tri falsifikovane diplome neistinite sadržine srednje medicinske škole koju su kupci koristili prilkom zapošljenja".

Poslije toga je obustavljena konverzacija.

Spremne primjere o zloupotrebi diploma smo imali i za prosvjetnu inspekciju Ministarstva obrazovanja Hrvatske i Državno odvjetništvo (DORH), odakle odgovore nismo dobili, kao ni od Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.

 

Alen Jezić (AL Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

krajiskiramboOkružni sud u Ljubljani osudio je Mervana Šljivara na 30 godina zatvora zbog ubistva Nedžada Kličića poznatijeg kao Krajiški Rambo, pišu slovenački mediji.
Sutkinja Vesna Podjed je presudila da je Šljivar kriv i na taj način ispoštovala visinu kazne koju je za ubistvo Nedžada Kličića tražilo tužilaštvo. Sutkinja prilikom donošenja presude nije našla bilo kakve olakšavajuće okolnosti za osumnjičenog.

Suđenje je pratio i otac Nedžada Kličića, koji je, prema pisanju slovenačkog Vestnika, nakon donošenja presude kazao da smatra kako je kazna prikladna.

Mervan Šljivar je tokom suđenja negirao bilo kakvu umiješanost u ubistvo. Njegov advokat je, s druge strane, najavio žalbu zbog odluke suda.

Nedžad Kličić ubijen je u noći na 14. septembar 2014. godine u lokalu "Gold" u Ostrožcu, na području općine Cazin. Šljivar je zajedno sa četvericom pomagača ušao u objekt oko 00:30 i Kličića prvo udarao pištoljem, da bi ga potom likvidirao. Motiv je, navodno, bila osveta zbog duga od 12 hiljada eura.

Haris Gredelj, Sabahudin Ikeljić, Dragan Pavlović i Mehmed Rekić su osuđeni za pomaganje u likvidaciji.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

skola1Oko 200 djece iz migrantske populacije u Unsko-sanskom kantonu trebalo bi krenuti u škole početkom drugog polugodišta, a u Ministarstvu obrazovanja USK vrše posljednje pripreme za prijem učenika u četiri tamošnje škole.
Iako je prvobitno planirano da djeca iz nekoliko prihvatnih centara u Unsko-sanskom kantonu krenu u školu krajem prošle godine, zbog određenih nedovršenih procedura, njihov polazak u školske klupe prolongiran je za kraj januara, odnosno početak drugog polugodišta.

U periodu od septembra do novembra 2018. godine, međunarodne organizacije Save the Children i UNICEF radile su procjenu stanja na terenu u svrhu uključenja djece iz migrantske populacije u obrazovni sistem u našoj zemlji. Nastava bi se, prema takvom planu, trebala odvijati u okviru Heart programa koji podrazumijeva rad sa djecom koja su prošla određene oblike traume, a u skladu s tim, u proteklom periodu je osposobljen veliki broj nastavnika i stručnih saradnika.

Djeca iz Bire, Sedre i Đačkog doma uskoro u školama


Prema riječima Andree Žeravčić, direktorice "Save the Children" za Sjeverozapadni Balkan, u protekla dva mjeseca, zajedno sa ministarstvima obrazovanja Unsko-sanskog, Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona rađeni su konkretni planovi kako bi se taj proces proveo u praksi.

"U Sarajevskom kantonu određeni broj djece je već krenulo pohađati nastavu, dok su u Unsko-sanskom kantonu u finalnoj fazi dogovori sa Ministarstvom i školama u kojima bi se nastava trebala izvoditi, a uz podršku Save the Childrena i UNICEF-a za nastavno osoblje. Nadamo se da će se početkom polugodišta djeca iz hotela Sedra, Bire i Đačkog doma uključiti u odgovarajuće škole, prvo kroz kratke pripreme iz bosanskog jezika, a nakon toga i u razrede sa svojim vršnjacima", kazala je Žeravčić.

U okviru ovog programa predviđeno je formiranje tzv. integracijskih, odnosno pripremnih razreda. Uključenje migrantske djece u razrede sa djecom koja imaju bh. prebivalište ovisit će o napretku u savladavanju bosanskog jezika, ali i od toga koliko se migrantske porodice zadrže na ovom području.

Ljekarski pregledi

Ministar obrazovanja USK Damir Omerdić je istakao da djeca u cijelom svijetu imaju pravo na obrazovanje, pa tako i djeci migranata u BiH mora biti omogućeno da pohađaju nastavu.

"Princip je da djeca krenu u zasebne grupe, a još ćemo vidjeti kolike će biti te grupe i kakav će uopće biti interes te djece i njihovih roditelja. Cjelokupan proces je u završnoj fazi. Trenutno se vrše ljekarski pregledi djece, a Dom zdravlja u Cazinu je već završio taj dio sa sistematskim pregledom. Bihać još nije, no i oni će ubrzo završiti. Vrše se i tehnička opremanja prostorija, koja će također ubrzo biti okončana. Moje mišljenje je da ćemo početkom drugog polugodišta tu djecu uključiti u obrazovni sistem", rekao je Omerdić.

Nastava za oko 200 djece odvijat će se u četiri osnovne škole Brekovica, Prekounje, Harmani 2 u Bihaću i Osnovnoj školi Ostrožac u Cazinu.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kreditUkupna naplata javnih prihoda u FBiH u 2018. iznosi 5.182.422.312 KM, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 362.114.860 KM ili 7,51 posto istaknuto je na pres-konferenciji Porezne uprave FBiH koja je održana danas u Sarajevu.
Direktor PUFBiH Šerif Isović rekao je da je naplata direktnih poreza iznosila 1.730.667.743 KM, dok su doprinosi naplaćeni u iznosu 3.446.432.044 KM.

Dodao je da je najviše prihoda naplaćeno u Sarajevskom kantonu (36,94 posto), zatim u Tuzlanskom (16,71 posto), Zeničko-dobojskom (12,89 posto), Hercegovačko-neretvanskom (12,08 posto), Srednjobosanskom (7,48 posto), a slijede Unsko-sanski (6,17 posto), Zapadnohercegovački (3,80 posto), Kanton 10 (1,71 posto), Bosansko-podrinjski (1,23 posto) i Posavski (0,99 posto).

"Iznos duga u postupku prinudne naplate na dan 31. decembra 2018. iznosi 2.805.474.960 KM, dok je u prinudnoj naplati 117.105 predmeta", kazao je Isović.

Isović je precizirao da je sa 31. decembrom 2018. u FBiH bilo 525.408 zaposlenih, što je povećanje od 12.095 ili 10,39 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ponovio je da siva ekonomija predstavlja veliki problem u BiH, te da ona rezultira sprečavanjem ekonomskog rasta i razvoja, gubitkom radnih mjesta i zatvaranjem preduzeća, te manjim budžetskim fondovima.

Među mjerama za njeno smanjenje Isović je naveo bolju kontrolu granica i uvoza, osmišljenu ekonomsku politiku koja sadrži kvalitetne mjere porezne politike, politike zapošljavanja i kvalitetne politike nadzora i smanjenje gotovine u platnom prometu, kao i kadrovsko i materijalno osposobljavanje institucija koje će provoditi aktivnosti za smanjenje sive ekonomije.

 

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

depresija"Prema stručnim procjenama, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem Europljana, iza kardiovaskularnih bolesti. 21. stoljeće od Svjetske zdravstvene organizacije proglašeno stoljećem depresije."

Emina Zoletić, klinička psihologinja, živi i radi u Tuzli. Nakon završenog studija na Odsjeku za psihologiju u Sarajevu, karijeru je započela u Zavodu za psihološku i socijalnu zaštitu, u tuzlanskom Univerzitetsko-kliničkom centru. Specijalizantica je na poslijediplomskom specijalističkom studiju iz kliničke psihologije i stalni sudski vještak iz oblasti psiholoških nauka.

 

Nakon magistarskog studija iz oblasti epidemiologije na Erasmus Univerzitetu Rotterdam, planira nastaviti doktorski studij u nekoj od zemalja EU. Tema kojom bi se Emina željela baviti je ispitivanje transgeneracijskog prenosa traumatskih iskustava i memorije kod druge generacije u Bosni i Hercegovini.

Osim psihologije i nauke, voli da čita knjige, posebno književna djela i poeziju. Voli umjetnost, kao i  "autentične razgovore".

Za BUKU sa Eminom ragovaramo o mentalnom zdravlju, stanju u BiH, važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, prevelikom uticaju društvenih mreža na naš život i drugim temama.

 

Emina, koliko smo u današnje vrijeme svjesni važnosti mentalnog zdravlja i koliko mu generalno pridajemo pažnje?

Mentalne bolesti uzimaju sve više maha, posebice u zapadnoj civilizaciji zbog čitavog niza promjena i uticaja koji obilježavaju savremeni način života i rada, negativni uticaji ratova, prirodnih katastrofa i dr. Istraživanjima je utvrđeno i kako se stope mentalnih bolesti udvostručuju u dijelovima svijeta nakon ratnih ili drugih katastrofa.

Prema stručnim procjenama, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem Europljana, iza kardiovaskularnih bolesti. 21. stoljeće od Svjetske zdravstvene organizacije proglašeno stoljećem depresije. Mentalne teškoće i mentalne bolesti više nije moguće ignorisati nego ih je potrebno prevenirati i liječiti priznatim terapijskim metodama i tehnikama! Mislim da se obraća pažnja na mentalno zdravlje. Navodim jedan od pozitivnih primjera, svake godine se obilježeva širom svijeta sedmica mentalnog zdravlja. Svake godine su različite teme u okviru prevencije mentalnih oboljenja. Ne mislim da je to dovoljno, posebno ne u našoj sredini gdje je mentalno zdravlje i dalje tabu, još su ostale nedovršene i neprorađene individualne i kolektivne traume.  

 

Kada govorimo o mentalnom zdravlju ljudi u BiH, koji je po Vašem mišljenju ovdje najveći problem?

Opća nestabilnost koja dolazi s ekonomskom krizom, siromaštvo, depresivna pozicija velikog broja građana BiH, i te kako utiče na sve aspekte života pojedinca, čime se značajno povećava rizik za pojavu mentalnih poremećaja.  
Činjenica je da naša aktuelna realnost uključuje niz socio-ekonomskih faktora rizika, koji su dokazano povezani s lošijim mentalnim zdravljem. Na individualnom planu dolazi do povlačenja empatije, gubitka tolerancije, zaokupljenosti vlastitom dobrobiti uz gubitak socijalne osjetljivosti. Epidemiološki podaci pokazali su da je ekonomska kriza, s naglaskom na nezaposlenost i druge oblike financijskih problema, povezana s porastom mentalnih poremećaja s naglaskom na depresiju, anksiozne poremećaje, poremećaje spavanja, povećan rizik od suicida, kao i porast problema s alkoholom, pušenjem, te porastom kardiovaskularnih bolesti. Osim mentalnih poremećaja, veća je učestalost konflikata u braku. Spomenuti stresori uglavnom su vezani za gubitak radnog mjesta, financijski krah, prezaduženost, značajne materijalne gubitke. Stresori su ponekad dovoljno snažni da i kod zdravog pojedinca dovedu do sloma i pojave psihičkih simptoma. No, nerijetka je situacija kad već od ranije postoji određena vulnerabilnost pojedinca, a pojava stresora okidač je za psihičku nestabilnost.

 

Kada govorimo o mentalnim oboljenjima, sa kojim problemima se naši građani najviše suočavaju?

Nema sveobuhvatnih epidemioloških podataka o pojavnosti duševnih bolesti u Bosni i Hercegovini, zbog čega je teško govoriti u realnim statističkim pokazateljima. Iz iskustva kliničke  prakse  i mojih kolega s kojima sam u svakodnevnom kontaktu, moglo bi se reći da je sve veći broj onih koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji uzrokovanih stresom odnosno traumom. Tu izdvajam širok spektar anksioznih  stanja i depresivne poremećaje. Ovdje napominjem i neprepoznatu transgeneracijsku traumu. Transgeneracijska trauma je proces u kojem se traumatično iskustvo jedne generacije može prenijeti na drugu ili čak treću generaciju. U slučajevima transgeneracijske traume, djeca i unuci se nalaze u situacijama da imaju simptome ili “preživljavaju” određena iskustva prve generacije i originalnog traumatskog događaja. Ovaj proces prijenosa je uglavnom nesvjestan, tj. roditelji ne namjeravaju prenijeti traumu na svoje potomke. Transgeneracijska trauma je prepoznata kao ozbiljna posljedica teških traumatskih događaja kao što su rat, međuetnički sukobi, genocid, ropstvo, silovanja. Transgeneracijske traume ometaju, kako pojedinačnu, tako i sposobnost zajednice da zaraste, funkcioniše i napreduje za generacije koje dolaze.

 

Duševne bolesti su bile i ostale tabu, o njima se ne govori rado, najbolje ih je prećutati? Kako mijenjati svijest po tom pitanju?

Oko mentalnih teškoća je tako stvoren mistični okvir kao da to nisu bolesti ili pak prolazne smetnje kao i sve druge bolesti, teškoće koje se čovjeku mogu dogoditi. Vjerovatno je tome bilo tako jer su ljudi mentalne smetnje i bolesti manje razumjeli, zato što je mozak kompleksan i što si funkcioniranje mozga često ne možemo objasniti, jer mentalna teškoća ili bolest može smanjiti kapacitet osobe da brine o sebi ili drugima i da bude u svojoj vlastitoj kontroli…, a sve što ne razumiju i što izlazi iz uobičajenih okvira ponašanja ljude zapravo straši. Mentalne bolesti i druge mentalne teškoće, do ne tako davno, bile su zapravo jedan od najvećih tabua. Osobe sa teškoćama mentalnog zdravlja bile su na neki način „obilježene“. Osobe sa psihičkim smetnjama se etiketiralo i kršilo njihova osnovna ljudska prava na dostojanstvo i human pristup njima i njihovim bolestima. Na području biomedicinske etike i etike psihološke struke posljednjih se godina puno radilo na humanizaciji pristupa bolesnicima s psihičkim/mentalnim smetnjama. Posebna se pažnja posvećuje ljudskim pravima, pa tako i pravima pacijenata te pravilnom odnosu prema mentalnim bolestima i svim mentalnim smetnjama koje nisu bolest nego imaju karakter prolaznih teškoća.  Svijest o antistigmi zahtijeva kontinuiranu aktivnost, ne samo psihologa/psihijatara i socijalnih službi, nego i svih vladinih i nevladinih organizacija, oblasti obrazovanja, i istakla bih važnost medija. Samo zajedničkom aktivnošću, za duži period, može se uticati na smanjenje i redukciju stigme i diskriminacije duševnih bolesnika.

 

Kako raditi na poboljšanju mentalnog zdravlja? Šta konkretno svakodnevno možemo uraditi mi kao pojedinci?

Pozitivni načini suočavanja sa svakodnevnim stresom i poboljšanja mentalnog zdravlja su osvijestiti da postoji problem, te na vrijeme potražiti stručnu pomoć (svaka općina ima nadležni centar za mentalno zdravlje).
Prje nego je problem nastao, najvažnija je prevencija mentalnih poteškoća. To mogu biti  različita ponašanja: bavljenje aktivnošću koja nam odgovara, čitanje, autentična ljudska razmjena koja se  dešava kad znamo komunicirati jedni s drugima. Učiniti nešto dobro za nekog je način kako čovjek može najjednostavnije osjetiti ispunjenje ugodnom emocijom i iskustvom smisla.  Bez mentalnog zdravlja, nema ni fizičkog.

 

Koliko loša društvena-ekonomska-socijalna situacija utiče na pojedinca i na njegovo mentalno zdravlje, koliko se uopšte možemo izolovati od društva u kojem živimo?

Loša socijalna i ekonomska situacija u BiH utječe na mentalno zdravlje kompletne populacije, naročito mladih ljudi. U periodu poslije rata u BiH zabilježen je porast PTSP-a, sad su to druge vrste anksioznih poremećaja koji su također posljedice stresnih situacija, i depresija.

Sve je više dokaza da loša socijalno-ekonomska situacija  loše utiče na mentalno zdravlje stanovništva; tako da adolescenti ili djeca koja su odrasla u veoma nepovoljnom okruženju često imaju lošije rezultate u školi ili bježe sa nastave.

 

Koliko užurban način života, tehnologija, konstantno gledanje u ekrane utiče na psihičko zdravlje? Kako se sa tim boriti, da li je uopšte moguće?

Užurbani način života, brojne obveze i pritisci na poslu i u školi pretvorili su stres u svakodnevicu mnogih. Iako kratkotrajan stres, kao prirodna reakcija tijela djeluje stimulirajuće, dugotrajna izloženost stresu može izazvati niz zdravstvenih tegoba i bolesti opasnih po život. U slučaju da stres postane kontinuiran, može prouzročiti zdravstvene probleme i biti kočničar prilagodbe i napretka. Najbolji način kako smanjiti negativan utjecaj stresa na zdravlje je naučiti što raditi u situacijama koje nam uzrokuju stres  i koje tehnike primijeniti za vraćanje u ravnotežu.

Zato je potrebno naučiti se nositi sa stresom, tj. kontrolirati i upravljati njime. Pravilna prehrana, odmor, autentična komunikacija, vježbe disanja, čitanje, druženje i tjelesna aktivnost alati su koji su korisni u nemedikamentoznom upravljanju stresom.

 

Mi smo generacije koje su već deset godina na društvenim mrežama, na Fejsbuku, koliko sve to utiče na nas, jesmo li toga uopšte svjesni?

Društvene mreže u svakom pogledu predstavljaju pojavu koja je učinila svijet pravim „globalnim selom“. One nas međusobno povezuju i omogućuju nešto što je prije više od deset godina bilo nezamislivo- da vrlo brzo i potpuno besplatno komuniciramo sa bilo kojom osobom na svijetu. Trend sve većeg korištenja društvenih mreža prisutan je u cijelom svijetu, velik broj ljudi provodi vrijeme na društvenim mrežama i u situacijama kada su u društvu svojih prijatelja. Tako na primjer možemo vidjeti članove familije koja je izašla na večeru, a da međusobno gotovo ne komuniciraju jer je svako na svojoj društvenoj mreži. Društvene mreže imaju velik utjecaj na funkcioniranje ljudi. One su postale svakodnevni način komunikacije između ljudi i gotovo je nemoguće pronaći osobu koja nije aktivna na nekoj od društvenih mreža.

 

Sada odrastaju generacije koje se neće sjećati svijeta prije društvenih mreža? Ovo nekako strašno zvuči...

Uz razvoj društvenih mreža i pretpostavku kako je čovjek društveno biće, sasvim je normalno za očekivati kako u današnje vrijeme većina osoba želi biti dio svijeta društvenih mreža jer bi se inače na neki način osjećali isključeno. Društvene mreže omogućuju upoznavanje novih ljudi, samopredstavljanje, brzu i jednostavnu komunikaciju, prilike za zapošljavanje i brojne druge mogućnosti. Unatoč pozitivnim stranama društvenih mreža, njihovo prekomjerno korištenje moglo bi dovesti do određenih negativnih posljedica za osobe koje ih koriste, ali i za njihovu okolinu.

Podaci o niskoj razini kritičnosti i želji za većim korištenjem društvenih mreža predstavljaju određenu opasnost za razvoj problema u ponašanju. Jedna od autorica navodi  kako u brojnim europskim zemljama velik broj djece i mladih zbog zaposlenosti roditelja u medijima odnosno društvenim mrežama pronalazi jedine sugovornike. U današnje vrijeme društvene mreže za roditelje i djecu predstavljaju win-win situaciju.

U svakoj generaciji postojali su određeni trendovi i razmišljanja koja su razlikovala određenu generaciju od prethodne.  Razlike između generacija vidljive su kroz stavove, vrijednosti, načine odijevanja, muziku, i sl. generacijom Z smatramo osobe koje su rođene u razdoblju između 2000. i 2010. godine, odnosno generaciju koja je na neki način ovisna o informatičkim i tehnološkim dostignućima. Pripadnici te generacije međusobno najviše komuniciraju putem interneta, a njihove igračke su u većini slučajeva računala i mobiteli. Druženje u njegovoj generaciji podrazumijeva komunikaciju putem interneta što dovodi do smanjene mogućnosti za komunikaciju licem u lice, a samim time i do smanjene mogućnosti za razvoj socijalnih vještina. Društvene mreže pružaju mladima i odrasloj populaciji ulazak u „imaginarni svijet“ koji može biti zabavan i opuštajući, ali on može da predstavlja bijeg od stvarnosti i suočavanja sa stvarnim problemima u realnosti. Pritom se vrlo lako može dogoditi da određena osoba više „živi“ svoj život na društvenim mrežama nego u realnosti. Takav odmak od realnosti u takvom pogledu označio bi društvene mreže kao rizične faktore za razvoj problema u ponašanju I na emocionalno kognitivnom planu. Nikako ne bi bilo dobro zaključivati kako društvene mreže sigurno utječu na razvoj emocionalnih i ponašajnih problema, ali one  predstavljaju vjerojatnost za razvoj određenih problema.

 

Gdje Vi vidite izlaz, mogućnost i izolaciju od svih ovih uticaja?

Prekomjerni boravak na društvenim mrežama može dovesti do smanjenog zanimanja za prosocijalne aktivnosti, kako u zajednici, tako i izvan nje. Zato je vrlo važno da zajednica stvara pozitivna fizička i socijalna okruženja u kojima svi ljudi mogu napredovati jer na taj način ona postaje podržavajuća, zdrava i jaka. Zaštitni faktori na taj način predstavljaju socijalno- ekonomske i kulturne  faktore kao i individualna obilježja koja pomažu zaštiti odraslih I djece od vjerojatnosti upuštanja u problematična ponašanja.
Kako bi društvene mreže učinili što više korisnima i kako bi umanjili štetu nastalu korištenjem društvenih mreža potrebno je educirati djecu, mlade i odrasle osobe kako da ih odgovorno koriste. Važno je educirati građane u zajedinici i ponuditi alternativne aktivnosti koje bi zamijenile boravak na društvenim mrežama. Osim toga, utjecaj društvenih mreža treba stalno istraživati kako bi se proširila znanja o fenomenu koji je toliko rasprostranjen, a o kojemu se toliko malo zna. Na taj način ćemo doprinijeti kvalitetnijem životu sadašnjih generacija i pozitivnom razvoju nekih budućih generacija koje tek dolaze. Uključivati se u veći broj prosocijalnih i altruističkih aktivnosti. Također mislim da  trebamo unaprijediti i promovirati čitalačke sposobnosti,  s obzirom da jako malo osoba čita knjige. Trebaju nam određeni neformalni art objekti koji su namijenjeni  za dobru komunikaciju i razmjenu iskustava.

 

Razgovarala Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Stranica 21 od 27

S5 Box