Vijesti iz BiH
BiH

BiH (433)

Ocijeni...
(0 glasova)

priroda2Danijel kaže da je kod američkih farmera imao priliku da vidi kako razvijaju seoski turizam i kako cijela zajednica od toga može da profitira.

Da mladi ljudi odlaze iz BiH u potrazi za poslom i boljim uslovima života, to već odavno nije vijest, ali da se neko vratio u svoju zemlju kako bi ovdje pokrenuo vlastiti biznis, to je nešto što nemamo često priliku da čujemo.

Upravo takav primjer našli smo u Gornjim Podgracima kod Gradiške, kraju poznatom po voćarskoj tradiciji, gdje je svoj život odlučio da nastavi i Danijel Prpoš, student završne godine Fakulteta za ekologiju na Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci.

Iako je imao priliku da ostane u Americi u kojoj je boravio i radio u protekle četiri godine, ovaj mladić je, ipak, odlučio da svoje znanje i trud uloži u rodni kraj, gdje planira da pokrene vlastiti biznis.

Danijel nam kaže da je svjestan toga da svoju viziju neće moći da ostvari preko noći, ali je spreman strpljivo raditi dok jednog dana ne ostvari svoj san.

Odlazak u Ameriku mi je pomogao da proširim svoje vidike

"U Ameriku sam prvi put otišao prije četiri godine kroz program razmjene studenata. Boravio sam u državi Maine gdje sam radio u jednom malom turističkom mjestu koje je jako popularno zbog prelijepe prirode, ali i zdrave hrane. Cijene hrane u tamošnjim restoranima su veoma visoke, ali to gostima nimalo ne smeta, već im je jedino bitno da je hrana organska, i da je kupljena od lokalnih proizvođača. Nisam mogao vjerovati koliko je ljudima bitno da jedu u restoranu koji ima svoju vlastitu baštu, a da, ono što ne mogu sami da proizvedu, ili ne u dovoljnoj količini, kupuju od lokalnih farmera. Na taj način prave zatvoreni krug i cijela zajednica profitira", kaže na početku našeg razgovora Danijel.

Dodaje da je u posljednje četiri godine odlazio u Ameriku svako ljeto, gdje je radio, uglavnom u restoranima, a slobodno vrijeme provodio obilazeći lokalne farme.

Danijel kaže da je od lokalnih farmera imao priliku da vidi kako oni razvijaju seoski turizam i kako cijela zajednica od toga može da profitira.

U Americi se iznimno cijeni zdrava ishrana

Naš sagovornik ističe da mu je bilo fascinantno sve to vidjeti jer kod nas u BiH ljudi nemaju razvijenu svijest o prednostima zdrave ishrane, ili o podršci domaćim proizvođačima, pa tako radije kupuju paradajz iz Kine nego lokalni.

Danijel ističe da BiH posjeduje mnogo potencijala za poljoprivrednu proizvodnju, okruženi smo prelijepom prirodom, ali to ne znamo da cijenimo.

Razvijanje seoskog turizma

"Razmišljao sam, zašto bih ostajao u Americi i radio nešto što mogu da radim i u svojoj zemlji, na svom imanju. Moja porodica posjeduje mnogo zemlje, izvor vode, i blizu sam auto-puta i granice sa Hrvatskom. Uz mnogo truda i zalaganja, naše imanje mogu da pretvorim u pravi mali raj za ljubitelje prirode. Znanje stečeno u Americi, ali i kroz praksu na fakultetu, radije ću uložiti u razvijanje ruralnog turizma kod nas u Gornjim Podgracima i BiH uopšte, nego u nekoj dalekoj zemlji. Naravno, ništa se ne može preko noći, i trebaće mi dosta vremena da ostvarim svoje zamisli, ali mlad sam i ostvariću to jednog dana", kaže Danijel.

Dodaje da njegovi roditelji u Gornjim Podgracima već 18 godina imaju voćnjak sa oko 2.000 stabala jabuke i oko 300 stabala šljive.

Danijel kaže da se posljednjih godina i on uključio u porodični biznis te stalno unosi neke novine u proizvodnju. Pored toga, odlučio je da proširi voćnjak, pa je zasadio nekoliko novih sorti šljive, koje sazrijevaju u različito vrijeme.

"Trudim se da napravim zatvoreni ciklus, tako da od kasnog proljeća, pa do kraja jeseni uvijek imamo da beremo neku voćku, i samim tim sam nam osigurao novčana primanja kroz cijelu godinu. Odlučio sam da zasadim i autohtone sorte voća u svojim voćnjacima, da ih spasim od izumiranja", pojašnjava Danijel.

Prenoćište i zdrava seoska hrana

Ističe da se, pored voćarstva, njegova porodica u proteklih pet godina bavi i ovčarstvom, i za sada imaju solidna primanja i od prodaje ovaca.

Želja mu je da proširi porodične voćnjake, te napravi malo jezero, s obzirom da ima idealne uslove za to jer preko njegovog imanja protiče rječica. U planu mu je i da napravi mali ribnjak, te mnoštvo drugih zanimljivih stvari.

Porodično imanje Danijela Prpoša ima velike potencijale

"Privlači me opcija koja je hit u Americi – seosko domaćinstvo koje nudi mnoštvo zanimljivosti, prenoćište i zdravu hranu. Mislim da će jezerce biti prava atrakcija jer će biti povezano sa rječicom, koja teče mojim imanjem. Želim da oživim naš kraj i da privučem turiste iz cijelog svijeta, da dođu, uberu voće i povrće, uživaju u prirodi i probaju naše lokalne specijalitete", otkriva nam svoje planove Danijel, koji kroz vlastiti primjer najbolje oslikava kako mladi i obrazovani ljudi uz malo truda i volje mogu ne samo sebi osigurati zaposlenje, već i cijeloj lokalnoj zajednici.

Poljoprivredom se bavio i njegov djed

Danije ističe da se njegova porodica oduvijek bavila poljoprivredom i da mu je to u krvi. Njegov je djed među prvima uzgajao lubenice u Gornjim Podgracima.

"Djed je radio u lokalnoj drvnoj industriji, a na našem imanju je uzgajao lubenice. To je bilo vrijeme kada nisi imao da kupiš lubenicu na svakom koraku, kao danas. U vrijeme pauze na poslu, djed bi došao kući, odvezao lubenicu pred svoju firmu i sve prodao. Potom bi se vratio na posao i odradio svoju smjenu do kraja. Imao je tu žicu za biznis, i nadam se da sam i ja povukao njegove gene", kaže kroz smijeh naš sagovornik.

(Agro klub)

Ocijeni...
(1 glasova)

pozar4Nakon velikog požara koji je danas zahvatio Gradsku pijacu u Tuzli zasigurno će najveće posljedice osjetiti vlasnici štandova koji su počeli čistiti plato ispred ulaza u pijacu. Na određenim dijelovima pijace vatra i dalje tinja, zbog čega još uvijek nije moguće početi uviđaj.

Za svega nekoliko minuta vatra je progutala skoro 60 štanodva od njih ukupno 100. Požar je obuhvatio veliku površinu pijace, a među vlasnicima štandova je zavladala velika panika.

U vrijeme izbijanja vatre također se čulo i nekoliko detonacija, a vlasnici štandova tvrde da je uzrok požara najvjerovatnije eksplozija plinskih boca.

Velika šteta

 

Prodavači su na štandovima uglavnom izlagali odjevne predmete i obuću, a kako su nam kazali, šteta po jednom štandu iznosi u prosjeku 10.000 konvertibilnih maraka.

Mila Husarkić-Pantić na Gradskoj pijaci u Tuzli radi od 1969. godine, a danas je ostala bez svega. Kako će dalje ni sama ne zna, a sa svog štanda nije uspjela ponijeti ni torbu s ličnim dokumentima.

"Godinama sam prodavala konfekciju, odnosno odijela, košulje, hlače, majice, džempere... Moglo se živjeti od ovog posla. Za nekoliko trenutaka sve mi je uništeno. Kod komšinice prekoputa sam vidjela iskre koje se pojavljuju iz instalacije. Viknula sam samo da trebamo ići odatle i u tom trenutku je izbila velika vatra. Čuli smo nekoliko detonacija i ostalog se više i ne sjećam od šoka", priča nam Husarkić-Pantić.

Skupa sa svojom djecom je ostala bez pet štandova, a šteta koja je nastala će biti tačno utvrđena u narednim danima.

"Medicinari su mi pružili pomoć, još uvijek sam u stanju izrazito jakog šoka. Kako ćemo dalje ne znam", dodala je Husarkić-Pantić.

Plamen gutao sve pred sobom

Povredu ruke u današnjem požaru zadobila je Nihada Selimović koja se nalazila u svom objektu. Egzistenciju na ovoj pijaci osigurava već 18 godina.

"Plamen je gutao sve pred sobom, a mi smo se jedva spasili. Mnogi prodavači su trčali kako bi ugasili vatru, ali nije bilo spasa. Vatra mi je zahvatila jedan dio kose, kao i ruku, ali na svu sreću to je sanirano. Šteta u mom slučaju je najmanje 20.000 KM. Od ovoga sam živjela, a sada sam ostala na dnu i bez ičega", kaže za Klix.ba Selimović.

Više od 30 vatrogasaca s osam vozila vatrenu stihiju su uspjeli obuzdati za skoro dva sata. Veliki broj policijskih službenika i dalje se nalazi na terenu, kao i istražni timovi MUP-a TK, dva vještaka te dva tužioca Tužilaštva TK.

Kada će početi obavljanje uviđaja zasad nije poznato, s obzirom na to da problem predstavlja tinjanje vatre koje je primjetno na nekoliko dijelova pijace.

"Dva tužioca su izašla na teren skupa s istražiocima MUP-a TK. U pripravnosti su i dva vještaka protivpožarne i elektro struke. Oni će skupa raditi uviđaj. Na terenu su i brojne policijske snage, trenutno se procjenjuje mogućnost za obavljanje uviđaja. On će započeti najvjerovatnije ujutro iz sigurnosnih uvjeta, jer se još uvijek lokalno pojavljuju požari", rekao je za Klix.ba glasnogovornik Tužilaštva TK Admir Arnautović.

Tokom uviđaja će biti utvrđeni uzroci izbijanja vatre, razmjere nastale štete, a bit će ispitan i veliki broj osoba u svojstvu svjedoka, u cilju prikupljanja što relevantnijih informacija vezanih za ovaj događaj koji je probudio strah kod velikog broja Tuzlaka.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

termoelektranaParlament Federacije Bosne i Hercegovine planira, na 1. sjednici zakazanoj za četvrtak, 28. februara, odobriti garanciju za kredit od 614 miliona eura za izgradnju bloka 7 termoelektrane "Tuzla". Ova odluka se planira usvojiti uprkos istrazi o njenoj usklađenosti sa zakonodavstvom o državnoj pomoći, koju trenutno provodi Sekretarijat Energetske zajednica.

Isto upozorenje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio parlamentarcima krajem septembra prošle godine, kada se na sličan način pokušala donijeti ishitrena odluka o odobravanju garancije Federacije BiH na kredit između JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine za koju se odlukom Vijeća za državnu pomoć BiH od 23. jula 2018. godine, tvrdilo da ne predstavlja reprezentativnu državnu pomoć.

“Energetska zajednica je izdala jasno upozorenje da će Bosna i Hercegovina, ukoliko odobri ovu garanciju, prekršiti preuzete obaveze iz Sporazuma o Energetskoj zajednici kao i zakone EU. Ako zemlja ozbiljno razmišlja o svojoj evropskoj budućnosti, ovo upozorenje mora biti ozbiljno shvaćeno”, izjavila je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže. "Pored toga, nekoliko analiza je pokazalo da će, ukoliko bude izgrađen, blok 7 termoelektrane Tuzla vrlo vjerojatno generirati ogromne ekonomske gubitke. Te analize bi FBiH parlamentarci trebali ozbiljno razmotriti prije glasanja o podršci ovom projektu"

Sekretarijat trenutno analizira usklađenost garancije sa pravilima o državnoj pomoći sadržanim u Sporazumu o Energetskoj zajednici. Sa ovim procesom su upoznati, Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine, Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Vijeće za državnu pomoć. Pošto su u Sekretarijatu procijenili da je vrlo izvjesno da garancija predstavlja državnu pomoć, angažovali su i nezavisnu pravnu firmu da provjeri njihove preliminarne nalaze.

„Upotreba javnog novca za podršku projektima koji bi građane Bosne i Hercegovine izložili desetljećima zagađenja je neprihvatljiva, posebno kada najvjerovatnije nije u skladu sa zakonom“, rekao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju, Tuzla. “ Ovo nije samo pitanje usklađenosti sa zakonskim propisima, nego i suočavanje sa realnošću tranzicije energetskog sektora sa fosilnih goriva na čiste energije. Naši parlamentarci ne smiju donositi ključne odluke koje mogu imati dugoročne negativne posljedice na građane BiH samo na osnovu dnevno političkih potreba pojedinih grupacija."

MOGUĆE POSLJEDICE

Kada je riječ o potencijalnim posljedicama izgradnje ovog bloka one se odnose na zagađenje u narednih 40-50 godina.

U nedavnom IPCC Izvještaju o 1.5 °C je jasno navedeno da ukoliko želimo da se zadržimo na 1.5 °C i ne doživimo katastrofalne posljedice moramo smanjiti CO2 emisije za oko 45% do 2030. godine, odnosno moramo ići ka potpunoj dekarbonizaciji energetskog sektora do 2050. godine. Radni vijek novoizgrađenog bloka 7 bi bio 40 do 50 godina. Na taj način BiH ne može smanjiti emisiju CO2 do 2050., obzirom da bi termoelektrana, da bi se isplatila, morala raditi do 2070. godine.

Podsjetimo da je ugovor o uspostavi Energetske zajednice stupio na snagu 2006. godine i ima za cilj kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu između EU i Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Zaključivanjem ovog Ugovora, ugovorne strane iz regije se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrisati.

To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova acquis-a EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, gasa, zaštite životne sredine, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energetske efikasnosti, nafte i statistike.

Podsjetimo da prema podacima Vlade Federacije, koji su ranije objavljeni, gradnja Bloka 7 TE u Tuzli koštaće oko 1,6 milijardi KM, što je ujedno i najveća poslijaratna investicija u Federaciji BiH.

Na kraju je važno istaći da je Tuzla jedan od najzagađenijih gradova u Evropi, a na pitanje da li se statistika u Tuzli može promijeniti, ekolozi se slažu da se to može desiti samo prestankom korištenja fosilnih goriva. U ovom momentu to možda izgleda nerealno, ali postoje studije i praktični dokazi koji pokazuju da je to moguće, samo moramo prestati koristiti ugalj i druga fosilna goriva za proizvodnju energije.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1„Prema dobivenim podacima od Zatvora u Zagrebu, Marko Radić (sin Franje, rođ. 13.08.1959.), otpušten je 02.12.2018. godine s izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 12 godina i 6 mjeseci. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 02.06.2006. pa nadalje", kazao je glasnogovornik Županijskog suda Zagreb, sudac Krešimir Devčić.

Radić za svoju slobodu ima zahvaliti ministru pravde BiH Josipu Grubeši, zvaničniku HDZ-a BiH. On je Radićev transfer u Hrvatsku odobrio 8. oktobra 2018. godine, a Radić je, kao vidimo, tek nepunih dva mjeseca ostao u hrvatskom zatvoru.

Prethodno je Županijski sud u Zagrebu prihvatio Radićevu molbu te je donio presudu kojom je preuzeo izvršenje presude Suda BiH. Dakle, zločinac Radić u Hrvatskoj je ugošćen praktično na inicijativu Zagreba, što je HDZ-ov ministar, očekivano, prihvatio.

"BiH je članica Europske konvencije o transferu osuđenih osoba, prema kojoj svaka osuđena osoba ima pravo da izrečenu kaznu zatvora ili dio kazne izvršava u državi svoga državljanstva. Prema ovoj konvenciji između BiH i drugih država izvrši se godišnje na desetine transfera osuđenih, tako da je u 2017. godini realiziran 91 transfer osuđenih, dok je u ovoj godini zaprimljen 51 transfer", kazali su ranije BIRN-u u Ministarstvu pravde BiH.
Reakcija Brammertza

Međutim, zbog ovakvog poteza Grubeše reagirao je glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Serge Brammertz. On je poslao pismo Grubeši u kojemu je iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa kojom je Marku Radiću osuđenom za ratne zločine na području Bosne i Hercegovine drastično smanjena kazna.

Brammertzu je neshvatljivo to što je Grubeša kao ministar potpisao odluku kojom je u oktobru 2018. dao suglasnost da se bivšem oficiru HVO-a Radiću,koji je u BiH 2011. godine pravomoćno osuđen na 21 godinu zatvora zbog ratnih zločina u logoru Vojno kod Mostara uključujući ubistva, silovanja i zlostavljanja zatočenika, dopusti da ostatak kazne izdržava u Hrvatskoj.

Naravno, niko o ovom izrugivanju pravdi nije pitao žrtve.

Logor Vojno u kojem je gospodar života i smrti bio Maka Radić bio je jedan od najstrašnijih u logorskom sistemu tzv. Herceg-Bosne. Nalazio se šest kilometara od grada, u kućama i garažama, u radijusu od 100 metara.

Saja Ćorić, žrtva višemjesečnih mučenja u tom logoru, kazala je, kako je zabilježeno i u knjizi "Svjedoci zla", da je kroz Vojno prošlo je kroz 800 osoba.

Od tog broja, njih između 15 i 30 je u spomenutom logoru izgubilo svoje živote. Ovaj logor je bio specifičan jer je u njemu bilo zatočeno, i na razne načine mučeno, oko 80-tero žena i djece.

Veliku ulogu u činjenu zlodjela uzeli su stražari logora Vojno. Pravosnažnom presudom Suda BiH osuđeni su spomenuti Marko Radić, te Dragan Šunjić, Damir Brekalo i Mirko Vračević. Proglašeni su krivima za progon, ubistva, zatvaranja, silovanja, mučenja i druga nečovječna djela počinjena nad Bošnjacima u logoru Vojno, te su osuđeni na ukupno 69 godina zatvora.

Radić je pravosnažnom presudom, podsjetimo, osuđen na 21, Šunjić na 16, Vračević na 12 godina, Brekalo, koji je inače bio porijeklom Bošnjak i do rata se zvao Emir, na 20 zatvora!

Mario Mihalj, za kojeg se smatra da je poginuo, Ivek Kolobara, Jure Kordić, Nedžad Čorić, Amel Hadžiosmanović i Nedžad Tinjak, sve bojovnici HVO-a, su u optužnici protiv „Radića i ostalih“ spominjani kao izvršioci pojedinih zločina u logoru Vojno.
Užasni zločini

Mihalj je, po svjedocima, bio upravnik, a Šunjić zamjenik upravnika logora, dok je Marko Radić, zapravo, spominjan „kao glavni“.

Prema iskazu jedne svjedokinje, u sobi u kojoj je boravila 109 dana bilo je zatočeno 15 djece i 21 žena, koje su svakodnevno odvođene na silovanje.

Najmlađe dijete je imalo samo osam mjeseci, a najstarija žena oko 85 godina!

"Zločini u logoru Vojno su bili toliko monstruozni da su čak i živi ljudi zakopavani, a na desetine žena je seksualno zlostavljano u Vojnom", kazivala je ranije Saja Ćorić koja je i sama svjedočila u postupku protiv zločinaca u slučaju "Radić i ostali".

Idriz Merzić, iz Udruženja logoraša Mostar, ranije je, također, govorio, da je logor Vojno bio mjesto strave i užasa.

"Neopisive su patnje koje su bošnjački civili doživjeli u tom logoru. Tamo su se desili neopisivi zločini. Veliku težinu predstavlja činjenica da su tamo bili zatočeni i patili žene i djeca. Uhapšeni je bio dio niza izvršitelja tih zlodjela", rekao je Merzić autoru ovih redaka.

Zaista, Apelaciono vijeće suda BiH je utvrdilo da je i nakon obnovljenog postupka Tužilaštvo BiH uspjelo dokazati da su "Radić i ostali" bivši pripadnici HVO-a počinili zločin protiv čovječnosti, te da su naređivali, učestvovali i podstrekivali zatvaranje 80-ak žena, djece i staraca.

U zatvor Vojno su dovođeni i Bošnjaci iz Heliodroma, a neki od njih potom nisu preživjeli.

"Direktno ili kao članovi zločinačkog poduhvata odgovorni su za ubistva Envera Kajtaza, Arisa Zečevića, Salema Halilovića, Mesuda Dedajića, Asima Čakrame, Mensura Selmana, Džemala Sabitovića, Hamdije Tabakovića, Mustafe Kahrića...", rekao je Mirza Jusufović, predsjedavajući Apelacionog vijeća u martu 2011. godine.

(RadioSrajevo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

poreznaupravaNajmanje 500 miliona maraka država BiH godišnje izgubi zbog korupcije unutar Uprave za indirektno oporezivanje, procjene su sigurnosnih agencija. O švercu visokotarifne robe, švercu automobila, tekstila i bijele tehnike pisat ćemo u narednim danima, gdje ćemo detaljno pojasniti način rada službenika UIO. U ovom tekstu bavimo se zlatom.

Dvoje službenika Uprave za indirektno oporezivanje otišlo je 11. jula prošle godine u kontrolu poslovanja zlatare „Atlantis“ u Bihaću. U svom notesu, službenica Jelena Majstorović, inače bliska rukovodstvu UIO, napisala je da su ona i njen kolega na teren izašli po prijavi protiv Husnije Kurtovića, vlasnika „SILVER SHOP ATLANTIS“.

„U vrijeme kontrole, zaposlena radnica je telefonom pozvala vlasnika, isti se javio na telefon i rekao da će doći. Na okolnosti iznošenja zlata kaže da to nije istina, da mu to radi konkurencija i da to nije istina, da su navodi pogrešni“, piše u rokovniku službenice UIO Jelene Majstorović.

Ispod teksta navedeni su brojevi koji označavaju masu „zaplijenjenog nakita“, a u konačnici piše da je pronađeno „1645 grama zlata plus naušnice ne izvagane“, što na kraju iznosi 1733 grama.

Majstorovićeva je, potom, zajedno sa kolegom Radenkom Popovićem sačinila Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta iz radnje Atlantis, te navodi da se oduzimaju predmeti „po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta“.

„Potvrđuje se da su ovlašteni službenici UIO Odsjek za provođenje propisa RC Banja Luka izvršili privremeno oduzimanje predmeta od Kurtović Husnije“, navedeno je u dokumentu UIO.

Prema tom aktu, iz ove radnje dvoje službenika UIO je izuzelo zlato težine „cirka 1012,8 grama“. Dakle, više od 700 grama zlata je nestalo na putu od rokovnika do službenog zapisnika. Da u rokovniku nije pisalo pogrešno, dokazuje i zbir svih stavki koje su zatečene, te izvagane prilikom kontrole.

Inače, službenica UIO Jelena Majstorović nekoliko puta „upala“ je u posebne istražne radnje dok su policijske agencije prisluškivale telefonske razovore kriminalaca sa područja Banja Luke. Nikada nije sankcionisana, jer uživa zaštitu čelnih ljudi Uprave.

(zurnal.info)

Ocijeni...
(1 glasova)

plastikaBosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.
To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi 672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM, namijenjena za projekte zaštite okoliša.

"Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom", dodala je Hadžić-Ramić.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

komsic1Lider Demokratske fronte i član Predsjedništva BiH Željko Komšić dao je intervju za podgoričku "Pobjedu" u kojem govori o NATO i EU putu BiH, odnosima sa Miloradom Dodikom, nacionalnim strankama i koalicijama. No, posebno su interesantni njegovi odgovori vezani za Bh. blok, kojeg pored DF-a čine SDP i Naša stranka.
"Kada pogledate rezultate izbora vidjet ćete da je riječ o partijama koje za ovdašnje prilike predstavljaju respektabilnu političku snagu. Problem je to što Bh. blok nije politički profilisan: suviše je među nama razlilčitih ideja. Da li će Bh. blok imati snage i volje da artikulira neku novu ideju, ne mogu reći lijevu, budući da Naša stranka tvrdi da je socijalno-liberalne orijentacije - ne znam. Možda vrijedi probati. Međutim znajući kako to die u BiH moram reći da nisam optimista", kazao je Komšić.

Upitan šta je zajedničko strankama Bh. bloka, Komšić je rekao da njihov neformalni dogovor još nije preciziran.

"Ipak, zajednička nam je ideja očuvanje multietničkog karaktera BiH. DF je možda najradikalnija u zagovaranju građanskog principa, iako znamo da se, čim to pomenete, polovini građana naše zemlje podiže kosa na glavi. Istovremeno žalosno je da neki istaknuti članovi SDP-a, partije iz koje sam ja politički potekao,
postju ksenofobični, isključivi, u smislu da građane dijele na urbane i ruralne. Ne možete graditi ljevicu, a zagovarati urbani radikalizam", naglasio je Komšić, dodavši da je opasno što taj problem eskalira u SDP-u.

On se upitao i može li takva politika atomizirati ideju ljevice da se dobije ljevica tuzlanskog tipa, ljevica sarajevskog tipa i sl., dodavši da s nekim ko ima takve ideje ne može krenuti u zajednički projekat.

Zanimljivo je i da je Komšić ocijenio da je odlazak Bh. bloka u opoziciju rizičan potez.

"Iako je opozicioni status u našem biračkom tijelu veoma popularan, bojim se da bi logika vječne opozicije u političkom smislu mogla doći glave i ljevici i političkim strukturama koje se zalažu za multietničku BiH. Jer građani će u jednom momentu s pravom reći, dobro pa zašto mi uopće za vas glasamo", zaključio je Komšić.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

olujaVjetar koji u Hercegovini puše brzinom većom od 100 kilometara na sat izazvao je mnogo problema, ozbiljnu materijalnu šteta, a nekoliko građana je i povrijeđeno.
Posebno jak vjetar puše južno od Mostara, pa je tako u naselju Dračevice prevrnuo parkirano teretno vozilo. Srećom tu nije bilo povrijeđenih.

Povrijeđenih je bilo u ulici kneza Branimira nakon što je vjetar polomio stablo oborivši ga na vozilo Golf koje se kretalo. Povrijeđen je vozač kome je kasnije ukazana medicinska pomoć u SKB Mostar.

Vjetar je digao i dio krova škole u Rodoču, a u Cimu obarao stubove elektronaponske mreže. U naselju Tekija oborio je semafor, na Aveniji se obrušila fasada, a na mnogim ulicama otežano se saobraća te se vozačima savjetuje maksimalan oprez.

Kako čitatelji javljaju u Čapljini je vjetar prevrnuo vozilo hladnjaču, a u Širokom Brijegu su brojni automobili oštećeni zbog crijepa kojeg je vjetar nosio s kuća

Jak olujni vjetar devastirao je Gradski park u Trebinju, a veliku štetu pretrpjeli su zatvoreni bazen, čija je gradnja u toku, kao i brojni privatni objekti. Vjetar je tokom noći iščupao više stabala i tom prilikom oštetio javnu rasvjetu, zelenu površinu i staze.

Na bazenu, čija je gradnja u toku, vjetar je odnio tek postavljenu krovnu konstrukciju i bacio je u rijeku Trebišnjicu.

Ostaci krovne konstrukcije razneseni su dva kilometra rijekom. Vjetar je čupao stabla u više trebinjskih naselja, nosio krovove sa objekata, a sa jednog prodajnog centra montažne zidove.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenje1Siniša Pejić i Benjamin Šabić, obojica iz Modriče, uhapšeni su u tom gradu zbog kompjuterske prevare kojom su, koliko je dosad otkriveno, nezakonito pribavili oko 83.000 KM.

Kako je saopšteno iz MUP-a RS, navodeći inicijale, njih sumnjiče da su od marta 2016. godine do hapšenja koristili oko 300 telefonskih brojeva i više lažnih profila kreiranih na društvenoj mreži Facebook te se slanjem SMS poruka i poruka putem Messangera lažno predstavljali kao lica poznata oštećenim. Od njih su tražili uplatu dopuna na SIM kartice od dvije do 50 KM.

Dodali su da su osumnjičeni nakon uplata taj novac koristili kako bi uplatili online klađenje u sportskoj kladionici, a ovim krivičnim djelom pričinjena je materijalna šteta u do sada utvrđenom iznosu od oko 83.000 KM.

"Po naredbi Osnovnog suda u Modriči izvršeni su pretresi lokacija koje koriste privedena lica i tom prilikom su pronađena i oduzeta sredstva izvršenja krivičnog djela: 12 mobilnih telefona, veći broj nosača SIM kartica i SIM kartica operatera 'M:tel', 'Haloo' i MTS i drugi predmeti koji potiču od izvršenja krivičnog djela", naveli su iz MUP-a RS.

Takođe, pozvali su građane koji su imali slične situacije da to prijave u najbližu policijsku stanicu.

"Uzimajući u obzir da se pretpostavlja da ovoj istrazi postoji još veći broj oštećenih lica, jako je značajno da se i drugi građani koji su imali ovo iskustvo obrate policiji", navode u MUP-u RS.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaIstraga Tužilaštva USK-a obuhvata jedine aktivnosti na terenu, a oni koji su izdali odobrenja školama, koje su nicale kao pečurke, sada šute.

Ismet Mušić, prvoosumnjičeni za krivotvorenje školskih diploma iz akcije Pečat, i dalje je jedini u pritvoru, dok se pripremaju optužnice za više osoba uključenih u trgovinu lažnim uvjerenjima, potvrdila je Irena Marjanović, portparol Tužilaštva USK-a za list Oslobodjenje

Tri afere

S obzirom na to da je tokom ove akcije na području Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Novog Grada, Kozarske Dubice, Prijedora, Banje Luke i Brčko distrikta BiH, izuzeto 5 pečata, 12 diploma o završenoj srednjoj školi, 4 kopije diploma o završenoj srednjoj školi, 12 svjedodžbi o završenom razredu srednje škole, 3 zahtjeva za upis u srednju školu, 2 originalne diplome više poslovne škole, 3 akta vezana za zapošljavanje u Njemačkoj, 4 uvjerenja o završenoj osnovnoj, 2 prazne radne knjižice Federacije BiH, 3 prazne pripravničke knjižice za zdravstvene radnike, 2 ljekarska uvjerenja, 4 bianco izvoda iz matične knjige vjenčanih, izvod iz matične knjige rođenih i svjedočanstva o završenim razredima srednje škole,

Tužilaštvo smo pitali o kojim školama se radi, odnosno čiji su pečati na diplomama

. - Krivotvorene isprave koje su oduzete su dio tužilačkog spisa (radi se o dokaznom materijalu) koji je u fazi istrage tajan, pa se one ne mogu objavljivati niti se u ovom trenutku može iznositi njihov sadržaj, kazala nam je Irena.

Ranija afera koju je otvorio Žurnal dio je zasebne istrage u kojoj je za sada samo izuzeta nepoznata količina dokumenata. Diploma koju je kupila novinarka Žurnala izdana je u školi za obrazovanje odraslih Multilingua iz Sanskog Mosta, za koju je ministar obrazovanja USK-a Damir Omerdić kazao da je formirao komisiju da ispita slučaj. Rad komisije očito još nije završen, jer već tri sedmice šaljemo isti upit ministru, nažalost bez odgovora o rezultatima rada komisije. Međutim, jučer su gradski vijećnici Bihaća zatrpali pitanjima nadležne. image

- U posljednje vrijeme svjedoci smo lažnih diploma širom BiH. Iz medija smo upoznati sa istim slučajevima i u našem kantonu. Institucija koja se spominje kao potencijalni generator tih uvjerenja je Centar za obrazovanje odraslih osoba Široki Brijeg.

Kako navedena ustanova djeluje i u Bihaću, osposobljavajući i obrazujući školski kadar velikog broja različitih profila, da li ona ima odobrenje za rad od nadležnog kantonalnog ministarstva?, pitala je vijećnica Amra Ćehajić. Zatim, uputila je pitanje i Službi za opću upravu i društvene djelatnosti Grada Bihaća, da li takva škola posjeduje kadrovske i prostorne uslove za obavljanje djelatnosti kojom se bavi, da li objekat u kojem su smješteni ima urbanističku, građevinsku i upotrebnu dozvolu izdatu od nadležne gradske službe?

Mnogo je pitanja, ali vrlo malo odgovora. Iako su komplementarni slučajevi krivotvorenja diplome, oni potiču iz tri različita izvora. Gradski vijećnici traže provjere škole iz Širokog Brijega, istraga u aferi Pečat počela je još u jesen 2018. te je koncentrisana na Cazin, iako je pretresa bilo i u RS-u i distriktu, ali u Tužilaštvu još ne spominju imena ustanova. I treća je Žurnalova afera, koja se odnosi na Multilinguu, na čemu samo Tužilaštvo USK-a nešto poduzima. Svjesni interesa - Kantonalno tužilaštvo Bihać u suradnji s ovlaštenim službenim licima MUP-a USK-a, intenzivno vrši istražne radnje s ciljem utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja. Naređeno je vršenje većeg broja istražnih radnji, ali s ciljem zaštite istrage Tužilaštvo ne može u ovom trenutku komentirati radnje koje se provode niti lice/lica prema kojima se provode. Podsjećamo da je karakter istrage u našem krivičnom sistemu tajan, upravo s ciljem uspješnog prikupljanja dokaza i utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja. Tužilaštvo želi naglasiti da je svjesno interesa javnosti za ovaj predmet, te da će mediji i šira javnost po utvrđivanju potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, o njegovom ishodu biti blagovremeno informirani, navela je Marjanović.

Fahrudin Bender (oslobođenje.ba)

Stranica 21 od 31

S5 Box