Vijesti iz BiH
BiH

BiH (375)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigrantibihac1Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosni i Hercegovini.
Službi za poslove sa strancima od 1. januara do 19. decembra ove godine prijavljen je 23.541 nezakoniti migrant, a namjeru za azil izrazilo je njih 22.177, ali je zahtjev za azil podnijelo 1.358 migranata. Najviše migranata došlo je iz Pakistana (7.735), Irana (3.639), Sirije (2.937), Afganistana (2.770), Iraka (2.116).

Ministarstvo sigurnosti u saradnji sa nadležnim institucijama i agencijama poduzima mjere u skladu sa Akcijskim planom hitnih mjera i zaključcima VM BiH. Pripadnici SIPA-e, DKPT-a i MUP-a RS još uvijek pružaju podršku Graničnoj policiji BiH u obavljanju poslova nadzora granice.

Jačanje državne granice, jačanje kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za migracije, te realizacija sporazuma o readmisiji, jačanje kapaciteta u oblasti azila i borba protiv krijumčarenja migranata i dalje ostaju prioriteti Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

bihBivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schwarz-Schilling izjavio je kako Hrvati uopće nisu diskriminisani u BiH, već da su čak i u boljem položaju od Bošnjaka.
"Narodi u Bosni i Hercegovini vrlo dobro znaju šta je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svako ko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga šta radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminisani. Kako su to Hrvati diskriminisani? Onaj ko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminisani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka, jer imaju hrvatsko državljanstvo", kazao je Schwarz-Schilling.

On je zajedno s Paddyjem Ashdownom i Carlom Bildtom, koji su također obnašali funkciju visokog predstavnika, prošle sedmice uputio pismo visokoj predstavnici EU za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman, jer ni Ustav BiH ni Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove vlastite etničke skupine.

"Komšić je Hrvat, a ne pripadnik neke druge nacije. Isto kao što je i Dragan Čović Hrvat. Na izborima su birači odlučili da ne žele Čovića, nego Komšića. Kao što su na prošlim izborima izabrali Čovića. To je legalna i legitimna odluka naroda. Kada je Čović bio izabran za člana Predsjedništva BiH, onda nije imao ništa protiv takvog izbornog zakona, nego ga je prihvatao, a sada kada on nije izabran protivi se tom istom zakonu. Sve se ovo događa samo zato što Čović nije izabran. U pitanju, dakle, nije položaj hrvatskog naroda u BiH, nego samo jednog jedinog čovjeka. Federacija BiH je jedan entitet u kojem se ne može gledati koji je narod većina, a koji manjina. To je vrlo jasno i o tome uopće ne treba raspravljati. Stoga Evropska unija mora insistirati na provođenju zakona i primjeni Dejtonskog sporazuma", pojašnjava Globusu Schwarz-Schilling.

Hrvatska, prema njegovom mišljenju, trenutno koristi svoje članstvo u EU za provođenje svoje nacionalističke politike u susjednoj državi.

"Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu. Miješaju Izborni zakon s pitanjem izbora članova Predsjedništva BiH, a to je ogromna laž kojom u Bosni i Hercegovini kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića. To niko u javnosti ne razjašnjava i zbog toga smo se mi, bivši visoki predstavnici, ujedinili rekavši - moramo pojasniti situaciju kako bi ona bila jasna Evropskoj uniji, političarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Moramo se pobrinuti da se istina čuje, posebno tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU u decembru”, ustvrdio je Schwarz-Schilling.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Udruženje građana "Eko akcija" objavilo je Index kvaliteta zraka za danas. Kvalitet vazduha izmjeren je jutros u 8 časova.

Kvalitet vazduah danas je opasan u Sarajevu, Zenici, Lukavcu, Ilijašu i Kaknju. Vrlo nezdrav vazduh građani udišu u Tuzli, a u Goraždu je nezdrav vazduh. U Banovićima vazduh je umjereno zagađen, a samo je u Jajcu kvalitet vazduha dobar.

Kada je opasan vazduh ozbiljne posljedice moguće su za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom!

Vrlo nezdrav vazduh kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva! Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani!

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

strujaPrivrednici u Federaciji Bosne i Hercegovine će od 1. januara 2019. godine plaćati za dva do pet posto skuplju električnu energiju. Razloge za poskupljenje objasnio nam je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, a dotakli smo se i eventualnih reperkusija po građane.
Poskupljenje je zaključak sastanka predstavnika Udruženja poslodavaca FBiH s predstavnicima Vlade FBiH, koji je jučer održan u Sarajevu.

Sve se svodi na cijenu koju Elektroprivreda BiH mora prilagoditi Evropskoj uniji, odnosno berzi električne energije u Budimpešti.

"Tržište električne energije je liberalizovano već dvije godine, to su direktive Evropske unije i mi smo apsolutno za to. Ipak, moramo biti pošteni i reći da nam to tržište nekada ide na ruku, a nekada ne. To tržište je specifično jer je struja roba koja se ne može skladištiti i cijene dosta variraju. Sad se desilo da je 2018. godine, a posebno u posljednjem kvartalu, cijena struje otišla znatno prema gore, a jedan od glavnih razloga je povećanje taksi na CO2 koji se uzima u EU, a te takse u BiH nema", objašnjava Smailbegović za Klix.ba

I naravno, kada se navedeni razlozi uzmu u obzir, Elektroprivreda BiH ima mogućnost struju prodavati skuplje. Ipak, Udruženje poslodavaca FBiH apelovalo je na Vladu da struju ne smiju posmatrati kao robu, nego kao resurs koji će biti komparativna prednost bh. privredi.

"Treba znati da BiH izvozi struju i EPBiH može jednim dijelom sve to skupa kompenzirati povećanim cijenama u izvozu. Vlada FBiH je zato nama prezentirala cijene koje su blago istupanje iz tržišnog principa, ali ne u konačnici, jer bi tako kršili zakone, ali bi se cijena koliko-toliko fiksirala. Mi smo tim relativno zadovoljni", objašnjava Smailbegović.

Kako kaže, treba imati u vidu da građani u BiH i regiji plaćaju neekonomsku cijenu i elektroprivrede moraju pokriti i taj gubitak.

Kako kaže naš sagovornik, ne bi trebalo biti straha kada je riječ o poskupljenju robe i usluga kao odgovoru na poskupljenje struje.

"Da je došlo do povećanja od 20 do 30 posto, tada bi lančano došlo do poskupljenja robe i usluga. Ali u ovom slučaju mislim da strahu nema mjesta. Također, pojedini poslodavci će dobiti jeftiniju struju zbog, recimo, ranijih loših ugovora, ali u prosjeku će poskupljenje ići od dva do pet posto", kazao je Smailbegović.

Zasad nema indikacija da će se ista stvar ponoviti u narednom periodu, a to zavisi od tržišne cijene i od toga kada će BiH uvesti takse na CO2, što je neminovno.

 

(klix.ba)

srijeda, 19 Decembar 2018 00:00

U BiH se temperatura spustila do -15

Ocijeni...
(0 glasova)

planina4Zbog niske temperature u BiH izdano je upozorenje građanima. Žuti meteoalarm koji upozorava na potencijalno opasno vrijeme upaljen je u gotovo cijeloj državi.

 

Danas prije podne u Bosni po kotlinama će biti dosta niske naoblake ili magle koji će se većinom zadržati do sredine dana. U Hercegovini, zapadu i jugozapadu Bosne veći dio dana pretežno sunčano. Od poslijepodnevnih sati postepeno povećanje oblačnosti sa zapada prema jugu i istoku zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Dnevna temperatura zraka uglavnom između -2 i 3°C, na jugu zemlje od 5 do 9°C.

 

Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Temperature zraka u 07.00 sati: Drvar i Livno -15 stupnjeva, Bjelašnica i Sanski Most -9, Banja Luka -8, Bihać, Ivan-sedlo, Jajce i Prijedor -7, Bugojno, Doboj, Široki Brijeg i Sokolac -6, Tuzla i Zenica -5, Sarajevo Bjelave -4, Bijeljina -3, Brčko, Gradačac, Srebrenica i Stolac -2, Zvornik -1, Mostar i Trebinje 2 i Neum 3 stupnjeva.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentStranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta saopćile su da je odluka Centralne izborne komisije (CIK) neustavna u dijelu u kojem je odlučeno da se za raspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koristi popis iz 2013. godine. Dvije stranke su zbog toga najavile da će pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.

“SDA smatra da je CIK bio dužan da poštuje Ustav FBiH, prema kojem se popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Današnju odluku CIK-a BiH smatramo političkom, a ne stručnom“, saopćeno je iz SDA.

Naglašava se da će stoga SDA, preko ovlaštenih apelanata, pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a BiH.

"Prekršen je član u kojem stoji: Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks VII u potpunosti ne provede. Nadležnost za proglašavanjem Ankesa VII provedenim ima OHR, odnosno Visoki predstavnik u BiH, a s obzirom da Aneks VII nikada nije proglašen provedenim ova odluka CIK-a dirketno krši Ustav FBiH", tvrdi DF.

"Nažalost, očigledno je da je većina članova CIK-a, danas bila spremna grubo prekršiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te svojom odlukom legalizovati etničko čišćenje izvršeno u ratu od 1992-1995 i takva odluka bit će predmet apelacije Ustavnom sudu BiH koju će podnijeti neko od ovlaštenih apelanata, a jedan od njih je i Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte", zaključuje se iz DF-a.
Odluka CIK-a

CIK BiH je na današnjoj sjednici usvojio izmjene Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH.

Uputstvom se određuje novi način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji se sastoji od 58 članova, po 17 iz klubova bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te sedam iz reda ostalih. Uputstvom se predviđa korištenje popisa iz 2013. godine kao osnov za raspodjelu mandata.

Odlukom je predviđeno da iz svakog kantona dolazi najmanje po jedan delegat iz svakog naroda, ukoliko je izabran, dok se preostala mjesta raspoređuju u skladu sa tim popisom.

Prethodno su članovi CIK-a odbacili prijedlog Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića koji su kao osnov za popunu Doma naroda predlagali popis iz 1991. godine.

Kako javlja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović, to znači da će u "Domu naroda FBiH, od 17 delegata iz hrvatskog naroda u jednom klubu, 12 njih biti faktički iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke koja je insistirala na tome da se koristi popis iz 2013. godine".

Predloženi model, kako su ranije upozorili, nije prihvatljiv ni Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP BiH), Demokratskoj fronti (DF) i Našoj stranci (NS), a ove stranke poručile su da će se također obratiti Ustavnom sudu BiH.

 

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(1 glasova)

auto4Zbog fiktivnog tehničkog pregleda, bez prisustva i testiranja vozila, zbog deklarisanja neispravnog vozila ispravnim te zbog neprisustvovanja stručnih lica kontroli, u toku 2018. godine izrečena je privremena zabrana rada za 15 stanica tehničkog pregleda u RS, potvrdili su u Inspektoratu Republike Srpske.
"Republička saobraćajna inspekcija u ovoj godini izvršila je 299 kontrola stanica tehničkog pregleda, u kojima su u 48 slučajeva utvrđeni propusti u radu", istakli su u Upravi, pišu Nezavisne novine.

 

Prema njihovim riječima, u slučajevima gdje su konstatovane nepravilnosti, koje su se odnosile na vođenje i čuvanje evidencije na propisan način, obavljanje procedure tehničkog pregleda vozila po propisanom dijagramu toka, inspektori su izdali 24 rješenja o otklanjanju nepravilnosti i 77 prekršajnih naloga.

 

Upozoravaju da je poštivanje propisa u ovoj oblasti od ključnog značaja za bezbjednost, kako vozača, tako i pješaka i korisnika usluga raznih vrsta prevoza.

"Falsifikovanjem izmjeritelja izvršenog pregleda, počinioci prekršaja svjesno utiču na ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja, što je posebno zabrinjavajuće kada uzmemo u obzir da je riječ o kočionom, upravljačkom i svjetlosnom sistemu", navode u Inspektoratu.

Naglasili su da ovim, nesavjesni subjekti, ali i neodgovorni vozači, direktno ugrožavaju živote svih građana, koji su bez izuzetka na neki način učesnici u saobraćaju, kao vozači, pješaci, biciklisti ili putnici.

 

Kazali su da je, s obzirom na stalno povećanje broja učesnika u saobraćaju, poseban akcenat u radu Saobraćajne inspekcije usmjeren na kontrolu rada stanica za tehnički pregled vozila.

"Za vozilo koje ne ispunjava bilo koji od propisanih uslova ne može se izdati potvrda o tehničkoj ispravnosti, čime se takvom vozilu onemogućuje učešće u saobraćaju", naglasili su u Inspektoratu.

Dodali su da je broj utvrđenih fiktivnih pregleda smanjen u odnosu na prethodne godine.

 

Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kazao je da je prosječna starost vozila u RS preko 17 godina.

"Ne moraju ta starija vozila nužno biti toliko kritična za one koji se voze u njima, ukoliko se redovno održavaju i kontrolišu", kazao je Radović.

Dodao je da je neprihvatljivo da se pokušavaju izbjeći čak i ti tehnički pregledi koji se obavljaju jednom godišnje, prilikom produženja registracije.

"Ustanovljeno je da je 25.000 kočionih sistema bilo neispravno", rekao je Radović.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputNaime, za samo 42 kilometra autoputa, koje će jedan kineska kompanija izgraditi za 297 miliona KM, Republika Srpska će u 30 godina isplatiti oko 1,1 milijardu maraka.


Yang Su, generalni direktor kompanije "SDHS CSI BH" (privredno društvo koje je "Shandong internacional" registrovao kao predstavništvo u RS) i Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, juče su u Banjaluci potpisali Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banjaluka - Prijedor - Novi Grad, odnosno dionicu Banjaluka - Prijedor.

Vrijednost ovog autoputa dugog oko 42 kilometra je 297 miliona evra, a od danas počinju teći rokovi koji podrazumijevaju da u naredne dvije godine bude završena eksproprijacija zemljišta i zatim u sljedeće tri godine izgradnja.

"Potpisivanje ugovora je rezultat trogodišnjih razgovora i dogovora", rekao je Trninić napominjući da postoji perpektiva nastavka projekta prema Novom Gradu.

Tninić je naglasio da je ovo prvi put u jugoistočnoj Evropi da se ovakav projekat radi na principu koncesije i prvi projekat na tom principu koje kineske kompanije rade na ovim prostorima.

Koncesija se dodjeljuje se na period od 33 godine, uključujući i period izgradnje. Autoput Banjaluka - Prijedor imaće po dvije trake u oba smjera, a očekuje se da će na toj dionici biti izgrađeno sedam tunela i 35 mostova, sa tri petlje i tri stanice za naplatu putarine.

Koncesionar će projektovati, izgraditi, upravljati, održavati i finansirati izgradnju autoputa, a tokom perioda upravljanja i održavanja RS će plaćati koncesionaru godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona eura bez izdavanja garancije RS.
Projektom je predviđeno da se godišnji iznos naknade obezbjedi od putarine te dionice, te da se prihodi od putarina sa drugih autoputeva u RS deponuju na poseban račun sa kojeg će se plaćati naknada ukoliko dionica Banjaluka - Prijedor ne bude donosila dovoljno sredstava. Ukoliko ni to ne bude dovoljno naknada će biti plaćena iz budžeta RS.


Prema mišljenju stručnjaka i opozicije, najvjerovatnije je da će većina ovog iznosa biti isplaćivana upravo iz budžeta, jer na osnovu raspoloživih podataka predviđena zarada od autoputa Banjaluka - Prijedor ne pokriva ni petinu garantovanih sredstava.

Zato su iz Srpske demokratska stranke (SDS) pozvali ministra saobraćaja i veza RS Neđu Trninića da objelodani sve detalje ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka – Prijedor.

"Prema onom što je ministar Trninić izjavio, građani Republike Srpske će za 33 godine, na koliko je koncesija zaključena, morati da izdvoje više od milijardu i sto miliona evra za 42 kilometra autoputa, čime su oboreni svi svjetski rekordi po cijeni koštanja kilometra autoputa. Ovo je duplo skuplje od autoputa Bar – Boljare, koji u Crnoj Gori gradi druga kineska kompanija, a koji ima 42 tunela i 92 mosta i vijadukta", naveli su u SDS-u.


Da će se RS naći u problemu dobro su uočili i stručnjaci iz Pokreta "Bolje" iz Banjaluke koji navode da na bazi postojećih cijena putarine, postojećeg broja vozila koji saobraća na relaciji Banjaluka – Prijedor, kao i očekivanog broja vozila koji će koristiti najavljeni auto – put, dolazimo do očekivanog (prosječnog) godišnjeg prihoda od putarine u visini od oko 7,7 miliona KM.

 
"S obzirom da Vlada doplaćuje nedostajući iznos do 30 miliona evra (uz kurs 1,95583), to znači da će Vlada prosječno godišnje doplaćivati iznos od 51 milion KM u periodu od 30 godina", navode iz ovog Pokreta.

Dakle, ulaskom u ovaj projekat Vlada RS se obavezuje na očekivani novčani izdatak od preko 51 milion KM u periodu od 30 godina.

"Ova plaćanja su potpuno jednaka izdacima na ime otplate kredita od milijardu KM, uz prosječnu kamatnu stopu po kojoj se zadužuje Vlada Republike Srpske. To znači da je preuzimanje ovih obaveza isto što i povećavanje javnog duga sa pet na šest milijardi KM!", navode iz Stručnog savjeta Pokreta "Bolje".

Naravno, ovdje niko ne spori  da su Republici Srpskoj potrebno podizanje kvaliteta infrastrukturne povezanosti na viši nivo, ali, kao što navode iz Pokreta "Bolje" građenje infrastrukture treba biti praćeno kvalitetnim studijama opravdanosti.

"Imajući sve gore navedeno na umu smatramo da bi vlada Republike Srpske trebala prvo da ulaže napore i sredstva kako bi oživjela željeznički saobraćaj (koji je najznačajniji pokretač industrije), te sanirala kolovozne zastore na postojećim magistralnim, regionalnim i lokalnim saobraćajnicma. Nakon vraćanja postojećih saobraćajnica na prvobitni nivo kvaliteta i zaključka da su pojedine saobraćajnice preopterećene potrebno je redom analizirati i realizovati: proširenje traka dvosmjernih saobraćajnica, potom gradnju puteva rezervisanih za saobraćaj motornih vozila, a tek nakon što se iscrpe prethodne mjere treba se pristupiti analiziranju i gradnji auto-puteva", navode iz ovog Pokreta.

Zbog toga, izgradnja auto-puta Banja Luka – Prijedor na postojećem i predviđenom nivou saobraćajnog opterećenja nije neophodna, a sporazum sa kineskim partnerom je finansijski izuzetno nepovoljan. Ako su bilo kakvi infrastrukturni radovi potrebni na ovom putnom pravcu, put rezervisan za saobraćaj motornih vozila bi u potpunosti ispunio sve zahtjeve koji se nameću, a bio bi višestruko jeftiniji i pristupačniji stanoviništvu.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputNeđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, i Jang Sju generalni direktor kineske kompanije “SDHS-CSI BH” potpisali su ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banjaluka – Novi Grad, odnosno prvu fazu od Banjaluke do Prijedora u dužini od 42 kilometra.
Vrijednost ovog autoputa je 297 miliona eura, a kako je rekao Trninić potpisivanje ugovora je rezultat trogodišnjih razgovora i dogovora, napominjući da od danas počinju teći rokovi koji podrazumijevaju da u naredne dvije godine bude završena eksproprijacija zemljišta.

Man Jang, zamjenik generalnog direktora kineske kompanije, je rekao da je ovo prvi projekat na Balkanu koji se gradi po principu koncesije te da je ubijeđen da će kompanija ovaj posao da uradi kako valja.

Takođe, naglasio je da vjeruje da će se u roku kraćem od pet godina koji je definisan ugovorom, autoput biti završen.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da se radi o velikoj razvojnoj prilici u Republici Srpskoj te da je namjera da što prije Republika Srpska sa autoputem izađe na Drinu i spoji se na putnu infrastrukturu Srbije.

Koncesija se dodjeljuje na 33 godine, a koncesionar će projektovati, izgraditi, upravljati, održavati i finansirati izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor.

Tokom ovog perioda, RS će koncesionaru, za raspoloživost autoputa, plaćati 32,5 miliona eura godišnje naknade, a kako je planirano, taj će novac biti obezbijeđen od putarine.

(Nezavisne)

četvrtak, 13 Decembar 2018 00:00

Odnosi EU - BiH: Prošlo je vrijeme obmanjivanja

Ocijeni...
(0 glasova)

EUBosna i Hercegovina je ponovo u fokusu Evropske unije, iako bi bilo bolje da na ovaj način nije.

Prošlog ponedjeljka je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kao i mjesec dana ranije, insistirala na Vijeću za vanjske poslove Evropske unije da se "ponovo govori o stanju u Bosni i Hercegovini sa aspekta neravnopravnosti Hrvata u toj susjednoj zemlji".
Status kandidata iduće godine

U nacrtu dokumenta Evropske komisije 'Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan', koji bi trebao biti usvojen u februaru, navodi se da bi Bosna i Hercegovina naredne godine mogla dobiti status kandidata ako bude kooperativna, ako do kraja decembra dostavi odgovore na oko 600 dodatnih pitanja iz Upitnika, ako ne bude namjernih političkih opstrukcija procesa integracije i ako Evropska komisija uspije završiti svoj dio posla na pripremi mišljenja (avis) o bh. zahtjevu za kandidatski status.

Ako bi sve išlo po planu i željama institucija u Briselu, pregovori Evropska unija - Bosna i Hercegovina o pristupanju bi mogli biti otvoreni za četiri godine, početkom 2023. godine.

U toj godini bi Crna Gora i Srbija trebale okončati svoje pregovore o članstvu i riješiti sva sporna granična pitanja s Hrvatskom.

Nakon toga bi uslijedilo potpisivanje ugovora o pristupanju, čija bi verifikacija i konačno odobravanje u nacionalnim parlamentima ovih zemalja i Evropskom parlamentu morali biti okončani do početka 2025. godine.

U toj godini bi ove dvije zemlje zapadnog Balkana mogle postati ravnopravne članice Evropske unije.

Prošlog četvrtka, na vrlo utjecajnom parlamentarnom odboru za vanjske poslove i sigurnost na dnevnom redu je bio i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini, ali je rasprava odložena u znak protesta EU zastupnika zbog nekooperativnosti institucija vlasti u Sarajevu.

Ovog četvrtka je ista rezolucija trebala biti predmet debate na posljednjem ovogodišnjem plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta. Ali nije, jer je glavni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda prethodno zatražio da se rasprava o ovoj temi odloži na neodređeno vrijeme. Na isti dan, dakle ovog četvrtka i u petak, tokom posljednjeg ovogodišnjeg samita evropskih lidera, hrvatski premijer Andrej Plenković će, kako je sâm najavio, "koristiti svaku priliku kako bi se prenijela istina o situaciji u Bosni i Hercegovini i sistemskoj ustavno-pravnoj neravnopravnosti bosanskohercegovačkih Hrvata".
BiH 'izbrisana' iz dnevnog reda

Imajući u vidu da je inicijativa hrvatske ministrice u ponedjeljak na Vijeću EU-a ponovo bila nezapažena, da su zaključci istog Vijeća i izjave najviših zvaničnika tim povodom bile sterilno-birokratske i u svakoj svojoj riječi već poznate, a da stvarnu suštinu političkog stanja u Bosni i Hercegovini, te pravu istinu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini evropski zvaničnici i birokrati i te kako dobro znaju, u ovom tekstu bi se bilo korisnije pozabaviti mnogo ozbiljnijim problemom s kojim se Bosna i Hercegovina ovih dana suočila u Briselu: odlaganje bilo kakve suštinske rasprave o njenom evropskom putu do konačnog uozbiljivanja domaćih aktera.

Uobičajena godišnja analiza Evropske komisije o napretku u procesu integracije i posebna parlamentarna rezolucija o ovoj zemlji maknuti su s dnevnog reda i posljednjeg ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja Evropskog parlamenta, a i onog u januaru naredne godine. A možda i na duži rok.

Glavni izvjestitelj jednog od najutjecajnijih parlamentarnih tijela, stalnog Odbora za vanjsku politiku - AFET, ugledni rumunski profesor, političar i evropski parlamentarac Cristian Dan Preda, i samoga je sebe krajem prošle sedmice iznenadio kada je s maskom hladnokrvnog govornika lakonski predložio da se izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini ne stavljaju na dnevni red parlamentarnih tijela "sve dok zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini Evropsku uniju ne shvati ozbiljno... Dok Parlamentarna skupština [Bosne i Hercegovine] ne uspostavi stalni odbor za međuparlamentarnu saradnju u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i dok ne usvoji pravilnik u vezi s postupanjem ovog operativnog tijela".

Dan Preda je pojasnio da se na takvu odluku bh. vlasti čeka pune tri i po godine te da za takvu nemarnost više neće biti razumijevanja. Na pitanje iznenađenog kršćansko-demokratskog njemačkog parlamentarca i predsjedavajućeg ovog Odbora Davida McAllistera da li se to odnosi i na posljednji ovogodišnji plenum Evropskog parlamenta na kojem je Rozolucija o Bosni i Hercegovini trebala biti u četvrtak, 13. decembra, Dan Preda je lakonski odgovorio "da".

Na dodatno proceduralno pitanje predsjedavajućeg "da li je neko protiv ovog prijedloga Dan Prede, ili je suzdržan", rezultat je bio "ne". Tako je Bosna i Hercegovina, ne prvi put, "izbrisana" sa dnevnog reda Evropskog parlamenta, "dok se u zemlji ne uspostavi vlast koju su birači demokratski nedavno izabrali" te dok nova Parlamentarna skupština, dakle, ne formira taj famozni odbor za međuparlamentarnu saradnju.
Zašto Sarajevo nije kooperativno?

Zašto je Dan Preda toliko bijesan? Zašto je to Dan Predi i ostalim EU parlamentarcima toliko važan "tamo nekakav" parlamentarni odbor u Sarajevu? Zato što su parlamentarni odbori najvažnija dnevnooperativna tijela Evropskog parlamenta, kao najvišeg zakonodavnog i nadzornog organa EU organizma. Tu se lome koplja. Čupa vlastita kosa. Sakoi bacaju pod noge. Tu se na sastanke dolazi sa sedativom.

Jer, ovdje se kroje, izmjenjuju i usvajaju zakonodavni prijedlozi i izvještaji o odborskim inicijativama. Specijalni pododbori i stalni odbori razmatraju prijedloge Evropske komisije i Vijeća, sastavljaju vlastite izvještaje i rezolucije o zemljama i temama s kojima se pune dnevni redovi plenarnih zasjedanja Evropskog parlamenta. Analogna ovome je i uloga parlamentarnog odbora bh. Skupštine za odnose s Evropskim parlamentom, 20 stalnih odbora, specijalnim pododborima i drugim radnim tijelima zakonodavne vlasti u Briselu.

Na pitanje da li su baš samo ovo razlozi zbog kojih je usvajanje rezolucije o Bosni i Hercegovini trebalo ostaviti na čekanju, Dan Preda je vrlo strpljivo i detaljno odgovarao.

"Kada smo prošle sedmice glasali u Odboru za vanjske poslove o mom izvještaju o Bosni i Hercegovini, doista sam, kao izvjestitelj, uvjereno i iskreno zatražio da se glasanje na Evropskom plenumu odgodi."

- Zašto, zar je baš moralo biti tako?

"U posljednje tri i po godine, od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, formiranje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje se pokazalo nemogućom misijom. Bh. strana je stalno imala prigovore na donošenje Poslovnika o radu tog tijela, pokušavajući uvesti etnički princip glasanja u tom zajedničkom parlamentarnom organu čije je stvaranje predviđeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Radi se, dakle, o jedinstvenom slučaju da Evropski parlament nije u stanju isposlovati ovo zajedničko tijelo za međuparlamentarnu saradnju. Sve ostale države kandidatkinje i potencijalni kandidati su prihvatili i proveli uobičajenu praksu osnivanja ovakvog zajedničkog odbora. Takvo ponašanje ne možemo više prihvatati olako, jer je stvaranje ovog tijela, kao što rekoh, zakonska obveza, nastala stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za mene osobno je neshvatljivo da naše kolege parlamentarci iz Bosne i Hercegovine ne zanima saradnja s nama. S novim sastavom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je trenutno pred formiranjem, vidim priliku za naše kolege u Sarajevu da nas uvjere da istinski žele raditi s nama u interesu evropske perspektive svoje zemlje", rekao je Dan Preda.
Gdje su odgovori na 600 pitanja?

Na pitanje koja su, ipak, ključna očekivanja od bh. vlasti u kratkom roku i u narednoj godini, Dan Preda je u prvi plan istakao odgovore na dodatnih oko 600 pitanja koja je Evropska komisija uputila 20. juna u okviru pripreme svoga mišljenja o aplikaciji za kandidatski status.

"Početni rok koji je Evropska komisija postavila vlastima u Bosni i Hercegovini je odavno istekao i to bi trebalo biti učinjeno brzo, kako bi i bh. strana doprinijela izradi pozitivnog mišljenja Evropske komisije, čija je procedura pripreme u toku", pojasnio je Dan Preda.

Kao i svi drugi zvaničnici EU-a, i on upozorava da se rezultati općih izbora od 7. oktobra moraju brzo provesti, a izvršne i zakonodavne vlasti formirati bez nepotrebnih odgoda i blokada. "Svako drugo ponašanje neće služiti interesima ni građana, ni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine."

On podsjeća da su demokratičnost i vjerodostojnost izbora, kao i postizborna sposobnost za provedbu izbornih rezultata u život "osnovni uslovi za bilo koju zemlju koja teži članstvu u Evropskoj uniji... To će zasigurno biti izazov, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina u oktobru ušla u izborni proces s pravnom prazninom samo zbog toga što se političke stranke nisu mogle dogovoriti o potrebnim promjenama u provedbi odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u 'predmetu Ljubić'. Nadam se i očekujem da će konačno rješenje biti uskoro nađeno i da će političke stranke djelovati odgovorno i u tom pogledu", rekao je Dan Preda.

Reforme, reforme i reforme su njegov treći ključni prioritet, jer su "svi reformski procesi gotovo zaustavljeni zbog političkih nesuglasica između stranačkih lidera".
Protiv korupcije samo deklarativno

"Te procese je nužno hitno pokrenuti i ozbiljno ubrzati. Nove vlasti trebaju usvojiti novi niz reformi usmjerenih prema EU, kako bi se riješila vrlo loša socioekonomska situacija, unaprijedila vladavina prava i konačno stvorili uslovi za neovisnost pravosuđa. Reforma javne uprave je, također, pitanje na kojem ćemo od sada mnogo više insistirati, kao i na političkim i ustavnim reformama, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. To su naša ključna očekivanja i na tima bi pitanjima trebalo raditi što je prije moguće kako cijeli proces evropske integracije Bosne i Hercegovine ne bi bio još ozbiljnije ugrožen."

Na pitanje šta se, ipak,u Evropskom parlamentu smatra najslabijim karikama u sistemu funkcioniranja bh. države, Dan Preda je odgovorio da se radi o mnogim područjima u kojima Bosna i Hercegovina zaostaje u usporedbi s standardima Evropske unije.

"Borba protiv korupcije je područje u kojem vidimo vrlo ozbiljne slabosti, unatoč deklarativnoj volji vlasti da se protiv toga bore. Potrebno je ojačati neovisnost pravosuđa, kao i profesionalnost, učinkovitost i odgovornost cjelokupnog pravosudnog sistema. Potrebno je konsolidiranje zakonskog okvira o zaštitu ljudskih prava... U svim rezolucijama Evropskog parlamenta smo redovno upozoravali na neophodnost provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" i srodnim predmetima, kako bismo se borili protiv diskriminacije, a institucionalni okvir Bosne i Hercegovine približili evropskom pravnom naslijeđu. Sloboda izražavanja i sloboda medija, također, ostaju izvor zabrinutosti, a umnožavanje nasilnih napada usmjerenih prema novinarima iznimno je zabrinjavajuće", smatra Dan Preda.

"Rame uz rame" s ovim izazovima idu nedovoljne i netransparentne reforme u oblasti obrazovanja i privrede, "koje uzrokuju nezaposlenost mladih i prisiljavaju ih da s cijelim prodicama napuštaju zemlju u potrazi za boljom budućnošću. Bosna i Hercegovina stoga mora početi ulagati neupsporedivo više u politike koje se odnose na mlade, porodicu i djecu. To bi bila prava dugoročna investicija u budućnost vaše divne zemlje", poručuje Dan Preda.
Građani još nisu svjesni svoje moći

Režim kažnjavanja kočničara postoji, ali... A šta ako i dalje sve bude po starom? Ako kočničari nastave vući kola natraške? I ako bh. etnokratije i dalje budu miljenici briselskih političkih dvorova?

"Kao što znate, EU ima uspostavljen režim sankcioniranja koji se primjenjuje na osobe koje provode aktivnosti protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, ozbiljno prijeteći njenoj sigurnosti ili podrivaju Dejtonski sporazum. Iako EU do sada nije sankcionirala takve pojedince ili subjekte po ovom režimu kažnjavanja, ne znači da neće, jer se radi o snažnom instrumentu, kojim se može osigurati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Mi u Evropskom parlamentu imamo mehanizme kroz koje na tome možemo insistirati ako bude potrebe. Ali, ako se misli i na aktivnosti onih političara koji blokiraju reforme ili koji se održavaju na vlasti zahvaljujući nacionalističkoj retorici i etničkoj politici, onda moram reći da za sada ne postoji pravni osnov koji bi nam omogućio takve mjere pritiska", rekao je Dan Preda.

S "najdubljim uvjerenjem" je, međutim, podsjetio na najbolji mogući mehanizam kontrole nad političarima koji jedno misle, drugo govore, a treće rade.

"Najjača snaga i najbolja kontrola svojim političarima su građani, ako to oni žele biti. Svojim glasanjem na izborima, jasnije od svakog drugog mehanizma nadzora ili pritiska, mogu pokazati koji su politički akteri odgovorni za nedostatak reformi ili za kašnjenje u procesu evropskih integracija. Sve sam, međutim, sigurniji da u Bosni i Hercegovini građani još nisu svjesni takve uloge i tolike moći koju imaju."

 

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Stranica 23 od 27

S5 Box