Vijesti iz BiH
BiH

BiH (443)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Vanjski dug Federacije BiH, najvećim dijelom ugovaran sa Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom investicionom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, krajem 2018. iznosio je 4.702.740.083 KM.
"Preko multilateralnih finansijskih institucija realizirano je 3.599.097.267,22 KM ili 76,53 posto ukupnog vanjskog duga Federacije BiH, dok se preostalih 1.103.642.815 KM ili 23,47 posto odnosi na zaduženje kod bilateralnih kreditora", stoji u posljednjem Kvartalnom izvještaju o dugu objavljenom januara 2019. godine.

 

Tokom četvrtog kvartala 2018. godine nije bilo novougovorenih kredita po osnovu vanjskog duga. U istom periodu na ime glavnice i kamate isplaćeno je ukupno 212.530.283 KM. Od navedenog iznosa, 191.312. 774 KM ili 90 posto odnosilo se na otplatu glavnice, a 21.217.509,16 KM ili 10 posto na troškove kamate.

Aukcije vrijednosnih papira i unutrašnji dug

 

Federalno ministarstvo finansija je tokom trećeg kvartala 2018. godine održalo tri aukcije vrijednosnih papira u iznosu od 60 miliona KM, od čega dvije aukcije devetomjesečnih trezorskih zapisa u iznosu od 20 miliona KM respektivno i jednu aukciju trezorskih obveznica s rokom dospjeća od pet godina u iznosu od 20 miliona KM.

 

"Ukupan unutrašnji dug Vlade Federacije BiH u vrijednosnim papirima 31. decembra 2018. godine iznosio je 673.405.223 KM (394.368.794 USD) i u odnosu na protekli kvartal je manji za 40.000.000 KM ili 5,61 posto", navodi se u Kvartalnom izvještaju o dugu.

 

Ukupan dug

 

Ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH na dan 31. decembar 2018. godine iznosi 5.407.405.801 KM ili 3.166.759.080 USD i manji je od duga u proteklom kvartalu za 152.357.247 KM (2,74 posto).

"Ukupan vanjski dug i unutrašnji dug Vlade Federacije BiH u koji nisu uključene verifikovane obaveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obaveze prema uposlenicima i dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i vojske Federacije, iznosi 5.376.145.306 KM ili 3.148.451.881 USD i manji je u odnosu na dug iz proteklog kvartala za 155.185.594 KM ili 2,81 posto", stoji u Kvartalnom izvještaju o dugu Federacije BiH.

 

(klix.ba)

ponedjeljak, 11 Februar 2019 00:00

Ubicu traže pripadnici više policijskih agencija

Ocijeni...
(0 glasova)

policija1U toku je policijska potraga za Edinom Gačićem, osumnjičenim za ubistvo policajca Federalne uprave policije Mahira Begića u Suhodolu kod Tarčina, 30-tak kilometara od Sarajeva.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo raspisalo je operativnu potragu za Gačićem, te pozvalo građane da, "ukoliko imaju informaciju gdje traženo lice boravi ili posjeduju bilo kakvu informaciju koja bi mogla doprinijeti pronalasku ove osobe, saznanja dostave Operativnom centru MUP-a Kantona Sarajevo ili najbližoj policijskoj stanici".

U policijskoj potrazi koriste se helikopteri i dronovi, a Gačića traže pripadnici više policijskih agencija.

Ovo je treće ubistvo policajaca u Kantonu Sarajevo u posljednja tri mjeseca.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo je prethodno istragu protiv Gačića.

Danima u bijegu

"Policijske agencije, MUP Kantona Sarajevo i Federalna uprave policije intenzivno tragaju za Gačićem", potvrdila je glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Azra Bavčić.

Zbog načina izvršenja ubistva policija sumnja da je ubistvo policajca izvršio Gačić, koji je u ponedjeljak u Podorašcu kod Konjica ubio Sauda Sultanića. Od tada je u bijegu.

Vlada Kantona Sarajevo je, uz punu materijalnu i finansijsku podršku Upravi policije MUP-a KS zadužila policijskog komesara da pozove i angažuje policijske službenike ministarstava unutrašnjih poslova drugih kantona, kako bi se osiguralo pojačano prisustvo policijskih službenika na mjestima javnih okupljanja.

Gačić opasan i naoružan

Policija Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je ranije tokom sedmice Gačićeve fotografije upozoravajući da je opasan i naoružan.

Gačić je prethodno ubio bivšeg saborca, majku, Sultanića, a sad se sumnja da je ubio i policajaca Begića.

Brojne policijske ekipe su na terenu, pregledaju se lokacije, te provjeravaju dojave građana i lokalnog stanovništva koji tvrde da su Gačića vidjeli na području Hadžića, javlja Patria.

Pripadnik FUP-a Mahir Begić ubijen je u subotu navečer u mjestu Suhodol, kod Tarčina, dok je bio na dužnosti.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodikcovic"Očigledno da u BiH ništa ne može ići brzo. Ovo je naš apel - sredite svoju situaciju i dođite da se u skladu sa Ustavom dogovorimo šta ko treba da radi", rekao je Dodik

Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović pozvali su danas bošnjačku stranu da se što prije pristupi formiranju vlasti na niovu BiH, jer postoji dovoljno kapaciteta.ž“Uvijek smo dovedeni do toga da bošnjačka strana traga za nečim, a onda zarobi čitavu strukturu i ne može ništa da se radi. Inače, sada ih pozivamo da zajedno to završimo”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare poslije sastanka sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Mostaru.

On je naveo da će se narednih dana vidjeti da li se radi o organizovanoj opstrukciji kada je riječ o formiranju vlasti, odnosno da li je to neki plan koji se možda može nazreti.

“Očigledno da u BiH ništa ne može ići brzo. Ovo je naš apel – sredite svoju situaciju i dođite da se u skladu sa Ustavom dogovorimo šta ko treba da radi”, rekao je Dodik.

On je dodao da je upoznao Čovića o nedavnim razgovorima sa zvaničnicima EU u Briselu, kao i da je tema sastanka bilo formiranje vlasti.

“Nedopustivo se kasni sa formiranjem vlasti u BiH imajući u vidu da je srpska i hrvatska reprezentacija već jasna. HDZ i SNSD čine vođstvo te dvije reprezentacije, čekamo da se u bošnjačkim redovima konsoliduje ta politička volja”, objasnio je Dodik.

Dodik je rekao da je na današnjem sastanku delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH razgovarano i o reformi izbornog zakonodavstva, te da SNSD podržava princip da drugom narodu niko ne može da bira predstavnika.

“Osnovni element nestabilnosti u BiH jeste zauzimanje pozicija koje pripadaju drugima. U okviru toga treba gledati rješenje `Sejdić-Finci`”, rekao je Dodik i podsjetio da je BiH zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Prema njegovim riječima, na sastanku je bilo riječi i ekonomskih tema.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao da je tema sastanka bilo uspostavljanje vlasti na niovu Bih, te da su saglasni da najkraće za dvije sedmice taj posao treba da bude završen.

Čović je rekao da je već razgovarao s predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem, te najavio da će se u srijedu, 13. februara sastati sa SDA i da očekuje dogovor.

On je ocijenio da je današnji sastanak bio veoma korektan i da su potvrdili partnerstvo sa SNSD-om.

U delegaciji SNSD-a, osim Dodika, bili su potredsjednik stranke Željka Cvijanović, generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović, te članovi Predsjedništva SNSD-a Slavko Mitrović, Staša Košarac i Zoran Tegeltija.

Delegaciji HDZ-a BiH, osim Čovića, činili su potpredsjednik stranke Borjana Krišto, te visoki stranački funkcioneri Vjekoslav Bevanda, Davor Čordaš i Zdenko Ćosić.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigrantibihac1Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić održao je danas sastanak s prijevoznicima ovog kantona kako bi dogovorio prijevoz migranata iz USK, kojih ima blizu 4.000, u Sarajevo.
Razlog je nereagovanje Ministarstva sigurnosti BiH na zaključke Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području UK. Zaključcima je nadležnom ministarstvu dat rok od 10 dana da preuzme potpunu brigu o prihvatnim centrima za migrante u Krajini.

"Potez je na ministru sigurnosti Draganu Mektiću, jer je pitanje migranata u nadležnosti države BiH, a ne Vlade USK. Tražili smo da donese odluku o preuzimanju kontrole nad prihvatnim centrima jer je osam mjeseci nismo dobili, kao i kućni red i pravilnik ponašanja u migrantskim centrima. Nema upravitelja, ne znamo ko upravlja centrima i jedini logičan slijed je da zatvorimo te centre", kazao je Kljajić za Klix.ba.

Istakao je kako će sačekati još osam dana nakon čega će, ukoliko nadležni ne budu reagovali, početi slati migrante u Sarajevo. Autoprijevoznici su pristali.

"Operativna grupa zna koji su naši ciljevi i zadaci i mi ih ispunjavamo. Onog momenta kada migranti dođu u Sarajevo to će biti Mektićev problem, a ne problem USK, jer on je trebao razmišljati o upravljanju migrantskom krizom", poručio je Kljajić.

U zaključcima je operativna grupa zatražila od Ministarstva sigurnosti da osobe problematičnog ponašanja iz centara na području USK izmjesti u centar zatvorenog tipa, kao i da preuzmu brigu o svim osobama koje nemaju smještaj u okviru navedenih kapaciteta. Također, od Granične policije zatražili su puni angažman na zaštiti granica BiH.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

mostarU Hercegovačko-neretvanskom kantonu po popisu iz 2013. godine živi nešto više od 92 hiljade Bošnjaka ili 41,44 posto. Ipak, odluka CIK-a o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH Bošnjacima je dodijelila jedno od šest mjesta ili 16,66 posto političkog predstavljanja iz ovog kantona.
To je posebno zanimljvo kad se uzme u obzir da 2,89 posto Srba ili konkretno s popisa, njih 6.432 vrijede dva mandata u Domu naroda, a 118.297 Hrvata ili 53,28 posto tri mjesta u višem od dva doma Parlamenta FBiH.

Zbog drugih izbornih jedinica Bošnjaci u HNK oštećeni

Elvedin Grcić je šef Kluba Bošnjaka u Skupštini HNK i nositelj liste koja nije prošla na izboru koji je održan prije nekoliko dana jer je više glasova dobila ona koju je nosila njegova stranačka kolegica iz SDA, Alisa Hajdarović. Grcić kao direktno oštećeni ovom odlukom čeka drugi krug biranja za Dom naroda.

"Ako je za sve raspodjele do potpune provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma obavezan i jedini ustavan popis iz 1991., onda iznenađuje činjenica da je CIK, kao osnov za izračun broja mandata, odlučio uzeti rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine. Ovakva odluka dovodi u pitanje logiku kojom se rukovodio CIK pri njenom donošenju. Lično smatram da smo, kao Bošnjaci u HNK, ovakvom raspodjelom oštećeni i da je na našu štetu u drugim izbornim jedinicama pravljeno kompromisno rješenje", kaže za Klix.ba Grcić.

Dodaje da će bez obzira na sva ova pitanja koja se nameću, Klub SDA ispoštovati ovakvu odluku.

"U skladu sa zadatim rokovima napravili smo prijedloge, pristupili izboru na zakazanoj sjednici Skupštine, što je u konačnici rezultiralo izborom Alise Hajdarović (SDA) iz Kluba Bošnjaka", zaključio je Elvedin Grcić.

Nisu samo Bošnjaci oštećeni

Anel Kljako predsjednik mostarskog odbora Saveza za bolju budućnost smatra da je odluka Centralne izborne komisije BiH o izboru delegata u Dom naroda FBiH apsurdna.

"Zaista bih volio da mi neko objasni kako je moguće da ovaj broj Bošnjaka daje jednog delegata, a 2,9 posto Srba dvojicu. Apsolutno nema logike i smatram da će se nova vlast morati pozabaviti izmjenama Izbornog zakona koje bi trebale ispraviti sve ove nezakonitosti i nelogičnosti. Bošnjaci Hercegovine su diskriminirani ovom odlukom CIK-a i sigurno još jednom na marginama političkog djelovanja", izjavio je Anel Kljako.

Odlukom CIK-a oštećeni su i oni koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda. Aner Žuljević je predao listu za Dom naroda ispred Ostalih koje je sporna odluka Centralne izborne komsije potpuno zaboravila.

"Moja kandidatura je istaknuta kako bih, kada me odbiju, iskoristio sva svoja prava pred domaćim institucijama. Ovo ne radim radi sebe, već radi naše djece kojoj ne želim da budu ugrožena prava, jer je nekih sedam 'hajduka' u CIK-u odlučilo da se bavi političkim pragmatizmom, a ne poštuje Ustav i konvencije koje se tiču zaštite ljudskih prava", izjavio je Žuljević, najavivši sudske sporove i poništenje odluke.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bhrtSindikalna organizacja BHRT-a izražava zabrinutost zbog informacija o padu naplate RTV takse u januaru 2019. godine i strahuje da bi to finansijski moglo ugroziti budućnost BHRT-a i oko hiljadu zaposlenih radnika u Javnom servisu BiH.

 - Tražimo od menadžmenta BHRT-a da saopći kakvo je stanje s naplatom RTV takse poslije niza skandala u BHRT-u i najava brojnih građana da više neće plaćati RTV taksu. Smatramo da je pad naplate RTV takse direktna posljedica loše uređivačke politike BHRT-a, koja je okrenula javnost protiv sebe - citat je iz saopćenja ove sindikalne organizacije.

Ona ne podržava i osuđuje uređivačku politiku koja je odstupila od proklamovanih uređivačkih načela BHRT-a, kao i istupe pojednih urednika u programu BHRT-a i na društvenim mrežama. Takvo ponašanje odgovornih urednika i njihovi javni istupi, od zabrane srebreničkog cvijeta, provociranja javnosti na društvenim mrežama, do neustavnog obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske, imaju za cilj urušavanje Javnog serivsa BiH kako u programskom tako i u finansijskom smislu, smatra ovaj sindikat.

- Apelujemo menadžmentu BHRT-a da u skladu sa svojim ovlastima preduzme hitne mjere i promptno pokrene postupak smjene odgovornih. Također od menadžmenta BHRT-a zahtijevamo da saopći informaciju o reorganizaciji i sistematizaciji u BHRT-u, o kojoj saznajemo na hodnicima, te da prije usvajanja upozna i konsultuje i predstavnike Sindikalne organizacije BHRT-a - citat je iz saopćenja Upravnog odbora ovog sindikata.

 

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaNakon što je primila mišljenje u vezi s provjerama diploma svih zaposlenih u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine donijela je odluku da Kolegij sekretarijata PSBiH neće moći provjeravati diplome državnih službenika i namještenika jer se tako narušava pravna sigurnost.

U odgovoru Parlamentarnoj skupštini Agencija je rekla da je osnovni cilj Zakona o zaštiti ličnih podataka da se svim osobama, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost vezano za obradu ličnih podataka koji se na njih odnose, piše Klix.ba.

U vezi s tim podatak o diplomi određene osobe lični je podatak, a provjera podrazumijeva obradu ličnih podataka. Stoga je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno Sekretarijat, kontrolor koji namjerava vršiti provjeru diploma svih zaposlenih.

Prema članu 4 Zakona, kontrolori su dužni obrađivati lične podatke u skladu s osnovnim principima zakonite obrade ličnih podataka, prije svega zakonskim propisima, te utvrđuju svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa na osnovu donesenog zakona.

"Zakon u članu 17. propisuje davanje ličnih podataka trećoj strani. Naime stavom (1) istog člana je propisano da kontrolor ne može dati lične podatke korisniku prije nego što o tome ne obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri davanje ličnih podataka, oni se ne mogu otkriti trećoj strani, osim ako to nije u javnom interesu", stoji u odogovoru Agencije Sekretarijatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dalje stoji da je, budući da nisu poznati razlozi provjere diploma svih zaposlenih, s aspekta zakonitosti obrade ličnih podataka sporno generaliziranje jer je po zakonu kontrolor dužan obrađivati lične podatke samo u obimu neophodnom za ispunjenje određene svrhe.
'Narušava se ljudsko dostojanstvo'

Iz Agencije također smatraju da se tako narušava ljudsko dostojanstvo zaposlenih jer se svi zaposleni stavljaju pod sumnju.

"Mišljenja smo da je dovođenje pod sumnju svih javnih isprava na ovakav način štetno i za javni interes jer se takvim postupanjem narušava pravna sigurnost", stoji u odgovoru Agencije.

Kad je riječ o saglasnosti, kao jednom od pravnih osnova za obradu ličnih podataka iz člana 5 Zakona, istakli su da se ne može koristiti u ovom slučaju.

Podsjećamo, u Parlamentu Bosne i Hercegovine od svih zaposlenika u januaru zatraženo je da dostave diplome o stečenoj stručnoj spremi, a trebale bi se provjeravati diplome dodjeljivane u visokoškolskim i srednjoškolskim ustanovama.

Sekretar Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kenan Vehabović ranije je potencirao provjeru svih diploma zaposlenika Parlamenta.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

neumPod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Evropskoj izvršnoj vlasti se u demaršu zamjera zbog pristrasnog upuštanja u realizaciju ovog inat-infrastrukturnog projekta na jugu Hrvatske, te zbog ishitrenog i nepromišljenog involviranja Evropske komisije u sumnjivo sufinansiranje Pelješkog mosta sa čak 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondova, odnosno iz džepova evropskih građana.

Osim predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih historijskih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Evropske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih evropskih zvaničnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.

'Centimetar mora jednak centimetru kopna'

Sa sadržajem demarša upoznati su i svi najviši zvaničnici Hrvatske uključujući veći broj zastupnika u Hrvatskom saboru, a zasebno pismo je upućeno saborskom zastupniku u ime Hrvata u BiH, Boži Ljubiću.

Ljubiću se naročito ukazuje na činjenicu da ni u pomorskoj karti "Jadransko more", u izdanju Hrvatskog hidrografskog instituta sa sjedištem u Splitu, "nije ucrtana pomorska granica između BiH i Hrvatske, niti je poštovana Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora".

Granica je, navodno, po tvrdnjama tadašnjeg ravnatelja ovog Instituta Zvonka Grzetića, naknadno docrtana po "koordinatama" koje je odredio tadašnji ured predsjednika Franje Tuđmana, na šta su godinama ukazivali i hrvatski stručnjaci za pitanja mora i granična pitanja.

Podsjećajući na izjave upravo hrvatskih političara po kojima je "svaki centimetar mora jednako vrijedan kao i centimetar kopna", od Ljubića (kao bh. državljanina) se traži da "u skladu s neospornim činjenicama, pokrene inicijativu za promjenu Pomorskog zakonika Hrvatske iz 2004. sa ciljem trajnog rješavanja problema narušenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava".

Zahtijeva se također da Hrvatski hidrografski institut iscrta nove pomorske karte koje bi se diplomatskim putem dostavile i sekretarijatu Generalnog sekretara UN radi deponovanja novih i povlačenja starih pomorskih karata u kojima nije ucrtana Bosna i Hercegovina.

O problemu morske granice i drugim otvorenim graničnim pitanjima između BiH i Hrvatske prvi put je konkretnije razgovarano i tokom nedavne posjete članova Predsjedništva BiH institucijama Evropske unije.

"Uznemiravajuću" poštu iz Sarajeva potpisali su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.
Zašto se čekalo do sada?

I ranije je iz Pomorskog društva BiH i s najvišeg političkog nivoa najavljivano da će zbog Pelješkog mosta protiv Hrvatske biti pokrenuta tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a u slučaju potrebe najavljivan je i izlazak pred međunarodnu arbitražu. Ni jedno ni drugo se nije dogodilo, niti su javnosti ikada predočeni razlozi za odustajanje.

Ta činjenica ima posebnu težinu imajući u vidu da se u demaršu koji je ovih dana stigao do Brisela uz ostalo navodi da sve ovo što je do sada sa hrvatske strane urađeno u vezi sa Pelješkim mostom "predstavlja nedopustivo kršenje međunarodnih propisa o pravu mora" te je "u potpunoj suprotnosti sa stajalištima Bosne i Hercegovine po pitanju slobode izlaska na otvoreno more".

Zašto se toliko dugo čekalo ako se znalo da je ideja o gradnji ovog kontroverznog mosta (koji spaja kopnenu Hrvatsku, a razdvaja dvije susjedne države) aktuelna već desetak godina; da Hrvatska nikada nije najavljivala odustajanje od ovog projekta; te da je još 20. januara 2014. godine cjelokupnu studijsku dokumentaciju o realizaciji ovog projekta predstavila (javno) i Evropskoj komisiji?

Nakon pozitivnog preliminarnog stava Evropske komisije, poznato je, pristupilo se izradi i detaljne studije izvodivosti i predstudije o opravdanosti ovakvog rješenja za saobraćajno povezivanje hrvatskog teritorija na jugu zemlje. Uslijedila je zatim potraga za najboljim izvođačem ili konzorcijem, ugovaranje nadzorničkih poslova i tome slične.

Sve se to, dakle, dešavalo pred očima službenog Sarajeva, stručnih krugova, medija i najšire javnosti.

Nakon svega toga, Evropska komisija je izvršila vlastite procjene i u navodnoj "dubokoj vjeri da radi dobar posao za oba bliska susjeda" odobrila je tovare novca za sufinansiranje Pelješkog mosta. Ubrzo su stigli i Kinezi. Gradilište je na velika zvona otvoreno prije mjesec dana.
Problem nije u mostu, već u otimanju teritorije

Imajući u vidu cjelokupan kontekst nesporazuma između BiH i Hrvatske u vezi s ovim projektom, u sarajevskom demaršu se na nekoliko mjesta upozorava da nedavno otvaranje radova na Pelješkom mostu "predstavlja očiglednu i konačnu potvrdu planskog narušavanja međunarodno-pravnih činjenica i stečenih prava u ovom dijelu Jadrana u korist Hrvatske, a na štetu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava Bosne i Hercegovine".

Ukazuje se i na nesvakidašnju površnost evropskih institucija u tretiranju međudržavnog nesporazuma oko Pelješkog mosta i pojašnjava da se radi o "mnogo složenijem međunarodno-pravnom problemu - problemu uskraćivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine kao suverene države na dijelu njenog međunarodno-pravno priznatog teritorija".

U demaršu se izričito zahtijeva da se Evropska unija ogradi od takvih jednostranih "inkognito" odluka hrvatskih predstavnika, a od Evropske komisije se traži da što hitnije preispita vlastite odluke i da suspenduje odobrenu milionsku donaciju. U suprotnom, smatrat će se da Evropska unija nagrađuje Hrvatsku za flagrantno kršenje međunarodnog prava, za vrlo ozbiljno narušavanje međudržavnih susjedskih odnosa i kršenje demokratskih načela na kojima je i sama EU stvorena i sa kojima se legitimira kao uzor međudržavne kooperacije.

U demaršu se Evropskoj komisiji ostavlja "realna mogućnost" da "nije imala sve relevantne informacije o pomorskom sukobu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske tokom rata '92-'95. godine, niti da je Komisiji u to vrijeme možda bila poznata hrvatska namjera da Pelješkim mostom namjerava zauvijek zatvoriti pristup BiH otvorenom moru".

U službenom saopštenju Evropske komisije od 6. juna 2017. godine objavljenom povodom odobravanja donacije od 357 miliona eura iz strukturnih fondova navodi se da je cjelokupna dokumentacija u vezi s ovim projektom "pažljivo proučena od strane neovisnog tima stručnjaka zaduženih za procjenu opravdanosti finansijske podrške za infrastrukturne projekte u evropskim regijama". Navodi se također da su tom prilikom analizirani dominantno ekonomski faktori kao što su izvodljivost, regionalni značaj i ekonomska održivost Pelješkog mosta, te da je cjelokupan "projekt Pelješkog mosta pripremljen u dogovoru sa vlastima Bosne i Hercegovine".
Pristrasnost Evropske komisije

Voditelj odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju pri Općoj upravi za regionalnu i urbanu politiku EK, Aurelio Cecilio tim povodom je izvijestio nadležna tijela EU da je Komisija za Pelješki most "pažljivo analizirala prijavu projekta za koji je Hrvatska tražila finansijsku podršku EU i provjerila je jesu li svi zahtjevi i proceduralni koraci u okviru Uredbe o kohezijskoj politici ispunjeni... Na temelju informacija koje je dostavila Hrvatska, zaključeno je da, što se tiče internih postupaka Komisije i EU, "ne postoje otvorena pravna pitanja u vezi s ovim projektom".

Potpisnici demarša, međutim, tvrde da bh. vlasti nisu bile uključene ni u jednu fazu pripreme projektne dokumentacije o gradnji ovog mosta "niti su vlasti Bosne i Hercegovine ikada vidjele takve dokumente... a ukoliko je, možda, neko iz BiH prekoračio svoje ovlasti i ovjeru projekta dao inkognito, u tom slučaju se radio o nezakonitostima koje Evropska komisija ne bi trebala uzimati u obzir, niti može za takve projekte odobravati finansijsku podršku", navodi se u dva metodički i činjenično sveobuhvatna pisma upućena najvišim čelnicima evropskih institucija.

U zaključnim preporukama se insistira na tome da je Evropska komisija trebala blagovremeno analizirati sve aspekte Pelješkog mosta imajući u vidu međunarodno pravo i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, te činjenicu da je Hrvatska članica EU, a BiH kako njen najbliži susjed, na istom putu.

Komisiji se također stavlja na teret da nije dovoljno pažljivo proučila specifične odredbe Pomorskog kodeksa Republike Hrvatske (u kojem se BiH i ne spominje) a kojim je dio bosansko-hercegovačkog morskog dobra "ilegalno prisvojen u toku rata", što je deset godina kasnije ugrađeno i u hrvatski Pomorski zakonik, čime je dodatno "podebljano" preuzimanje suvereniteta od strane Hrvatske na međunarodno priznatom pomorskom području Bosne i Hercegovine.

Najočigledniji dokaz hrvatske velikodržavničke pohlepe, smatra se u stručnim bh. krugovima, je član 19. Pomorskog zakonika kojim se određuje teritorijalno more Republike Hrvatske. U tom članu se BiH ne tretira kao pomorska zemlja kao da se i ne graniči s Jadranskim morem, niti se na bilo koji način razmatra pomorsko područje Bosne i Hercegovine iako je neosporna činjenica da je BiH (kao i Hrvatska) od 2008. godine članica Evropske mediteranske unije i članica Konvencije o morskom pravu UN-a od januara 1994. godine. Upravo ovom Konvencijom utvrđena je morska granica BiH, kao i pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru.

Davno su, očito, prošla vremena kada su komšije i susjedi jedni drugima bili važniji od najbliže rodbine. Sunovrat uzajamnog poštovanja i susjedskih odnosa između država je još drastičniji.

Reakcijâ evropskih zvaničnika na prvo oštro reagovanje iz Sarajeva još nema. Nije za sada poznato ni da li će ih biti, kada i s kakvim stavovima. Evropske institucije su kao pravda: spore su, ali djelotvorne. Paradoksalno je, međutim, da ovako bolan jauk zbog hrvatske velikodržavne politike prema BiH nije do Brisela stigao prije mnogo godina.

Završetak Pelješkog mosta je planiran za 36 mjeseci, a u kineskim je rukama.

Izvor: Al Jazeera

Ocijeni...
(0 glasova)

markaleSvako od nas ima neke životne događaje koje svjesno gura negdje u dubinu sjećanja i zatrpava ih gomilama betona vlastite memorije, samo iz jednog razloga. Da bi mogao normalan i koliko toliko razuman, nastaviti dalje u nove životne borbe.

I ma koliko tog cementa, armature i cigli ugradio u sjećanje, postoje neki datumi, posebno nama u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, koji ta sjećanja vrate na površinu. I sve one slike koje svih ostalih dana u godini pokušavaš zaboraviti, pojave se same od sebe, pa taj jedan dan proživljavaš tačno dvadesetpeti put do sada.

Da je lijepo sjećanje, neki divan i sretan trenutak, možda bi i pomislio – Pa dosta je više majku mu, bilo je lijepo ali idemo dalje, život i vrijeme prolaze htjeli to mi ili ne? Ali nije, nije bio ni malo sretan taj 5. 2. 1994. godine. Dan koji će svaki stanovnik Sarajeva pamtiti dok je živ i dan o kojem bi svaki čovjek, svaka žena i svako dijete ovoga grada, moglo ispričati svoju priču.

I, nažalost, pripadamo generacijama kojima dobar dio života prođe u raznim komemoracijama, nepravdi i sjećanjem na rat koji je obilježio naše živote. Moj pokojni otac koji je proveo tri godine svoje rane mladosti u partizanima, nije puno pričao o onom ratu. Tek ponekad uz neki partizanski film ili u društvu sa svojim prijateljima koji su preživjeli isto što i on, rat bi se pojavio kao tema.

I sam nastojim da svoju djecu i unučad ne opterećujem prošlošću i najvećim zlom koje čovjek može napraviti čovjeku, ratom. Neka grade svoju sliku svijeta i prijatelja, svoju sliku komšija i familije bez moga uticaja i bez mog obilježavanja dobrih i loših ljudi. Možda je to ispravno, a možda i ne. Možda će kroz život ići sa manje opterećenja od nas, a opet, moguće je da u nekoj budućnosti dožive isto što i mi.

I koliko god se mi trudili da svoju djecu što manje opteretimo prošlošću, mediji su ti koji u službi raznih politika, uvijek i iznova posipaju so po tek zaraslim ranama, koji ne biraju sredstva da ostvare političke ciljeve svog nalogodavca ili onoga koji ih plaća i savjetuje.
Sijanje mržnje

Pa sam tako imao priliku vidjeti prilog sa televizije Pink.rs, vezan za masakr na Markalama i negiranje tog zločina. Vrli stručnjak, koji po izgledu nije mogao imati više od petnaestak godina tog kobnog februarskog dana, udaljen 324 kilometra od mjesta događaja i vjerovatno osoba koja nije imala priliku ni služiti vojni rok u JNA i vidjeti uživo kako izgleda a kamo li dejstvuje minobacač, objašnjava svekolikom pučanstvu odakle je doletjela granata, ko je naredio granatiranje i koliko je nedužnih civila ubijeno.

I nevjerovatno je da se još uvijek potencira ta teza da smo sami sebe granatirali, da je predsjednik Izetbegović lično naredio ubijanje svojih ljudi i da su masakr sproveli neki visokorangirani poslušnici iz redova Armije BiH. I to se sve izgovori na televiziji koja prednjači u raznoraznim reality programima u kojima propale zvijezde, nekulturni, neobrazovani i neodgojeni ljudi vide šansu za povratak na naslovne stranice. Makar i psovkama, svađom, seksom ili nekim drugim sredstvima.

Televiziji koja nema obrazovnog programa, osim ako u obrazovanje ne spada treniranje i ponekad čak i omalovažavanje djece, mladih ljudi i starijih koji pokušavaju preko noći postati neke instant pjevačke ili neke druge navodno talentirane zvijezde. I televiziji koja upravo u Bosni i Hercegovini ima veliku gledanost, televiziji koju upravo svojim SMS porukama i raznoraznim glasanjem, dobrim dijelom finansiraju Bosanci i Hercegovci.

I čovjek ne može da se ne upita – pa otkud više ta potreba krivljenja istine, lažiranja istorije i javnog iznošenja krivih podataka? Zašto na taj način i dalje širiti mržnju i netrpeljivost među našim narodima? Zašto neko, ko nije bio na licu mjesta, ima potrebu da nas, koji smo sve to na svojoj koži doživjeli, ubjeđuje da je istina zapravo drugačija od onoga što svi mi vidjeli, doživjeli i osjetili.

I osjećamo i dan danas posljedice toga.
Trovanje sjećanjima roditelja

Ja nisam bio u Beogradu kada je NATO projektil uništio dobar dio zgrade Televizije i ubio nekoliko civila. I nemam nikakvog prava objašnjavati ko je ispalio projektil, koje su mu bile namjere i koliko je nedužnih ljudi stradalo tog dana.

Sve dok su presuđeni i dokazani ratni zločinci nekome heroji, sve dok se nazivi čak i obrazovnih ustanova ili ulica daju po njihovim imenima, sve dok se dočekuju kao paćenici nakon izvršenja (po meni minimalne) ali zaslužene kazne, nama nema napretka.

Sve dok se negiraju zločini i jasno ne imenuju zlikovci kao osobe koje nisu zaslužile ni slovo u istoriji, osim da se pamte kao zvijeri, neljudi i zli i pokvareni ljudi, nama nema napretka. Trovat ćemo svoju djecu pogrešnim vrijednostima, prenositi zlu kob na svoje potomke i sijati mržnju umjesto ljubavi.

I gospodo sa Pink.rs, ako želite i dalje trovati svoju djecu, to vam ne možemo zabraniti. Ali prestanite trovati našu. Ionako su već dovoljno zatrovana sjećanjima njihovih roditelja. Sjećanjima koje već danas ponovo pokušavamo zatrpati cementom i betonom.

Do sljedećeg 5. februara.

Zvonimir Nikolić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

donjivakufJučer je u Donjem Vakufu na sjednici Općinskog vijeća donesena odluka o obustavi finansiranja političkih stranaka iz budžeta. Još važnije, novac ide za stipendiranje studenata.
Tačka broj 5 - Odluka o finasiranju političkih stranaka je izazvala posebnu pažnju s obzirom na to da su kroz diskusiju svi vijećnici i načelnik Huso Sušić došli do navedenog zaključka, prenosi Bugojno Danas.

Sredstva u iznosu od 25.000 KM bit će usmjerena za stipendiranje studenata.

Donji Vakuf je zasigurno jedna od malobrojnih općina koje su ovo uradile u BiH i koje mogu biti primjer ostalima, naročito u vremenu kada se svakodnevno govori o problemu odlaska mladih.

 

(klix.ba)

Stranica 23 od 32

S5 Box