Vijesti iz BiH
BiH

BiH (443)

Ocijeni...
(0 glasova)

poreznaupravaNajmanje 500 miliona maraka država BiH godišnje izgubi zbog korupcije unutar Uprave za indirektno oporezivanje, procjene su sigurnosnih agencija. O švercu visokotarifne robe, švercu automobila, tekstila i bijele tehnike pisat ćemo u narednim danima, gdje ćemo detaljno pojasniti način rada službenika UIO. U ovom tekstu bavimo se zlatom.

Dvoje službenika Uprave za indirektno oporezivanje otišlo je 11. jula prošle godine u kontrolu poslovanja zlatare „Atlantis“ u Bihaću. U svom notesu, službenica Jelena Majstorović, inače bliska rukovodstvu UIO, napisala je da su ona i njen kolega na teren izašli po prijavi protiv Husnije Kurtovića, vlasnika „SILVER SHOP ATLANTIS“.

„U vrijeme kontrole, zaposlena radnica je telefonom pozvala vlasnika, isti se javio na telefon i rekao da će doći. Na okolnosti iznošenja zlata kaže da to nije istina, da mu to radi konkurencija i da to nije istina, da su navodi pogrešni“, piše u rokovniku službenice UIO Jelene Majstorović.

Ispod teksta navedeni su brojevi koji označavaju masu „zaplijenjenog nakita“, a u konačnici piše da je pronađeno „1645 grama zlata plus naušnice ne izvagane“, što na kraju iznosi 1733 grama.

Majstorovićeva je, potom, zajedno sa kolegom Radenkom Popovićem sačinila Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta iz radnje Atlantis, te navodi da se oduzimaju predmeti „po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta“.

„Potvrđuje se da su ovlašteni službenici UIO Odsjek za provođenje propisa RC Banja Luka izvršili privremeno oduzimanje predmeta od Kurtović Husnije“, navedeno je u dokumentu UIO.

Prema tom aktu, iz ove radnje dvoje službenika UIO je izuzelo zlato težine „cirka 1012,8 grama“. Dakle, više od 700 grama zlata je nestalo na putu od rokovnika do službenog zapisnika. Da u rokovniku nije pisalo pogrešno, dokazuje i zbir svih stavki koje su zatečene, te izvagane prilikom kontrole.

Inače, službenica UIO Jelena Majstorović nekoliko puta „upala“ je u posebne istražne radnje dok su policijske agencije prisluškivale telefonske razovore kriminalaca sa područja Banja Luke. Nikada nije sankcionisana, jer uživa zaštitu čelnih ljudi Uprave.

(zurnal.info)

Ocijeni...
(1 glasova)

plastikaBosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.
To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi 672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM, namijenjena za projekte zaštite okoliša.

"Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom", dodala je Hadžić-Ramić.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

komsic1Lider Demokratske fronte i član Predsjedništva BiH Željko Komšić dao je intervju za podgoričku "Pobjedu" u kojem govori o NATO i EU putu BiH, odnosima sa Miloradom Dodikom, nacionalnim strankama i koalicijama. No, posebno su interesantni njegovi odgovori vezani za Bh. blok, kojeg pored DF-a čine SDP i Naša stranka.
"Kada pogledate rezultate izbora vidjet ćete da je riječ o partijama koje za ovdašnje prilike predstavljaju respektabilnu političku snagu. Problem je to što Bh. blok nije politički profilisan: suviše je među nama razlilčitih ideja. Da li će Bh. blok imati snage i volje da artikulira neku novu ideju, ne mogu reći lijevu, budući da Naša stranka tvrdi da je socijalno-liberalne orijentacije - ne znam. Možda vrijedi probati. Međutim znajući kako to die u BiH moram reći da nisam optimista", kazao je Komšić.

Upitan šta je zajedničko strankama Bh. bloka, Komšić je rekao da njihov neformalni dogovor još nije preciziran.

"Ipak, zajednička nam je ideja očuvanje multietničkog karaktera BiH. DF je možda najradikalnija u zagovaranju građanskog principa, iako znamo da se, čim to pomenete, polovini građana naše zemlje podiže kosa na glavi. Istovremeno žalosno je da neki istaknuti članovi SDP-a, partije iz koje sam ja politički potekao,
postju ksenofobični, isključivi, u smislu da građane dijele na urbane i ruralne. Ne možete graditi ljevicu, a zagovarati urbani radikalizam", naglasio je Komšić, dodavši da je opasno što taj problem eskalira u SDP-u.

On se upitao i može li takva politika atomizirati ideju ljevice da se dobije ljevica tuzlanskog tipa, ljevica sarajevskog tipa i sl., dodavši da s nekim ko ima takve ideje ne može krenuti u zajednički projekat.

Zanimljivo je i da je Komšić ocijenio da je odlazak Bh. bloka u opoziciju rizičan potez.

"Iako je opozicioni status u našem biračkom tijelu veoma popularan, bojim se da bi logika vječne opozicije u političkom smislu mogla doći glave i ljevici i političkim strukturama koje se zalažu za multietničku BiH. Jer građani će u jednom momentu s pravom reći, dobro pa zašto mi uopće za vas glasamo", zaključio je Komšić.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

olujaVjetar koji u Hercegovini puše brzinom većom od 100 kilometara na sat izazvao je mnogo problema, ozbiljnu materijalnu šteta, a nekoliko građana je i povrijeđeno.
Posebno jak vjetar puše južno od Mostara, pa je tako u naselju Dračevice prevrnuo parkirano teretno vozilo. Srećom tu nije bilo povrijeđenih.

Povrijeđenih je bilo u ulici kneza Branimira nakon što je vjetar polomio stablo oborivši ga na vozilo Golf koje se kretalo. Povrijeđen je vozač kome je kasnije ukazana medicinska pomoć u SKB Mostar.

Vjetar je digao i dio krova škole u Rodoču, a u Cimu obarao stubove elektronaponske mreže. U naselju Tekija oborio je semafor, na Aveniji se obrušila fasada, a na mnogim ulicama otežano se saobraća te se vozačima savjetuje maksimalan oprez.

Kako čitatelji javljaju u Čapljini je vjetar prevrnuo vozilo hladnjaču, a u Širokom Brijegu su brojni automobili oštećeni zbog crijepa kojeg je vjetar nosio s kuća

Jak olujni vjetar devastirao je Gradski park u Trebinju, a veliku štetu pretrpjeli su zatvoreni bazen, čija je gradnja u toku, kao i brojni privatni objekti. Vjetar je tokom noći iščupao više stabala i tom prilikom oštetio javnu rasvjetu, zelenu površinu i staze.

Na bazenu, čija je gradnja u toku, vjetar je odnio tek postavljenu krovnu konstrukciju i bacio je u rijeku Trebišnjicu.

Ostaci krovne konstrukcije razneseni su dva kilometra rijekom. Vjetar je čupao stabla u više trebinjskih naselja, nosio krovove sa objekata, a sa jednog prodajnog centra montažne zidove.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenje1Siniša Pejić i Benjamin Šabić, obojica iz Modriče, uhapšeni su u tom gradu zbog kompjuterske prevare kojom su, koliko je dosad otkriveno, nezakonito pribavili oko 83.000 KM.

Kako je saopšteno iz MUP-a RS, navodeći inicijale, njih sumnjiče da su od marta 2016. godine do hapšenja koristili oko 300 telefonskih brojeva i više lažnih profila kreiranih na društvenoj mreži Facebook te se slanjem SMS poruka i poruka putem Messangera lažno predstavljali kao lica poznata oštećenim. Od njih su tražili uplatu dopuna na SIM kartice od dvije do 50 KM.

Dodali su da su osumnjičeni nakon uplata taj novac koristili kako bi uplatili online klađenje u sportskoj kladionici, a ovim krivičnim djelom pričinjena je materijalna šteta u do sada utvrđenom iznosu od oko 83.000 KM.

"Po naredbi Osnovnog suda u Modriči izvršeni su pretresi lokacija koje koriste privedena lica i tom prilikom su pronađena i oduzeta sredstva izvršenja krivičnog djela: 12 mobilnih telefona, veći broj nosača SIM kartica i SIM kartica operatera 'M:tel', 'Haloo' i MTS i drugi predmeti koji potiču od izvršenja krivičnog djela", naveli su iz MUP-a RS.

Takođe, pozvali su građane koji su imali slične situacije da to prijave u najbližu policijsku stanicu.

"Uzimajući u obzir da se pretpostavlja da ovoj istrazi postoji još veći broj oštećenih lica, jako je značajno da se i drugi građani koji su imali ovo iskustvo obrate policiji", navode u MUP-u RS.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaIstraga Tužilaštva USK-a obuhvata jedine aktivnosti na terenu, a oni koji su izdali odobrenja školama, koje su nicale kao pečurke, sada šute.

Ismet Mušić, prvoosumnjičeni za krivotvorenje školskih diploma iz akcije Pečat, i dalje je jedini u pritvoru, dok se pripremaju optužnice za više osoba uključenih u trgovinu lažnim uvjerenjima, potvrdila je Irena Marjanović, portparol Tužilaštva USK-a za list Oslobodjenje

Tri afere

S obzirom na to da je tokom ove akcije na području Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Novog Grada, Kozarske Dubice, Prijedora, Banje Luke i Brčko distrikta BiH, izuzeto 5 pečata, 12 diploma o završenoj srednjoj školi, 4 kopije diploma o završenoj srednjoj školi, 12 svjedodžbi o završenom razredu srednje škole, 3 zahtjeva za upis u srednju školu, 2 originalne diplome više poslovne škole, 3 akta vezana za zapošljavanje u Njemačkoj, 4 uvjerenja o završenoj osnovnoj, 2 prazne radne knjižice Federacije BiH, 3 prazne pripravničke knjižice za zdravstvene radnike, 2 ljekarska uvjerenja, 4 bianco izvoda iz matične knjige vjenčanih, izvod iz matične knjige rođenih i svjedočanstva o završenim razredima srednje škole,

Tužilaštvo smo pitali o kojim školama se radi, odnosno čiji su pečati na diplomama

. - Krivotvorene isprave koje su oduzete su dio tužilačkog spisa (radi se o dokaznom materijalu) koji je u fazi istrage tajan, pa se one ne mogu objavljivati niti se u ovom trenutku može iznositi njihov sadržaj, kazala nam je Irena.

Ranija afera koju je otvorio Žurnal dio je zasebne istrage u kojoj je za sada samo izuzeta nepoznata količina dokumenata. Diploma koju je kupila novinarka Žurnala izdana je u školi za obrazovanje odraslih Multilingua iz Sanskog Mosta, za koju je ministar obrazovanja USK-a Damir Omerdić kazao da je formirao komisiju da ispita slučaj. Rad komisije očito još nije završen, jer već tri sedmice šaljemo isti upit ministru, nažalost bez odgovora o rezultatima rada komisije. Međutim, jučer su gradski vijećnici Bihaća zatrpali pitanjima nadležne. image

- U posljednje vrijeme svjedoci smo lažnih diploma širom BiH. Iz medija smo upoznati sa istim slučajevima i u našem kantonu. Institucija koja se spominje kao potencijalni generator tih uvjerenja je Centar za obrazovanje odraslih osoba Široki Brijeg.

Kako navedena ustanova djeluje i u Bihaću, osposobljavajući i obrazujući školski kadar velikog broja različitih profila, da li ona ima odobrenje za rad od nadležnog kantonalnog ministarstva?, pitala je vijećnica Amra Ćehajić. Zatim, uputila je pitanje i Službi za opću upravu i društvene djelatnosti Grada Bihaća, da li takva škola posjeduje kadrovske i prostorne uslove za obavljanje djelatnosti kojom se bavi, da li objekat u kojem su smješteni ima urbanističku, građevinsku i upotrebnu dozvolu izdatu od nadležne gradske službe?

Mnogo je pitanja, ali vrlo malo odgovora. Iako su komplementarni slučajevi krivotvorenja diplome, oni potiču iz tri različita izvora. Gradski vijećnici traže provjere škole iz Širokog Brijega, istraga u aferi Pečat počela je još u jesen 2018. te je koncentrisana na Cazin, iako je pretresa bilo i u RS-u i distriktu, ali u Tužilaštvu još ne spominju imena ustanova. I treća je Žurnalova afera, koja se odnosi na Multilinguu, na čemu samo Tužilaštvo USK-a nešto poduzima. Svjesni interesa - Kantonalno tužilaštvo Bihać u suradnji s ovlaštenim službenim licima MUP-a USK-a, intenzivno vrši istražne radnje s ciljem utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja. Naređeno je vršenje većeg broja istražnih radnji, ali s ciljem zaštite istrage Tužilaštvo ne može u ovom trenutku komentirati radnje koje se provode niti lice/lica prema kojima se provode. Podsjećamo da je karakter istrage u našem krivičnom sistemu tajan, upravo s ciljem uspješnog prikupljanja dokaza i utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja. Tužilaštvo želi naglasiti da je svjesno interesa javnosti za ovaj predmet, te da će mediji i šira javnost po utvrđivanju potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, o njegovom ishodu biti blagovremeno informirani, navela je Marjanović.

Fahrudin Bender (oslobođenje.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

izetbegovic1Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu za Glas Amerike komentarisao je odnose te stranke s Bh. blokom, HDZ-om i SNSD-om, političku situaciju u zemlji, ali i moguće scenarije u BiH i regionu ako Srbija prizna nezavisnost Kosova.
Na pitanje zašto SDA nema podršku građanske snage Bh. bloka i kako su HDZ i SNSD prirodni partneri njegove stranke Izetbegović je kazao da je SDA, HDZ-u i SNSD-u narod dao povjerenje i veliki broj glasova.

"Bez HDZ-a ne možete promijeniti ništa u ovoj državi. Možete se praviti da ne vidite tu činjenicu. SNSD je dobio pozicije voljom naroda, bez njih skoro da ne možete ništa. SDA je pobjednička stranka. Ne možete to troje ignorisati, kazati da nećete sa te tri stranke i pravit se da ne vidite stvarnost. Politika je umijeće mogućeg, 90 posto načelnika u državi je iz te tri stranke, 70-80 posto poslaničkih ruku je iz tih stranaka...", rekao je Izetbegović.

Lider SDA ističe da je potrebno preuzeti odgovornost i da je očekivao saradnju s Bh. blokom.

"U ovoj zemlji SDA i manje stranke koje su proizašle iz SDA i Bh. blok 99 posto žele isto. Isto radimo, imamo iste principe i iste namjere u odnosu na narode u BiH i na razvoj demokratije. Čudila me od prvog momenta ta njihova reakcija. I nakon izbora su nastavili diskvalifikacije, neistine, ostrašćene napade na SDA. To je jedna politička autoimuna bolest", rekao je Izetbegović.

Ko je kočničar, a ko motor?

On smatra da jedna strana patriotskog bloka počinje da izjeda drugu stranu.

"Prvo se pokušalo izbaciti SDA, a zatim je uslijedilo isključivanje sebe iz borbe za BiH. SDA će okupiti stranke koje su proizašle iz nje, imamo iste ciljeve. Neka rivalstva su nas razdvojila, ali nastavit ćemo s njima", poručio je Izetbegović.

Bh. blok je donio odluku da ne ide u koaliciju sa SDA. Iz tih stranaka stižu optužbe da je SDA doprinijela stvaranju stanja kakvo imamo danas.

"Sve treba posmatrati u historijskom okviru. Ovu zemlju su htjeli podijeliti i pokidati. Mi smo bili politička snaga da se to ne desi. Mi smo pristali da se dovede nadvlast u BiH, predali smo svoju vlast, predali je visokom predstavniku koji će jednog dana skinuti s aerodroma ime Alije Izetbegovića i nas ponižavati, sve da bi zemlja išla naprijed. Mi smo uporno radili da se usvoje neke reforme, da se ide pravim smjerom uz ogromne otpore, nažalost i stranaka koje čine Bh. blok. Sjetite se Zakona o radu, PIO-u, akcizama. Na tome se raspao klub SDA. Nista nije poskupjelo, a imamo milijardu KM i možemo početi graditi autoput", kazao je Izetbegović.

On je rekao da je u BiH veća prosječna plata nego u Srbiji i da stanje nije toliko loše kako se predstavlja.

"Nije to dobro, ali nije ni loše kako se pravi percepcija. Pogledajte ko je kočničar, a ko je motor svega. Optužiti nas da nismo dovoljno uradili, da smo mogli više... Pa neka izvole, neka uđu s nama, zašto kukavički bježe od odgovornosti? Zašto gase jedan motor koji treba da vuče zemlju naprijed? Mi ćemo ostati, boriti se za zemlju kako znamo i umijemo", poručio je prvi čovjek SDA.

On je kazao da Bh. blok može biti konstruktivna opozicija koja će tjerati vlast da radi, ali i destruktivna.

Izetbegović je najavio masovnu izgradnju infrastrukture, desetine hiljada novih radnih mjesta i ubrzane reformske procese u mandatu koji slijedi.

"Samo sam upalio svjetlo..."

Komentarišući najavu inicijative za preispitivanje imena Republika Srpska kaže da je on samo "upalio svjetlo i prozvao odgovorne za krizu koja je već postojala".

Bivši član Predsjedništva BiH je dao svoje mišljenje i o mogućem ishodu na relaciji Beograd - Priština, ali i odnosu BiH i Kosova.

"Jedina veza između Kosova i BiH je što je ista strana napravila nasilje nad Albancima na Kosovu i u BiH nad Bošnjacima. Na to ne možemo šutjeti i treba podsjetiti na tu stvar kada se počnu povlačiti paralele. Stavili su ljude na vozove na Kosovu i pokušali da ga isprazne. Znamo šta je bilo u Bosni i šta je kulminiralo genocidom. To nije stvaranje kriza i započinjanje novih svađa. Problem počinju oni, ponovo iz Beograda", smatra Izetbegović.

On smatra da će se, u slučaju da Srbija prizna nezavisnost Kosova, svi radari okrenuti prema BiH.

"Propagandom će se uraditi sve da se ublaže efekti na srbijansko društvo. To će biti problem u Srbiji ako se desi, a ne znam hoće li. Bit će bura, galama i apetiti prema BiH, a pritisak će biti podržan i iz Banje Luke. Isprobavat će se reakcije međunarodne zajednice, kao amortizer pa će se odlučivati za nove korake ili će se stati. Mislim da se neće usuditi, zaista, da krenu u tom smjeru. Pokušati završiti Karadžićev projekt, koji je kulminirao genocidom, ne bih rekao da će se to usuditi", zaključio je Izetbegović.

(Klix.ba)

utorak, 19 Februar 2019 00:00

Banjalučki Robin Food u borbi protiv gladi

Ocijeni...
(0 glasova)

hranasmeceDalibor je kreirao aplikaciju Robin Food, koja je postala regionalno poznata, a koja spaja ponuđače hrane sa onima kojima je hrana potrebna.

Ovaj mladić završio je Mašinski fakultet u Mariboru, a svoju aplikaciju razvijao je u Sloveniji.

“Ova digitalna aplikacija stvorena je na osnovu prodaje i donacije zaliha hrane koje ostaju kod dobavljača, a dosta njih sve te zalihe uništavaju. Zatvoreneg tipa aplikacija omogućava dobavljačima da prodaju zalihe sa kritičnim rokovima pred upotrebom do kompanija, koje bi kupile velike količine, a cjena bi bila više od 50% jeftinija od primarnog tržišta. Ako je rok upotrebe dosta blizu, onda se koristi funkcija donacije, aplikacija još radi na skupljanju svih mogućih humanitarnih organizacija, koje bi mogli skupiti takvu hranu i donirati dalje do ljudi, besplatno. Za cijeli proces donacije moramo znati gdje se ta hrana nalazi, koliko ljudi je primilo, i na kraju pravimo izvještaj za partnere, koje doniraju. Na drugoj strani omogućavamo prodaju hrane ljudima, koji koriste aplikaciju ili dolaze u market, gdje mogu kupiti hranu na kasi“, kaže Dalibor Matijević za BUKU.

Dodaje da se na ovaj način omogućava prodaja i donacija hrane, a uz to nude ljudima jeftiniju hranu pred istekom roka, ili zbog oštećenog pakovanja, viška proizvodnje I slično. Matijević ističe da aplikacija djeluje na visokoj razini osiguranja, da informacije neće biti hakovane i oduzete, da se oštete kompanije.

“Dobavljači preko sistema uvoze popis robe koju žele prodati ili donirati, potrebno je ispuniti ostale standarne informacije, da se na drugoj strani potencijalni partner odluči što prije, napravi se digitalni susret, od toga naprijed ide sve do plaćanja i praćenja robe, sve do konačne nabavke”, ističe Dalibor.

Aplikacija radi na dva jezika, a aplikaciju koristi više od 100 partnera (kompanija), a u Robin Food hranu je kupilo više od 10.000 ljudi.

Na ideju za razvoj ove aplikacije Dalibor kaže da se sve dugo “kuhalo”, sve je počelo radom u jednoj marketinškoj agenciji, tu je počeo raditi na startapima, bavio se prodajom u različitim kompanijama, stvaranjem prve B2B platforme za poslovno korištenje, a uz sve to kaže da je želio da nešto uradi i za ljude, ne samo za kompanije.

 

“Robin Food možemo postati svi, možemo postati super heroji, pomoći zajedno svima”, kaže Dalibor.

Matijević kaže da ako dobavljači robu ne prodaju u roku i ako rok upotrebe prekorači 1/3 cijelog roka, trgovine više neće uzeti takve proizvode.

“Dobavljač mora smisliti neki novi kanal, spuštati cijenu, ili na kraju robu uništiti. Oni nemaju dobrog rješenja, ostaju velike zalihe hrane u skladištima, Robin Food pruža nove prilike, kanale gdje mogu prodati robu, ali i na kraju i donirati ju. Svakako je bolje donirati robu nego ju uništiti. Uništavanje se mora platiti, tu je i dodatni transport i stajanje u skladištu”, pojašnjava Matijević.

Dalibor ističe da je mnogim ljudima hrana potrebno i zbog toga je šteta da se ona baca.

“Dosta je takvih ljudi za koje ne čujemo, ali vidimo. Znači žive u strašnim okolnostima, želimo doći do takvih ljudi, kojim je stvarno hrana potrebna, ljudi su zahvalni za svaki komad kruha”, kaže naš sagovornik.

Dalibor kaže da je projekat pokrenut u Sloveniji, a da postoji mogućnost širenja i u BiH, samo su potrebna jaka partnerstva za to, kao i saradnja sa medijima i humanitarnim organizacijama.

 

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentU parlamentarnu procedure su prije mjesec dana upućene izmjene Zakona o akcizama Bosne i Hercegovine kojima je zatraženo da se 5 posto sredstava od akciza na duhan, (40 - 45 miliona KM godišnje) usmjeri u entitetske Fondove solidarnosti, u svrhu liječenja teško oboljele djece.


Zakonske izmjene zatražio je Nezavisni blok, zaključivši da novca za djecu ima, obzirom da su za deset godina od akciza na duhan prikupljene 6,4 milijarde KM .
Nažalost, u Parlamentu BiH, ovu inicijativu nisu prepoznali kao bitnu i prioritetnu. Od svog formiranja održali su jednu sjednicu i to onu konstitutivnu početkom decembra prošle godine. Pa iako nisu ništa radili, plate su uredno primili. I to pozamašne. Uzećemo samo onu najnižu od 4.000 KM neto, 42 bh. parlamentarca i tri mjeseca nerada - decembar, januar, februar- i dođemo do cifre od 504. 000 KM!

Ekonomista Faruk Hadžić kaže da nam političari po ko zna koji put pokazuju da njima nisu prioritet građani ove zemlje već kome će šta pripasti u Vijeću ministara i ko će dobiti koju fotelju i novu funkciju.

“Njihov je posao da zakažu sjednicu, usvoje dopune samo jednog člana zakona i osiguraju novac za liječenje djece. Posao od sat vremena. Ali, nažalost, to im nije prioritet, iako bi i mali dio sredstava koja se godišnje prikupljaju od akciza na duhan bio dovoljan za dodatnih 20 miliona eura za liječenje teško oboljele djece”, kaže Hadžić.

I ranije je bilo sličnih inicijativa, ali su svaku stopirali političari, jer im jednostavno nije do davanja novca za zdravstvo, teško oboljele pacijente, dijagnostiku, nabavku nedostajućeg materijala i opreme, izgradnju novih bolnica ili obezbjeđivanje kvalitetne medicinske usluge. Njima savršeno odgovara da što duže ostane nejasno kako se i na šta troše milioni od akciza.

 

Tako je prošle godine propala i inicijativa Udruženja žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja iz cijele BiH. Tražili su da se dio novca od akciza na duhan usmjeri na liječenje raka. Dobili su medijsku podršku svih - političara, ministara, premijera, ali ne i dio novca od akciza.

 

"Naš prijedlog je bio da se izmjenama zakona o akcizama na duhana ta sredstva koriste za tretman onkoloških pacijenata. Prema našem prijedlogu, akcize od 60 miliona KM na godišnjem nivou predstavljaju samo 8,1 odsto od iznosa akciza koje se prikupe na duhan i duhanske prerađevine. Nažalost, nikada od nadležnih nismo dobili bilo kakav odgovor”, istakla je za Buku Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja "Renesansa".
Sličan scenarij se dogodio i 2013. godine. Prijedlog da se dio novca od akciza usmjeri u zdravstvo je imao podršku vlasti u oba entiteta, i od Savjeta ministara, ali na tome se sve zaustavilo. Govorilo se da je zapelo kod Upravnog odbora UIO BiH, a govorilo se i da o njoj nikada nisu ni raspravljali.

Praksu da se novac od akciza na duvan i alkohol izdvaja u zdravstvo uvele su mnoge evropske zemlje, vođene logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba više da izdvoji za potencijalno liječenje.
Takav primjer je, recimo, Hrvatska, u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duvan i alkohol.
Nažalost, u BiH rješenja za ove, ali i druge „boljke“ koje opterećuju zdravstveni sistem nema i neće ga biti sve dok politika bude kalkulisala sa zdravljem ljudi.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

djeca1Humanitarne akcije za liječenje djece iz Bosne i Hercegovine pokreću se svaki dan, a pomoć se skuplja putem društvenih mreža, na uličnim štandovima, preko različitih udruženja i računa. Samo udruženje Pomozi.ba do sada je organiziralo više od 30 akcija prikupljanja pomoći.

"Tu ne računamo pomoć koju smo osigurali bez pokretanja apela. S obzirom da često imamo nenamjenska sredstva za liječenja, mnogo akcija ne pokrećemo, već uplatimo odmah donaciju, s tim da su tu u pitanju iznosi od 2.500 do 5.000 eura", kaže Elvir Karalić, osnivač ovog udruženja.

Za liječenje djece, ali i odraslih, u inostranstvu zaduženi su fondovi solidarnosti osnovani u bh. entitetima. Od početka prošle godine u entitetu Republika Srpska djeluje fond isključivo namijenjen liječenju djece koji se dijelom finansira i od plata građana. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine ne postoji poseban fond za liječenje djece u inostranstvu, međutim, Fond solidarnosti Federacije zadužen je za to, a sredstava za njega izdvajaju se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje i iz budžeta Federacije.

U Bosni i Hercegovini je samo protekle godine podnijeto stotine zahtjeva fondovima solidarnosti za liječenje bh. građana u inostranstvu. Većina njih je, kako navode nadležni, odobreno. Ipak, Karalić kaže da im se, i pored toga, porodice svakodnevno obraćaju za pomoć.
Brojne humanitarne akcije

"Pored zahtjeva za pomoć pri operacijama, tu su i zahtjevi za osiguravanje postoperativnih troškova, plaćanje troškova puta i smještaja, osiguravanje raznih medicinskih pomagala... Dešava se da za neke operacije Fond solidarnosti osigurava sredstva, ali da treba proći određena procedura, a roditelji, od straha da se stanje djeteta ne pogorša, odluče da se odmah ide na liječenje vani."

Međutim, iako se građani u velikom broju odazivaju na akcije prikupljanja pomoći za liječenje djece, dešava se da na kraju fondovi solidarnosti pokriju troškove, što ostavlja prostora za manipulacije prikupljenim sredstvima. Iz udruženja Pomozi.ba obašnjavaju da se, što se tiče njihovih akcija, u takvim slučajevima porodice odlučuju da sredstva preusmjere dalje, na liječenje drugog djeteta.

"Također, zna se desiti da se prikupi više sredstava od potrebnih, pa i u tom slučaju imamo pozitivnih primjera, gdje roditelji višak preusmjeravaju dalje. Na kraju, nažalost, ima i situacija gdje pacijenti ne prežive te i u većini tih slučajeva porodica preusmjerava preostala sredstva dalje na liječenja", kaže Karalić.

Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu osnovan je u RS-u krajem 2017. godine, kako bi se prikupljaju dodatna finansijska sredstva i omogućila dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu, kada to nije moguće u zdravstvenim ustanovama u RS-u. Kako nam je rečeno iz ovog fonda, od početka rada, odnosno od januara 2018. godine, odobreno je približno 80 zahtjeva za liječenje djece u inostranstvu.

"Radi se o 68 djece, jer je za osmoro djece liječenje produžavano više puta. Za troškove liječenja Fond solidarnosti je izdvojio oko 1,8 miliona konvertabilnih maraka [900.000 eura]. Djeca su upućivana u zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji, Turskoj, Velikoj Britaniji... Većina zahtjeva se odnosila na genetska ispitivanja. Najčešći razlozi za upućivanje na liječenje su bili maligni tumori, transplantacije, teške ortopedske anomalije, operacije srca, bolesti oka i drugo."
Prošle godine odobreno 657 zahtjeva

Kako dodaju iz Fonda soludarnosti RS-a, ipak nije odobreno desetak zahtjeva, jer ovaj fond ne finansira eksperimentalne oblike dijagnostike i liječenja, refundaciju plaćenih troškova dijagnostike i liječenja, kupovinu lijeka ili medicinskog sredstva u inostranstvu, ni provođenje produžene medicinske rehabilitacije u inostranstvu. Fond solidarnosti u RS-u ne snosi ni troškove puta, ali pokriva troškove smještaja za roditelje.

S druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji poseban fond solidarnosti za liječenje djece. Nedavno je u Tuzlanskom kantonu pokrenuta inicijativa za njegovo formiranje. Iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja kažu da su svjesni takve inicijative.

"Ima li potrebe za istom, s obzirom na postojeći Fond solidarnosti, koji, u okviru svojih nadležnosti, obezbjeđuje liječenje djece u inostranstvu, o tome će odlučivati nadležni organi", rečeno nam je iz ovog zavoda.

Kako navode, u 2018. godini podneseno je 795 prijedloga za liječenje djece i odraslih u inostranstvu, od kojih je 657 odobreno, a u ovom trenutku još nekih 60 prijedloga podnesenih u 2018. godini nalazi se u postupku rješavanja.

"U pogledu troškova liječenja u 2018. godini, procjenjuje se da će oni iznositi 23 miliona KM [16,5 miliona eura]", navode iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Koliko će trajati da se oboljeli pošalje na liječenje u inostranstvo zavisi od mogućnosti i kapaciteta stranih zdravstvenih ustanova da u kratkim rokovima prime pacijenta, kažu iz Zavoda.
Sredstva od akciza na duhan usmjeriti u fondove

"Također, u hitnim slučajevima, kada se radi o životnoj ugroženosti, provodi se hitni postupak, koji se nerijetko završava i u toku jednog dana... Troškovi prevoza, smještaja, kao i dnevnica za pacijenta, pratioca, donora, također finansira Zavod, u visini, trajanju i na način propisan Pravilnikom."

Sredstva planirana za 2019. godinu za Fond solidarnosti Federacije iznose približno 80 miliona eura. Procjenjuje se da će za finansiranje troškova za liječenje u inostranstvu za 2019. godinu biti potreban iznos od 10 miliona eura, navode iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Zakonom je propisana obaveza da se iz budžeta Federacije za Fond solidarnosti izdvaja onoliko koliko se ostvari iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine je odobreno 15,2 miliona eura, što je tek 22,4 posto od zakonom propisanog iznosa.

Što se tiče fonda u RS-u, zakonom je propisano da se sredstva prikupljaju, između ostalog, izdvajanjem pet posto od cijene kupljenog službenog vozila, osim vozila Ministarstva unutrašnjih poslova i zdravstvenih ustanova, zatim izdvajanjem 0,25 posto od plate zaposlenika u RS-u, s tim da građani to mogu odbiti, te iz budžeta opština i gradova.

Međutim, markoekonomski stručnjak Faruk Hadžić ima drugi prijedlog za finansiranje fondova solidarnosti. Smatra da bi i mali dio sredstava koja se godišnje prikupljaju od akciza na duhan bila dovoljna za dodatnih 20 miliona eura za liječenje teško oboljele djece.

"Kada su u pitanju akcize na duhan, u periodu od 2009. do 2017. godine ukupno je prikupljeno 6,4 milijarde KM [3,2 milijarde eura]. Prema Zakonu o akcizama, taj prikupljeni novac ide na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, i on se dalje, prema koeficijentima krajnje potrošnje, usmjerava u budžete svih nivoa, bez jasne namjene. Prikupljeni novac po ovom osnovu je svake godine rastao", kaže Hadžić.
Moguće dodatnih 20 miliona eura

Dodaje da to pokazuje da novac nije išao na ono što bi mu trebala biti primarna svrha, a to je unapređenje zdravstvenog sistema, već u budžetsku potrošnju, na povećanje plata administacije, nova zapošljavanja, putne troškove...

"S obzirom na količinu novca koja se samo po ovom osnovu prikupi, prijedlog je da se barem pet posto sredstava od godišnje prikupljenih akciza na duhan usmjeri, umjesto u budžet, direktno u entitetske fondove solidarnosti, prema principu raspodjele krajnje potrošnje. Na taj način fondovi solidarnosti bi dobili dodatno između 40 i 45 miliona KM [20 do 22,5 miliona eura] godišnje upravo za liječenje teško oboljele djece. Da bi se ovaj novac osigurao, potrebno je promjeniti samo jedan član Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini", rekao je Hadžić.

Već je, dodaje, napisao izmjene zakona s pratećom dokumentacijom i taj prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru.

"Ukoliko bude spremnosti zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se novac na ovaj način usmjeri u fondove solidarnosti, onda se u budućnosti može razmišljati i o podizanju ovog procenta i usmjeravanju većih količina novca direktno u fondove", zaključio je Hadžić.

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

Stranica 22 od 32

S5 Box