Vijesti iz BiH
BiH

BiH (718)

Ocijeni...
(0 glasova)

sarovicIako je obećavao da nikada neće prihvatiti ANP, sada je potpuno jasno da je pristankom na ovaj dokument, kako god da se on zvao, Dodik aktivirao MAP i prodao Republiku Srpsku.
Poručio je ovo lider SDS-a Mirko Šarović, komentarišući ishod današnje sjednice Predsjedništva BiH, prenose Vijesti.ba.

"Svojim glasom dobio je mandatara ali je to platio ulaskom Republike Srpske u NATO savez. Kojim god imenom ovaj dokument sada nazvao, a sigurno će se pravdati ovih dana da to nije to, jasno je da je Dodik prekršio rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti.

Time je sebe postavio visoko na sramnoj ljestvici osoba koje su donijele jednu od ključnih odluka pogubnih za interese građana i ciljeve Republike Srpske“, naveo je u svojoj reakciji Šarović.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

nato4Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici održanoj danas u Sarajevu donijelo odluku o imenovanju Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Saopšteno je ovo nakon današnje sjednice.

- Na istoj sjednici Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument Program reformi Bosne i Hercegovine, u roku od jedan dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH, saopčeno je iz Predsjedništva BiH.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je tužbu bh. štediša protiv Slovenije i BiH za nadoknadu novca iz štednje u bivšoj Ljubljanskoj banci. Tim činom bh. građani su trajno ostali bez svog novca.

Slovenija je odbila isplatiti oko 40 miliona KM bez kamate, na što se dodaje 47 posto kamata, što je ukupno blizu 60 miliona KM koliko je nekoliko hiljada bh. štedišta potraživalo na osnovu štednje u Ljubljanskoj banci prije rata.

Obrazloženje suda je bilo kratko, a to je da apelanti nisu iscrpili sve pravne lijekove,a prije svega nisu se obratili sudovima u Sloveniji.

Predsjednica Udruženja štediša u BiH Amila Omersoftić za Klix.ba je kazala da bh. štediše nažalost nisu imale novca da angažiraju slovenačkog advokata u tom postupku, a po zakonu Slovenije to je uslov za podnošenje apelacije.

"Mi smo tužili i Sloveniju i BiH. Nama naša država BiH nikada nije obezbijedila dokaze koje smo mi mogli i trebali priložiti u Sloveniji i dokazati naša prava. BiH je nama uskratila te podatke, a s druge strane naše vlasti poslali su Slovencima naše račune i našu ličnu dokumentaciju, što je Slovenija zloupotrijebila i odbila je naše zahtjeve za povrat štednje", izjavila je Omersoftić.

Naglašava da je BiH prodala svoje građane i nije ih zaštitila.

Slovenija je odbila isplatiti štednju i onim akoji su imali tzv. darovne ugovore. Ukupno je nekoliko hiljada građana BiH koji su ostali trajno bez svoje štednje.

"Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je naš novac u Sloveniji, ali mi smo ostali bez njega. To je konačna odluka i više nemamo nijednog načina da eventualno dobijemo naš novac", zaključila je Omersoftić.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Bihać više od dvije godine sam nosi teret migrantske krize za cijelu državu.

Migranti ističu kako se u Vučjaku osjećaju kao životinje – šuma i planine oko njih, zima i hladnoća pred vratimaFahrudin Vojić

Bihać više od dvije godine sam nosi teret migrantske krize za cijelu državu. U tom problemu ne pomažu mu puno ni druge općine u Krajini u smislu prihvata migranata u centre na svom području. Dolaskom jeseni i padom temperatura, situacija se dodatno pogoršala. Na osam stepeni, bosi, promrzli i iscrpljeni migranti na Vučjaku bude se i spavaju u vodi koja curi kroz dotrajale krovove improvizovanog šatorskog naselja. Griju se na vatru koju lože unutar šatora što predstavlja dodatni rizik i prijetnju od mogućeg izbijanja požara čime bi životi ovih napaćenih ljudi u potpunosti bili ugroženi.

Vučjak kao privremeni migrantski centar ostaje do daljnjeg. Nova lokacija na Lipi neće biti aktualizirana sve dok se novi prihvatni centar ne otvori na drugim lokacijama u BiH. Uz to, nema prihvatanja novih migranata u BIRA-u i Miral koji će uskoro biti blokirani bez mogućnosti izlaska i kretanja migranata kroz Bihać i Veliku Kladušu. Stav je to kojeg je prije nekoliko dana zauzela Operativna grupa za nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu.

"Stav Operativne grupe je da idemo u potpunu blokadu BIRA-e i Mirala, te da Vučjak ostaje centar za sve migrante koji će ubuduće doći na područje Unsko-sanskog kantona. To znači da migranti neće imati mogućnost ulaska u BIRA-u i Miral, niti mogućnost izlaska u grad i šetanje po gradu. Jedino onima koji budu zainteresirani za odlazak i napuštanje tih objekata, mi ćemo omogućiti izlazak", pojasnio je Nermin Kljajić, ministar MUP-a USK.
Šta s migrantima?

Na pitanje šta s migrantima iz BIRA-e i Mirala kojima 15. novembra ističe potpisani ugovor vlasnika i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ministar Kljajić je istakao da će taj problem morati da rješava Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH. Pored države, odgovornost za ovaj problem snosi i Europska unija koja u ovom trenutku ima 100.000 slobodnih mjesta za azilante, ali se odgovornot u posljednje dvije godine prebacuje s jednih na druge, dok najveći teret migrantske krize snozi Unsko-sanski kanton, posebno Bihać.

"Poslao sam nedavno dopis svim načelnicima i gradonačelnicima gradova i općina, kao i predsjedavajućima vijeća u općinama Unsko-sanskog kantona, da od njih tražim da nam pomognu u smještaju tih ljudi. Ako je migrantska kriza kantonalni problem, kao što se želi predstaviti, ako ima migranata na cijelom kantonu kako se želi predstaviti u što sumnjam jer smatram da 90 posto migranata boravi u Bihaću, ako se četiri miliona može trošiti i rasporediti tako da ni marka ne dođe u Bihać, onda gospodo: dajte nam vi pomozite!

Meni je iluzorno očekivati da nama Bijeljina da 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura), Banjaluka 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura), Sarajevo općina Centar 30.000 konvertibilnih maraka (15.000 eura), da nam općina Vareš pomogne, kao i drugi gradovi u BiH, a gradovi koji su u našem kantonu neće da nam pomognu. Hajmo onda smjestiti u Cazin 300 migranata, u Bosansku Krupu, Sanski Most i Bosanski Petrovac isto toliko i Bihać neće imati problema. Ne razmišljam o političkim partijama i krećem se po ovom pitanju na nivou države i idem, lobiram da nam se pomogne. Onaj ko mi sad može pomoći, pomagao je i od prvog dana, a onaj ko ovo koristi za nekakav način i temu za izbore i predizbornu kampanju i vlastitu promociju od toga nema nikakve koristi odmah da kažem. Od takvih sam prestao da tražim pomoć", ističe Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Bihać nije grad za migrante

Unsko-sanski kanton više ne želi i ne može da snosi odgovornost za migrantsku krizu koja je, slažu se u tome svi, državni a ne lokalni problem. Najviše su na udaru one mjesne zajednice u Bihaću gdje se nalazi najveća koncentracija migranata, a to je privremeni migrantski centar BIRA. Radi se o nekadašnjoj fabrici rashladnih uređaja koja je prije rata zapošljavala velik broj ljudi naseljenih u njenoj neposrednoj blizini. Sada je pretvorena u, kako to ovdašnje stanovništvo voli kazati, "fabriku migranata" koji svakodnevno hodaju, traže pomoć, a neki tvrde i provaljuju u kuće ovdašnjeg stanovništva.

Iznoseći svoje probleme sa migrantima predstavnici mjesnih zajednica Veliki i Mali Lug, Hatinac, Gornje Prekounje i Bakšaiš, još jednom su od gradskih vlasti zatražili da se prihvatni centar BIRA zatvori kako je planirano 15. novembra, jer kako su istakli, problemi će se dodatno intenzivirati dolaskom zime.

"Najveći problem je to što se u samom centru BIRA i oko njega kreće velik broj migranata, najmanje 5.000 njih, zbog čega često dolazi do narušavanja javnog reda i mira, do činjenja krivičnih djela i pokušaja ubistava. Građanima ovih mjesnih zajednica je svega preko glave i žele da se migranti odavde izmjeste u druge dijelove grada, kantona i Federacije BiH. Bihać je uvijek pomagao i pomagaće migrante, ali ovo nije jedini centar prihvatni za migrantei mi smo na rubu živaca. Ako Vlada Federacije BiH ne usvoji naše zahtjeve da se raspodjeli teret migrantske krize na cijelu BiH, bit ćemo prisiljeni i na represivne mjere", kaže Fadil Dizdarević, koordinator bihaćkih mjesnih zajednica koje imaju problem sa migrantskom krizom.
Vučjak sramota EU i BiH

Najava ministra sigurnosti Dragana Mektića da će migrante sa Vučjaka izmjestiti u dva prihvatna centra u Sarajevu gdje ima slobodnog mjesta, još uvijek se nije dogodila. Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kažu da ni oni u ovom trenutku nemaju nikakvih informacija. Konkretnih informacija, dogovora i konkretnih dogovora nema. Glasni su jedino u Crvenom križu Grada Bihaća. Zbog sigurnosti svih, traže hitnu reakciju odgovornih i hitno zatvaranje Vučjaka.

"Žalosno je da smo mi uopće ovdje. I nije u redu da smo mi ovdje, i da su ovi migranti ovdje, i da se ništa konkretno do sada nije uradilo po pitanju Vučjaka. Dakle, ovdje više nema vremena za bilo kakve odluke ili očekivanje bilo kakvih odluka koje su nemoguće. Jedna i jedina odluka može biti da ljude vratimo tamo gdje im je i mjesto, u uslovne prostorije dok se ne riješi pitanje nove lokacije i novog smještaja migranata", izričit je Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać.

Afganistanac Molini tri puta je odlazio iz Bihaća, ali nije uspio da se probije u zemlje Europske unije. Posljednji put je prije nekoliko sedmica uhvaćen u Sloveniji i vraćen u BiH.

"Naš je plan otići u europske zemlje, ali sad je loše vrijeme i ne možemo krenuti dalje. Čim prestane, nastavljamo sa novim pokušajima", kaže Molini.

Uslovi na Vučjaku nisu dostojni života ljudskog bića. Migranti ističu kako se u ovom kampu osjećaju kao životinje – šuma i planine oko njih, zima i hladnoća pred vratima.

"Ovdje živim mjesec dana. Kiša je i veoma je hladno, u šatorima je voda. Od Crvenog križa dobijemo samo jednu deku s kojom se ne možemo ugrijati zbog čega palimo vatru unutar šatora što nam stvara velike probleme. Za nas je ovdje sve izazov – prvi je hladnoća, a drugi kupanje u ovakvim vremenskim uslovima", kaže Asfan iz Pakistana.

Ministarstvo sigurnosti BiH još uvijek nije ponudilo konkretan odgovor, kao ni pomoć kantonalnim i gradskim vlastima u rješavanju problema smještaja migranata koji borave u ovom kantonu. Dosad ih je na području BiH evidentirano 43.000, dok u Unsko-sanskom kantonu trenutno boravi više od 5.000 migranata. Operativna grupa je prozvala državne vlasti ali i Europsku uniju zbog izostanka pružanja podrške u migrantskoj krizi, koja je definitivno promijenila život građana Unsko-sanskog kantona.

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

erdoganvucicNeće izum Aleksandra Vučića i Edija Rame formalno biti kraljevina, a ni demokratija; bit će tu gomila autoritarnih lidera, nacionalizama i još više korupcije.

Ideja da će 'ekonomska saradnja' pacificirati balkanske nacionalizme je ujedno smrtno opasna i urnebesna, piše autor.

U jednoj stvari vezanoj za "Mali Schengen" Aleksandar Vučić i Edi Rama govore istinu: to, doista, nije nova Jugoslavija – ona u kojoj će se, umjesto Slovenije i Hrvatske, naći Albanija. "To" je nešto mnogo gore od toga. "To" je replika Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Preciznije: ono što prave je kraljevina Srba i Albanaca.

Neće to, dakako, i formalno biti kraljevina. Ali, neće biti ni demokratija – naprotiv, biće tu gomila autoritarnih lidera, od kojih će svaki, u praksi, biti kralj na teritoriji koju bude kontrolisao. Biće tu, dakako, i gomila nacionalizama, i još više korupcije nego što je do sada bilo. Neće, dakako, ta država/savez odmah biti proglašena – koliko "da se Vlasi ne dosjete"... Počeće sa slobodnom trgovinom i protokom ljudi, jer to je, znate, ekonomski, a ne politički sporazum, kao što je i Evropska unija počela sa ugljem i čelikom. Završiće sa zajedničkim parlamentom i kontrolom granica.

Vijek nakon što su velike sile stvorile Kraljevinu SHS, one (ili barem neke od njih) pokušavaju na Balkanu "implementirati" eksperiment zapanjujuće sličnosti. Poslije Prvog svjetskog rata, Francuska i ostale pobjednice htjele su "Malu Antantu" na Balkanu: pa su napravili Jugoslaviju Karađorđevića. Druga je priča što je to bila najgora država koju može napraviti bilo čovjek, bilo životinja – ona je, ta država, uostalom, uz zvjerstva okončala svoj vijek. Da nije bilo Tita i partizana, koji su na ruševinama te države stvorili nešto posve drugo, njenu aksiološku suprotnost takoreći, ideja južnoslovenskog zajedništva bi nakon tiranije Karađorđevića ostala upisana slovima crnjim od sipinog mastila, crnjim od "Crne ruke", u imaginarnoj knjizi zajedničke istorije.

'Svi Srbi/svi Albanci u jednoj državi'

Kako izgleda kada Zapad na Balkanu pravi kompleksnu državnu tvorevinu, shodno svojim potrebama, vidjeli smo, dakle, godine 1918. Shodno tadašnjim geopolitičkim projekcijama, prevashodno Francuske, ugašena je, recimo, država Crna Gora. Svrgnuta je njena dinastija, razvaljeni parlament i ustav, izbrisan svaki subjektivitet te međunarodno priznate države, nakon čega je Srbiji dozvoljeno da je anektira. Onda su se, prije koju godinu, Francuzi javno ispričali živim potomcima dinastije Petrović Njegoš i Crnoj Gori. Da bi Emmanuel Macron danas ponovo stvarao uslove da se Crnoj Gori desi isto. Šta da vam kažem: svako onaj ko je bio toliko glup da povjeruje u iskrenost i priče o "civilizaciji i vrijednostima" imperija zaslužio je sve što će mu imperij učiniti.

Vučićev i Ramin "Mali Schengen" je model koji bi obezbijedio da, umjesto da budu poraženi, poniženi i odbačeni, dva velikodržavna projekta, koja su najveća prijetnja bezbjednosti ovog regiona, budu namirena i realizovana. Ime tih projekata je "velika Srbija" i "prirodna Albanija". U državnoj skalameriji koju prave Vučić i Rama doista bi bilo ostvarenio ono: "Svi Srbi/svi Albanci u jednoj državi."

Kao i 1918. godine, to je upakovano kao navodno "progresivna" ideja zajedništva i saradnje. Pa ti odbij ono što je "napredno" i u "duhu integracija". Proevropska priča će se, po inerciji, još neko vrijeme nastaviti, ali eventualno formiranje kraljevina Srba i Albanaca značilo bi "zbogom" evropskim integracijama regiona. Nešto se pitam... A ko vam je do sada branio da sarađujete? Šta je bila prepreka saradnji i normalizaciji odnosa, ako na vaši nacionalizmi, koji sada trebaju biti nahranjeni Bosnom (i Hercegovinom), Crnom Gorom i Makedonijom?

 

"Mali Schengen" podrazumijeva i, citiram autore ideje, "jačanje prekogranične saradnje u oblasti bezbjednosti". "Oblast bezbjednosti" je isto, je li, ekonomija? Podrazumijeva i uklanjanje granica i slobodno kretanje ljudi. Reklo bi se kako su navedeni ciljevi "Malog Schengena" bili ostvareni još 1992. godine. Tada je realizovana potpuna "prekogranična saradnja u oblasti bezbjednosti" između Srbije i dijela Bosne i Hercegovine – danas mu je ime entitet Republika Srpska.

Džinovski migrantski logor kao 'Čistiliše'

Kako izgleda ta saradnja imao se prilike uvjeriti i sam Vučić, kada je onomad obišao srpske artiljerijske položaje iznad Sarajeva. Od Beograda do Sarajeva je putovao bez pasoša i bez bilo kakve granično-carinske kontrole, što znači da je još tada bilo obezbijeđeno "slobodno kretanje" (naročito naoružanih) ljudi. Kao i slobodno kretanje roba (naročito oružja). O tome vam govorim: metod je različit, no cilj bombardovanja Sarajeva i "Malog Schengena" je isti.

Ideja da će "ekonomska saradnja" pacifikovati balkanske nacionalizme je ujedno smrtno opasna i urnebesna u svom idiotizmu. Opasna je, prije svega, jer bi neminovni (ne tako daleki) raspad te zajednice značio novi rat. Predstavnici "škole mišljenja" po kojoj su ekonomija i slobodno tržište lijek za nacionalizam vele kako sukobi nastaju iz siromaštva, dok razvoj ekonomije podstiče stabilnost.

Da vas podsjetim: Titova Jugoslavija se raspala, a klanica otpočela, ne onda kada smo bili siromašni, nego baš onda kad smo bili najbogatiji u čitavoj svojoj istoriji. Onda kada je Ante Marković digao jugoslovensku ekonomiju, kada se činilo kako se dešava ekonomsko čudo. Da bi "velika Srbija" bila ostvarena, srpski je nacionalizam bio spreman istrpjeti uništenje srpske (i crnogorske) ekonomije.

Savez koji prave Vučić i Rama, uz učešće Zorana Zaeva, kao "korisnog idiota" tog projekta, zapravo je markiranje i policiranje teritorije postavljene ispred Schengena, svojevrsne tampon zone – koja ovoga puta, za razliku od one "Male Antante", ne štiti od ratne prijetnje, nego od migracija. Stanovništvo te teritorije raseljavaće se u Evropu, gdje god ima bauštele i suđa da se pere, a teritoriju će naseljavati – migranti. Kraljevina Srba i Albanaca će, između ostalog, biti i džinovski migrantski logor, svojevrsno "Čistiliše", mjesto gdje će se vršiti selekcija ko može, a ko ne može na rajske livade zapada.

Crnogorci, evo vam opet 1918.

Sve bitno vezano za projekat "Mali Schengen" krije se od javnosti, pa tako i kakvo rješenje "kosovskog čvora" dogovor Vučića i Rame podrazumijeva. Odgovor na to pitanje očito se ne dopada Albinu Kurtiju. Preostaje da se vidi koliko diplomatskog (i doslovnog) zavrtanja ruku od zapadnih pokrovitelja novog oblika "balkanske saradnje" može izdržati Kurti, ali i crnogorsko i vođstvo bosanskih Bošnjaka, koji se, takođe, opiru predbračnom ugovoru Vučića i Rame.

Mnogo je tu upitnika. U ovom trenutku nije jasno ni šta o svemu tome misli Rusija. Osnov balkanske politike te zemlje na Balkanu do sada je bilo nerješavanje pitanja Kosova. Iz tog upitnika slijedi niz drugih. Šta o tome misli srpska desnica, koju Vučić ne kontroliše? Šta o tome misli Amfilohijev dio Srpske pravoslavne ccrkve? Šta ako Zaev izgubi sljedeće izbore, pa o budućnosti kraljevine Srba i Albanaca bude odlučivao VMRO DPMNE?

A šta veli Turska? Da li je bošnjačko "ne" betonirano, ili bi moglo postati "da" ukoliko to zatraži, recimo, Recep Tayyip Erdogan? A Hrvati, bez kojih, treba li podsjećati, Bosna nije Bosna? Kako oni? Što se Crne Gore tiče... Vladajuće strukture u Crnoj Gori godinama ponavljaju patriotsku mantru: "Nikad više 1918!" E pa: evo vam je opet. A sad da vidimo ko će od vas dići ruku za nju?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Andrej Nikolaidis (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

tuzlanskakapijaBrojni građani Tuzle danas su se okupili na Kapiji - mjestu stradanja mladosti 25. maja 1995. godine, kako bi podsjetili na stravično dešavanje, ali i iskazali protest zbog objavljivanja knjige "Tuzlanska kapija – režirana tragedija" autora Ilije Brankovića koja negira počinjeni zločin.

Knjiga Ilije Brankovića "Tuzlanska kapija – režirana tragedija", nastala uz podršku Ministarstva odbrane Republike Srbije, stvorila je gorčinu kod građana Tuzle, ali i otvorila ranu kod preživjelih žrtava masakra koji je počinjen pod naredbom Novaka Đukića, što je potvrdila i presuda Suda BiH, kojom je on osuđen na 20 godina zatvora.

"Niko iole normalan, trezven i objektivan ne može šutjeti na objavljenu sramnu knjigu. Pored činjenice da je dozvoljeno ukoričenje negiranja monstruoznog ubistva tuzlanske mladosti, najgora je ipak spoznaja kako je knjiga koja na najgrublji mogući način omalovažava najveći ratni zločin u historiji Tuzle, dobila direktnu podršku Srbije, odnosno državnog ministarstva", kazao je Adi Selman, iz Vijeća mladih Tuzle.

Kako je poručeno s današnjeg skupa, knjiga "Tuzlanska kapija – režirana tragedija", njen autor i Srbija na na najgori način ismijavaju zvanične sudske presude te nastoje režirati istinu iskrivljujući činjenice i koristeći se lažima.

Navedeno je i da nema prostora, opravdanja, razloga i alibija da iko, a posebno ne iko iz Srbije, režira historiju i tako kreira novu tragediju.

"Činjenica da je prosjek starosti stradalih svega 24 godine obavezala nas je i uvijek će obavezati na to da se lažima suprotstavljamo istinom. Danas smo se ujedinili kako bismo zauvijek zabranili svakome negiranje onoga što je naša najbolnija rana. Ćutati ne možemo, ignorisati ne smijemo, a iz poštovanja prema žrtvama, povrijeđenima i njihovim porodicama, ali i nama samima, stvari moramo nazivati pravim imenima. Laž je laž, a dan mladosti kod nas je dan žalosti", navela je predsjednica Vijeća mladih Tuzle Asja Dizdarević.

Danas je naglašeno i to da Srbija predstavlja sigurnu zonu za zločinca Novaka Đukića, omogućavajući mu da se bezbjedno kreće, sanja i budi na slobodi.

"Garant njegove slobode je Srbija, zemlja koja je podržala knjigu koja negira nas i našu bol. Naša obaveza je da reagujemo, štitimo i podsjećamo na sve ono što se desilo", istaknula je Dizdarević.

Predsjednik Udruženja 25. maj Edin Hurić preživio je masakr na Kapiji u Tuzli, a danas je istakao da nije prvi put da Srbija proziva dešavanja u centru ovog grada, okarakterišući osuđenog ratnog zločinca kao nevinog čovjeka.

"Po ko zna koji put govorimo da Đukić nije osuđen samo zato što se to nekome prohtjelo, već na osnovu materijalnih dokaza iznesenih u Sudu BiH u dvostepenom suđenju. Na ovaj način pozivam Aleksandra Vučića i pitam ga da li podržava ratne zločince koji slobodno šetaju ulicama Beograda i drugih gradova? Ne znam zašto se dešava da s jedne strane pruža bratsku ruku, pomirenje i saradnju, a s druge otvoreno finansira pravljenje makete Kapije i dva puta izdavanje knjige od istog autora. Čemu sve ovo vodi? Nećemo moći krenuti dalje ako ćemo prikrivati zločine. Jedini način je da srbijanske vlasti priznaju počinjene zločine te da je na Kapiji ubijena 71 mlada osoba, a više od 200 ih je ranjeno", naveo je Hurić.

Naglasio je da iz Tuzle nikada nije otišla poruka da je srbijanski narod počinio zločin na Kapiji, već pojedinac koji ima ime i prezime. S time se složila i Zineta Hidanović, čiji je sin Alem poginuo kobnog 25. maja u srcu Tuzle, a u trenutku tragedije je imao 15 godina.

"Srbijo, vidiš li da danas i nebo plače nad našom mrtvom djecom. Mi smo ljudi velike duše i srca. Ovdje plaču i djeca koja dolaze iz Srbije za 25. maj kako bi obišla mjesto stradanja i naše žrtve. Ježim se od svih laži koje sam čula za događaj koji je uzeo dio naših života. Nikada nismo zamjerili svom srpskom narodu, već zločincima. Dajte nam ratne zločince na odsluženje kazne i neka odgovaraju. Ne dozvolimo da se ponavljaju ovakve stvari, lažne priče i knjige koje nas izuzetno bole. Pišite istinu neka izađe na vidjelo", poručila je kroz suze Hidanović.

Tuzlaci su danas poslali i protestno pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i premijerki Ani Brnabić te ih pozvali da naprave prvi korak ka suživotu i miru te zajedničkom i dobrosudsjedskom životu, tako što će ratnog zločinca NovakaĐukića konačno izručiti BiH.

Također, pozvali su i nadležne institucije BiH da svojim mehanizmima onemoguće bilo kakvo negiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru naše zemlje u periodu od 1992. do 1995. godine.

(Klix.ba)

četvrtak, 14 Novembar 2019 00:00

Šta sa migrantima koje niko neće?

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Takođe, još nije poznato šta će biti sa blizu 1.000 osoba, koliko ih trenutno boravi u kampu "Vučjak" nadomak Bihaća, čije je zatvaranje nedavno zatražio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler tokom posjete Bihaću, 5. novembra.
Žele dalje na Zapad

Habibi, Muhsin i Muhamed, svi iz Avganistana, kažu kako stanovnici ovog kampa žele da se on zatvori, jer je boravak na tom mjestu, iz minute u minutu sve teži.

"Jako je hladno. Ovaj kamp nije dobro opremljen, prisiljeni smo paliti vatru u šatorima. Kada snijeg padne, naš boravak ovdje neće biti moguć. Nadam se da će nam vlada omogućiti bolje uslove. Želim dalje, u Francusku ili u Njemačku", kaže Habibi.

"Boravim ovdje već mjesec dana. Kiša stalno pada i nekako preživljavamo, zahvaljujući dobrim ljudima. Želim što prije napustiti kamp i otići u Njemačku", slične su i Muhsinove namjere.

"Previše ljudi ovdje boravi. Nakon kiše šatori su mokri i život je nemoguć. Kad se vrijeme smiri pokušaću naći put koji vodi prema zemljama Evropske unije", kaže i Muhamed.

Haotična situacija s migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini, a posebno u Unsko-sanskom kantonu, dostiže kulminaciju i prije dolaska zime, od koje mnogi strahuju.

Operativna grupa za smještaj migranata Unsko-sanskog kantona zasjedala je danas, nakon čega je kantonalni ministar unutrašnjih poslova Nermin Kljajić izjavio:

"Stav operativne grupe jeste da idemo u potpunu blokadu objekata 'Miral' i 'Bira', i da 'Vučjak' ostaje centar za sve migrante koji dođu na područje Unsko-sanskog kantona. Blokada znači da neće biti mogućnosti ulaska novih migranata ni u 'Biru', ni u 'Miral', niti će imati mogućnosti da izlaze u grad, da šetaju itd. Jedino koji budu zainteresirani za odlazak i napuštanje tih objekata, njima će to biti omogućeno."

"Prema evidencijama koje Uprava policije vodi", kazao je Kljajić, "do danas imamo blizu 43.000 migranata koji su legitimisani na području našeg kantona".

"Nažalost, vidimo da se ovaj problem i dalje ne tretira ozbiljno od strane državne vlasti. Unsko-sanski kanton jedini je ostao na tom području da zaštiti imovinu i građane Unsko-sanskog kantona. Tako mi moramo ograničiti apsolutnu slobodu kretanja", naglasio je ministar.
Slobodna mjesta u azilantskim centrima u EU

Vlasti USK, dodao je, smatraju kako Evropska unija, ako ima želje, može riješiti pitanje migracija u Bosni i Hercegovini, jer, ustvrdio je, "prema našim informacijama, oko 100.000 slobodnih mjesta ima u azilantskim centrima na području Evropske unije".

"Oni su upoznati s ovim problemom da vlasti BiH ne mogu riješiti pitanje migracija. Zbog zimskog perioda i svih ovih dešavanja, mi pozivamo i predstavnike Evropske komisije da ovo pitanje u Bosni i Hercegovini riješe na način da migrante iz BiH prebace na teritorije Evropske unije i omoguće im bolje uslove za život", izjavio je ministar Kljajić.

A uz migrante u kampu Vučjak i dalje su jedino volonteri Crvenog krsta/križa Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Danas su migrantima podijelili deke, toplu odjeću i obuću. Ali, i oni su na izmaku snaga.

Selam Midžić, sekretar Crvenog krsta Grada Bihaća, još jednom je apelovao na državne, gradske i kantonalne vlasti "da urade onaj korak koji će na kraju ipak uraditi, a to je da povuku migrante iz kampa Vučjak, da ih smjeste u uslovne prostore".

"Ovdje nema više vremena za očekivanje nekih odluka, jedino je moguće da ih smjestimo u uslovne prostore dok se ne riješi pitanje nove lokacije za smještaj migranata. Do kada ćemo mi moći da im pomažemo ne znam, i mi smo iscrpljeni. Vidite puno smeća, šatori su mokri, oni provode noć ložeći vatre i neko mora odgovarati za sigurnost. Puno je dima, može doći do gušenja... 'Vučjak' se mora što prije izmjestiti, a sve migrante koji idu prema Bihaću u tome treba spriječiti i smještati pod hitno na neke druge lokacije", kaže Midžić.

Još nema nema informacija hoće li ugovori sa vlasnicima objekata "Bire" u Bihaću i" Mirala" u Velikoj Kladuši, koji se koriste za smještaj oko 2.000 migranata i izbjeglica, a koji važe do 15. novembra ove godine, biti produženi.

Od Borisa Horvata, vlasnika "Mirala" saznajemo da on ostaje pri ranije iznesenom stavu da će poštovati odluku Operativne grupe za koordinaciju aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu, te da će ugovor produžiti isključivo ukoliko to zatraži Ministarstvo sigurnosti BiH ili Vlada Federacije BiH.
Uskoro novi centar, ali gdje?

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić je krajem oktobra najavio kako će u BiH uskoro biti uspostavljen novi centar za prihvat ilegalnih migranata kojim bi se riješio problem, kako je rekao"divljeg" kampa "Vučjak" kod Bihaća, u blizini granice s Hrvatskom. Mektić je novinarima u Sarajevu potvrdio i kako Ministarstvo sigurnosti s Vladom Federacije BiH pokušava dogovoriti lokaciju na kojoj bi bio uspostavljen novi migrantski kamp.

Zatvaranje "Vučjaka" traže lokalne vlasti, ali i međunarodna zajednica, ali do toga ne može doći bez alternativnog rješenja. Da je u opticaju kao moguća lokacija i okolica Sarajeva očigledno je iz saopštenja koje je javnosti upućeno još prije mjesec dana iz Opštine Vogošća, u kojem se navodi:

"Kasarna 'Enver Šehović' u Semizovcu ne može biti korištena kao centar za smještaj migranata. Općina Vogošća želi jasno staviti do znanja da je za našu lokalnu zajednicu takva namjera apsolutno neprihvatljiva. Sigurni smo, međutim, da u Bosni i Hercegovini ima i puno prihvatljivijih objekata, na lokacijama koje bi u neuporedivo manjoj mjeri poremetile život lokalne zajednice, nego što bi to bio slučaj da se migranti smjeste u kasarni u Semizovcu", navedeno je u saopštenju iz Opštine Vogošća.

Početkom novembra i Skupština Kantona Sarajevo prihvatila je inicijativu zastupnice Bilsene Šahman da se zabrani smještanje ilegalnih migranata u napuštene kasarne na području Kantona Sarajevo, bez uključivanja šire društvene zajednice, posebno kantonalne Vlade i resornih ministarstava.

Na pres konferenciji u Banjaluci, u ponedjeljak, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je govorio upravo o tome da kada god se objavi nova eventualna lokacija za smještaj migranata i izbjeglica odmah stiže protivljenje i odbijanje mogućeg prijedloga.

"Neki dan se sastala Kantonalna skupština u Sarajevu i donijela odluku da neće biti migrantskih centara na području Sarajeva. Kad sam identifikovao objekat Agrokomerca u Velikoj Kladuši i na Savjetu ministara donijeli zaključak, zasjedalo je Opštinsko vijeće i zaključilo da se poništava odluka Savjeta ministara. E sad, dvije lokacije vrlo izvjesne imam, ali ne bih govorio o tome, jer odmah će se sastati opštinska vijeća i usprotiviti se. Moram ići da ih prevarim", kazao je Mektić.
Kretanja migranata će se nastaviti

Stručnjak za sigurnost, dr. Safet Mušić za naš program kao glavne probleme ističe to što na nivou države na vrijeme nisu poduzete odgovarajuće mjere i što je sve više nekontrolisanih migracija.

"Većina migranata koji stižu u BiH u posljednje vrijeme praktično su, po izvještajima Granične policije, bez ikakvih dokumenata. I ono što su imali, oni unište. Tako se tu sa sigurnosne strane javlja problem nekontrolisanih migracija, jer, nije problem, ni državi ni državnim organima, kada su migracije kontrolisane, kada se zna gdje se nalaze migranti, kada oni dobiju neka dokumenta i kada se zna o kojim osobama se radi", komentariše Mušić.

"Što se BiH tiče", kaže profesor Mušić, "ostaje nam stalno taj problem što se pokušava situacija rješavati nekako privremenim mjerama, improvizovanim objektima ili nekim drugim privremenim smještajnim kapacitetima".

"To jednostavno nije rješenje, pogotovo ako gledamo malo dalje i ako imamo najave da će narednih deset godina procesi migracija ići u ovom obimu ili u većem. Da li će se ta migrantska ruta mijenjati, da li će ona ići preko Bosne i Hercegovine, mi to sada ne možemo precizno odrediti, ali je pretpostavka da će kretanja migranata i dalje biti. Znači, BiH mora imati saradnju s Evropskom unijom, spremne objekte za ovaj period, ali i za naredne godine. Ne možemo mi sada računati na neko rješenje koje će trajati pola godine ili godinu", ističe Mušić.

Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini Peter van der Auweraert je tokom posjete Bihaću i Unsko-sanskom kantonu rekao kako se o tačnoj lokaciji koja bi bila alternativa Vučjaku još pregovara, ali je naveo da bi to mogla biti okolina Sarajeva, kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaSlužbenici Tužilaštva USK u saradnji sa SIPA-om sproveli su danas akciju "Pero" koja je rezultat višemjesečne istrage koja je obuhvatila čak 58 fizičkih i pravnih lica.

Osumnjičenim se stavlja na teret da su od 2014. godine do danas na području Federacije BiH, ali i dijela Republike Srpske, pronalazili osobe i nezakonito im pribavljali različite certifikate i diplome od osnovne škole do visokoškolskih ustanova.

Prema riječima glasnogovoronice Tužilaštva USK Irene Marjanović-Čavkić osumnjičeni su stekli višemilionsku korist, a pribavili su više hiljada nezakonitih diploma.

"Tako su stekli višemilionsku korist, a nelegalno stečenim novcem su kupovali nekretnine kako bi ga legalizirali", dodala je.

Budžet FBiH je oštećen za blizu 200.000 KM neplaćenog poreza.

Pripadnici SIPA-e su danas izvršili pretrese na 12 lokacija širom BiH i uhapsili više osoba nad kojima će biti izvršena kriminalistička obrada te će biti predati dalje u nadležnost tužilaštva. Pretresi su izvršeni na području Bihaća, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istočnog Sarajeva.

U opsežnoj policijskoj akciji je, kako saznajemo, uhapšen i bivši delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i nekadašnji generalni sekretar političke stranke A-SDA Admir Hadžipašić.

On je vlasnik Centra za obrazovanje odraslih VITA plus Cazin. Ova ustanova osnovana je 22. januara 2014. godine i posjeduje odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija3Najveća koncentracija alkohola u organizmu u vrijednosti od 4,26 g/kg, utvrđena je kod vozača kontrolisanog u Trebinju.

Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u okviru republičke akcije koja je trajala od 07. do 10. novembra 2019. godine, evidentirali su 3.403 prekršaja prekoračenja propisane brzine kretanja motornim vozilom, 766 vozača sa prisustvom alkohola u organizmu za vrijeme upravljanja motornim vozilom i više stotina prekršaja po drugim osnovama.

Prilikom ispitivanja prisustva alkohola u organizmu, 109 vozača zadržano je u službenim prostorijama lišenjem slobode zbog prisustva alkohola u organizmu. Takođe, 21 lice je sankcionisano zbog odbijanja da se podvrgnu alkotestiranju, dok je kod testiranih:

- 401 vozača utvrđena količina alkohola od 0,31 do 0,80 g/kg
- 250 vozača utvrđena količina alkohola od 0,81 do 1,50 g/kg
- 88 vozača utvrđena količina alkohola preko 1,51 g/kg
- 27 vozača mlađih od 21 godine starosti ili sa manje od tri godine vozačkog iskustva koji su imali više od 0,0 g/kg alkohola u organizmu.

Najveća koncentracija alkohola u organizmu u vrijednosti od 4,26 g/kg, utvrđena je kod vozača kontrolisanog u Trebinju.

Takođe, za 14 vozača procijenjeno je da bi ih trebalo potvrgnuti ispitivanju na prisustvo opojnih droga ili lijekove koji se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje, od čega je njih 12 odbilo da se podvrgnu testiranju, te su isti sankcionisani i isključeni iz saobraćaja, a kod dva vozača rezultat ispitivanja je bio negativan.

Za prekršaje prekoračenja propisane brzine kretanja motornim vozilom izdavanjem prekršajnog naloga na licu mjesta, sankcionisano je 2.868 učesnika u saobraćaju, dok će za 535 učesnika u saobraćaju, kojima je brzina kretanja vozilom evidentirana mobilnim radarskim sistemima, prekršajni nalog biti dostavljen putem pošte.

S obzirom da trenutni vremenski uslovi uslovljavaju odvijanje saobraćaja po mokrom i vlažnom kolovozu, kao i u uslovima smanjene vidljivosti, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske apeluje na učesnike u saobraćaju da se odgovorno ponašaju i prilagode brzinu kretanja motornog vozila uslovima i stanju na putevima.

(6yka.com)

srijeda, 13 Novembar 2019 00:00

Duhovi i slova Daytona iz Banje Luke

Ocijeni...
(0 glasova)

nsrsNajveći i najgorljiviji zagovornici poštivanja izvornog Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski sporazum, politički predstavnici bh. entiteta Republik Srpske svojim su interpretacijama i dugim spiskom želja kako bi on trebao izgledati poslali nedvosmislenu poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti – slovo tog sporazuma nam nije mrsko, ali duhovi su nam draži. Narodna skupština RS-a - tačnije rečeno, njena većina, jer je opozicija odbila prisustvovati glasanju - na posljednjoj sjednici u Banjoj Luci usvojila je set zaključaka koji ukazuju na potrebu izmjene tog sporazuma.

Narodni poslanici razmatrali su dokument pod nazivom "Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i uticaj na položaj i prava Republike Srpske", koji je, kao predlagač, ponudio klub najjače političke stranke - Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Rasprava je bila vrlo živopisna, obilovala detaljima iz privatnih života, najavama predizborne kampanje, uvredama i optužbama i trajala je do ranih jutarnjih sati narednog dana. Kako se i očekivalo, predloženi zaključci su, većinom glasova, bez prisustva opozicije u skupštinskoj sali, usvojeni.

Prvo pitanje je ko je, na temelju čega i prema kojim ovlaštenjima utvrdio da je došlo do neustavne trasnformacije dejtonske strukture Bosne i Hercegovine? Jedini ovlašteni tumač Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini je visoki predstavnik međunarodne zajednice i ne postoji dokument koji sadrži takvu formulaciju. Ustavni sud Bosne i Hercegovine to sigurno nije, jer ne postoji apelacija ovlaštenih predlagača koji osporavaju akte i činjenje za koja bi se sumnjalo da su dovela do takve transformacije. Ako je tako, a činjenice neumoljivo govore da jeste, Narodna skupština RS-a priskrbila je sebi ovlaštenja koja joj ne pripadaju. Pravnici kažu da odluke neovlaštenih i nenadležnih organa o bilo kom pitanju ne proizvode pravno dejstvo.
Žele provođenje sporazuma, a drugačiji zaključci

U vrhu usvojenih zaključaka je obaveza institucijama ovog bh. entiteta da insistiraju na dosljednom provođenju Dejtonskog sporazuma. U nizu zaključaka koji slijede taj princip je napušten konkretnim pozivima na aktivnosti koje su u suprotnosti s mirovnim dokumentom i Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je njegov sastavni dio. Tvrdi se da je Bosna i Hercegovina nastala Dejtonskim sporazumom, suglasnošću Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i da samo suglasnošću oba entiteta može postojati. Tvrdnja je u direktnoj suprotnosti s Članom 1. Ustava Bosne i Hercegovine, koji kaže da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao država po međunarodnom pravu s postojećim granicama, unutrašnjom reorganizacijom i ostaje članica Ujedinjenih naroda. Tvrdnja iz dokumenta Narodne skupštine RS-a je "duh Daytona", a citirani član je "slovo Daytona".

U jednom od zaključaka doslovno piše da će Narodna skupština RS-a reagirati u slučaju aktivnosti usmjerenih na transformaciju i dekonstrukciju Dejtonskog sporazuma i strukturu "državne zajednice" koja je njim stvorena. Bosna i Hercegovina je država po slovu Daytona i ko mi od predlagača i narodnih poslanika pokaže gdje u Okvirnom sporazumu piše da je Bosna i Hercegovina "državna zajednica" javno ću pojesti origiranal Dejtonskog sporazuma na engleskom jeziku (kad ga pronađu, jer je u Bosni i Hercegovini izgubljen), zajedno s prevodima na sva tri službena jezika u Bosni i Hercegovini. Teza o "državnoj zajednici" je "još jedan duh Daytona", koji u izvornom mirovnom sporazumu nije materijaliziran.

Da se entitetska vlast bavila "duhom, a ne slovom Daytona" dokazuju i najave aktivnosti u oblastima koje su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine (a ne "zajedničkih institucija", kako se to insistira od političkih predstavnika iz RS-a). Povrat nadležnosti u oblasti indirektnih poreza, odbrane i drugih - koje su prvo nametnute odlukama visokih predstavnika, a potom potvrđene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine - nije moguć. I nije ustavan, ako se već bavimo takvim ocjenama. Ustav Bosne i Hercegovine, u Članu 3., Stav 5 predviđa dodatne nadležnosti Bosne i Hercegovine, ali ne definira procedure prenosa nadležnosti sa države na entitete. Želja za povratom prenesenih nadležnosti je, dakle, "duh Daytona", a Član 3. Ustava je "slovo Daytona".

Traže li novu međunarodnu konferenciju?

Iščitavajući usvojene zaključke, u jednom trenutku sam sebi postavio pitanje: traže li to narodni poslanici novu međunarodnu konferenciju o Bosni i Hercegovini? Posredno, naravno, jer izričito to nije navedeno. Ali, ako pozivate potpisnice i garante Dejtonskog sporazuma da "omoguće pokretanje neophodnih procedura kojima će se Bosna i Hercegovina, Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine vratiti u predviđene okvire ovog mirovnog sporazuma", to može značiti da postojeća rješenja ne funkcioniraju, da moraju biti dopunjena novim procedurama kako bi Bosna i Hercegovina postala učinkovitija. Naravno, svi nedostaci i nezadovoljstva mogu se pokušati rješavati u redovnim parlamentarnim procedurama, koje su definirane Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneksom IV mirovnog sporazuma), ali to traži aktivnost parlamentarnih zastupnika.

Zaključci se jednim svojim dijelom pozivaju na pravo na samoopredjeljenje, ali je ono zamotano u formulaciju koja ga ograničava na ostvarivanje u dejtonskom okviru kao visoki stepen autonomije. Lider SNSD-a je pokušao isprovocirati poslanike na "avanturu", ali mu to nije pošlo za rukom. Čak ni toliko da se ta tema duže zadrži u fokusu rasprave. Pojašnjavajući kolika je politička snaga Narodne skupštine RS-a i njenih odluka, Dodik je pozvao na donošenje odluke o otcjepljenju i tvrdio da bi o tome za nekoliko sati brujao cijeli svijet. Taj potez izazvao je više medijske pažnje nego poslaničkih reakcija. Sam Dodik je za skupštinskom govornicom pojasnio da bi odluka o samoopredjeljenju morala podrazumijevati ispunjavanje nekoliko važnih uvjeta – očiglednu diskriminaciju, nemogućnost ostvarivanja prava naroda na život u jednoj državi i korištenje svih drugih mehanizama zaštite te da takva odluka može biti donesena samo kao krajnja mjera. To pojašnjenje nije postalo dijelom usvojenih zaključaka.

Već sada je poznat rezultat

Indikativno je da je futur glagolski oblik kombiniran s kondicionalom u postavci gotovo svih zaključaka. Ako se nešto ne desi, ili ako neko bude povukao neki potez, onda će Narodna skupština RS-a uraditi nešto, reagirati, pristupiti, odlučiti... Sve to govori o suštini zasjedanja, nedostatku hrabrosti za donošenje odluka i pokretanje procedura. Javnost u RS-u jednom je već bila izmanipulirana zloupotrebom institucije referenduma. Izjašnjavanje o Danu entiteta se od referenduma pretvorilo u anketu. Svima koji se u RS-u poigravaju referendumima mora biti jasno da referendum o pitanjima koja nameću neće biti moguć samo u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Ako bi se o mogućem odvajanju RS-a ili, mnogo bezazlenije, o članstvu u NATO-u izjašnjavali građani Bosne i Hercegovine, rezultat je već sada poznat.

Dignitet entitetskog parlamenta je srozan na dnevno-političku zloupotrebu u režiji SNSD-a i njegovih satelita. Praznina u političkom međunožju (pravila medija o pristojnosti ne dozvoljavaju da to kažem narodskim jezikom) Dodika i narodnih poslanika skupštinske većine u ovom trenutku neće dovesti do konkretnih aktivnosti osporavanja odluka visokog predstavnika, povlačenja iz institucija Bosne i Hercegovine ili organiziranja referenduma. Zaključci će izazvati reakcije političkih neistomišljenika, dijela javnosti u Bosni i Hercegovini, nešto manje u regiji. Vijeće za provedbu mira čeka konkretan akt i bonske ovlasti će biti upotrijebljene. Dodik to zna i zato pravi predstave. Mirka Šarovića, Draška Stanivukovića i opoziciju kara (ruži), a Valtinu Inzku prigovara.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Butković Al Jazeera)

Stranica 21 od 52

S5 Box