Vijesti iz BiH
BiH

BiH (719)

Ocijeni...
(0 glasova)

srebrenica13U Srebrenici je danas prezentiran "Bosanski atlas ratnih zločina", u organizaciji Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva, Mreže za izgradnju mira, Udruženja Sara-Srebrenica i foruma ZFD BiH.

Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Sarajevo Mirsad Tokača kaže da je Atlas rađen na nivou BiH i da su tretirani svi građani bez obzira na vjersku i etničku pripadnost.

- Želimo građanima ovog grada, a prije svega žrtvama genocida, predstaviti 'Bosanski atlas ratnih zločina 1992-1995' kao još jednu novu dimenziju našeg odnosa sprem prošlošću i očuvanja sjećanja na žrtve. Prije svega govorimo o Srebrenici i žrtvama genocida. 'Bosanski atlas ratnih zločina 1992-1995' je jedan alat koji će omogućiti građanima pristup svemu onome što smo mi više od dvadeset godina sakupljali - rekao je Tokača.

Ističe da ove godine Istraživačko-dokumentacioni centar obilježava petnaest godina rada, svaka dokumentacija je digitalizirana i najveći njen dio je obrađen i postavljen u Atlas ratnih zločina. Svi građani imaju pristup provjeri informacija te mogućnost da reaguju ukoliko je nešto pogrešno urađeno.

Prezentacije "Bosanskog atlasa ratnih zločina 1992-1995“ do sada su održane u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Brčkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Stocu i Tuzli. Namjera je, kako je rečeno, do kraja godine posjetiti što veći broj gradova u BiH.

Kako je istaknuto, ono što "Bosanski atlas ratnih zločina" čini posebnim jeste činjenica da su događaji i lokacije, ne samo precizno označene na karti, već se nude i svi dodatni, u ovom času raspoloživi, dokumenti kao ilustracija o onome šta se desilo – naprimjer fotografije i video zapisi, sudske presude, izjave svjedoka, spomenici ili groblja.

Štaviše, mjesta masovnih grobnica, gdje god da su tijela identifikovana, povezana su sa listom žrtava dobijenom iz baze podataka IDC-a. Dodatno, obezbijeđena je i opcija pretraživanja svih žrtava i incidenata upisivanjem prezimena ili naziva mjesta.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

suma2Sadnja drveća nije rekreacija kojom se ljudi baš često bave niti je u novije vrijeme naročito popularna. Pojedinci koji se sjećaju organiziranih akcija pošumljavanja često te poduhvate prepričavaju povezujući ih s lijepim i nostalgičnim uspomenama.

Sa željom da se naše društvo bavi humanim i plemenitim stvarima, pokrenuta je inicijativa prve akcije pošumljavanja pod nazivom “Zeleni Kvadrati Života”.

Svjesni činjenice da se na području općine Jajce, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, o šumama ne vodi dovoljno računa, iako one predstavljaju jedno od najvećih prirodnih bogatstava našega podneblja, udruga "Mungos" je, u saradnji sa "Šumarijom Jajce" pokrenula akciju pod nazivom “Zeleni Kvadrati Života” s ciljem podizanja svijesti o potrebi zaštite životne sredine i važnosti šumskog ekosustava.

U subotu 2. studenog/novembra pedesetak volontera okupilo se na lokalitetu Gornji Bešpelj. Okupljenima su se obratili predstavnik “Šumarije Jajce” Velid Mešić, inicijator i koordinator projekta Jimmy Budeš te načelnik Općine Jajce Edin Hozan. Poznato je da je kod nas ekološka svijest slabo prisutna, ako je uopće i ima. Stoga, osim o praktičnom dijelu ovoga projekta, govorilo se i o tome koliko je važno imati partnerski odnos prema prirodi.

Nažalost, mi živimo u vremenu eksploatatorskog odnosa prema prirodi, a to neće dobro završiti, jer s prirodom treba surađivati, čuvati je i njegovati. Nakon obraćanja počela je sadnja koju su moderirali stručnjaci iz lokalne šumarije i gosti, inženjeri šumarstva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Vrijedni volonteri posadili su 1.000 sadnica bijelog bora. Nakon rada uslijedio je zasluženi odmor, uz ručak i razgovor završilo je prvo izdanje akcije “Zeleni Kvadrati Života”. Sudeći po reakciji, svi učesnici otišli su sretni i zadovoljni svojim kućama, bogatiji za jedno novo i plemenito iskustvo. Nadamo se da je ova akcija obilježila početak jedne lijepe tradicije u budućnosti našega grada.

(6yka.com)

srijeda, 06 Novembar 2019 00:00

Kupreška galama i odlazak živih mrtvaca

Ocijeni...
(0 glasova)

dodikcovic1Ranije nekada, na početku priče o iseljavanjima i minusima u crkvenim knjigama koje koliko-toliko broje ljude u Bosni i Hercegovini, hrvatski su dužnosnici pokušavali umanjiti broj iseljenih. Tako su neki od njih, valjda dok se nije uskladila strategija, govorili kako je riječ o preuveličavanjima.

Govorilo se o naručenim pričama koje su trebale zastrašiti, pa o tome da se svi jednako iseljavaju da bi danas, najglasnije kad šute, potvrđivali kako se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini smanjuje zbog trbuha i kruha. I ne samo zbog toga – gladni su ljudi reda i mira, logičnih pravila i odgovornosti na svim stranama.

Danas te priče postaju sve glasnije i sve se jednostavnije traži krivac za takvo stanje. A krivac je država, nasađena na pogrešne vrijednosti, u kojem je život bez predznaka jednako težak kao i s predznakom. Osim ako se on ne piše vrlo velikim slovom. Krivci su i oni koji su društvo učinili takvim da je dobro samo njima i da se to dobro ne može promijeniti u nečiju drugu korist.

Uhljebljena djeca Čovića i Krišto

Na to je, otprilike, pokušao upozoriti Vladislav Berić kad je na 25. obljetnicu oslobođenja Kupresa prekinuo govor generala Hrvatskog vijeća obrane Stanka Sopte i rekao kako se zasluge pripisuju pogrešnima. General je, prilično nespretno, u polupraznoj dvorani, rekao kako se obraća mrtvima. "Želim pozdraviti vas, poginuli hrvatski branitelji", počeo je svoj govor Sopta, a onda je odgovor dobio od živih.

"Potomstvo mi je u Njemačkoj, a djeca Borjane Krišto i Dragana Čovića su se sva uhljebila! Gdje su moja djeca?! Ušao sam prvi na Kupres sa specijalnom livanjskom policijom... Ranjen sam. Koga hvališ?! Ja sam ranjen i mrtve ovdje previjao i gledao, a nisu ni Borjana ni Čović, koji ne daju mome djetetu živjeti!", zagalamio je Berić i tako zaledio one koji su mislili odraditi još jednu obljetnicu i okupljanje zapisano u njihovim folklorima.

Berić je vojnički galamio pred generalom i visokim dužnosnicima, koji svakako nisu očekivali da će progovoriti živi mrtvaci i ponovno povući priču o krivcima zašto je ovdje toliko loše da – pokazalo je to ozbiljno istraživanje – sve više ljudi želi otići. Među njima je, ma koliko se netko trudio rasporediti bijeg zbog dvojnog državljanstva s Hrvatskom, najviše Hrvata.
Prešućivanje, klimanje i odmahivanje

Mnogi će reći kako je Berić preslik naših buntovnika koji samo žale zašto njihovi sinovi nisu uhljebljeni. No, bivši vojnik, koji kaže kako vojnici nisu htjeli ući u dvoranu upravo zbog prvih redova, rekao je kako su njegova djeca otišla jer on nije blizak sa strankom. A kako nije blizak, tako nema ni "hljeba".

Tako smo dočekali da je netko zagalamio o onome što Bosnu u Hercegovinu godinama muči i što ju je dovelo tu gdje jest – da posla nema ako niste bliski i ako niste spremni za poslove vraćati ljubav zaokruživanjem na glasačkim listićima i raspodjelom proračunske stavke. I nije to pravilo vezano samo za one iz prvog kupreškog reda na obljetnici. Pravilo je to koje nije zapisano i o kojem se šuti jer, uz zaokruživanje pred svim predznacima, ide i prešućivanje, klimanje glavom i odmahivanje.

Stoga je Berićeva galama, koju u medijski izoliranom području ne bi nitko ni vidio da se novoformirana televizija znala snaći, još glasnija. Nitko nije očekivao da će na "svetom mjestu", tijekom "svete govorancije" o prošlosti, netko progovoriti o sadašnjosti.
Bolno koračanje kroz poluživot

Pokušao je branitelj reći ono što muči tisuće ljudi u ovoj zemlji, s bilo koje strane da gledaju stvarnost. Istina je da se do posla ne može doći ako se nije podoban, rodbinski vezan i ako se ne pristane na neugodan i bolan položaj tijela za koračanje kroz poluživot.

S druge strane, otkrila je vojnikova galama i ono s čim se vodeća stranka u Hrvata u Bosni i Hercegovini godinama bori, a to je nemogućnost da se obuzda područje Livanjskog kantona (10) – Hercegbosanske županije. Područje je to koje je oduvijek zanemarivano i koje je, nakon što je živnulo poslije rata, opet počelo tonuti, a Kuprešaci, Livnjaci i Duvnjaci, koje su mnogi hvalili kad je bilo priča o junaštvu, zanemareni su.

Danas gotovo prazna područja mjesta su u kojima su sigurni samo oni koji su se uspjeli zadužiti kod stranke te privatnici koji se bore s nametima i manjkom radnika koji ne žele biti roblje. S druge strane, Čovićeva stranka bori se godinama s neskladom i neposlušnošću u tim krajevima, pa upućeniji kažu da središnjica ne može ništa dijelu stranke u tom kraju. To je očito i u pokušaju formiranja kantonalne vlasti, gdje, zbog strukture stanovništva, ne bi trebalo biti problema.
Kako je Dodik okrenuo Čovićevu priču

No, stranka ne uspijeva formirati vlast zbog unutarnjih previranja, pa se čeka da se podobniji u stranci probiju do vodećih fotelja, dok im neke druge struje to ne daju. Naravno, sve zbog fotelja, a ne zbog živih mrtvaca, čiji životi odlaze preko granice.

Kupres je, ta "povijesna zaravan", na čemu je drhteći Sopta inzistirao tijekom govora, čini se, pao u galami. S druge strane, u tom kantonu Drvar je pao bez riječi. Naime, iako je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine najavila proslavu oslobođenja tog mjesta, Čovićev koalicijski partner Milorad Dodik okrenuo je priču.

HDZBiH je medijima koji su se usudili pitati rekao kako nije ni bilo govora o proslavi te da ona nije otkazana, a onda se pokušala ublažiti vijest o glasnim govorima Dodika i Aleksandra Vučića iz Drvara, s kojeg je, između redaka, poručeno kako HDZBiH tu nikad ništa više neće slaviti. A HDZBiH je šutio, baš kao što je zašutio u Kupresu, čekajući da još jedan val koji je poljuljao stranačku barku ne prođe.
Krv se suši na zanemarenoj zemlji

Naime, baš kao i u slučaju nezadovoljstva i bačenih boca nakon kraha "Aluminija", i kupreška galama ostat će zabilježena kao neviđeni slučaj u odnosu stranke i naroda. Nitko još nije galamio na hrvatske dužnosnike tijekom jedne proslave, akademije, skupa ili nekog drugog okupljanja.

Ostat će stoga Livnjak Vladislav Berić upisan kao prvi galamdžija, ali će njegova galama malo toga promijeniti. Stranka Dragana Čovića, koji je dobivao boce, i Borjane Krišto, koja je u rodnom Livnu dobivala kamenje, nastavit će djelovati onako kako u ovakvom sustavu jedna stranka jedino može i djelovati. Djeca čiji roditelji nisu bliski stranci, a koji ne misle da je pražnjenje mozgova na fakultetima i klimanje na praksama životno pravilo, odlazit će da se nikad ne vrate.

Krv koju je Berić prolijevao ostat će se sušiti u zanemarenoj zemlji, koju će poklopiti veliki planovi onih iz prvih redova. Samo što u tim planovima nema onih koji nisu htjeli ući u dvoranu, niti imaju veze za živim mrtvacima prepuštenim samima sebi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Berislav Jurič (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Udisanje zagađenog vazduha, posebno onih sitnih čestica koje su mnogo manje od ljudske dlake, izaviva promjene u tijelu što dovodi do zdravstvenih poteškoća.
 

Srđan Kukolj, savjetnik za zdravlje i energetiku u regiji Zapadnog Balkana iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) govori nam o kvaliteti vazduha koji udišemo. Sva istraživanja ukazuju da zagađanje vazduha ugrožava javno zdravlje, životnu sredinu i ekonomije u vidu povećanih nacionalnih zdravstvenih i ekoloških budžeta, i ličnih troškova za individualno lječenje.

Kvalitetan vazduh je ljudsko pravo, a živimo u vremenu kada je to pravo ugroženo. Čovjek može preživjeti nekoliko dana bez vode i samo nekoliko minuta bez vazduha. Specijalni izvještač Ujedinjenih nacija za ljudska prava i životnu sredinu David R. Boyd, pozvao je države da poduzmu hitne mjere za poboljšanje kvaliteta vazduha kako bi ispunile svoje obaveze iz oblasti ljudskih prava.

Srđane, na početku da te pitam kakav vazduh udišemo?

Informacije o kvalitetu vazduha u posljednje dvije nedelje govore da udišemo prekomjerno zagađen vazduh. Indeks kvaliteta vazduha koji je u ovom navedenom vremenskom periodu predstavljen javnosti je karatkerističan za zimski period na našim prostorima, međutim temperaturna inverzija koja se desila tokom 'miholjskog ljeta' je doprinijela da zagađanje vazduha bude veće nego inače u ovo doba godine. Zbog velikih industrijskih postrojenja, termolektrana na ugalj, saobraćaja, poljoprivrede i kućnih ložišta građani Bosne i Hercegovine udišu zagađen vazduh tokom cijele godine kada su granične vrijednosti emisije zagađujućih materija često iznad preporučenih u smjernicama o kvalitetu vazduha Svjetske zdravstvene organizacije. Važno je da država Bosna i Hercegovina poštuje važeće zakone i propise kako bi se izbjeglo zagađanje vazduha i ujedno zaštitila životna sredina, smanjio uticaj na zdravlje građana i spriječile prijevremene smrti.

 

Foto: Srđan Kukolj

 

Koje područje u našoj regiji je najproblematičnije kada je kvalitet vazduha u pitanju?

Države Zapadnog Balkana, a koje nisu članice Evropske unije, su poznate po velikom zagađenju vazduha. Veliki gradovi u ovom regionu, poput Beograda, Sarajeva i Skoplja, godinama su prisutni i u svjetskim medijima upravo zbog prekomjernog zagađenja vazduha koje je najviše izraženo tokom grejne sezone zbog povećanje potrošnje fosilnih goriva, a koje se udružuje sa zagađenjem koje već stvaraju industrije, poljoprivreda i saobraćaj.

Na putevima Zapadnog Balkana nalazi se veliki broj zastarijelih vozila čiji, prvenstveno, dizel motori doprinose stvaranju ogromne koncentracije emisija štenih gasova. Uvoz vozila iz Evropske unije takođe je jedan od problema, a koji nije jednako regulisan u regiji Zapadnog Balkana i predstavlja jednu od prijetnji javnom zdravlju i životnoj sredini, uzimajući u obzir količinu štetnih gasova koji se svakodnevno emituju u vazduh iz vozila koja su uklonjena iz Evropske unije upravo zbog njihovog štetnog uticaja na životnu sredinu. Države moraju jačati implementaciju politika za smanjenje emisija štetnih gasova u svim sektorima. U sektoru saobraćaja uvesti mjere koje će pomoći građanima prelazak na niskougljična vozila i aktivne oblike transporta, posebno u gradovima. Naravno da se od donosilaca odluka očekuje više rada na širenju mreže gradskog i međugradskog javnog prevoza ali i na uvođenju većeg broja zona bez saobraćaja i biciklističkih staza.

Veliki broj domaćinstava u pećima ili šporetima spaljuju drvo ili ugalj za ogrijev ili kuvanje, a spaljivanjem ovih energenata emituju se zagađujuće materije ne samo u spoljašnoj već i u unutrašnoj sredini koje povećava štetni uticaj tog vazduha na zdravlje članova domaćinstva. Drugi problem je što daljinska grijanja na Balkanu gotovo u svim slučajevima nisu dizajnirana da koriste ‘’čiste’’ energije (kao što su geotermalna, solarna energija). Nego se toplota dobija iz upotrebe fosilnih goriva (ugalj, gas) ili biomase koja zagađuje vazduh spaljivanjem tih energenata. Podsticanjem uvođenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje osiguraćemo čistiji vazduh i zdraviju životnu sredinu ali ujedno i poboljšati efikasnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

Ne smijemo zaboraviti i na građane koji su svakodnevno izloženi štetnim uticajima vazduha koji se zagađuje radom velikih industrijskih postrojenja ili topionica i eksploatacijom ruda. Nažalost, u regiji Zapadnog Balkana postoje još uvijek zdravstvene institcuije čije prostorije se zagrijavanju spaljivanjem drveta ili uglja u kotlarnicama, a pri tome trebamo imati na umu činjenicu da su u tim istim zdravstvenim institucijama zbrinuti građani koji su se za pomoć obratili upravo zbog zdravstvenih poteškoća uzrokovanih udisanjem zagađenog vazduha.

Termolektrane na ugalj u ovoj regiji - Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji - zagađuju vazduh emitujući zabrinjavajuće visoke nivoe štetnih materija. Zagađanje vazduha ugrožava javno zdravlje, životnu sredinu i ekonomije u vidu povećanih nacionalnih zdravstvenih i ekoloških budžeta, i ličnih troškova za individualno lječenje. Zagađenje vazduha takođe stvara ekonomske gubitke kroz smanjenu produktivnost građana. Za primjer, godine 2016, termoelektrana Kostolac B iz Republike Srbije nadmašila je Ugljevik iz Bosne i Hercegovine, postajući najozloglašeniji zagađivač sumpor dioksidom (SO2). Kostolac B i Ugljevik su činili polovinu ukupnog zagađenja SO2 iz termoelektrana na ugalj u regionu Zapadnog Balkana u 2016 godini. Samo ove dvije termoelektrane u 2016. godini bile su odgovorne za oko 25% ukupnih emisija SO2 iz uglja u Evrospkoj uniji i na Balkanu zajedno. Potrebno je prenamjeniti skrivene subvencije, kojima se sada podržava sektor uglja, i usmjeriti na decentralizaciju proizvodnje električne energije iz održivih izvora energije, i kroz te subvencije motivisati pojedince da proizvode sopstvenu energiju uz pomoć sunca, vjetra i geotermalne energije.

A kakva je situacija konkretno u BiH, koji su negativni primjeri, ima li pozitivnih primjera?

Naravno da najveći negativni primjer su termoelektrane na ugalj, za čiju izgradnju, rad i održavanje Bosna i Hercegovina obezbjeđuje državnu pomoć i inostrane kredite koji su takođe podsticaj direktne prijetnje životnoj sredini i javnom zdravlju. Pitanje održavanja postojećih i izgradnje novih termolektrana nije samo problem države Bosne i Hercegovine, već regije Zapadnog Balkana i Evropske unije čiji građani takođe svakodnevno pate od posljedjica zagađenog vazduha koji dolazi iz ovih postrojenja i zahvaljujući vjetru prelazi granice ove zemlje.

Modeliranje podataka za emisije iz 2016. za termolelektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini pokazuje da među 10 najvećih zagađivača u Evropi po emisijama sumpor dioksida, tri elektrane se nalaze u ovoj državi (Ugljevik, Kakanj i Tuzla), i dvije po emisijama PM10 čestica (Gacko i Ugljevik). Ovo modeliranje podataka takođe pokazuje da su ove termoelektrane u Bosni i Hrecegovini u 2016. godini izazvale 334 prijevremene smrti, 616 slučajeva bronhitisa kod djece, 6 410 dana sa simptomima astme kod astmatične djece, 181 slučaj bronhitisa kod odraslih, 276 slučaja hospitalizacije zbog respiratornih ili kardiovaskularnih simptoma, 521 436 dana ograničene aktivnosti, 107 358 izgubljena radna dana kod radno sposobnog stanovništva i zdravstveni trošak u ukupnom iznosu od oko 985 miliona eura.

Pozitivnih primjera svakako ima, nažalost ti primjeri su manjih razmijera i samim tim ne riješavaju problem zagađenog vazduha za sve građane Bosne i Hercegovine i šire. Kada govorimo o velikim emisijama zagađujućih materija onda u svakom trenutku trebamo imati na umu ranjivije populacije stanovništva koje najviše pate od posljedjica zagađenog vazduha kao što su djeca, trudnice, ljude sa hroničnim kardiovaskularnim ili respiratornim zdravstvenim problemima, i sve one ljude koji prijevremeno umru upravo zbog prekomjernog zagađenja vazduha. Pozitivan primjer je postojanje zakona i propisa o zaštiti vazduha, javnog zdravlja i životnoj sredini, međutim ovi pozitivni primjeri ostaju u sjeni zbog ne poštivanja i sprovođenja tih istih zakona i propisa kao i neusklađenosti sa direktivama Evropske unije i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Čini se da je ipak potrebno da ponavljamo – zbog čega je važno imati kvalitetan vazduh, koliko se on odražava na cjelokupan život čovjeka?

Zagađenje vazduha koje dolazi iz proizvodnje električne energije, saobraćaja, industrija, poljoprivrede i domaćinstava predstavlja najveću prijetnju zdravlju i životnoj sredini u Evropi i globalno. Udisanje zagađenog vazduha, posebno onih sitnih čestica koje su mnogo manje od ljudske dlake, izaviva promjene u tijelu što dovodi do zdravstvenih poteškoća. Udisanje zagađenog vazduha izaziva aktune i hronične zdravstvene poteškoće, kao što su bronhitis, astma, srčani i moždani udar. Veliki broj je ljudi koji živi sa hroničnim bolestima koji dodatno pate zbog zagađenja vazduha svakodnevno, čije zdravlje je na prvoj liniji udara.

I čisti vazduh i čista voda u osnovi su važni za ljudski život i dobrobit svakog čovjeka. Osoba može preživjeti nekoliko dana bez vode i samo nekoliko minuta bez vazduha. Specijalni izvještač Ujedinjenih nacija za ljudska prava i životnu sredinu David R. Boyd, pozvao je države da poduzmu hitne mjere za poboljšanje kvaliteta vazduha kako bi ispunile svoje obaveze iz oblasti ljudskih prava. U njegovom pismu koje je objavljeno u junu 2019. godine navodi da je zagađen vazduh smrtonosan, da je posljedica ljudske aktivnosti i da je taj isti zagađen vazduh širom svijeta odgovoran za 600 000 prijevremenih smrti djece svake godine globalno. David R. Boyd dodaje ‘’Pravo na zdravu životnu sredinu je temelj za dobrobit ljudi i kao takvo je prepoznato u 150 zemalja, na nacionalnom i regionalnom nivou. Trebalo bi biti prepoznato globalno kako bi se svima osiguralo uživanje u tom pravu pridržavajući se načela univerzalnosti i nediskriminacije ljudskih prava.’’

Koliko loš i nekvalitetan vazduh utiče na zdravlje? Da li opšte razmišljamo dovoljno o tome imajući u vidu da su nezdrave čestice nevidljive?

Uticaji na zdravlje nastali uslijed emisija zagađujućih materija predstavljaju ogroman teret za zdravlje čovjeka. Mi udišemo zagađen vazduh ali ne razmišljamo o trajnim zdravstvenim posljedicama ili prijevremenoj smrti. Zagađen vazduh oštećuje DNK, ugrožava kvalitet semene tekućine, može izazvati preeklampsiju trudne majke, prijevremeni porođaj, smanjenu porođajnu težinu djeteta ili poremećaj hiperaktivnosti, može izazvati nove slučajeve astme, povećava učestalost respiratornih bolesti, izaziva razvoj ili napredovanje hroničnih bolesti kao što je hronična opstruktivna bolest pluća, uništava plućne aveole, izaziva rak pluća, može promeniti srčanu funkciju, doprinosi razvoju ishemijske bolesti srca, podstiče pojavu angine pectoris, izaziva povećan krvni pritisak i oksidativni stres i arteriosklerozu.

BiH, bez obzira na sve, i dalje razvija „prljave energije“, kako će to uticati na kvalitet vazduha na ovom području?

Svaki zakon, strategije ili politike o razvoju zdravstvenog, ekološnog, ekonomskog, energetskog ili saobraćajnog sektora koje nisu u skladu sa potrebama građana, i životne sredine u kojoj žive ti isti građani, smatraju se neunčinkovitim iz više razloga. Prvo, zato što ''prljave energije'' direktno utiču na smanjenje kvaliteta života i zdravlja ali i radnu spostobnost građana. Drugo, zato što zagađenjem životne sredine, u koju se svrstava i vazduh, se stvaraju dodatni troškovi ekonomiji te države i čija zdravstvena i ekološka šteta uzrokovana ovom vrstom energije se naplaćuje novcem poreskih obveznika te države. Naravno, moramo spomenuti da zagađen vazuduh ima dugoročne efekte na klimatske promjene, i nauka je jasna po pitanju povezanosti zagađenog vazduha i klimatskih promjena koji predstavljaju najveću prijetnju 21. vijeka. Svjetska zavisnost o fosilnim gorivima dovela nas je do velikog dodatnog troška za zdravlje uzrokovanog zagađenjem vazduha, do ekstremnih vremenskih uslova, do produženog perioda alergija, i do još mnogih drugih faktora zbog kojih ljudi i priroda svakodnevno pate.

Koliko je ova tema uopšte interesantna političarima koji su na vlasti imajući u vidu da se u ovom polju gledaju samo lični interesi?

Svjesno investiranje u ''pravlje energije'' znači svjesno ignorisanje pitanja isplativosti ulaganja u ekonomiju Bosne i Hercegovine. Zagađen vazduh ostavlja trajne posljedice na javno zdravlje i životnu sredinu ali izaziva i prijevremene smrti građana, a ova vrsta 'štete' se ne može sanirati novcem poreskih obveznika ove države već hitnim akcijama i potpunim sprovođenjem zakona osigurati bolja budućnost.

Koliko je po pitanju kvaliteta vazduha važno sagledati širu sliku i posebno obratiti pažnu na generacije koje dolaze?

Svake minute svakog dana u svijetu malo dijete umre od bolesti uzrokovane zagađenim vazduhom, a u istoj toj minuti prijevremeno umre desetak odraslih osoba zbog zagađenog vazduha koji dišu tokom života – ovo je najjednostavniji odgovor koji vam mogu dati na vaše pitanje.

Šta danas uopšte možemo uraditi kada je u pitanju kvalitet vazduha, da li je situacija 5 do 12 ili je ipak 12 i 5?

Ako uzmemo broj ljudi koji su već prijevremeno umrli ili stekli hornična zdravstvena oboljenja zahvaljujući zagađenju vazduha, ili zamislimo površine zemljišta ili vode zagađene ''prljavim energijama'' onda nam je jasno da govorimo o situaciji 12 i 5. Zapravo, mnogi građani i zdravstveni radnici su već prepoznali važnost hitnog djelovanja i sve je veći broj pokreta građana koji prate kvalitet i zahtjevaju čist vazduh. Doktori, zdravstveni istraživači i oni na čije je zdravlje uticao zagađen vazduh udružili su se u kampanji 'Skini masku mome gradu', a koja je pokrenuta i Tuzli. Naša organizacija je objavila niz izvještaja o kvalitetu vazduha na Zapadnom Balkanu ali i zathjeva kako postići dobar kvalitet vazduha.

Grad Banjaluka je objavila da će početi kontinuirano mjeriti kvalitet vazduha u gradu. Objavljeno je da je prema posljednjim podacima Instituta za građevinarstvo „IG“, koji za Grad vrši mjerenja, kvalitet vazduha u Banjaluci u „prvoj kategoriji“. Koliko je ovo realna slika i koliko su ovo relana mjerenja? Kako se uopšte mogu provjeriti ovi podaci?

Mi kao Alijansa za zdravlje i životnu sredinu podržavamo lokalne uprave da podstiču javni dijalog o kvalitetu vazduha i zdravlju građana u sredini u kojoj žive. Ova aktivnost Grada Banjaluka je korak naprijed ka jačanju lokalnog odgovora na problem sa zagađenjem vazduha i svakako dobar primjer za ostale opštine, a imajući u vidu da u Republici Srpskoj ne postoji uspostavljen entitetski sistem kontrole kvaliteta vazduha. Naša preporuka je da se u odogovoru na problem sa zagađenjem vazduha nađu i javne zdravstvene institucije koje bi trebale sprovoditi kontinuiran nadzor nad uticajem zagađenog vazduha na zdravlje građana.

Podaci koji se objavljuju na zvaničnoj internet stranici Grada Banjaluka nisu lako razumljivi i to je prvi problem u komunikaciji tj. obavještavanju građana o statusu kvaliteta vazduha, posebno za ranjive populacije stanovništva kojima pravovremena informacija može spasiti život, a to nije primjer u ovom slučaju. Kod obavještavanja javnosti koriste se primjeri dobre prakse i indeks kvaliteta vazduha bi se trebao razlikovati u pet kategorija: odličan, dobar, prihvatljiv, zagađen i jako zagađen, i treba biti vidljivo istaknut na internet stranici Grada kako bi građani bolje razumijeli podatke koje čitaju.

U kontinuiranom mjerenju aerozagađenosti Grada Banjaluka nije uključen nadzor o prisutnosti PM2.5 i PM10 česticama koje su zaslužne za izazvivanje mnogih zdravstvenih poteškoća kod građana. Takođe, na ovoj internet stranici bi se trebalo naći više informacija o svakoj vrsti zagađivača, a jedan od primjera koji možemo dati je slijedeći:

ČESTICE (PM): Male čestice u vazduhu. Broj pored skraćenice PM označava veličinu čestice: PM10 je 10 mikrometara ili manje, PM2.5 je 2.5 mikrometra ili manje. Kada se udahnu, čestice putuju u krvotok i izazivaju štetu našim plućima i srcu. One mogu da izazovu moždani udar i dovedu do prerane smrti. Takođe, ove čestice se povezuju sa štetnim dejstvom na zdrav razvoj djece i bolesti kao što su gojaznost i Alchajmerova bolest.

SUMPOR DIOKSID (SO2) je klasifikovan kao veoma toksičan za ljude prilikom udisanja. On može da izazove jaku iritaciju nosa i grla. Visoke koncentracije mogu prouzrokovati životno opasno nagomilavanje tečnosti u plućima. Simptomi mogu da obuhvate kašalj, nedostatak daha, otežano disanje i stezanje u grudima. Samo jedno izlaganje visokoj koncentraciji može izazvati dugotrajno stanje poput astme. SO2 može da reaguje u atmosferi formirajući PM, nazvane “sekundarne PM”.

AZOTNI OKSIDI (NOx) su gasovi koji izazivaju upalu disajnih puteva. Oni su oksidanti što znači da izazivaju oksidacioni stres, koji može da poremeti normalne stanične ćelijske mehanizme i da nanese oštećenje tkivu, smanjujući imunološke sposobnosti organizma. Mogu da reaguju u atmosferi formirajući PM, nazvane “sekundarne PM”.

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

kisaUpozorenje je izdato zbog obilnije kiše i jakih udara vjetra južnog smjera. Padavine se očekuju u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne, a vjetar u cijeloj zemlji.

Narandžasto upozorenje izdato zbog nepovoljnih vremenskih prilika u Bosni i Hercegovini ostaje na snazi do jutarnjih sati u srijedu

Upozorenje se odnosi na utorak i do šest sati u srijedu.

Prognozirana količina iznosit će padavina većinom između 30 i 60 litara po metru kvadratnom, u Hercegovini lokalno i do 80 litara. Udari juga očekuju se od 50 do 65 kilometara na sat, u večernjim satima lokalno mogući i olujni udari juga do 80 kilometara na sat, prognoze su meteorologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine.

Danas će u većem dijelu zemlje preovladavati pretežno oblačno i vjetrovito vrijeme. Više sunčanog vremena može se očekivati na sjeveru zemlje. Prije podne slabije padavine moguće su na području Hercegovine i jugozapada Bosne. U drugoj polovini dana jačanje padavina u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne gdje se većinom prognozira između 30 i 60 litara padavina po metru kvadratnom, u Hercegovini lokalno i do 80 litara. U većem dijelu Bosne prolazno je moguća jača kiša tokom noći na srijedu. Vjetar umjeren i jak južnog smjera, sa udarima od 45 do 65 kilometara na sat. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana lokalno su mogući i olujni udari vjetra i do 80 kilometara na sat. Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se uglavnom između 16 i 22 stepena.

U Sarajevu vrijeme će biti pretežno oblačno. Kiša se očekuje od kasnih poslijepodnevnih sati i tokom noći na srijedu. Najviša dnevna temperatura zraka oko 21 stepen.

U srijedu u Bosni i Hercegovini očekuje se pretežno oblačno vrijeme. Više padavina u Hercegovini gdje se prognozira između 20 i 50 litara padavina po metru kvadratnom. U Bosni slabije padavine. Jače jugo moguće je u jutarnjim satima. Tokom dana vjetar slab do umjerene jačine istočnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura zraka iznosit će uglavnom između 14 i 19 stepeni.

U četvrtak u Bosni i Hercegovini očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prolazna slaba kiša moguća je u jutarnjim satima. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 15, na jugu zemlje do 17 stepeni.

U petak u Bosni i Hercegovini očekuje se novo jače naoblačenje koje će usloviti kišu. Jača kiša moguća je u Hercegovini. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 7, na jugu zemlje do 11, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 11 i 16, na jugu zemlje do 18 stepeni.

(6yka.com)

ponedjeljak, 04 Novembar 2019 00:00

Pogled iz Tirane: BiH najkrhkija država na Balkanu

Ocijeni...
(0 glasova)

albanija1U prostorijama Balkanskog centra za analizu i studije u Sarajevu protekle sedmice upriličena je promocija knjige Bosna: Osvrt iz Tirane magistra diplomatije Šabana Muratija koji je već pedeset godina dio balkanske diplomatske i novinarske scene.

O knjizi je pored moderatora Anesa Džunuzovića, govorio Edhem Bičakčić (raniji premijer Federacije BiH) i sam autor.

Muratija u Albaniji nazivaju „Veliki majstor“ diplomatjie, a u svojoj karijeri obnašao je funkciju ambasadora u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Islandu i Makedoniji. Radio je u Ministarstvu vanjskih poslova kao glasnogovornik i vodio je diplomatsku akademiju.

Njegova knjiga je dvojezična publikacija u kojoj je sabrano trideset i osam tekstova pisanih između 2003. i 2018. godine, a koji nam nude jednu drugačiju percepciju ne samo Bosne, nego i Balkana, Evrope i Bliskog istoka u zadnjih trideset godina.

Riječ je o kolumnama i analizama koje je autor kontinuirano objavljivao u medijima kao reakciju na društveno-politička zbivanja u regionu, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.

Albanija je bila dugo najizolovanija država Evrope. Upravo iz takvih okolnosti knjiga nam daje kritički osvrt na balkansku zbilju, međusobne odnose naroda i država, te kritiku stanja u Albaniji i odnosa njihove vlasti prema susjednim državama.

Autor, između ostalog u knjizi piše da je BiH najkrhkija država na Balkanu sa najvećim potencijalom izbijanja međuetničkih konflikata, a svako izbijanje konflikata imalo bi nesagledive posljedice na cijelu regiju.
Začarani balkanski krug

Predstavljanje ove knjige dolazi u vremenu vrlo složenih političkih odnosa na Balkanu.

Kroz čitanje ove knjige imamo priliku da se prisjetimo drugačijeg izdanja pojedinih političara i stranaka koji danas vode potpuno suprotnu politiku. To se na najbolji način vidi kroz teksove Muratia u kojima analizira stavove stranaka iz bh. entiteta Republika srpska.

Sa druge strane postoje ciklusi koji se ponavljaju, a koje ne možemo prepoznati ako u analizu ne uzmemo duži vremenski period. Pitanje odnosa Evropske unije prema Balkanu, odnosno njene greške u odnosu prema Bosni i Hercegovini vidimo ponovljenim kroz zaustavljanje evropskog puta Albanije i S. Makedonije.

Autor knjige vrlo detaljno analizira tematiku odnosa zapadnog Balkana sa EU, Rusijom i Turskom. On je izričito protiv ulaska država regije „u paketu“ u EU jer takva praksa nije ranije primjenjena.

Također, autor analizira nedostatke ideje „Balkanskog šengena“ jer, prema njemu, takvi procesi doprinose regionalnoj neravnopravnosti i udaljuju države Balkana od članstva u EU.

Ovo mišljenje dijeli i pobjednik izbora na Kosovu Albin Kurti koji je ideju „Balkanskog šengena“ nazvao četvrtom Jugoslavijom.

Termin „Zapadni Balkan“ je produkt francuske politike i želje za obnovom Jugoslavije. Francuska je uložila najviše truda da se u Zagrebu 2000. godine održi samit EU-a sa "zemljama zapadnog Balkana", kao prvi samit izvan granica EU. Cilj samita je bio obnavljanje regionalne integracije kroz zajednički ulazak u EU, što je Hrvatska uspjela izbjeći. Balkan je i dalje mjesto sukoba utjecaja Njemačke i Francuske iz čega bi kao pobjednik nažalost mogla izaći Srbija što s druge strane produbljava utjecaj Rusije na regiju.

Doprinos približavanju Albanaca i Bošnjaka

Albanija je među prvim državama priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 21. aprila 1992. godine, ali trenutno u Tirani i Sarajevu rade samo počasni konzulati što otežava političke, ekonomske, kulturne odnose.

U Bosni i Hercegovini živi oko 25.000 Albanaca, a u Albaniji više od 10.000 Bošnjaka. Također, Bošnjaci i Albanci žive izmješano u Makedoniji, na Kosovu, u Sandžaku, odnosno u Srbiji i Crnoj Gori gdje je uspostavljena najbolja politička i vjerska saradnja.

Bošnjaci i Albanci su zajedno živjeli u okviru Osmanskog carstva zbog čega djele neke zajedničke vrijednosti u kulturi i tradiciji. Također, osamdeset godina življenja u zajedničkoj južnoslavenskoj državi dodatno je povezalo ova dva naroda, izuzev Albanaca u Albaniji koji su uspostavom komunizma postali najizolovanije društvo u Evropi.

Albanci su tokom rata u BiH dijelili tragičnu sudbinu Bošnjaka, a u Biljeljini su Arkanove pravojne jedinice u aprilu 1992. godine ubili 20-tak Albanca što je zabilježio fotograf Ron Haviv.

Samo devetnaest godina kasnije predsjednik Skupštine bh entiteta RS Igor Radojčić predvodi delegaciju bosanskih Srba u Tirani u trodnevnoj posjeti (9 - 11. novembar). Ovaj događaj Murati u knjizi obrađuje u poglavlju Zasluge Tirane za „Republiku Srpsku“ gdje izlaže opširnu kritiku albanske politike prema BiH.

Prva knjiga o BiH u Albaniji

“Moja knjiga o Bosni je knjiga o potrazi za istinom. Historijsku istinu je veoma teško pronaći i treba je rasvijetliti. Nju treba promatrati iz različitih vremenskih razdoblja i perspektiva. Knjiga je osvrt iz Tirane na bosansku dinamiku”, kazao je Murati.

On smatra da je izjadnačavanje žrtve i zločinca jedna od najvećih grešaka međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.

Ovo je jedna od četiri knjige Šabana Muratija koje je izdala Fondacija Alsar iz Tirane koja je do sada objavila više od stotinu i pedeset knjiga.

Vrijednost ove knjige je još veća kad uzmemo u obzir činjenicu da je ovo prva knjiga u Albaniji o Bosni i Hercegovini u novije vrijeme. Daleke 1865. godine Paško Vasa je u Istanbulu objavio knjigu Bosna u vrijeme misije Dževdet efendije.

Senadin Voloder (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Kašnjenje plaća, prekovremeni rad, čekanje ugovora, neplaćeni rad praznicima i na slobodne dane, uskraćivanje prava na godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo i dalje su gorući problemi radnika u našoj zemlji.
Sve to se dešava pored jasno određenog Zakona o radu, a sve zbog malverzacija poslodavaca koji uspješno zaobilaze zakonske odredbe.

U skladu s podacima sindikata radnika moglo bi se reći kako je prosječan radnik u BiH, uglavnom u realnom sektoru, onaj koji čeka stalni ugovor o radu i stalno obnavlja ugovor na određeno vrijeme, ima jedan dan slobodan u sedmici, radi prekovremeno zbog manjka radnika, nije plaćen za taj rad te u većini slučajeva ima nekoliko dana gosišnjeg odmora kad mu poslodavac to dozvoli. Svaka od ovih stavki u suprotnosti je s odredbama Zakona o radu FBiH i Zakona o radu RS-a.

Ove godine 256 radnika bez ugovora u KS

Inspektori rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo u prethodnoj godini izvršili su ukupno 3.298 inspekcijskih nadzora, od čega 1.162 inspekcijska nadzora na osnovu dostavljenih prijava građana.

Tako je zbog kršenja propisa iz oblasti radnih odnosa izdato ukupno 1.040 prekršajnih naloga u iznosu od 636.768 KM, a pred nadležnim sudom pokrenuta su četiri prekršajna postupka. U istom periodu inspektori rada na području KS otkrili su 450 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.
U prvih devet mjeseci ove godine sarajevski inspektori rada izvršili su 3.037 inspekcijskih nadzora od kojih je 1.171 nadzor izvršen prema zahtjevima građana, odnosno radnika. S tim u vezi, izdato je ukupno 789 prekršajnih naloga u iznosu od 541.488 KM i podnesena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Od januara do septembra ove godine inspektori u KS zatekli su 256 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.

Analizirajući prijave koje stižu do inspekcije, govori nam glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić, najveći broj prijava podnose nepoznate osobe ukazujući na okolnosti rada bez ugovora, neisplaćivanje naknade za prekovremeni rad, neisplaćivanje plaće, uskraćivanje prava na korištenje godišnjeg odmora…

"Evidentno je da radnici tek nakon prestanka rada prijavljuju kršenje prava iz radnog odnosa koja su se dešavala za vrijeme trajanja radnog odnosa. Nije rijedak slučaj da radnici prijave kako su nezakonito dobili otkaz, a onda se tokom kontrole utvrdi da nije riječ o otkazu ugovora o radu, već o prestanku ugovora o radu zbog isteka roka na koji je zaključen", kazala nam je Brdarić.

Ništa bolja situacija nije ni u Tuzlanskom kantonu gdje su inspektori rada prošle godine prilikom 3.429 nadzora zatekli 1.075 radnika bez regulisanog radnopravog statusa u skladu sa zakonom. Stoga su u 2018. na području TK izdata 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM.

Od januara do kraja septembra ove godine tuzlanski inspektori otkrili su 709 radnika bez zaključenih ugovora o radu.

"Naši inspektori kontinuirano vrše nadzore u svim oblastima rada pri čemu je prioritet posvećen kontroli radnog angažovanja zatečenih osoba te kontroli zakonskih odredbi koje se odnose na prekovremeni rad i isplatu plaće u zakonski propisanom roku", kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Inače, kako piše u Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Inspekcija rada RS-a je za devet mjeseci ove godine izvršila 3.937 kontrola, od čega je 1.314 bilo s utvrđenim nepravilnostima zbog čega je izrečeno 1.007 upravnih mjera, izdato 377 prekršajnih naloga u vrijednosti od 732.150 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 79 prekršajnih prijava.

"Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na obračun i rokove isplate plaća i naknada, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu te provođenje mjera zaštite na radu. Posebna pažnja svih nadležnih inspektora Inspektorata RS-a usmjerena je na suzbijanje neprijavljenog rada, odnosno 'rada na crno'. Ove godine 287 radnika u RS-u nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja", kazali u nam iz Inspektorata RS-a.

Angažovanje radnika na crno, dodaju iz Inspektorata RS-a, najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

Pored redovnih kontrola, inspektori rade i u popodnevnim smjenama, vikendom, kao i u saradnji s drugim nadležnim organima.

"Za radnike je veoma važno da se informišu o rokovima u kojima se mogu obratiti inspekciji rada jer je Zakonom o radu propisano da se radnik može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede. Nakon isteka tih rokova, radnik zaštitu svog prava može tražiti samo sudskim putem", ističu iz Inspektorata RS-a.

Zloupotreba ugovora na određeno vrijeme

Pored prijavljivanja slučajeva inspekciji, brojni radnici koji se nađu na meti zloupotrebe poslodavaca traže pomoć od Saveza samostalnih sinidkata BiH. Najviše se žale, saznajemo iz saveza, na zloupotrebe zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme.

"Veliki broj poslodavaca zloupotrebljava odredbe Zakona o radu te radni odnos na neoodređeno i određeno vrijeme stavlja u ravnopravnu poziciju, odnosno ne utvrđuje bilo kakve izuzetke, odnosno opravdane razloge za zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, osim u slučaju stručnog osposobljavanja pripravnika kada se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme. U okviru mjera za sprečavanje zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme, zakonom je utvrđeno pod kojim uslovima će se ugovori o radu smatrati ‘uzastopnim’ te kada će se smatrati ugovorima na neodređeno vrijeme. Iako zakon nije utvrdio da radni odnos na određeno vrijeme nije izuzetak u odnosu na radni odnos na neodređeno vrijeme, kao mjera sprečavanja zloupotrebe utvrđeno je samo vremensko ograničenje u pogledu najdužeg perioda, to jeste period od tri godine. Uslov da se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme vezan je za nepostojanje prekida rada, odnosno prekidi kraći od 60 dana ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod obnovljenog, odnosno uzastopnih ugovora o radu. Iako pojedini poslodavci prave prekide rada duže od 60 dana, postoji i veliki broj poslodavaca koji ispunjenjem ovih uslova ne ponude radniku zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a što su obavezni", pojašnjavaju nam iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Posljednjih godina zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme postalo je pravilo u BiH, dodaju iz Saveza te stoga veliki broj radnika nikad ne uspije zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme ili dobiti stalni ugovor.

Neplaćeni prekovremeni rad je još jedna zloupotreba poslodavaca kojoj su izložene hiljade radnika u BiH, a o čemu se vrlo malo govori.

Zakonom o radu propisano je da je prekovremeni rad izuzetak od punog radnog vremena koje traje 40 sati sedmično, a kojem radnik na zahtjev poslodavca može biti izložen samo u slučajevima više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe. Međutim, iako bi poslodavac samo u nepredviđenim situacijama koje nije mogao izbjeći mogao ostavljati radnika duže na poslu, prekovremeni rad postao je redovna pojava koju poslodavac najčešće koristi kako bi nadoknadio nedostatak radne snage, ističu iz saveza.

"O povećanju plaće temeljem prekovremenog rada suvišno je govoriti s obzirom na to da veliki broj poslodavaca ne samo da ne vodi evidenciju o radnom vremenu, već ne uručuje ni obračun plaća na kojim je evidentiran prekovremeni rad. Gotovo ista situacija je i u slučajevima isplate za noćni rad i rad tokom praznika", dodaju iz saveza.

Nema kolektivnih ugovora

Prekovremeni rad slijede kašnjenje isplate plaća i doprinosa te isplate otpremnina u slučajevima otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, kao i nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora i porodiljskog odsustva te nezakonitog otkaza ugovora o radu.

"Posebno zabrinjavajući problem predstavlja nepokrivenost kolektivnim ugovorima kojim bi se trebala urediti materijalna prava radnika, tako da su radnicima uskraćena određena prava koja bi imala uticaj na njihov ekonomsko-socijalni položaj. Zbog nepostojanja kolektivnih ugovora, poslodavci sami općim aktima utvrđuju prava radnika, što im omogućava propisivanje zakonskog minimuma. Tako veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću, a razliku daju 'na ruke', čime su radnici znatno oštećeni", ističu iz saveza.

Zbog svih zloupotreba poslodavaca pojedini radnici traže reakcije nadležnih, dok je veliki broj onih koji šute u strahu da će izgubiti posao, zbog čega se vjeruje da je broj poslodavaca koji krše Zakon o radu dosta veći od onog koji je prikazan u inspekcijskim nalazima. Iz Saveza nam govore kako je to posebno naglašeno u manjim kantonima gdje postoje primjeri očiglednih kršenja prava radnika, ali koja tokom inspekcijskog nazdora ne budu utvrđena.

"Takva praksa pogoduje poslodavcima koji smišljeno zloupotrebljavaju zakonske propise znajući unaprijed da takva njihova aktivnost neće podlijegati bilo kakvim sankcijama. Radnici na taj način gube povjerenje u institucije sistema i rješavanje nastalog spora traže putem pravosudnih institucija. Iako sudska praksa pokazuje da su u najvećem broju slučajeva radnici bili u pravu, naplata štete po presudama postaje daleko složenija", kazali su nam na kraju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ovakav položaj radne snage te odnos poslodavaca prema radnom zakonodavstvu u BiH, kako smo ranije pisali, dovodi do sve češćeg sagorijevanja na radnom mjestu, stresa, depresije, anksizonosti i uništavanja mentalnog zdravlja radne snage u BiH. Ali, pored brige o egzistencijalnim problemima, psihofizičko zdravlje daleko je od prioriteta građana Bosne i Hercegovine.

Ipak, koliko je Bosancima i Hercegovcima dogorjelo i koliko su sagorjeli od teških uslova rada, dovoljno govori činjenica da je samo u prvoj polovini 2019. godine našu zemlju napustilo 30.000 ljudi.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihJosip Juratović, poslanik u Bundestagu, kritikovao je vlast u Bosni i Hercegovini za stanje u zemlji. "Građani, posebno mladi, moraju se otrijezniti i shvatiti da su stranke sa nacionalnim predznakom najveći neprijatelj svog naroda", poručio je.

Gospodine Juratoviću, u Stuttgartu ste prisustvovali okupljanju uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u Njemačkoj i susjednim zemljama. Šta ovakva okupljanja znače za budućnost ne samo BiH nego kompletnog Zapadnog Balkana?

Već dugo prisustvujem ovakvim skupovima. To su jako bitni skupovi na kojim se susreću uspješni ljudi koji su porijeklom sa Zapadnog Balkana. To je neka vrsta snage. Osjeća se da nas ima mnogo koji smo uspješni vani. Jako bi mi bilo drago ako bi se taj uspjeh prenio i na zemlje iz kojih potječemo. Upravo sada, u situaciji gdje mnogo mladih odlazi i napušta zemlju, bilo bi dobro kada se ta energija i iskustva, koja se pokupe u inostranstvu, prenesu u zemlje našeg porijekla. Jedan od glavnih ciljeva Berlinskog procesa je jačanje tržišta u regiji i jačanje infrastrukture. Manje-više se sve okreće oko ekonomskog procesa i uspjeha i mislim da bi to iskustvo sada bilo potrebno prenijeti upravo u te zemlje gdje bi se konačno pokrenula ekonomija, dakle da motor krene iz tih zemalja, kako ljudi ne bi odlazili.

Pomenuli ste Berlinski proces. Da li ste zadovoljni rezultatima koji su do sada postignuti i koji su najveći problemi s kojim se susreće Berlinski proces?

Ja sam jedan od, ne mogu reći inicijatora, ali nosilaca ideje tog Berlinskog procesa i jako sam trijezan postao po tom pitanju jer imam osjećaj da su, kada govorimo o Berlinskom procesu, to manje-više susreti na najvišem nivou. Što se tiče realizacije tamo dogovorenog, sve je presporo jer jednostavno u regiji upravo nema onoga što je najpotrebnije, a to je regionalna suradnja na privrednom planu, a oko toga, što je i logično, stoji politika. Politika mora jasno dati signal da želi jačati tržište u cjelokupnoj regiji. Tu imamo ogromne nedostatke i jako sam nezadovoljan sa onim što je do sada postignuto i kojom se brzinom sve pokreće. Vidite, zemlje u regionu svake godine napuštaju stotine tisuća mladih ljudi, odlaze cijele obitelji jer jednostavno više nemaju vjeru u budućnost i mislim da je politika tu prije svega odgovorna za to ali i da politika konačno sada mora početi, konkretno u regiji surađivati i stvarati tržište i time platforme za uspješan biznis i investicije ili će polovina mladih napustiti tu regiju.

Građani se moraju osvijestiti

Na Zapadnom Balkanu, posebno u onim zemljama koje nisu članice EU se sa nestrpljenjem očekuje novi zakon o useljavanju u Njemačku. Mnogi na Zapadnom Balkanu sjede na spakovanim koferima.

Znam da će mnogi napustiti regiju, ali ja ne mogu iz Njemačke u kojoj se dobro živi reći čekajte da dođu bolja vremena To je jedan od razloga zašto se pod hitno mora nešto poduzeti da se u regiji stvori perspektiva za ljude. To prije svega mora odraditi politika. Moram iskreno reći da je politika jedna strana, međutim, građani i društvo su druga strana te medalje. Građani i društvo permanentno biraju politike koje upravo više od 25 godina održavaju takvo stanje. Ne znam kada će se jedanput taj narod osvijestiti. U svakom slučaju je potrebno da se konačno osvijestimo i da znamo i da shvatamo da su stranke koje nose nacionalni predznak, bez obzira koje nacije, da najveći neprijatelji svojih naroda.

Stiče se utisak da građani, posebno mladi, bježe od problema jer smatraju da ne mogu ništa promijeniti. Kakva su vaša iskustva sa mladima i političarima sa Zapadnog Balkana? Ima li potencijala među mladim?

Mislim prije svega da imamo političare koji su prije svega nastali kroz stranke ali na taj način da su bili poslušni vođi. Nemamo demokratskih stranaka i u strankama nemamo dovoljno ljudi koji imaju određene kvalitete i sposobnosti.Zato imamu politiku kakvu imamo. A narod bira onu politiku kakva se nudi. Tu je ustvari najveći problem. Politikom sam se počeo baviti sa 16 godina jer sam bio svjestan da ako želim bolju budućnost moram se angažirati. To je upravo najveći problem jer se mnogo mladih angažuje u različitim nevladinim organizacijama, inicijativama i organizacijama, a premalo u političkim strankama. Lijepo je iz nevladinih organizacija kritikovati postojeće društvo, ali gdje je transmisija u stranci jer na kraju krajeva u parlamentima sjede parlamentarci koji su iz stranaka. Druga stvar, posebno što se tiče BiH, mi nemamo sposobne parlamente. Parlamenti su manje-više nefunkcionalni zato jer su pod kapom tih nacionalnih vođa stranaka. Parlament kao najviši organ demokratskog sistema koji je i reprezent naroda je nefunkcionalan. Tome treba posvetiti puno više pažnje.

U čemu je problem?

Problem je u tome da društvo mora pokušati tražiti alternative. Poduzetnici su tu najiskusniji. Ako jedan biznis ili sistem ne funkcionira, oni onda traže novi. Ako neki biznis propadne onda se iz toga uči i pokušava se naći alternativa. Tako nešto se mora početi razvijati u društvu. Sami moramo graditi društvo. Jedno vam sigurno mogu reći: izvana niko dolje neće moći izgraditi društvo. Mi izvana možemo dati pomoć i sugestiju, ali na kraju krajeva 90% posla moraju dole odraditi. Apsolutno ne prihvatam kritiku da je za postojeću situaciju, da li u BiH ili u cijeloj regiji kriv neko izvana, bilo da je riječ o Amerikancima, Rusima, Kinezima, a na kraju krajeva i EU. To je obmana. Takve priče su obmana od onih koji nemaju alternativu.

U BiH nemamo s kim razgovarati

U zemljama Zapadnog Balkana se ponekad čuje da je EU, ali i Njemačkoj, dosta više problema na Zapadnom Balkanu. Da li EU i Njemačkoj više dosta Zapadnog Balkana?

Nije nam dosta Zapadnog Balkana. Međutim, činjenica je da momentalno, ako gledamo na globalne razmjere, postoje druga žarišta. Ali, budimo iskreni. S kime da pregovaram u BiH? Nemamo uspostavljenu vladu. Uspostavili su parlament da bi dobili plaće, ali nema vlade. Dakle, imate neku tehničku vladu koja se fino ukomotila i koja želi tako ostati vijeke vjekova. Ustvari, mostarska situacija prelazi na cijelu BiH, barem na Federaciju BiH. Sada mi recite s kim treba da pregovaram? Koga trebam uzeti za sugovornika, jer nemam vladu koja je izabrana na zadnjim izborima. Na kraju krajeva dolazimo u poziciju da su nam isti sugovornici već 20 godina. A to su ljudi koji su iz stranaka sa nacionalnim predznakom i koji nam stalno govore da je drugi kriv. Druga strana je kriva. Ko je god rješenje ponudili uvijek se nađe problem. Ustvari, tamo se ne traži rješenje jer se traži način kako zaobići rješenje koje se nudi sa bilo koje strane. Jer je njihovo rješenje za njih najbolje rješenje.

Juratović: Stečeno znanje u inostranstvu primijeniti u zemljama porijekla

Njihovi žiroračuni su debeli, imaju vile, imaju kojekakve biznise u sjeni. Zašto bi oni htjeli u EU? Oni se plaše sindroma Sanader. Zamislite da uvedemo Poglavlje 23/24. Pola njih bi možda završilo u zavoru. Barem tako mislim. Dakle, oni ne žele u EU. To je sve obična laž i priča. Oni pričaju da žele u EU, a mole boga da do toga nikada ne dođe. To je činjenica. Dakle, ako se to zna, onda narod konačno mora pokušati pronaći alternativu. Jedino ako i narodu odgovara taj sustav. I to je pitanje. Mnogima je u tom sustavu očigledno lagodno. Ne moraju razmišljati. Negdje tamo rade kao činovnici, pa nešto zarade na crno i fino se živi. Zašto bi se neko trudio i mučio ako može lagodno živjeti. To je društveni problem i oko toga se moraju konačno pozabaviti mladi. Jer na kraju krajeva neće moći svi otići vani. I ja sam izašao. Ja sam sada uspješan. Ali sam počeo u lančanoj proizvodnji. I prvo sam bio neka vrsta sluge. Moraju znati da rijetki uspijevaju. Uglavnom su građani drugog reda, nedovoljno plaćeni i iskorištavani. Ako im je to draže, ako ima je maćeha draža od majke onda im ja ne mogu pomoći. Razlika između omladine nekada i sada je što se današnja omladina ne bori. Oni napuštaju zemlju i to je tragedija. Ne znam šta će biti. Mene jako zabrinjava cijela situacija. Sustavi to neće izdržati. Pojavljuje se situacija gdje se bojkotuju parlamenti, gdje se ne izlazi na izbore... To je apsolutno pogrešan put.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaNjemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas našao se na udaru kritika jer je tokom nedavnog boravka u Turskoj ignorirao prijedlog ministrice odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer za uspostavljanje "sigurnosne zone" u Siriji.

On je ideju ministrice odbrane nazvao "nerealnom", što je naišlo na podršku šefa turske diplomatije Mevluta Cavusoglua.

Međutim, političari iz Kršćansko demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel kritizirvali su Maasovo ponašanje tokom boravka u Turskoj.

Maas je član Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koja je koalicioni partner CDU-a, prenosi Tanjug.

"Ministar vanjskih poslova više je brinuo o vlastitom izgledu u Turskoj nego o ljudima na sjeveru Sirije. O tome ne treba ni govoriti, jer njegovo ponašanje samo sve govori", naglasio je generalni sekretar CDU-a Paul Ziemiak.

'Sramotan trenutak za vanjsku politiku'

Tokom vikenda su Maas i Cavusoglu zajedno kritizirvali prijedlog ministrice Kramp-Karrenbauer.

Drugi zvaničnik CDU-a Norbert Rottgen također je kritizirvao ponašanje Maasa i smatra da je to "sramotan trenutak za njemačku vanjsku politiku".

Prema njegovim riječima, "Turska izvrši invaziju u Siriji i pri tome prekrši međunarodno pravo, a šef njemačke diplomatije ode u Ankaru da potvrdi da međunarodna 'sigurna zona' pod okriljem mandata Ujedinjenih naroda nije dobra ideja".

Lider njemačke Liberalne slobodne demokratske partije (FDP) Christian Lindner smatra da je Maas iskoristio odlazak u Tursku da bi spor iz koalicije oko Sirije iznio na svjetsku scenu.

On je dodao da kancelarka treba pojasniti stav administracije.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnikNaime od 190 zemalja, koliko je rangirano prema Svjetskoj banci o regulativi poslovanja (Doing business) Bosna i Hercegovina zauzela je 173. mjesto.

Zanimljivo je napomenuti da je susjedna Hrvatska zauzela također visoko 150.mjesto, tako da je naša zemlja i Hrvatska, ali i Pojasa Gaze, Konga, Gambije i Tanzanije.

 

Kazahstan, domovina izmišljenog reportera Borata, je bolja od Bosne i Hercegovine za nevjerovatnih 136 pozicija i zauzima visoko 37.mjesto.

Analiza izdavanja građevinskih dozvola u izvještaju Doing Business rađena je na bazi gradnje skladišta vrijednog 490,426.50 KM u Sarajevu.

Za dobijanje dozvole, prema Doing Businessu, potrebno je 180 dana a troškovi čine čak 20% troškova od vrijednosti skladišta, dok je prosjek zemalja Evrope i Centralne Azije 4 posto, a zemalja OECD-a s visokim dohotkom samo 1,5 posto.

Stranica 22 od 52

S5 Box