Vijesti iz BiH
BiH

BiH (565)

Ocijeni...
(0 glasova)

trifunovicKad god neko izjavi da je jedina šansa za ovu zemlju pritisak sa strane, ili još preciznije pritisak od EU, ovdašnji vlastodršci otvore najskuplji šampanjac ... Zaprđivanje na kvadrat.

Oko 120 000 Čeha je danas u protestu na ulicama Praga, bilo bi ih i više ali ne mogu stati na Trg, sele se do kraja juna na prostor koji može da ih primi par puta više i nastavljaju proteste.
Kažu da se ovdje ljudi ne pokreću zato što su dugo bili pod socijalizmom i onda vidiš Čehe i Slovake koji su se rastali u miru, od svojih država napravili ekonomska čuda, a bili su pod mnogo gorim pritiskom režima od nas, mnogostruko većim, čak i pod vojnom okupacijom u jednom trenutku pa se opet i bune i rade i ne napuštaju svoju zemlju koju vole.

Ili Rumuni, desetine hiljada pojedinaca je bilo na ulicama najvećih gradove boreći se protiv korupcije. Pojedinaca!
I jedne i druge smo prije nekoliko godina ismijavali.

Danas izlaze na ulice ne zbog pritiska EU, već zato što vole svoju zemlju i hoće da bude bolja, a bez da je to rezulat savršenih projektnih aplikacija za EU, strukturalnog dijaloga o pravosuđu, ili još jedne jalove strategije za borbu protiv korupcije.

Stotine miliona evropskog i američkog novca je ušlo u BiH za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Rezultat preživljavamo, nikad veće kontrole nad pravosuđem od strane politike, a korupcija nikad nije bila veća.

Istina je da su ovdašnji pojedinci osim par izuzetaka ogromnom većinom odlučili da se ne bore, izgovori su virtuelnim kreketanjem dignuti na nivo umjetnosti, ili pak nekog light aktivizma koji ne boli nikog i ne zamjera se nikom.
Stoga govoriti da neko treba sa strane da pritisne naše političare čini uslugu i političarima, koji znaju da od toga nema ništa, ali imaju razlog da i dalje ne rade ništa i ovakvoj većini koja pobjednički može dodati još jedan izgovor svom nečinjenju, pa eto vidiš, ništa mi ovdje ne možemo sami bez pritiska, kad već tako kažu znalci.

Jedno veliko dvostruko Ništa!

Istina je da možemo, da možete, je**ga, ako hoćete da se borite za bolje, da se borite da vas ne prave budalama, da ne ismijavate one koji se već bune.
Istina je da to rade ljudi kad vole svoju zemlju, kad hoće bolju i izvjesniju budućnost za svoju djecu. Istina je da je pobuna protiv lošeg normalna i poželjna.
Istina je da ovdje nikad nije bilo gore, i da može da bude još gore.
Istina je da koliko god da je loše, da ljudi boreći mogu da naprave bolje mjesto za život, mnogo gorim od nas je to pošlo za rukom.
Istina je na koncu da ljudi negdje hoće da se oslobode i bore, a negdje, mogu - ali neće.

I tačka.

Aleksandar Trifunović (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaSituacija u prihvatnom centru za migrante "Miral" u Velikoj Kladuši je i dalje napeta iako nema većih, odnosno masovnih incidenata, rekao je za Klix.ba glasnogovornik MUP-a Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić.
"Tenzija i dalje ima, a jednostavno situacija među njima može eskalirati u svakom trenutku. Policija je na terenu, prati dešavanja i u stanju je pripravnosti", ističe Šiljdedić.

Čitatelji portala Klix.ba javljaju da je situacija u mjestu Polje u Velikoj Kladuši zabrinjavajuća s obzirom na to da se migranti iz Pakistana ponašaju suprotno svim pravilima ponašanja te su odlučili uzeti pravdu u svoje ruke nakon velikog sukoba koji se odvijao jučer.

"Migranti iz Pakistana odlučili su uzeti pravdu u svoje ruke. Pretražuju selo, tuku Alžirce i Marokance", kazali su nam.

Na snimcima koji su u posjedu portala Klix.ba može se vidjeti grupa migranata koji naoružani šipkama i drugim predmetima hodaju cestom, očito, u potrazi za suparnicima.

Stotine učesnika

Pogledajte masovne tučnjave migranata na ulicama Velike Kladuše, građani zaprepašteni

Prema riječima preplašenih mještana policija sve promatra s parkinga kod Mirala jer nemaju adekvatan kadar da se ozbiljno pozabave ovim problemom.

Sukobi među migrantima su svakodnevnica koja je kulminirala u noći s utorka na srijedu kada se sukobilo više od 100 osoba, prilikom čega ih je više povrijeđeno. Povrede je zadobilo i nekoliko policijskih službenika koji su radili na uspostavljanju reda i mira.

(klix.ba)

četvrtak, 06 Juni 2019 00:00

Pronađena masovna grobnica na Igmanu

Ocijeni...
(0 glasova)

masovnagrobnicaNa Igmanu je pronađena grobnica s ostacima više osoba, a pretpostavlja se da je riječ o žrtvama bošnjačke nacionalnosti iz Donjih Hadžića, koji su nestali u ljeto 1992, a za kojima se traga duži period.

U okviru predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine inicirana je zajednička potraga za lokacijom masovne grobnice, u kojoj su učestvovali Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ), Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), istražioci Instituta za nestale osobe (INOBiH), te su pronađeni ljudski posmrtni ostaci, za koje se pretpostavlja da pripadaju žrtvama iz Donjih Hadžića, prenosi Anadolija.

Grobnica je locirana nakon dugotrajnih i višestrukih provjera, te drugih procesnih i zahtjevnih stručno-tehničkih radnji preduzetih na osnovu naredbi i pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine uz naredbe Suda Bosne i Hercegovine.

Istražilac Tužilaštva na terenu je na lokaciji Lokvice, u blizini Golog brda na planini Igman, općina Ilidža, gdje koordinira aktivnosti službenih osoba koje će učestvovati u ekshumaciji pronađenih ostataka.

Na lokalitetu su pripadnici FUCZ, MUP-a Kantona Sarajevo, INOBiH, ICMP-a u Bosni i Hercegovini, kao i ljekar sudske medicine, a očekuje se dolazak i predstavnika SIPA-e. U ekshumaciji pomaže i Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine jer je lokalitet u blizini miniranog područja.

Saslušavanje svjedoka

Grobnica je pronađena tokom intenzivne potrage i saslušavanja većeg broja svjedoka, nakon čega se pristupilo pretrazi terena uz korištenje specijalizirane tehničke opreme (detektori metala itd.) kako bi se locirali posmrtni ostaci za koje su postojala saznanja da su na području površine dva kvadratna kilometra.

Pretragom terena uočena je sumnjiva lokacija, koja je na nepristupačnom terenu, a ljudski posmrtni ostaci pronađeni su u zemlji na otprilike metar dubine.

Nakon ekshumacije ostaci će biti predani na daljnju sudskomedicinsku obradu, analizu i utvrđivanje identiteta putem uzorka DNK.

Aktivnosti na ekshumaciji trajat će i sljedećih dana.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirijaU eksploziji je 20 ljudi ranjeno, a desila se u vrijeme održavanja večernje molitve u gradu Azazu.

Među poginulima je i četvero djece

Najmanje je 14 ljudi poginulo u eksploziji autobombe u Azazu, na sjeverozapadu Sirije, na samoj granici s Turskom, objavila je nevladina organizacija.

U eksploziji je 20 ljudi ranjeno, dodaje za AFP Rami Abdel Rahman, ravnatelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), nevladine organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja se oslanja na široku mrežu izvora u ratom zahvaćenoj Siriji.

Među poginulima je i četvero djece, dodaje SOHR, podsjećajući da je grad u središtu područja turskog utjecaja, u pokrajini Halep.

"Eksplozija se dogodila dok su mnogi završavali večernju molitvu", rekao je Rahman.

Potisnut ISIL

Napad za koji još nitko nije preuzeo odgovornost, dogodio se dan nakon slične eksplozije u Raqqi, na sjeveroistoku Sirije, u kojoj je poginulo deset i ranjeno 20 ljudi.

Turska je 2016. počela operaciju Štit Eufrata u kojoj je zauzela teritorij na sjeveru Sirije koji se prostire na više od 2.000 četvornih km, na kojemu je i Azaz.

S tog područja je potisnula skupinu Islamska Država Iraka i Levanta (ISIL) i spriječila napredovanje kurdskih snaga.

Ankara od tada ima ondje svoju vojsku i obavještajce i podupire lokalne policijske snage.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

poplava2Stanje na području Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona se normalizira nakon poplava i klizišta koje su pogodile mještane nekoliko općina u ovim kantonima.
Kiša koja je padala danas u toku dana stvorila je brojne probleme na području Kantona. Lokalni i regionalni putevi bili su blokirani zbog izlijevanja vode, ali i zbog aktiviranih klizišta.

Najgore je bilo na području Općine Maglaj gdje je rijeka Fojnica poplavila nekoliko kuća i dobara mještana koji su pomoć u mehanizaciji dobili u poslijepodnevnim satima nakon čega se popravilo stanje te se voda vratila u svoje korito.

U Kaknju su oborinske vode blokirale putnu komunikaciju, a klizište u Starposlima je onemogućilo putnu komunikaciju prema Arnautima. Međutim sva mehanizacija je odmah upućena na mjesto događaja te je u večernjim satima odvijanje saobraćaja od Dubovog Brda do Brnjica uspostavljen.

Načelnik Kaknja Aldin Šljivo zahvalio se predsjedniku Mjesne zajednice Mensuru Šahmanu na koordinaciji na terenu, a u izjavi za Klix.ba je kazao da su pravovremeno djelovali na mjestima gdje je kiša izazvala veće probleme.

 Na području Grada Zenica rijeka Lašva se izlila u nekoliko zeničkih naselja, a među njima Lokvine i Vardište, dok je putna komunikacija bila u potpunosti obustavljena u mjestu Sviće.

Rijeka koja je izašla iz korita u potpunosti je poplavila i gradilište Euroasfalta i to po drugi put ove godine, a uništen je i asfalt na putu zbog čega je odvijanje saobraćaja otežano.

 Poplave su zabilježene i na području Srednjobosanskog kantona u mjestu Maline kod Travnika te u Lašvanskoj dolini gdje su zabilježena manja plavljenja objekata i izlijevanje rijeke Lašve iz korita.

S obzirom na to da su padavine večeras manjeg intenziteta, vodostaji rijeka opadaju, a stanje na terenu se normalizira.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autogoogleGoogle Mape je počeo da dobija određene mogućnosti koje su ranije bile dostupne ekskluzivno za njihovu navigacijsku aplikaciju – Waze.
Google je potvrdio da pušta mogućnost za Google Mape korisnike da vide ograničenja brzine, policijske radare i mobilne policijske radare u više od 40 država širom svijeta koja je od ranije bila dostupna samo na ograničenom broju tržišta.

Ova mogućnost je dodata na Android i iOS verzijama Google Mape aplikacije. Vozači koji koriste ovu aplikaciju na Androidu moći će i sami prijaviti lokacije radara za mjerenje brzine koje možda Gugl do tada nije zabilježio, dok će vlasnici ajfona moći samo vidjeti trenutno poznate lokacije kamera.

Google je potvrdio punu listu podržanih država koje od sada mogu vidjeti radare a to uključuje: Autralija, Brazil, U.S., Kanada, U.K., Indija, Mexico, Rusija, Japan, Andora, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatsa, Češka, Estonia, Finska, Grčka, Mađarska, Island, Izrael, Italija, Jordan, Kuvajt, Latvia, Litvanija, Malta, Maroko, Namibia, Holandija, Norveška, Oman, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Saudijska Arabija, Srbija, Slovačka, Južna Afrika, Španija, Švedska, Tunis i Zimbabve.

U slučaju da nemate prikazane lokacije radara, prilikom navigacije, ažurirajte Google mape aplikaciju na svom telefonu.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

ubijenadjecabihSvaki od tih ubijenih ljudi bi u životu zasadio barem jedno drvo, što je dovoljan razlog da gradske vlasti počnu – u sjećanje na ubijene – saditi drveće, graditi parkove i trgove.

Bila bi to prava odmazda vlastima za oglušivanje o molbe, upite, prijedloge i zahtjeve da podignu memorijal ubijenoj djeci Prijedora, piše autor.

Kada bi građani i građanke Prijedora 31. maja u urbanom gradskom jezgru zasadili 102 sadnice, izgledalo bi to kao šuma drveća na betonsku površinu. Bila bi to prava odmazda vlastima za oglušivanje o molbe, upite, prijedloge i zahtjeve da podignu memorijal ubijenoj djeci Prijedora. Ukoliko bi urbani javni prostor doživljavao takve intervencije dok god biološki postoje generacije koje se sjećaju brutalnog ubijanja djece, u Prijedoru bi nastalo potpuno novo gradsko jezgro.

U narednih pet godina bilo bi zasađeno 510 stabala. Za deset godina ubijena prijedorska djeca dobila bi memorijal kakav zaslužuju – trg sa velikim parkom, ljetnom scenom, dječjim i sportskim igralištima. Ko misli da je to promjena gradskog jezgra kakvu današnji Prijedor ne bi preživio, mora da previđa šta je za Prijedor moglo da uradi 102 djece za 24, odnosno 28 godina. Samo da su živi, da nisu bili ubijeni zbog onog što (ni)su bili, mnogo prije nego su uopšte imali mogućnost da biraju i da uopšte budu.

Nema grada u Bosni i Hercegovini kome ova intervencija ne bi dobro došla. Nema vlasti koja bi mogla spriječiti na ovaj način organizovano izražavanje građanskog neposluha. Prav(n)o je pitanje, međutim, postoji li u Bosni i Hercegovini grad čije bi stanovništvo moglo sa sigurnošću da tvrdi da jedan park sa 1.020 stabala ne bi za deset godina bio pretvoren u nešto drugo. Tržni centar, opštinu pod staklenim krovom, u krajnjem slučaju trg koji bi bio memorijal onima što su naredili i(li) sprovodili egzekucije.

Tamni i hladni hodnici institucija

Možda je u Prijedoru to još uvijek moguće, s obzirom da gradske vlasti ne saopštavaju da neka velika franšiza ima namjeru otvoriti svoju robnu kuću. Sarajevo, Banjaluka, Mostar i Tuzla na takav park ne mogu da računaju, bez obzira šta gradske vlasti govorile o stanju zelenih površina. Nakon potonjih zbivanja sa Hastahanom, ispostavlja se da bi za Sarajevo bilo bolje da je onomad, umjesto postavljanja 11.541 stolice. trebalo biti zasađeno 11.541 drvo.

Svaki od tih ubijenih ljudi bi u životu zasadio barem jedno drvo, tu nema mjesta zaprepaštenju i čuđenju. Naprotiv, to je dovoljan razlog da gradske vlasti počnu – u sjećanje na ubijene – saditi drveće, graditi parkove i trgove. Kada bi to radili samo za djecu, da uopšte ne uzmu u obzir sve starije žrtve ratnih zločina, bosanskohercegovački gradovi bili bi zelene oaze, odmorišta za dušu i tijelo. Što bi prije počeli to primjenjivati, uostalom, to bi manje bilo pitanja kome odnosno za koga to rade. Hlad drveća ionako je prijatniji od tamnih i hladnih hodnika institucija u kojima su kreirani, napunjeni i obilježeni zaborav i njegove ladice. Tek bi to bila adekvatna opomena živom sjećanju i još življem zaboravu.

Šta je sporno u tom prikazu jednog manjeg dijela gubitka koji je Prijedor doživio masovnim egzekucijama? Nije li to blaga intervencija s ozbirom na životnu svakodnevicu koja neprekidno ukazuje na materijalne i nematerijalne gubitke zbog ratnih stradanja? Opet, od tog se manje mogućim čini tek vraćanje robne kuće Patrija u ruke radnica i radnika, jer ta birokratska zavrzlama pokazuje najuočljivije dimenzije posljedica ratnih dejstava i njihov mizanscen.
I Beogradu treba ovakav memorijal

Razmišljam o ovom dok sjedim u kafiću uz žicu kojom je, za vrijeme rekonstrukcije, ograđen beogradski Trg Republike. Baš tu bi trebao biti takav park, baš na tom mjestu treba postaviti takav memorijal. Ne zato što Beogradu nedostaje parkova i zelenih površina – iako bi to mogao biti dovoljan argument – nego zato što u Beogradu takav memorijal ima koga da opomene, ima koga da začudi i zaprepasti. I ne samo u Beogradu, naravno, nego i u Banjaluci, gdje i nastaje ova ideja.

Gradnjom novog shopping mola u centru grada, međutim, nestala je posljednja površina na kojoj bi bilo smisleno postaviti takav memorijal. Sve i da nije nestala, teško je razuvjeriti Banjaluku i objasniti joj da je bolje slobodno i bez velike brige hodati parkovima nego raditi za one koji od rata na ovamo žive na račun ratnih posljedica. Postavimo li pitanje gdje bi i kako dane provodili svi nezaposleni kada bi se takvim preduzetnicima oduzela sva imovina, veliki trgovi i parkove koji bi memorirali poginule i stradale, mučene i ubijane postaju sve neophodniji i bitniji.

Treba imati na umu da bi takvim zelenim površinama sa igralištima, sporskim terenima, ljetnim scenama i bioskopima, stazama za bicikliste i skejtere mogli odati počast svim stradalim tek kad bi ih gradili onako kako su zločini i činjeni – rutinski i nipošto neplanski. Kako drugačije odrediti karakter mira?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Ljupko Mišeljić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

pozar3Jutros oko 6:30 sati došlo je do velikog požara u objektu Mirala u Velikoj Kladuši koji se koristi kao privremeni prihvatni centar za nekoliko stotina migranata. Kako saznajemo najmanje 29 osoba je povrijeđeno.
Veliki broj vatrogasaca je na mjestu požara, kao i ekipe hitne pomoći.

Prema riječima glasnogovornika MUP-a Unsko-sanskog kantona 29 osoba je povrijeđeno.

"Nekima se pomoć ukazuje u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši, dok su neki upućeni u Kantonalnu bolnicu u Bihaću", kazao je za Klix.ba Šiljdedić.

Na snimku koji možete pogledati na portalu Klix.ba vidi se kako migranti iskaču kroz prozor da bi se spasili od požara.

Prema nezvaničnim informacijama požar je uzrokovan ljudskom nepažnjom.

Ipak, tačan uzrok će biti poznat nakon uviđaja koji će nastupiti nakon što se požar lokalizuje i potpuno ugasi.

Stotine migranata koristi prostor Mirala, a da li će i u budućnosti to biti njihov privremeni dom znat će se nakon utvrđivanja stepena materijalne štete.

Brojni migranti trenutno se nalaze ispred objekta i s nevjericom gledaju vatru i dim koji se nadvija iznad zgrade.

Treba podsjetiti da je Operativni štab za pitanje migracija u BiH na sastanku održanom prije dva dana u Sarajevu, kojem su prisustvovali i predstavnici Unsko-sanskog kantona, razmatrao mogućnost izmještanja iz urbanih sredina dva prihvatna centra "Bira" u Bihaću i "Miral" u Velikoj Kladuši, te prihvatio prijedlog Gradskog vijeća Bihaća o novoj lokaciji u mjestu Vučijak.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bijeletrakeGrađani i udruženja opet će dati podršku roditeljima 102 ubijene djece koji traže podizanje spomenika u Prijedoru.

Obilježavanje Dana bijelih traka organizuje građanska inicijativa “Jer me se tiče”.

Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u BiH.

Obilježavanje Dana bijelih traka organizuje građanska inicijativa “Jer me se tiče”, a kao i proteklih godina, i ove godine je posvećeno podršci roditeljima 102 prijedorske djece ubijene od 1992. do 1995. godine, koji uporno traže podizanje spomenika svojoj djecu u ovom gradu, što gradske vlasti odbijaju.

Okupljanje je predviđeno u 13:00 na početku glavne prijedorske ulice. Kako je saopćeno iz inicijative, povorka će se kretat mirno i dostojanstveno pješačkom zonom.

Most na Bereku je jedan od prijedloga gradskim vlastima za memorijal ubijenoj djeci I tamo će učesnici moći da postave svoje bijele trake nakon okupljanja na glavnom gradskom trgu.

Kampanje istrebljenja

Simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.

Simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, a koje su prijedorski Bošnjaci i Hrvati 31. maja 1992. morali prekriti bijelim čaršafima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Već duži vremeski period pravosudni stručnjaci u ovoj zemlji koračaju rame uz rame s političkim kriminalcima.

Iza svih pravosudnih afera u Bosni i Hercegovini u korijenu stoji politika, piše autorAl Jazeera.

Već nekoliko godina korupcija i nerad su isplivali u pravosuđu Bosne i Hercegovine, pa se više ne mogu prikrivati jeftinim raspravama u medijima i odbijanjem priznanja da su stvari došle do ivice i da se kreću dalje. Već duži vremeski period pravosudni stručnjaci koračaju rame uz rame s političkim kriminalcima. U mnogim predmetima organiziranog kriminala ravnpravno se uključuju pravosudni primjerci.

U predmetu "Pravda", u sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić, nekretnine sa umrlih su knjižene na članove kriminalne organizacije i rodbinu, a potom su ih, sklapanjem ugovora, prodavali trećim licima. U ovom slučaju optuženi su jedan advokat te desetak državnih službenika. Prema optužnici, protivpravna imovinska korist veća je od pet miliona eura. U međuvremenu je sutkinja Fazlagić-Pašić utočište našla u Hrvatskoj, za čiju je diplomatiju uradila jedan unosan posao u Bosni i Hercegovini.

Advokat Esad Hrvačić je na prevaru uknjižio 18 nekretnina u Sarajevu. Kažnjen je na godinu dana zatvora i 18 mjeseci zabrane advokatskog posla. Već se vratio na svoj posao. U prošlih pet-šest godina značajan je broj optuženih i osuđenih sudija, advokata, sudskih vještaka, korumpiranih sudskih službenika... Kako je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine preuzimao ulogu "vlade" pravosuđa ove zemlje, tako je pravosuđe počelo tonuti prema dnu.
Podobni, a nesposobni kadrovi

Istinski vrijedni ljudi u pravosuđu su se povlačili pred kastom koja se izdvajala od svog profesionalnog tijela i stvarala neku vrstu birokratske pravosudne moći. Iza kaste se mogla osjetiti nikako prijateljska politika prema ovoj državi. Bilo je to očigledno u podobnim, a nesposobnim kadrovima, koje je "vlada VSTV-a" gurala naprijed. Moglo bi se reći da je formirana i nova pravosudna podobnost.

Niko u pravosudnim institucijama nije reagirao profesionalno na slučajeve ubistva mladića Dženana Memića i Davida Dragičevića. Stalni protesti građana u Sarajevu i Banjoj Luci nisu natjerale tužioce i sudije da rade svoj posao. Protesti u Banjoj Luci su ugušeni brutalnom policijskom silom. U danu protesta pred Sudom Bosne i Hercegovine mogle smo čuti da će Gordana Tadić, glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine, "primiti oca Dženama Memića". Tri godine i četiri mjeseca nakon ubistva Dženana Memića tužiteljica Tadić je konačno najavila da će primiti oca ubijenog mladića, premda već pet godina sjedi na poziciji zamjenika Ureda glavnog tužioca i godinu i po na poziciji glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine.

Gordana Tadić je očito "politički montirana" na ovu poziciju, jer je provela profesionalnih desetak godina u lokalnoj izbornoj komisiji u Živinicama, odakle su je nepoznati inženjeri lansirali u pravosuđe i na poziciju zamjenice glavnog tužioca Bosne i Hercegovine. Svi dosadašnji glavni državni tužioci otišli su sa ove pozicije pod aferama - Marinko Jurčević, Milorad Barašin i Goran Salihović. Kako stoje stvari, dovoljno afera je u kratkom vremenu nakupila i Gordana Tadić.
Glavna tužiteljica u sukobu interesa

Nedavna afera bila je navodni pokušaj konzula Hrvatske u Tuzli Ivana Bandića da naoruža jednu selefijsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i tako pripremi teren za montažu terorizma u ovoj zemlji. U tom je "poslu" bila i obavještajna zajednica Hrvatske. U sve konstrukcije, tvrdilo se, umiješana je i rodbina Gordane Tadić, među kojom je i Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. Gordana Tadić se nije na vrijeme odmakla od predmeta zbog sukoba interesa, a predmet je, pored svih dokaza, uskoro odbačen. Ne zna se gdje su završili dokazi ove međunarodne bruke.

Sve je u domaćem pravosuđu kulminiralo slučajem "Potkivanje". Službenik Državne agencije za istrage i zaštitu Marko Pandža je od jednog klijenta naplatio uslugu pred kamerama. Novac će, tvrdio je, prebaciti prvom čovjeku VSTV-a Milanu Tegeltiji. Prije toga, u jednoj kafani u Banjoj Luci, Pandža i klijent sastali su se s Tegeltijom. Održavati konakte sa strankama, i to u kafani, samo po sebi je pravna i ljudska katastrofa.

Tegeltija je priznao da je imao "na stotine" ovakvih susreta s klijentima. "Onda je stotine puta prekršio kodeks i zloupotrijebio zakon", komentirao je sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić. To stalno sastajanje s klijentima izvan suda priznali su još neki članovi VSTV-a. Treba li napominjati da su svi članovi VSTV-a nedavno jednoglasno izabrali Tegeltiju za svog predsjednika, a onda ga ovih dana i odbranili od bijesa javnosti. Korupcija je veća ako je tim bolje uigran.
Imenovanja se čekaju godinama

Šef Delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovinio Lars-Gunnar Wigemark, otpravnica poslova Ambasade SAD-a u Sarajevu i šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Bruce Berton uputili su 28. maja pismo predsjedniku VSTV-a Tegeltiji i članovima ove institucije. U pismu se prigovara na stalna odgađanja imenovanja četiri glavna kantonalna tužioca, od ukupno deset, u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

"Slika VSTV-a u očima javnosti je tim odgađanjima narušena, što se moglo lako izbjeći blagovremenim planiranjem i komunikacijom. Devet kandidata koji su čekali da izlože svoje programe rada su vraćeni u zadnji čas zbog – u najboljem slučaju – lošeg planiranja VSTV-a. Ovo nije prvi put da je VSTV loše rukovodio postupkom imenovanja. Čini se da se određena imenovanja favoriziraju te se okončaju iznenađujuće brzo, kao što je to bio slučaj s imenovanjem glavnog okružnog tužioca u Doboju u martu 2019. godine – dok neka druga čekaju mjesecima, pa čak i godinama. Prema informaciji koja je iznesena na sjednici VSTV-a u aprilu 2019. godine, u pravosuđu su trenutno upražnjene ukupno 44 rukovodeće pozicije. Favoriziranje određenih imenovanja i odgađanje drugih stvara dojam da postoje politički ili drugi razlozi kojima se Vijeće rukovodi u svom odlučivanju", navodi se u pismu ovoj instituciji.

VSTV-u se nije žurilo ni da popuni Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, gdje nedostaje dvoje sudija pune četiri godine. Tegeltija se od ozbiljnih međunarodnih pravnih institucija već odavno optužuje da je eksponent politike Milorada Dodika. Izgleda kao da je pravljenje nereda u pravosuđu Federacije Bosne i Hercegovine bilo jedna od brojnih kolateralnih šteta.
'Neka se prijavi na konkurs...'

Strane diplomate u svom pismu govore o favoriziranju nekih imenovanja. Radi se o primjeru Željke Radović, koja je bila članica VSTV-a i glavna tužiteljica Okružnog tužilaštva Doboj. Kada joj je isticao mandat u dobojskom tužilaštvu, odlučila je podnijeti ostavku na mjesto člana VSTV-a, jer članovi Vijeća, po zakonu, ne mogu biti birani na rukovodne pozicije. Nakon što je početkom godine odstupila sa pozicije u VSTV-u, prijavljuje se za poziciju glavne okružne tužiteljice iz Doboja. VSTV je imenuje na tu poziciju, nakon čega je raspisan konkurs za izbor člana VSTV-a iz entiteta Republika Srpska, kako bi se popunilo mjesto koje je upražnjeno nakon njene ostavke. Radović je ponovo izabrana za člana VSTV-a. Tako je sama popunila mjesto koje je bilo upražnjeno nakon njene ostavke.

Pravosudna iznenađenja ne prestaju. Sudija Vladimir Špoljarić je upravo izabran za predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu, odlučeno je na sjednici VSTV-a ove sedmice. Mediji su prije tri godine povezivali Špoljarića s Esedom Radeljašem, političarom osuđenim za prevaru. Prema tim izvještajima, Radeljaš je gradio vikendicu na zemlji sudije Špoljarića u vrijeme kada je on rješavao njegov sudski postupak.

Mnogi se danas pitaju postoji li ličnost u pravosuđu koja se gura naprijed, a da nije zarobljena nekom korupcijskom aferom? Novi kantonalni tužilac u Sarajevu, umjesto Dalide Burzić, bit će Sabina Sarajlija. Prema jednoj poruci na mrežama, nju je upravo preporučio Tegeltija: "Bilo bi dobro da neko obavi razgovor sa Sabinom Sarajlijom, da se prijavi na konkurs za glavnog tužioca u Sarajevu." Nakon toga, Sabina Sarajlija dobila najbolje ocjene komisije VSTV-a.
Svima pišu, nikome ne odgovaraju

Sabina Sarajlija je od 2009. godine radila na predmetima privrednog kriminala i korupcije. Nakon devet godina, još uvijek govorimo o ogromnoj korupciji, pa i nakon desetljeća rada nove kantonalne tužiteljice, koju smatraju kadrom bivše tužiteljice Dalide Burzić.

U neuspjeh pravosuđa uključuje se činjenica o 53 oslobađajuće presude za ratne zločine. Tužilac je "promašio" u 53 slučaja optužbe za ratne zločine. Veći problem od ovog velikog broja oslobađajućih presuda za ratne zločine su presude nevinim ljudima, na šta mediji ne prestaju upozoravati. Radi se o najgorim montiranim sudskim procesima, ali VSTV ne reagira na njih.

Da bi se učinilo nešto ozbiljnije, mora se promijeniti predsjednik VSTV-a ili cijeli sastav tog regulatora pravosuđa. Kome je odgovaran ovakav VSTV? Na kraju godine VSTV pravi izvještaj i dostavlja ga Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, parlamentima entiteta, skupštinama kantona, državnom i entitetskim ministarstvima pravde te Skupštini Brčko Distrikta, "u svrhu informiranja".

"Kroz raspravu o izvještaju i zaključke mogu se dati ocjene, sugestije i prijedlozi koji ne osporavaju samostalnost Vijeća". Dakle, nema nikakvog aktivnog odnosa prema radu ove institucije. VSTV je neko ko je na vrhu piramide pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i ne odgovara nikome. Vjerovatno zato se priča o neovisnosti ove institucije pretvorila u neodgovornost i neovisnu korupciju. Iako javno ne odgovara nikome, VSTV je, možda ponajviše u cijelom pravosuđu, kontaminiran politikom.
Ni ostavki, ni moralnih ljudi

Brojni samovoljni pravosudni potezi upereni su protiv sistema, što ruinira institucije države i samu državu. Nema investicija u državu ako nema profesionalnog pravosuđa. Nema ni privrednog ni bilo kojeg razvoja ako se politika miješa u sudske odluke.

Nažalost, iza svih pravosudnih afera u korijenu stoji politika. Ponajviše ona čiji odnos prema ovoj državi potiče pravljenje haosa. Već predugo traje ovo trovanje pravosuđa. Pravosudna imenovanja su od početka bila politička i krajnji rezultat mogu biti samo politike kojima je cilj razaranje Bosne i Hercegovine.

Tegeltija je već najavio da neće podnijeti ostavku, čak i nakon onakvog kompromitirajućeg video-zapisa. Za daleko manji video-grijeh otišao je radikalni desničar u Austriji Heinz-Christian Strache, i to u političkom usponu. To govori o snazi i poštovanju javnog mnijenja Austrije i o demokratiji koja ipak drži ovu zemlju moćnom i ponosnom. Čak i ako ne poštuješ državu, poput svojih skrivenih političkih mentora, morao bi misliti na vlastiti obraz. Ovoj državi su neophodne ostavke. Koliko i moralni ljudi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Sead Omeragić (Al Jazeera)

Stranica 22 od 41

S5 Box