Vijesti iz BiH
BiH

BiH (467)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenje1Siniša Pejić i Benjamin Šabić, obojica iz Modriče, uhapšeni su u tom gradu zbog kompjuterske prevare kojom su, koliko je dosad otkriveno, nezakonito pribavili oko 83.000 KM.

Kako je saopšteno iz MUP-a RS, navodeći inicijale, njih sumnjiče da su od marta 2016. godine do hapšenja koristili oko 300 telefonskih brojeva i više lažnih profila kreiranih na društvenoj mreži Facebook te se slanjem SMS poruka i poruka putem Messangera lažno predstavljali kao lica poznata oštećenim. Od njih su tražili uplatu dopuna na SIM kartice od dvije do 50 KM.

Dodali su da su osumnjičeni nakon uplata taj novac koristili kako bi uplatili online klađenje u sportskoj kladionici, a ovim krivičnim djelom pričinjena je materijalna šteta u do sada utvrđenom iznosu od oko 83.000 KM.

"Po naredbi Osnovnog suda u Modriči izvršeni su pretresi lokacija koje koriste privedena lica i tom prilikom su pronađena i oduzeta sredstva izvršenja krivičnog djela: 12 mobilnih telefona, veći broj nosača SIM kartica i SIM kartica operatera 'M:tel', 'Haloo' i MTS i drugi predmeti koji potiču od izvršenja krivičnog djela", naveli su iz MUP-a RS.

Takođe, pozvali su građane koji su imali slične situacije da to prijave u najbližu policijsku stanicu.

"Uzimajući u obzir da se pretpostavlja da ovoj istrazi postoji još veći broj oštećenih lica, jako je značajno da se i drugi građani koji su imali ovo iskustvo obrate policiji", navode u MUP-u RS.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaIstraga Tužilaštva USK-a obuhvata jedine aktivnosti na terenu, a oni koji su izdali odobrenja školama, koje su nicale kao pečurke, sada šute.

Ismet Mušić, prvoosumnjičeni za krivotvorenje školskih diploma iz akcije Pečat, i dalje je jedini u pritvoru, dok se pripremaju optužnice za više osoba uključenih u trgovinu lažnim uvjerenjima, potvrdila je Irena Marjanović, portparol Tužilaštva USK-a za list Oslobodjenje

Tri afere

S obzirom na to da je tokom ove akcije na području Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Novog Grada, Kozarske Dubice, Prijedora, Banje Luke i Brčko distrikta BiH, izuzeto 5 pečata, 12 diploma o završenoj srednjoj školi, 4 kopije diploma o završenoj srednjoj školi, 12 svjedodžbi o završenom razredu srednje škole, 3 zahtjeva za upis u srednju školu, 2 originalne diplome više poslovne škole, 3 akta vezana za zapošljavanje u Njemačkoj, 4 uvjerenja o završenoj osnovnoj, 2 prazne radne knjižice Federacije BiH, 3 prazne pripravničke knjižice za zdravstvene radnike, 2 ljekarska uvjerenja, 4 bianco izvoda iz matične knjige vjenčanih, izvod iz matične knjige rođenih i svjedočanstva o završenim razredima srednje škole,

Tužilaštvo smo pitali o kojim školama se radi, odnosno čiji su pečati na diplomama

. - Krivotvorene isprave koje su oduzete su dio tužilačkog spisa (radi se o dokaznom materijalu) koji je u fazi istrage tajan, pa se one ne mogu objavljivati niti se u ovom trenutku može iznositi njihov sadržaj, kazala nam je Irena.

Ranija afera koju je otvorio Žurnal dio je zasebne istrage u kojoj je za sada samo izuzeta nepoznata količina dokumenata. Diploma koju je kupila novinarka Žurnala izdana je u školi za obrazovanje odraslih Multilingua iz Sanskog Mosta, za koju je ministar obrazovanja USK-a Damir Omerdić kazao da je formirao komisiju da ispita slučaj. Rad komisije očito još nije završen, jer već tri sedmice šaljemo isti upit ministru, nažalost bez odgovora o rezultatima rada komisije. Međutim, jučer su gradski vijećnici Bihaća zatrpali pitanjima nadležne. image

- U posljednje vrijeme svjedoci smo lažnih diploma širom BiH. Iz medija smo upoznati sa istim slučajevima i u našem kantonu. Institucija koja se spominje kao potencijalni generator tih uvjerenja je Centar za obrazovanje odraslih osoba Široki Brijeg.

Kako navedena ustanova djeluje i u Bihaću, osposobljavajući i obrazujući školski kadar velikog broja različitih profila, da li ona ima odobrenje za rad od nadležnog kantonalnog ministarstva?, pitala je vijećnica Amra Ćehajić. Zatim, uputila je pitanje i Službi za opću upravu i društvene djelatnosti Grada Bihaća, da li takva škola posjeduje kadrovske i prostorne uslove za obavljanje djelatnosti kojom se bavi, da li objekat u kojem su smješteni ima urbanističku, građevinsku i upotrebnu dozvolu izdatu od nadležne gradske službe?

Mnogo je pitanja, ali vrlo malo odgovora. Iako su komplementarni slučajevi krivotvorenja diplome, oni potiču iz tri različita izvora. Gradski vijećnici traže provjere škole iz Širokog Brijega, istraga u aferi Pečat počela je još u jesen 2018. te je koncentrisana na Cazin, iako je pretresa bilo i u RS-u i distriktu, ali u Tužilaštvu još ne spominju imena ustanova. I treća je Žurnalova afera, koja se odnosi na Multilinguu, na čemu samo Tužilaštvo USK-a nešto poduzima. Svjesni interesa - Kantonalno tužilaštvo Bihać u suradnji s ovlaštenim službenim licima MUP-a USK-a, intenzivno vrši istražne radnje s ciljem utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja. Naređeno je vršenje većeg broja istražnih radnji, ali s ciljem zaštite istrage Tužilaštvo ne može u ovom trenutku komentirati radnje koje se provode niti lice/lica prema kojima se provode. Podsjećamo da je karakter istrage u našem krivičnom sistemu tajan, upravo s ciljem uspješnog prikupljanja dokaza i utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja. Tužilaštvo želi naglasiti da je svjesno interesa javnosti za ovaj predmet, te da će mediji i šira javnost po utvrđivanju potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, o njegovom ishodu biti blagovremeno informirani, navela je Marjanović.

Fahrudin Bender (oslobođenje.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

izetbegovic1Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu za Glas Amerike komentarisao je odnose te stranke s Bh. blokom, HDZ-om i SNSD-om, političku situaciju u zemlji, ali i moguće scenarije u BiH i regionu ako Srbija prizna nezavisnost Kosova.
Na pitanje zašto SDA nema podršku građanske snage Bh. bloka i kako su HDZ i SNSD prirodni partneri njegove stranke Izetbegović je kazao da je SDA, HDZ-u i SNSD-u narod dao povjerenje i veliki broj glasova.

"Bez HDZ-a ne možete promijeniti ništa u ovoj državi. Možete se praviti da ne vidite tu činjenicu. SNSD je dobio pozicije voljom naroda, bez njih skoro da ne možete ništa. SDA je pobjednička stranka. Ne možete to troje ignorisati, kazati da nećete sa te tri stranke i pravit se da ne vidite stvarnost. Politika je umijeće mogućeg, 90 posto načelnika u državi je iz te tri stranke, 70-80 posto poslaničkih ruku je iz tih stranaka...", rekao je Izetbegović.

Lider SDA ističe da je potrebno preuzeti odgovornost i da je očekivao saradnju s Bh. blokom.

"U ovoj zemlji SDA i manje stranke koje su proizašle iz SDA i Bh. blok 99 posto žele isto. Isto radimo, imamo iste principe i iste namjere u odnosu na narode u BiH i na razvoj demokratije. Čudila me od prvog momenta ta njihova reakcija. I nakon izbora su nastavili diskvalifikacije, neistine, ostrašćene napade na SDA. To je jedna politička autoimuna bolest", rekao je Izetbegović.

Ko je kočničar, a ko motor?

On smatra da jedna strana patriotskog bloka počinje da izjeda drugu stranu.

"Prvo se pokušalo izbaciti SDA, a zatim je uslijedilo isključivanje sebe iz borbe za BiH. SDA će okupiti stranke koje su proizašle iz nje, imamo iste ciljeve. Neka rivalstva su nas razdvojila, ali nastavit ćemo s njima", poručio je Izetbegović.

Bh. blok je donio odluku da ne ide u koaliciju sa SDA. Iz tih stranaka stižu optužbe da je SDA doprinijela stvaranju stanja kakvo imamo danas.

"Sve treba posmatrati u historijskom okviru. Ovu zemlju su htjeli podijeliti i pokidati. Mi smo bili politička snaga da se to ne desi. Mi smo pristali da se dovede nadvlast u BiH, predali smo svoju vlast, predali je visokom predstavniku koji će jednog dana skinuti s aerodroma ime Alije Izetbegovića i nas ponižavati, sve da bi zemlja išla naprijed. Mi smo uporno radili da se usvoje neke reforme, da se ide pravim smjerom uz ogromne otpore, nažalost i stranaka koje čine Bh. blok. Sjetite se Zakona o radu, PIO-u, akcizama. Na tome se raspao klub SDA. Nista nije poskupjelo, a imamo milijardu KM i možemo početi graditi autoput", kazao je Izetbegović.

On je rekao da je u BiH veća prosječna plata nego u Srbiji i da stanje nije toliko loše kako se predstavlja.

"Nije to dobro, ali nije ni loše kako se pravi percepcija. Pogledajte ko je kočničar, a ko je motor svega. Optužiti nas da nismo dovoljno uradili, da smo mogli više... Pa neka izvole, neka uđu s nama, zašto kukavički bježe od odgovornosti? Zašto gase jedan motor koji treba da vuče zemlju naprijed? Mi ćemo ostati, boriti se za zemlju kako znamo i umijemo", poručio je prvi čovjek SDA.

On je kazao da Bh. blok može biti konstruktivna opozicija koja će tjerati vlast da radi, ali i destruktivna.

Izetbegović je najavio masovnu izgradnju infrastrukture, desetine hiljada novih radnih mjesta i ubrzane reformske procese u mandatu koji slijedi.

"Samo sam upalio svjetlo..."

Komentarišući najavu inicijative za preispitivanje imena Republika Srpska kaže da je on samo "upalio svjetlo i prozvao odgovorne za krizu koja je već postojala".

Bivši član Predsjedništva BiH je dao svoje mišljenje i o mogućem ishodu na relaciji Beograd - Priština, ali i odnosu BiH i Kosova.

"Jedina veza između Kosova i BiH je što je ista strana napravila nasilje nad Albancima na Kosovu i u BiH nad Bošnjacima. Na to ne možemo šutjeti i treba podsjetiti na tu stvar kada se počnu povlačiti paralele. Stavili su ljude na vozove na Kosovu i pokušali da ga isprazne. Znamo šta je bilo u Bosni i šta je kulminiralo genocidom. To nije stvaranje kriza i započinjanje novih svađa. Problem počinju oni, ponovo iz Beograda", smatra Izetbegović.

On smatra da će se, u slučaju da Srbija prizna nezavisnost Kosova, svi radari okrenuti prema BiH.

"Propagandom će se uraditi sve da se ublaže efekti na srbijansko društvo. To će biti problem u Srbiji ako se desi, a ne znam hoće li. Bit će bura, galama i apetiti prema BiH, a pritisak će biti podržan i iz Banje Luke. Isprobavat će se reakcije međunarodne zajednice, kao amortizer pa će se odlučivati za nove korake ili će se stati. Mislim da se neće usuditi, zaista, da krenu u tom smjeru. Pokušati završiti Karadžićev projekt, koji je kulminirao genocidom, ne bih rekao da će se to usuditi", zaključio je Izetbegović.

(Klix.ba)

utorak, 19 Februar 2019 00:00

Banjalučki Robin Food u borbi protiv gladi

Ocijeni...
(0 glasova)

hranasmeceDalibor je kreirao aplikaciju Robin Food, koja je postala regionalno poznata, a koja spaja ponuđače hrane sa onima kojima je hrana potrebna.

Ovaj mladić završio je Mašinski fakultet u Mariboru, a svoju aplikaciju razvijao je u Sloveniji.

“Ova digitalna aplikacija stvorena je na osnovu prodaje i donacije zaliha hrane koje ostaju kod dobavljača, a dosta njih sve te zalihe uništavaju. Zatvoreneg tipa aplikacija omogućava dobavljačima da prodaju zalihe sa kritičnim rokovima pred upotrebom do kompanija, koje bi kupile velike količine, a cjena bi bila više od 50% jeftinija od primarnog tržišta. Ako je rok upotrebe dosta blizu, onda se koristi funkcija donacije, aplikacija još radi na skupljanju svih mogućih humanitarnih organizacija, koje bi mogli skupiti takvu hranu i donirati dalje do ljudi, besplatno. Za cijeli proces donacije moramo znati gdje se ta hrana nalazi, koliko ljudi je primilo, i na kraju pravimo izvještaj za partnere, koje doniraju. Na drugoj strani omogućavamo prodaju hrane ljudima, koji koriste aplikaciju ili dolaze u market, gdje mogu kupiti hranu na kasi“, kaže Dalibor Matijević za BUKU.

Dodaje da se na ovaj način omogućava prodaja i donacija hrane, a uz to nude ljudima jeftiniju hranu pred istekom roka, ili zbog oštećenog pakovanja, viška proizvodnje I slično. Matijević ističe da aplikacija djeluje na visokoj razini osiguranja, da informacije neće biti hakovane i oduzete, da se oštete kompanije.

“Dobavljači preko sistema uvoze popis robe koju žele prodati ili donirati, potrebno je ispuniti ostale standarne informacije, da se na drugoj strani potencijalni partner odluči što prije, napravi se digitalni susret, od toga naprijed ide sve do plaćanja i praćenja robe, sve do konačne nabavke”, ističe Dalibor.

Aplikacija radi na dva jezika, a aplikaciju koristi više od 100 partnera (kompanija), a u Robin Food hranu je kupilo više od 10.000 ljudi.

Na ideju za razvoj ove aplikacije Dalibor kaže da se sve dugo “kuhalo”, sve je počelo radom u jednoj marketinškoj agenciji, tu je počeo raditi na startapima, bavio se prodajom u različitim kompanijama, stvaranjem prve B2B platforme za poslovno korištenje, a uz sve to kaže da je želio da nešto uradi i za ljude, ne samo za kompanije.

 

“Robin Food možemo postati svi, možemo postati super heroji, pomoći zajedno svima”, kaže Dalibor.

Matijević kaže da ako dobavljači robu ne prodaju u roku i ako rok upotrebe prekorači 1/3 cijelog roka, trgovine više neće uzeti takve proizvode.

“Dobavljač mora smisliti neki novi kanal, spuštati cijenu, ili na kraju robu uništiti. Oni nemaju dobrog rješenja, ostaju velike zalihe hrane u skladištima, Robin Food pruža nove prilike, kanale gdje mogu prodati robu, ali i na kraju i donirati ju. Svakako je bolje donirati robu nego ju uništiti. Uništavanje se mora platiti, tu je i dodatni transport i stajanje u skladištu”, pojašnjava Matijević.

Dalibor ističe da je mnogim ljudima hrana potrebno i zbog toga je šteta da se ona baca.

“Dosta je takvih ljudi za koje ne čujemo, ali vidimo. Znači žive u strašnim okolnostima, želimo doći do takvih ljudi, kojim je stvarno hrana potrebna, ljudi su zahvalni za svaki komad kruha”, kaže naš sagovornik.

Dalibor kaže da je projekat pokrenut u Sloveniji, a da postoji mogućnost širenja i u BiH, samo su potrebna jaka partnerstva za to, kao i saradnja sa medijima i humanitarnim organizacijama.

 

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentU parlamentarnu procedure su prije mjesec dana upućene izmjene Zakona o akcizama Bosne i Hercegovine kojima je zatraženo da se 5 posto sredstava od akciza na duhan, (40 - 45 miliona KM godišnje) usmjeri u entitetske Fondove solidarnosti, u svrhu liječenja teško oboljele djece.


Zakonske izmjene zatražio je Nezavisni blok, zaključivši da novca za djecu ima, obzirom da su za deset godina od akciza na duhan prikupljene 6,4 milijarde KM .
Nažalost, u Parlamentu BiH, ovu inicijativu nisu prepoznali kao bitnu i prioritetnu. Od svog formiranja održali su jednu sjednicu i to onu konstitutivnu početkom decembra prošle godine. Pa iako nisu ništa radili, plate su uredno primili. I to pozamašne. Uzećemo samo onu najnižu od 4.000 KM neto, 42 bh. parlamentarca i tri mjeseca nerada - decembar, januar, februar- i dođemo do cifre od 504. 000 KM!

Ekonomista Faruk Hadžić kaže da nam političari po ko zna koji put pokazuju da njima nisu prioritet građani ove zemlje već kome će šta pripasti u Vijeću ministara i ko će dobiti koju fotelju i novu funkciju.

“Njihov je posao da zakažu sjednicu, usvoje dopune samo jednog člana zakona i osiguraju novac za liječenje djece. Posao od sat vremena. Ali, nažalost, to im nije prioritet, iako bi i mali dio sredstava koja se godišnje prikupljaju od akciza na duhan bio dovoljan za dodatnih 20 miliona eura za liječenje teško oboljele djece”, kaže Hadžić.

I ranije je bilo sličnih inicijativa, ali su svaku stopirali političari, jer im jednostavno nije do davanja novca za zdravstvo, teško oboljele pacijente, dijagnostiku, nabavku nedostajućeg materijala i opreme, izgradnju novih bolnica ili obezbjeđivanje kvalitetne medicinske usluge. Njima savršeno odgovara da što duže ostane nejasno kako se i na šta troše milioni od akciza.

 

Tako je prošle godine propala i inicijativa Udruženja žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja iz cijele BiH. Tražili su da se dio novca od akciza na duhan usmjeri na liječenje raka. Dobili su medijsku podršku svih - političara, ministara, premijera, ali ne i dio novca od akciza.

 

"Naš prijedlog je bio da se izmjenama zakona o akcizama na duhana ta sredstva koriste za tretman onkoloških pacijenata. Prema našem prijedlogu, akcize od 60 miliona KM na godišnjem nivou predstavljaju samo 8,1 odsto od iznosa akciza koje se prikupe na duhan i duhanske prerađevine. Nažalost, nikada od nadležnih nismo dobili bilo kakav odgovor”, istakla je za Buku Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja "Renesansa".
Sličan scenarij se dogodio i 2013. godine. Prijedlog da se dio novca od akciza usmjeri u zdravstvo je imao podršku vlasti u oba entiteta, i od Savjeta ministara, ali na tome se sve zaustavilo. Govorilo se da je zapelo kod Upravnog odbora UIO BiH, a govorilo se i da o njoj nikada nisu ni raspravljali.

Praksu da se novac od akciza na duvan i alkohol izdvaja u zdravstvo uvele su mnoge evropske zemlje, vođene logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba više da izdvoji za potencijalno liječenje.
Takav primjer je, recimo, Hrvatska, u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duvan i alkohol.
Nažalost, u BiH rješenja za ove, ali i druge „boljke“ koje opterećuju zdravstveni sistem nema i neće ga biti sve dok politika bude kalkulisala sa zdravljem ljudi.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

djeca1Humanitarne akcije za liječenje djece iz Bosne i Hercegovine pokreću se svaki dan, a pomoć se skuplja putem društvenih mreža, na uličnim štandovima, preko različitih udruženja i računa. Samo udruženje Pomozi.ba do sada je organiziralo više od 30 akcija prikupljanja pomoći.

"Tu ne računamo pomoć koju smo osigurali bez pokretanja apela. S obzirom da često imamo nenamjenska sredstva za liječenja, mnogo akcija ne pokrećemo, već uplatimo odmah donaciju, s tim da su tu u pitanju iznosi od 2.500 do 5.000 eura", kaže Elvir Karalić, osnivač ovog udruženja.

Za liječenje djece, ali i odraslih, u inostranstvu zaduženi su fondovi solidarnosti osnovani u bh. entitetima. Od početka prošle godine u entitetu Republika Srpska djeluje fond isključivo namijenjen liječenju djece koji se dijelom finansira i od plata građana. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine ne postoji poseban fond za liječenje djece u inostranstvu, međutim, Fond solidarnosti Federacije zadužen je za to, a sredstava za njega izdvajaju se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje i iz budžeta Federacije.

U Bosni i Hercegovini je samo protekle godine podnijeto stotine zahtjeva fondovima solidarnosti za liječenje bh. građana u inostranstvu. Većina njih je, kako navode nadležni, odobreno. Ipak, Karalić kaže da im se, i pored toga, porodice svakodnevno obraćaju za pomoć.
Brojne humanitarne akcije

"Pored zahtjeva za pomoć pri operacijama, tu su i zahtjevi za osiguravanje postoperativnih troškova, plaćanje troškova puta i smještaja, osiguravanje raznih medicinskih pomagala... Dešava se da za neke operacije Fond solidarnosti osigurava sredstva, ali da treba proći određena procedura, a roditelji, od straha da se stanje djeteta ne pogorša, odluče da se odmah ide na liječenje vani."

Međutim, iako se građani u velikom broju odazivaju na akcije prikupljanja pomoći za liječenje djece, dešava se da na kraju fondovi solidarnosti pokriju troškove, što ostavlja prostora za manipulacije prikupljenim sredstvima. Iz udruženja Pomozi.ba obašnjavaju da se, što se tiče njihovih akcija, u takvim slučajevima porodice odlučuju da sredstva preusmjere dalje, na liječenje drugog djeteta.

"Također, zna se desiti da se prikupi više sredstava od potrebnih, pa i u tom slučaju imamo pozitivnih primjera, gdje roditelji višak preusmjeravaju dalje. Na kraju, nažalost, ima i situacija gdje pacijenti ne prežive te i u većini tih slučajeva porodica preusmjerava preostala sredstva dalje na liječenja", kaže Karalić.

Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu osnovan je u RS-u krajem 2017. godine, kako bi se prikupljaju dodatna finansijska sredstva i omogućila dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu, kada to nije moguće u zdravstvenim ustanovama u RS-u. Kako nam je rečeno iz ovog fonda, od početka rada, odnosno od januara 2018. godine, odobreno je približno 80 zahtjeva za liječenje djece u inostranstvu.

"Radi se o 68 djece, jer je za osmoro djece liječenje produžavano više puta. Za troškove liječenja Fond solidarnosti je izdvojio oko 1,8 miliona konvertabilnih maraka [900.000 eura]. Djeca su upućivana u zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji, Turskoj, Velikoj Britaniji... Većina zahtjeva se odnosila na genetska ispitivanja. Najčešći razlozi za upućivanje na liječenje su bili maligni tumori, transplantacije, teške ortopedske anomalije, operacije srca, bolesti oka i drugo."
Prošle godine odobreno 657 zahtjeva

Kako dodaju iz Fonda soludarnosti RS-a, ipak nije odobreno desetak zahtjeva, jer ovaj fond ne finansira eksperimentalne oblike dijagnostike i liječenja, refundaciju plaćenih troškova dijagnostike i liječenja, kupovinu lijeka ili medicinskog sredstva u inostranstvu, ni provođenje produžene medicinske rehabilitacije u inostranstvu. Fond solidarnosti u RS-u ne snosi ni troškove puta, ali pokriva troškove smještaja za roditelje.

S druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji poseban fond solidarnosti za liječenje djece. Nedavno je u Tuzlanskom kantonu pokrenuta inicijativa za njegovo formiranje. Iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja kažu da su svjesni takve inicijative.

"Ima li potrebe za istom, s obzirom na postojeći Fond solidarnosti, koji, u okviru svojih nadležnosti, obezbjeđuje liječenje djece u inostranstvu, o tome će odlučivati nadležni organi", rečeno nam je iz ovog zavoda.

Kako navode, u 2018. godini podneseno je 795 prijedloga za liječenje djece i odraslih u inostranstvu, od kojih je 657 odobreno, a u ovom trenutku još nekih 60 prijedloga podnesenih u 2018. godini nalazi se u postupku rješavanja.

"U pogledu troškova liječenja u 2018. godini, procjenjuje se da će oni iznositi 23 miliona KM [16,5 miliona eura]", navode iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Koliko će trajati da se oboljeli pošalje na liječenje u inostranstvo zavisi od mogućnosti i kapaciteta stranih zdravstvenih ustanova da u kratkim rokovima prime pacijenta, kažu iz Zavoda.
Sredstva od akciza na duhan usmjeriti u fondove

"Također, u hitnim slučajevima, kada se radi o životnoj ugroženosti, provodi se hitni postupak, koji se nerijetko završava i u toku jednog dana... Troškovi prevoza, smještaja, kao i dnevnica za pacijenta, pratioca, donora, također finansira Zavod, u visini, trajanju i na način propisan Pravilnikom."

Sredstva planirana za 2019. godinu za Fond solidarnosti Federacije iznose približno 80 miliona eura. Procjenjuje se da će za finansiranje troškova za liječenje u inostranstvu za 2019. godinu biti potreban iznos od 10 miliona eura, navode iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Zakonom je propisana obaveza da se iz budžeta Federacije za Fond solidarnosti izdvaja onoliko koliko se ostvari iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine je odobreno 15,2 miliona eura, što je tek 22,4 posto od zakonom propisanog iznosa.

Što se tiče fonda u RS-u, zakonom je propisano da se sredstva prikupljaju, između ostalog, izdvajanjem pet posto od cijene kupljenog službenog vozila, osim vozila Ministarstva unutrašnjih poslova i zdravstvenih ustanova, zatim izdvajanjem 0,25 posto od plate zaposlenika u RS-u, s tim da građani to mogu odbiti, te iz budžeta opština i gradova.

Međutim, markoekonomski stručnjak Faruk Hadžić ima drugi prijedlog za finansiranje fondova solidarnosti. Smatra da bi i mali dio sredstava koja se godišnje prikupljaju od akciza na duhan bila dovoljna za dodatnih 20 miliona eura za liječenje teško oboljele djece.

"Kada su u pitanju akcize na duhan, u periodu od 2009. do 2017. godine ukupno je prikupljeno 6,4 milijarde KM [3,2 milijarde eura]. Prema Zakonu o akcizama, taj prikupljeni novac ide na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, i on se dalje, prema koeficijentima krajnje potrošnje, usmjerava u budžete svih nivoa, bez jasne namjene. Prikupljeni novac po ovom osnovu je svake godine rastao", kaže Hadžić.
Moguće dodatnih 20 miliona eura

Dodaje da to pokazuje da novac nije išao na ono što bi mu trebala biti primarna svrha, a to je unapređenje zdravstvenog sistema, već u budžetsku potrošnju, na povećanje plata administacije, nova zapošljavanja, putne troškove...

"S obzirom na količinu novca koja se samo po ovom osnovu prikupi, prijedlog je da se barem pet posto sredstava od godišnje prikupljenih akciza na duhan usmjeri, umjesto u budžet, direktno u entitetske fondove solidarnosti, prema principu raspodjele krajnje potrošnje. Na taj način fondovi solidarnosti bi dobili dodatno između 40 i 45 miliona KM [20 do 22,5 miliona eura] godišnje upravo za liječenje teško oboljele djece. Da bi se ovaj novac osigurao, potrebno je promjeniti samo jedan član Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini", rekao je Hadžić.

Već je, dodaje, napisao izmjene zakona s pratećom dokumentacijom i taj prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru.

"Ukoliko bude spremnosti zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se novac na ovaj način usmjeri u fondove solidarnosti, onda se u budućnosti može razmišljati i o podizanju ovog procenta i usmjeravanju većih količina novca direktno u fondove", zaključio je Hadžić.

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

nedjelja, 17 Februar 2019 00:00

Dodik bi uz ime RS-a dodao i 'Zapadna Srbija'

Ocijeni...
(0 glasova)

dodikkustricaPredsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će na eventualnu inicijativu o promjeni imena Republike Srpske biti odgovoreno inicijativom da pored naziva Republika Srpska bude stavljena crtica i dopisano - zapadna Srbija.
Dodik je istakao da zahtjevi, poput osporavanja imena Republika Srpska, iritiraju iako su nemogući, ali da zabrinjava preglasavanje u Ustavnom sudu BiH gdje sjedi troje stranih sudija i još dvoje koji su bivši potpredsjednici SDA.

"Pokrenu li oni tu inicijativu mi ćemo pokrenuti inicijativu da se pored naziva Republika Srpska stavi crtica i dopiše - zapadna Srbija. Ne da mijenjamo naziv, već da ga dopunimo, ako već hoće da dopunjavaju. Ako hoće da idemo, ići ćemo do kraja. Sinonim za Republiku Srpsku može da bude samo zapadna Srbija", rekao je Dodik u intervjuu za beogradsku Politiku.

Dodik je kazao da su mu prije 15 godina u Americi "poturili papir u kome se tražilo preimenovanje Republike Srpske onako kako to sada traže - da bude republika Srba, Hrvata i Bošnjaka, dok su prije toga tražili da se bira jedan predsjednik BiH".

Predsjedasvajući Predsjedništva BiH ističe da oni koji osporavaju ime Republike Srpske dobro znaju da bi pola ljudi otišlo kada ona više ne bi postojala.

On navodi da je Sarajevo umislilo da su Srbi njihov glavni problem, dok je za BiH jedini ozbiljan partner Srbija i to ne samo zbog Republike Srpske.

"Otkad sam u Sarajevu, najmanje šest puta su me zamolili za urgenciju na Vojno-medicinskoj akademiji. To je samo ilustracija upućenosti jednih na druge, što Srbija razumije", kaže Dodik.

On ističe da situaciju treba smirivati, napominjući da su potrebni najbolji mogući odnosi.

Kada je riječ o Komisiji za Srebrenicu na čelu sa izraelskim istoričarem Gideonom Grajfom, Dodik kaže da je prethodni izvještaj bio nametnuta priča visokog predstavnika nastala pod ozbiljnim pritiskom.

"Kako je moguće da je taj izvještaj iz 2004. obuhvatio sedam dana jula 1995. godine, bez ijednog stradalog Srbina. To je ekskluzivistički dokument napravljen samo da pokrije politike tog vremena. Da bi se razumjela dešavanja u Srebrenici u cjelini, mora da se sagleda širi period. Lažni i netačni izvještaj korišten je kao činjenica za međunarodne sudove koji nisu imali drugih dokaza", kaže Dodik.

On ističe da u Komisiji na čijem je čelu Grajf nema ljudi iz Republike Srpske, već su strani autoriteti koji nisu spremni da žrtvuju svoj ugled i nisu tražili nikakve posebne naknade za to što rade.

"Kada strani eksperti utvrde šta se desilo, naša vlada će prihvatiti šta god oni napišu", poručuje Dodik.

Govoreći o formiranju vlasti na nivou BiH, Dodik ističe da u BiH pored, kako
kaže, antiustavne prakse, te postojanja institucija na nivou BiH kojih nema i nisu predviđene Ustavom BiH, postoji i neustavno ponašanje.

Takvo je, kako je ukazao i formiranje Vijeća ministara, gdje je potrebna tek formalna koordinacija, ali "neki prave velike strategije".

On smatra da se zato došlo u situaciju degradacije sistema koji je kreiran u nastojanju da se BiH napravi unitarnom zemljom i "zato sve tamo stoji".

Prema njegovim riječima, tako se Akcioni plan za članstvo /MAP/ proglašava pitanjem "biti ili ne biti", a riječ je o operativnom pitanju, o kom treba razložno odlučivati , a ne u atmosferi života i smrti.

"Mi smo tamo sigurno vlast, a ko će biti s druge strne - vidjet ćemo. Kada smo koncipirali politike, a naši partneri su razmjeli tu priču, rekli smo da će od pet delegata u Domu naroda BiH, njih četvero ići iz SNSD-a, tako je i bilo", rekao je Dodik.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

srebrenica13Predsjedavajući radne grupe Ujedinjenih naroda koja istražuje slučajeve nestanka ljudi Bernard Duhaime upozorio je u Sarajevu da se problem nestalih osoba u Bosni i Hercegovini politizira, što je ocijenio nedopustivim te istakao da samo puna saradnja čiji je cilj otkriti sudbinu svih nestalih tokom rata od 1992. do 1995. može doprinijeti trajnom miru i pomirenju.

To je rekao nakon sastanka stručnog tijela Ujedinjenih naroda zaduženog za problem nestanka ljudi širom svijeta.

Tu grupu, koju sada čini pet nezavisnih stručnjaka iz različitih država, još 1980. uspostavila je tadašnja Komisija UN-a za ljudska prava sa zadatkom da pomogne članovima porodica nestalih osoba širom svijeta da utvrde šta se tačno dogodilo njihovim najbližima.

Članovi te radne grupe trenutno ispituju 760 slučajeva nestanka osoba iz 37 zemalja.

Plan RS-a neprihvatljiv
Posebno zasjedanje imali su ove sedmice u Bosni i Hercegovini, u skladu s uobičajenom praksom detaljnog upoznavanja sa stanjem u državama u kojima su registrirani nestanci.

Osim što su odali počast žrtvama ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, imali su i odvojene susrete sa članovima porodica nestalih tokom rata u u Bosni i Hercegovini i predstavnicima tijela vlasti u toj zemlji.

Na kraju boravka u Bosni i Hercegovini Duhaime je novinarima rekao da se problem traganja za nestalima mora depolitizirati i tretirati isključivo kao humanitarno pitanje.

“Zabrinuti smo zbog nekih informacija koje smo o tome dobili”, rekao je kanadski stručnjak.

Na novinarsko pitanje o nastojanjima vlasti u bh. entitetu Republika Srpska da ponovo utvrđuju šta se tokom rata događalo u Srebrenici član radne grupe Henrikas Mickevičius rekao je da bi nastojanje da se odbace već utvrđene činjenice sadržane u izvještaju Vlade RS-a iz 2004. bilo zabrinjavajuće.

“Pratit ćemo odluke u RS-u”, rekao je.

Činjenice o Srebrenici utvrđene
U odvojenoj izjavi koju je tokom dana objavila Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) istaknuto je upozorenje kako je plan vlasti RS-a da ponovo ispituju događanja u Srebrenici “neprihvatljivi revizionizam” jer su činjenice o tome šta se dogodilo nakon pada srebreničke enklave u julu 1995. jasno utvrđene i potvrđene na međunarodnim sudovima.

“Ovakva nastojanja ne mogu utjecati na utvrđenu historijsku činjenicu potvrđenu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnim sudom pravde (ICJ) da je u Srebrenici počinjen genocid”, navodi se u izjavi ICMP-ja.

Prema dostupnim podacima, samo tokom rata u Bosni i Hercegovini nestalo je približno 35.000 osoba, a još nije razjašnjena sudbina njih nešto više od 7.000.

Istovremeno, u mrtvačnicama u Bosni i Hercegovini nalaze se ostaci između 1.200 i 1.800 osoba koje još nisu identificirane.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

racunKazne za neizdavanje fiskalnih računa u Republici Srpskoj (RS) bit će u narednom periodu od 10.000 do 20.000 KM, predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama.
Entitetska ministrica finansija Zora Vidović je rekla da su izmjenama ovog zakona povećane novčane kazne kao zamjena za zatvaranje objekta.

"Imali smo dosta primjedbi s terena da radnici, kada se zatvori objekt, ostaju bez posla", dodala je Vidović.

Ukoliko se kazna za neizdavanje fiskalnog računa plati u roku od 48 sati, objekt neće biti zatvoren, a ako se ne plati, bit će zatvoren na rok od 30, umjesto 15 dana koliko je bilo do sada.

Za ponovljeni prekršaj definisana je dublo veća kazna i zatvaranje objekta na 60 dana

Vidović je, nakon današnje sjednice entitetske vlade, istakla da je ovo jedan od zakona koji se predlaže s ciljem podizanja konkuretnosti privrede, odnosno suzbijanja "sive ekonomije".

(FENA)

Ocijeni...
(1 glasova)

plivanjeŽivotna priča Amela Kape, po mnogo čemu je slična pričama mladih ljudi bliskih mu generacija- diploma u ruci, poduži staž na birou za nezaposlene, bez redovnih primanja. I tu sva sličnost uglavnom prestaje, jer je Amel uprkos svemu odlučio raditi ono što voli i to besplatno.
Pokrenuo je Spid- prvi i za sada jedini plivački klub za osobe sa invaliditetom u BiH, a da mu sjajno ide najbolje svjedoče rezultati koje postižu mali plivači i plivačice, kao i činjenica da klub postoji već pune tri godine.
Sa Amelom smo razgovarali nakon povratka iz Švedske gdje je najbolji bh. paraplivač Nermin Memić osvojio tri medalje i popravio čak četiri lična rekorda!

 

Amel nam kaže da je ovaj rezultat najbolji pokazatelj da nije pogriješio kada je odlučio da ne troši vrijeme na negativnosti i upusti se u nešto drugačiju sportsku avanturu, iako svjestan da za to neće primiti platu ili neku finansijsku nadoknadu. Ključ je u tome što Amel ovaj posao radi sa srcem i što to što radi ima smisla.
I dalje je na birou za nezaposlene, ali se ne žalim. Doći će i do toga, uvjeren je, jer ovdje ima puno mogućnosti samo se trebamo pokrenuti kao individue.

 

“Previše očekujemo od države. Očekujemo da nam neko nešto da, da niko ništa ne radi, a da se situacija promjeni. Kada bi svaki pojedinac dao nešto ovom društvu i društvo bi, prije ili kasnije, dalo njemu i svima bi nam bilo puno bolje, a ne ovako da svi sjedimo kući, ne radimo ništa, kaukamo da nema posla. Ali hajdemo nešto raditi pa će doći i taj posao. Bio sam konobar, krečio, kopao, ali eto uspio sam postići nešto i u struci - osnovati plivački klub ua osobe sa invaliditetom i uradio po meni jednu jako bitnu stvar - promjenio mišljenje ne lokalne zajednice, entiteta, države, ali jesam naše mikro sredine ovdje na bazenu. A to nije mala stvar”, priča za Buku trener i magistar Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Amel Kapo.

 

A da nije riječ samo o mijenjanju mikrosredinu na sarajevskom bazenu Otoke, dokaz je njegovih pet kolega koji zajedno sa njim treniraju djecu na volonterskoj bazi i najbolji su dokaz da se i u sistemu u kome mnogo štošta ne funkcioniše kako treba, dobra ideja može realizovati.

 

Inače na pomisao da osnuje plivački klub došao je vidjevši kroz trenersku praksu da na bazen Otoka, dolazi dosta osoba sa invaliditetom, ali da sa njima niko ne radi. Počeo je tražiti informacije, čitati o radu sa osobama sa invaliditetom, razgovarati sa profesorima, a na kraju otišo i do Paraolimpijskog komiteta. Od njih je dobio i najveću pomoć u tom momentu- poslali su ga u Istanbul na edukaciju, gdje je po prvi put uživo vidio kakve sve nevjerovatne stvari mogu postići osobe s invaliditetom. Po povratku iz Istambula pokrenuo je procedure za pokretanja kluba koji je zvanično počeo sa radom krajem februara 2016. godine.

 

Još dok je škola bila samo ideja, Amel je donio odluku da ona mora biti besplatna, tako da članovi kluba, trenutno ih ima 87 nemaju nikave troškove što se tiče trenera, opreme, takmičenja, treniranja, a oni su poprilični kao i samo korištenje Olimpijskog bazena Otoka koje se plaća se oko 2.000 maraka mjesečno.
“Uz nas je sve do kraja prošle godine bio BH Telekom sa kojim smo imali sponzorski ugovor, a na samom početku djelovanja kluba i farmaceutska kompanija Bosnalijek. Šta će biti u ovoj godini stvarno ne znam ali ne gubim nadu da će ovu djecu i njihove rezultate prepoznati neka društveno odgovorna firma. Naravno ne bi mogli funkcionisati bez pomoći društveno odgovornih građana i iskrenih ljubitelja ovog sporta koji svojim donacijama- koliko ko može- pomažu da pokrijemo troškove bazane. Što se tiče državnih institucija to još uvijek nije na nivou na kom bi trebalo biti, pokrivaju nam oko petine troškova, ali mi se trudimo da im svojim rezultatima dokažemo da smo vrijedni finansiranja i da su ova djeca jako bitan član našeg društva”, objašnjava Amel koji pored neprestane berbe za obezbjeđivanje sredstva za besplatno i nesmetano odvijanje adaptivnog fizičkog vježbanja i ravnopravnog uključivanja u društvenu zajednicu malih plivača, veliku energiju koristi i za izmjene u obrazovnom sistemu kako bi rad sa osobama sa invaliditetom bio dio redovne nastave.

 

Ne trebamo ići daleko, i gledati kako je to u Njemačkoj ili Švedskoj ,kaže, dovoljno je pogledati u zemlje regiona. Kao posebno pozitivan primjer navodi Niš u Srbiji koji ima cijelu katedru koja se bavi izučavanjem adaptivnog fizičkog vježbanja koje uključuje i plivanje i profesora Marka Aleksandrović koji mu sve ovo vrijeme pomaže svojim znanjem i sposobnostima koje Amel potom prenosi svojim kolegama trenerima.
“Ja nisam imao priliku da učim ovdje kod nas, ali evo sada naši studenti sa fakulteta sporta imaju priliku da nauče od nekoga- mi im nudimo i znanje i resurse i djecu i bazen. Iskreno se nadam da ćemo uspjeti da pokrenemo tu promjenu u obrazovnom sistemu jer jako je bitno da se to sistematski riješi. Pravo na sport je pravo svakog djeteta” naglašava Amel ne krijući da je još uvijek zatečen razmišljanjem nekih ljudi kako rad sa djecom sa invaliditetom nije pretjerano bitan, jer eto nije riječ o “pravom” sportu.


“Jedan roditelj je prošle godine snimao svoje djete na takmičenju u Rijeci. Vidim ga plače i odmah pomislim da se nešto dogodilo. A on mi kaže “treneru ja mislio da vi onako sami dajete medalje djeci”. Odgovorim mu da je ovo sport i da se nagrada mora zaslužiti. Kada smo dobili zvanične rezultate proslijedio sam mu ih, nije mogao da vjeruje -prvo da se njegovo djete bavi sportom, potom da ide na takmičenje, i na kraju da je osvojilo “pravu” medalju.
Zato svima koji tako misle, a misle mnogi koji nemaju neki invaliditet, poručujem da su u gadnoj zabludi. Ovo nije neko dobrotvorno društvo u kome vam neko nešto daje, ovo nije rekreacija, ovo je sport u kome postoje pravila koja se poštuju, postoje klase koje morate imati na međunarodnom nivou. Slobodno mogu pozvati bilo kog studenta sa fakulteta sporta da dođe i da se takmiči sa Nerminom Memićem pa da vidimo ko će pobjediti. Ja se kladim na Nermina”, kroz smjeh nam priča Amel i dodaje da je sedam plivača iz kluba dobilo regionalne klase i da se mogu takmičiti u regionu, dok je Nermin Memić za sada jedini koji se može takmiči u Evropi, jer je prošao međunarodnu klasifikaciju.

 

Nažalost još niko u BiH nije krenuo Amelovim stopama tako da Spid i dalje ostaje jedini plivački klub koji radi sa osobama sa invaliditetom. To stvara dodatne teškoće jer mali plivači ne mogu nastupati na Olimpijadi - za to je potreban bar još jedan plivački klub kako bi se mogao osnovati Plivački savez BiH.


Amel se ipak nada da će doći bolja vremena. Šteta bi bilo dalje čekati kako za djecu, tako i za ostale jer ostaju uskraćeni za mnogo toga što nude.
“Imamo 87 aktivnih članova sa različitim vrstama, stepenima i oblicima invaliditeta. Sa svima njima se družim, sa njihovim roditeljima, oni se druže međusobno, i sve i jedna priča je drugačija. Mi smo jedna velika porodica koja je mogu to slobodno reći, puno više nučila mene, nego ja njih. Naučili su me da više cijenim život, da cijenim male obične stvari, osmjeh, zagrljaj. Zato bih svima poručio čemu se nerviratii, ustali smo jutros živi i zdravi, ništa nam ne fali, hajdemo se malo smijati i družiti, hajdemo nešto raditi”, kaže ovaj veliki profesionalac i nadasve veliki čovjek. A mi se iskreno nadamo da će njegove riječi daleko odjeknuti i bar nekoga pokrenuti da krene njegovim stopama.

 

Tatjana Čalić (6yka.com)

 

Stranica 24 od 34

S5 Box