Vijesti iz BiH
BiH

BiH (463)

nedjelja, 24 Mart 2019 00:00

BiH spala na 3,1 milion stanovnika!

Ocijeni...
(0 glasova)

odlazak'Nitko u državi ne prati te pokazatelje, iako su alarmantni. Ne znamo kad je tko izašao iz države, taj podatak saznamo tek kad ga objave države koje su primile naše građane'', kaže sarajevski sociolog.
Nitko u ovom trenutku nema precizne podatke o tome koliko u Bosni i Hercegovini živi stanovnika i koliko ih se posljednjih godina trajno iselilo. Prema popisu iz 2013. godine, bilo nas je 3.531.159. Procjenjuje se, međutim, da je broj znatno manji, objavio je Dnevni avaz.

Smatra to i Amer Osmić, profesor na Odsjeku sociologije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koji kaže da u BiH trenutno, prema njegovim procjenama, živi 3,1 milijuna stanovnika. Osmić ističe da su podaci o odlascima ljudi alarmantni, a da je naročito zabrinjavajuće to što odlaze uglavnom mladi.

'Nitko u državi ne prati te pokazatelje, iako su alarmantni. Ne znamo kad je tko izašao iz države, taj podatak saznamo tek kad ga objave države koje su primile naše građane. Ali, mi imamo podatak da je 2013. godine, prema popisu, bilo 773.000 mladih u BiH. Moja osobna procjena je da je za tri godine taj broj opao ispod 650.000. Ova zemlja ne postaje zemlja staraca, ona to već jest'', rekao je za Avaz Osmić.

Ističe kako je naša zemlja od 1991. godine, kad je BiH imala skoro 4,1 milijuna stanovnika, do danas ostala bez milijun građana. U taj broj ulaze i oni koji su ubijeni tijekom rata kao i oni koji su je zbog rata napustili.

No, zabrinjavajuće je, kaže Osmić, to što je od 2012. trend iseljavanja iz BiH intenziviran i od tada je u stalnom porastu.

''Mi smo u posljednje dvije-tri godine zasigurno ostali bez 200.000 stanovnika, jer su procjene da se godišnje iseli skoro 60.000 ljudi. Ostali smo bez radno sposobnih i ljudi u fertilnom razdoblju života. To znači da, ako smo izgubili jednu mladu osobu, možemo odmah računati da smo izgubili jednu četveročlanu obitelj, ako računamo da je prosjek u BiH dvoje djece'', rekao je.

Istaknuo je ikako država dugoročnim strategijama treba zadržati ljude u BiH. Prije svega, generacijama koje trenutno pohađaju osnovnu i srednju školu, kaže on, treba stvoriti ambijent da imaju percepciju da su bitni, što oni uistinu i jesu, ali sada nemaju takav osjećaj.

''Mladi moraju biti u fokusu, da nisu marginalizirani. Moraju se smanjiti troškovi školovanja, pomoći mladima kod pokretanja privatnog biznisa, da se za mlade u prvih pet do deset godina rada uvede manja stopa oporezivanja u odnosu na one koji duže rade i da oni od svog rada mogu živjeti. Također, da se olakša njihovo stambeno zbrinjavanje. To su neki mehanizmi koji se mogu vrlo brzo implementirati i da mlad čovjek to osjeti'', rekao je za Avaz Osmić.

(Avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija1Supružnici Salko (75) i Fatima Đogić (70) preksinoć su brutalno ubijeni u svojoj kući u naselju Šumatac u Velikoj Kladuši. Tijela je pronašao Salkin brat Rasim.

Zbog ovog stravičnog zločina uhapšena su dvojica dječaka E. Đ. (16), koji je rođak ubijenih, i T. S. (16). Ubice, takođe, žive u ovom naselju. Kako je otkrio izvor blizak istrazi, u kući je izvršena premetačina, a u prostorijama su istražioci zatekli dosta krvi i tragova borbe.

O brutalnosti zločina dovoljno govori stravično saznanje da su maloljetnici pezionere ubili lopatom i šrafcigerom, piše Avaz.

Nakon toga su iz kuće odnijeli 10 evra, malo nakita, laptop i TV te su se nekoliko sati vozali automobilom Đogića. Tinejdžeri ubice u vozilu su ostavili i mnoštvo tragova koje su istražioci prikupili.

Vozilo je pronađeno u blizini kuće ubijenih supružnika, a ubice su uhapšene nedaleko od mjesta zločina. Prema riječima mještana, radi se o tinejdžerima koji su postali problematični nakon što su krenuli u srednju školu. Jedan od njih je, kako su za Avaz rekle njihove komšije, nedavno protjeran iz Amerike.

Iza Đogića ostala su petorica sinova koji žive u inostranstvu. Kako se saznaje, dvojica su u Americi, dvojica u Italiji i jedan u Belgiji.

Ubijeni Salih radni vijek je proveo u Sloveniji, gdje je stekao i penziju. Uhapšeni maloljetnici saslušani su u policiji, a, kako se saznaje, u potpunosti su priznali zločin.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5U isto vrijeme, dok se kriza povećava, institucije BiH ne čine mnogo te se samo na sjednicama Savjeta ministara konstatuju brojke.

– Trenutno, od 100 do 110 migranata dnevno uđe u BiH. Imali smo sjednicu Operativnog štaba za migracije pa smo raspravljali o zaštiti granice. Granična policija sastavila je plan koji će biti dostavljen Savjetu ministara. U njemu su brojke o tome koliko bi službenika trebalo zaposliti da nadgledamo sve udarne tačke – naveo je Ujić.

Međutim, to je samo broj migranata koju službe uprate, dok je stvarni broj vjerovatno veći, a najveći talas još nije ni počeo kada bi u BiH moglo ulaziti i do 30.000 migranata.

Kako je ranije objavljeno, Granična policija bila je zadužena da izvrši analizu i utvrdi na kojim je dijelovima granice bilo najviše ilegalnih ulazaka te koliko bi službenika trebalo uposliti da bi se granica sačuvala.

Prema njihovim procjenama, da bi se granica i kritične tačke pokrile 24 sata dnevno, potrebno je više od 1.000 službenika. Ali, problem je što Graničnoj policiji nedostaje kadra da radi i u normalnim uslovima.

– Graničnoj policiji BiH za obavljanje osnovnih poslova i zadaća, bez vanrednih okolnosti i složenog stanja na granici koje je evidentno od početka 2017. godine, nedostaju 442 policijska službenika. Prema procjeni Granične policije BiH, da bi se pokrila identifikovana mjesta prelaska granice na istoku BiH, potrebno je dodatnih 510 službenika, a u slučaju pokrivanja i svih potencijalnih mjesta prelaska bilo bi potrebno mnogo više službenika – rečeno je iz ove službe.
Kritične tačke

To znači da bi za pokrivanje samo kritičnih tačaka na granici dugoj oko 600 kilometara trebalo uposliti ukupno 952 službenika. U slučaju da se treba osigurati granica cijelom dužinom, potrebno je pet puta više službenika.

Granična policija: Ne možemo sami

Iz Granične policije ističu da sami ne mogu zastaviti talas migranata niti riješiti složeno stanje na granici.

– Granična policija neće moći samostalno i s postojećim materijalno-tehničkim kapacitetima i brojem službenika riješiti složeno stanje na granici bez znatne podrške državnih i entitetskih organa, posebno policijskih, kao i međunarodnih organizacija, što se posebno odnosi na finansijsku podršku za nabavku sofisticirane specijalističke opreme za nadzor granice – rečeno nam je.
Totalna blokada ulaska

– Ako granica prema EU ostane hermetički ili potpuno zatvorena, onda ćemo i mi ići na totalnu blokadu ulaska. Dosta je građana, posebno iz Irana koji turistički ulaze u Srbiju, a u BiH ulaze kao migranti i taže azil – rekao je juče Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, piše Avaz.

 

Ocijeni...
(0 glasova)

sudSud BiH je nepravosažno osudio Sašu Cvetkovića na 12 godina zatvora zbog ubistva i silovanja civila romske i bošnjačke nacionalnosti na području Srebrenice i Bratunca u ljeto 1992.
Sudsko vijeće je osudilo Cvetkovića za ubistvo Alage i Mejre Halilović, civila romske nacionalnosti, u mjestu Kolonija kod Srebrenice, kao i za silovanje dvije osobe počinjeno u junu 1992. u Bratuncu.

“Prilikom odmjeravanja visine kazne, Vijeće je imalo u vidu sve okolnosti. Od olakšavajućih je cijenjeno da je djelo počinio kao mlađi punoljetnik, kao i da nije osuđivan i da je porodični čovjek, dok je kao otežavajuće cijenilo da je krivično djelo počinio nad starijim i nemoćnim civilima, kao i da je jedna od silovanih osoba bila maloljetno lice, koja je u vrijeme počinjenja djela imala samo 16 godina”, rekao je sudija Staniša Gluhajić.

Presudom je, kako je rekao sudija, djelimično usvojen imovinskopravni zahtjev oštećene E.K., te je optuženom naloženo da joj isplati 15.000 KM zbog pretprljene boli. Druga oštećena R.D. se presudom upućuje na parnicu jer se nije izjasnila o visini naknade. Cvetković, koji se nalazi u pritvoru, nije prisustvovao izricanju presude zbog zdravstvenih razloga.

Na tu presudu postoji mogućnost žalbe, javlja BIRN.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

brammertzGlavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz rekao je kako se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću sudilo kao osobi koja je imala najveću odgovornost u RS, odnosno da je ovo suđenje bilo protiv Karadžića, a ne protiv Beograda i Srbije.
Brammertz je u razgovoru za Deutsche Welle kazao kako je tužilaštvo uvijek zastupali mišljenje da je genocid u Srebrenici započeo u bh. općinama 1992. godine.

"Sudije nas nisu slijedile ne samo u ovom nego i u prethodnim procesima. Tužba je od osnivanja Haškog suda pokušavala da dokaže genocidnu namjeru u ovim općinama, na žalost bez uspjeha. Želio bih da naglasim da je za zločine u tim općinama danas ipak izrečena najveća kazna - doduše ne za genocid ali za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine", kazao je Brammertz.

Mnogi svjedoci ukazali su da su u mnogim bh. općinama tokom 1992. vršeni sistematski zločini i istrebljenja po istom receptu i da su krizni štabovi tih opština radili po istim uputstvima. Novinari Deutsche Wellea pitali su glavnog tužioca zašto to nije bilo dovoljno da se dokaže genocid nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom u Prijedoru, Višegradu, Zvorniku, Bratuncu, Sanskom Mostu, Ključu i Foči.

"Pozvali smo te svjedoke pred sud da bi ubijedili sudije da se radi o istoj kriminalnoj namjeri i da je u pitanju genocid. Na žalost desetine svjedoka nisu u to mogli ubijediti sudije", rekao je Brammertz.

U presudi predmetu Prlić i ostali dokazana je umiješanost Hrvatske u rat u BiH. Novinari su pitali glavnog tužioca šta je sa odgovornošću Srbije, odnosno da li u presudi Karadžiću ispada kao da Srbija nije učestvovala u ratu u BiH.

"Naravno da nije tako. No, sudije su u slučaju Prlić mogle utvrditi direktnu vezu sa Zagrebom. Ali suđenja Stanišiću i Simatoviću još traju. Šef beogradske tajne službe odgovara za to pred sudom i naravno da se u tom procesu, koji je u toku, nastoji dokazati povezanost Srbije sa zločinima u BiH", kazao je Brammertz.

Neki bosanski mediji su bivšoj tužiteljici Haskog tribunala Carli del Ponte prebacili da je sa nekadašnjim ministrom vanjskih poslova Srbije Goranom Svilanovićem napravila sporazum da se zatamne važni dijelovi iz zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane, koji navodno dokazuju da je Srbija vodila rat u BiH.

"Nisam bio u sudu kada je Carla del Ponte bila glavna tužiteljica. Meni su poznati ti dokumenti. Oni u međuvremenu vise nisu tajni i dio su arhive Tribunala", rekao je Brammertz.

Na pitanje kako se onda nije mogla utvrditi povezanost Karadžića i rata u BiH sa Beogradom i tadašnjim Miloševićevim režimom, Brammertz je odgovorio da je proces uvijek vezan za osobu koja je pred sudom.

"Karadžiću, kao osobi koja je imala najveću odgovornost u RS, sudi se za krivična djela, počininjena u BiH. To je bilo suđenje protiv Karadžića, a ne protiv Beograda i Srbije", rekao je Brammertz.

Nakon izricanja presude žrtve su, bez obzira što je riječ o doživotnoj kazni, izrazile strah da bi Karadžić ipak jednog dana mogao da izađe iz sudnice. Glavni tužilac poručuje da je on osuđen na doživotnu kaznu i teško da može zamisliti da bi mogao izaći iz zatvora.

Na konstataciju da doživotna kazna u zapadnoevropskim zemljama, kao što su Belgija ili Njemačka, gdje bi Karadžić nakon odluke predsjednika Rezidijalnog mehanizma Agiusa, mogao biti prebačen na izdržavanje, ne znači ostati u zatvoru do smrti, već biti u pritvoru 25 godina te da je Karadžić žuz to već 11 godina proveo u zatvoru, Brammertz je odgovorio:

"Ovdje je u pitanju međunarodno pravo i ne postupa se kao u nekim zemljama gdje se doživotna kazna automatski zamijeni kaznom od 25 godina i onda uz dobro vladanje možete i ranije izaći na slobodu. U slučaju Karadžića doživotna kazna mora biti duža od najduže prethodne kazne koja mu je izrečena, a to je kazna od 40 godina. Do sada je isto tako postojala praksa da se osuđeni pusti iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne. Ali, ja sam optimističan i mislim da Karadžić, dok je živ, neće izaći na slobodu", rekao je on.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Nigdje u Evropi političari ne zarađuju i do osam puta više od svojih građana osim u Bosni i Hercegovini.

Dok plate parlamentaraca u zemljama EU-a iznose najviše tri prosječna lična dohotka, a u taj prosjek uklopile su se i Hrvatska, Slovenija, kao i Srbija, u BiH je potpuno drugačije.

Ako se uzme u obzir da je prosječna plata na početku ove godine u bh. entitetu Republika Srpska 887 KM, a u entitetu Federacija BIH 924 KM, nijedan funkcioner ne bi smio da ima platu veću od 2.700 KM, što u BiH nije slučaj, prenosi Tanjug.

Kada se saberu tri plate, mjesečno se za članove Predsjedništva izdvaja blizu 20.000 KM, dok državni parlamentarci primaju između 4.800 KM i 6.500 KM.

Iako plata političara u BiH svakako nije veća od plata političara u Evropi, razlika između njihovih primanja i primanja građana uvjerljivo je najveća, na osnovu čega stručnjaci zaključuju da „nema siromašnijeg naroda i bogatijih političara“.

U BiH parlamentarci zarade osam puta više nego građani, zbog čega na kraju mandata dobijamo alarmantne cifre koje za nekoliko godina mogu da ih dovedu skoro do milion KM.
Politika unosan posao

Najviše zarađuju članovi Predsjedništva BiH i parlamentarici, koji za jedan mandat samo od plata mogu da zarade više od 300.000 KM, ali je cifra svakako veća ako se tome doda paušal, naknada za odvojeni život, naknadu za smještaj, prevoz, te topli obrok.

BiH, koja teži da postane dio Evropske unije, sa ovim brojkama se nikako ne uklapa u standarde EU-a, što znači da bi plate građanima trebalo znatno da se povećaju, ili da se smanje one funkcionerske.

"Iako ne postoji propisana obaveza iz EU legislative da plate moraju biti tog obima, naši političari imaju puno bolji standard od građana, te mnogo odudaraju od onih u EU. To nikako nije po standardima EU, jer se samim tim gubi i kredibilitet političara, odnosno razlog njegovog bavljenja politikom , kaže programski direktor Centra za istraživanja i studije "GEA" Ognjen Đukić.

Istraživanje koje je "GEA" sprovela pokazalo je da je politika u BiH mnogo unosniji posao nego u Evropi, te da novac često utiče na motive ulaska u politiku.

O tome svjedoče i činjenice da je BiH sa više od 150 političkih partija na samom vrhu kada je u pitanju broj osnovanih političkih stranaka u Evropi.

(Agencije)

srijeda, 20 Mart 2019 00:00

Sažetak presude Radovanu Karadžiću

Ocijeni...
(0 glasova)

sudŽalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u sastavu sudija Vagn Prüsse Joensen, predsjedavajući sudija, sudija William Hussein Sekule, sudija José Ricardo de Prada Solaesa, sudija Graciela Susana Gatti Santana i sudija Ivo Nelson de Caires Batista Rosa danas je donijelo presudu po žalbama koje su Radovan Karadžić i Tužilaštvo 24. marta 2016. podnijeli na presudu Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Karadžića, jednog od osnivača Srpske demokratske stranke, koji je od 17. decembra 1992. bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njezinih oružanih snaga, Pretresno vijeće je proglasilo krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, i osudilo na 40 godina zatvora.

Konkretno, Pretresno vijeće je zaključilo da Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost na osnovu učešća u sljedećim udruženim zločinačkim poduhvatima: (a) trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo u opštinama širom Bosne i Hercegovine, od oktobra 1991. do 30. novembra 1995. (sveobuhvatni UZP); (b) širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja, od kraja maja 1992. do oktobra 1995. (UZP vezan za Sarajevo); (c) eliminisanje bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. godine (UZP vezan za Srebrenicu); i (d) uzimanje osoblja Ujedinjenih nacija za taoce kako bi se NATO prisilio da se suzdrži od vazdušnih napada na ciljeve bosanskih Srba, od 25. maja do 18. juna 1995. (UZP vezan za taoce). Pretresno vijeće takođe je zaključilo da Karadžić snosi odgovornost kao nadređeni u vezi sa nekim krivičnim djelima koje su njegovi podređeni počinili u Srebrenici 1995. godine.

Žalbeno vijeće je djelomično ukinulo, uz protivno mišljenje sudija Joensena i de Prade, osude Karadžića vezane za sveobuhvatni UZP u onom dijelu u kojem se zasnivaju na nekim incidentima iz priloga optužnici. Žalbeno vijeće je jednoglasno odbilo sve druge aspekte žalbe Karadžića i potvrdilo njegove preostale osude po članovima 7(1) i 7(3) Statuta MKSJ-a za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i druga nečovječna djela (prisilno premještanje), kao zločine protiv čovječnosti, kao i za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, kao kršenja zakona i običaja ratovanja, u vezi sa njegovim učešćem u sveobuhvatnom UZP-u, te UZP-ima vezanim za Sarajevo, Srebrenicu i taoce.

Žalbeno vijeće je odbilo, uz protivno mišljenje sudije de Prade, žalbu Tužilaštva, izuzev u pogledu kazne. Žalbeno vijeće je usvojilo žalbu Tužilaštva na izrečenu kaznu i zaključilo, uz protivno mišljenje sudija de Prade i Rose, da je Pretresno vijeće napravilo primjetnu grešku i prekršilo svoja diskreciona ovlašćenja kada je izreklo kaznu od samo 40 godina zatvora. Žalbeno vijeće je, uz protivno mišljenje sudija de Prade i Rose, poništilo kaznu od 40 godina zatvora i Karadžiću izreklo kaznu doživotnog zatvora.

(Patria)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija3Policija u Prijedoru u saradnji sa policijom iz Gacka i po nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Prijedor idnetifikovali su i ispitali osobu koja se tereti da je putem društvenim mreža prijetila imamu iz Novog Grada i njegovoj porodic.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS saopćilo je da su policajski službenici u ponedjeljak identifikovali i ispitali lice inicijala R.D. (1981) iz Gacka, zbog postojanja sumnje da je izvršilo krivično djelo „Ugrožavanje sigurnosti“.

Osumnjičeno lice se tereti da je dana 3. marta i 16. marta, putem društvenih mreža Facebook i Messenger uputilo prijetnje po život i tijelo na štetu vjerskog službenika i članova njegove porodice.
Prijetnje Nuhiću

Emir Nuhić, imam džemata Blagaj iz Bosanskog Novog, rekao je kako je prije desetak dana na Facebook profilu džemata Blagaj stigla "zastrašujuća poruka u kojoj je izvjesni Danel Rajković vrijeđao i psovao".

"Vrijeđao je Poslanika, pisao je 'Nož, žica, Srebrenica'. Nakon minut stigla je druga poruka u kojoj mi je pominjao kćerku i suprugu i da će ih silovati u džamiji, mene zavezati kao psa, na kraju zaklati i zapaliti", rekao je Nuhić i dodao je da je o svemu odmah obavijestio policiju i nadležne institucije u Islamskoj zajednici.

Istakao je kako je 5. marta stigla još jedna poruka u kojoj je, kako kaže Nuhić, Rajković pisao da "sve muslimane treba zaklati i protjerati".

"Govorio je 'vi ste Turci, kud nije neka bolest kao što je HIV, da Vas sve pobije'. I to sam prijavio policiji. Opet sam obavijestio i Rijaset IZ, a sinoć oko pola dvanaest stigla je treća poruka. U toj trećoj poruci pominjao je automat i da će pobiti muslimane", rekao je Nuhić, dodavši da je osam godina u džematu Blagaj i da nikada nije imao problema.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

studentdiplomaNa Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici danas je upriličena 15. promocija 18 doktoranata sa šest fakulteta ovog univerziteta.
Rektor Damir Kukić je kazao da je ovo veliki dan za Univerzitet u Zenici koji je bogatiji za 18 doktora nauka, što je pokazatelj kontinuiteta uspješnosti bavljenja naučnoistraživačkim radovima.

"To nije samo veliki dan za akademsku zajednicu, već širu bh. zajednicu, jer dobivamo novo znanje i struku. Veliki broj stručnjaka i nobelovci su davno utvrdili da najsigurniji put za bijeg iz siromaštva, kako materijalnog tako i duhovnog, vodi putem znanja", izjavio je Kukić.

Među doktorantima danas je bila i Benjamina Londrc koja je doktorirala klasično rimsko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.

"Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam svu svoju energiju i ljubav prema nauci usmjerila na doktorskom studiju ovog univerziteta. Mladima bih poručila da ulažu svoju energiju u znanje, da se posvete znanju i obrazovanju i da sigurno u tome neće biti razočarani", kazala je Londrc.

Dodala je da je veliku podršku imala od porodice, prijatelja, ali i profesora koji su nesebično prenosili svoje znanje i učinili doktorski studij najljepšim iskustvom života.

Doktorant na Mašinskom fakultet u Zenici Sanin Hasanić je kazao da je ovo kraj u obrazovnom dijelu, ali da je učenje ipak cjeloživotno.

"Nakon naučnog dijela treba krenuti u obrazovanje mladih. Obrazovanje je osnova za jednu državu. Moramo obrazovati kadar koji će preuzeti obaveze u svom društvu. Moji planovi su da ostanem u realnom sektoru, a u budućnosti ću vjerovatno u manjem obliku ići u pravcu obrazovanja mlađeg kadra", pojasnio je Hasanić.

Na Metalurško-tehničkom fakultetu na čast doktora tehničkih nauka promovisani su Alen Delić i Sedad Mušinović.

Na Mašinskom fakultetu na čast doktora tehničkih nauka promovirani su: Muvedet Šišić, Behar Alić, Mustafa Hadžalić, Muamer Terzić, Vehid Birdahić, Sanin Hasanić i Ekrem Bektašević.

Na Filozofskom fakultetu na čast doktora društvenih nauka promoviran je Almir Sivro, dok je na čast doktora književnohistorijskih nauka promoviran Dženan Kos.

Ekonomski fakultet dobio je doktora ekonomskih nauka Ismeta Elezovića, dok je Pravni fakultet dobio doktore pravnih nauka i to: Benjaminu Londrc, Jasminu Đokić, Smaju Šabića i Ćamila Salahovića.

Na Medicinskom fakultetu na čast doktora zdravstvenih nauka promovirani su Bajro Torlak i Vildana Arnautović-Torlak.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje2U Lukavcu je prije nekoliko dana organizovana konferencija za medije na kojoj su predstavnici Koordinacionog odbora za zaštitu rekreativne zone Šićki Brod, još jednom pozvali Vladu tuzlanskog kantona da poštuje zahtjeve građana i da ne podliježe pritiscima kriminalnih energetskih lobija čiji je jedini interes sticanje dobiti.

Poruka Koordinacionog odbora je jasna, građani neće dozvoliti izgradnju još jednog odlagalište šljake na području koje je već decenijama izloženo negativnim utjecajima postojećih odlagališta termoelektrane "Tuzla" i drugih prljavih industrija.

"Svjedoci smo da je preko 50 godina lošeg upravljanje postojećim odlagalištima rezultiralo kontaminacijom podzemne/površinske vode i tla teškim metalima te da je nedostatak zaštite od širenja kontaminirane prašine sa postojećih odlagališta doveo do dodatnog zagađenja zraka na tom području," rekao je Senad Isaković Roko, član odbora i dodao da " Ne postoji niti jedan ozbiljan dokaz koji bi nas uvjerio da će se novim odlagalištem upravljati bolje."

"Građani Lukavca će svim sredstvima, popularnim i ne popularnim, spriječiti izgradnju odlagališta šljake na području PK Šićki Brod. Ako treba kopat ćemo rovove da spriječimo da dođe do odlaganja šljake na tom prostoru." izjavio je Jakub Mahovkić, član odbora.

Tokom javne rasprave o Izmjena i dopunama Prostornog plana TK, Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice TK, stanovništvo potencijalno ugroženoga područja i vlasti Grada Tuzla i opštine Lukavac su iznijeli svoj stav da je neprihvatljivo da se lokalne zajednice prisiljavaju da se u "njihovo dvorište" odlaže otpad koji će neosporno štetno uticati na zdravlje stanovništva i okoliš.

Lokalne zajednice koje bi bile direktno ugrožene ovom deponijom su u proteklih 20 godina, zvanično usvojenim zaključcima i peticijama, u više navrata izrazile svoje neslaganje sa ovom idejom. Uporno insistiranje Ministarstva da se samo na osnovu zahtjeva termoelektrane "Tuzla", pri tome bahato ignorirajući zahtjeve lokalnog stanovništva i lokalnih vlasti, na ovom području locira odlagalište šljake, pokreće pitanje čije interese zastupa kantonalna vlast. Interese građana koji su ih birali ili interese enrgetskog lobija?

"Sramotno je da je Elektroprivreda insistira na ovoj lokaciji pod izgovorom da će se konačna rekultivacija tog prostora izvršiti produktima sagorijevanja iz termoelektrane "Tuzla", a još veća sramota je da se takvo nebulozno opravdanje prihvatilo kao validno, od strane kantonalnog ministarstva." izjavio je Denis Žiško, član odbora i dodao "Svima je jasno da je odabir lokacije zasnovan isključivo na ekonomskim interesima Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo, dok se zahtjevi i interesi građana ovog područja u potpunosti ignorišu."

Koordinacioni odbor ovim putem poziva sve lokalne zajednice i nevladine organizacije sa područja Tuzlanskog kantona da podrže zahtijev kojim se od Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, odnosno od odgovornog Ministra i Premijera vlade TK, traži da bez odlaganja nalože nosiocu izrade Plana, IPSA INSTITUT-u d.o.o. Sarajevo, da iz dokumenta izbriše sve predložene izmjene koje se odnose na prijedlog lociranja odlagališta šljake i pepela na PK Šićki Brod.

Takođe se pozivaju svi politički subjekti sa područja Tuzlanskog kantona da podrže zahtjeve građana i lokalnih vlasti Tuzle i Lukavca koji su jasno rekli NE odlagalištu šljake i pepela na području PK Šićki Brod.

Prisutnim medijima je podijeljena i kopija Zahtjeva koji je prije nekoliko dana dostavljen Kantonalnom ministru. Nažalost, iz ministarstva još uvjek nema reakcija na dostavljene zahtjeve, niti je ministar našao za shodno de se odazove pozivu na sastanak koji mu je, u nekoliko navrata, uputio Koordinacioni odbor.

 

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Stranica 21 od 34

S5 Box