Vijesti iz BiH
BiH

BiH (853)

Ocijeni...
(0 glasova)

nezaposlenostU vrijeme kada je zaustavljanje odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine načelno prioritet svih nivoa vlasti, poslovanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH djeluje kao potpuna suprotnost tome.
Agencija koja je osnovana 2003. godine, kao samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, na svojoj web stranici može se pohvaliti skoro isključivo aktivnostima kojima promoviše i pomaže odlazak ljudi iz zemlje.

Kao što se iz prikaza može vidjeti, stranicom dominiraju simboli Njemačke, njihovih institucija i zavoda za zapošljavanje. Čak su u većini u odnosu na simbole države Bosne i Hercegovine, čije interese bi Agencija za rad i zapošljavanje trebala štititi i promovisati.

Uz vijesti o terminima za intervjue naših medicinskih radnika zainteresiranih za odlazak u Njemačku te promjenama u procedurama zapošljavanja srednjeg stručnog osoblja u ovoj zemlji, mogu se i pronaći vijesti o broju nezaposlenih osoba u državi BiH. Neko maliciozan bi mogao napisati da nadležna državna institucija za rad i zapošljavanje problem nezaposlenosti rješava promovisanjem njihovog zapošljavanja u drugim zemljama.

zaposlenje

Web stranica Agencije za rad i zapošljavanje BiH Web stranica Agencije za rad i zapošljavanje BiH

Sam zakon prema kojem radi ova agencija i koji definiše njene nadležnosti u svom članu 6. velikom većinom obuhvata međunarodne obaveze i saradnju, što ne znači da sama agencija nema svoju svrhu i funkciju. Ipak, njen aktuelni rad, ako je vjerovati vidljivim pokazateljima, ne izgleda svrsishodno i dobronamjerno po samu državu, njen društveni i ekonomski život.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Klix.ba kažu kako su oni jedina institucija u BiH koja ima nadležnost za posredovanje u zapošljavanju naših građana u inozemstvu i shodno tome te informacije od značaja za građane BiH se objavljuju na web stranici.

Kažu i kako oni nemamaju nadležnost da posreduju u zapošljavanju na domaćem tržištu rada, već to rade entitetski zavodi za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH te kantonalne službe zapošljavanja.

"BiH trenutno ima zaključena tri međudržavna sporazuma o zapošljavanju i to sa Slovenijom, Srbijom i Katarom te još jedan međuinstitucionalni dogovor na koji su saglasnosti dali Vijeće ministara BiH i Savezna vlada SR Njemačke, koji se odnosi na mogućnost posredovanja u zapošljavanju osoba sa završenom srednjom medicinskom školom u SR Njemačkoj. U svim ovim sporazumima Agencija za rad i zapošljavanje BiH je ključna institucija koja omogućava realizaciju sporazuma", kažu nam iz Agencije.

Kažu nam i kako su u 2019. godini troškovi posredovanja u zapošljavanju naših građana u inozemstvu iznosili 189.000 KM, a godinu ranije ti troškovi su iznosili 242.000 KM. Budući da je u prošloj godini broj posredovanja u zapošljavanju bio manji, time su i troškovi bili manji.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako u vremenu kada ne samo radnici, već i generalno stanovništvo masovno napušta BiH u potrazi za boljim uslovima života, naša vlast bi trebala redefinisati ulogu pojedinih državnih institucija koje se bave oblašću zapošljavanja i posredovanja u odlasku radnika iz zemlje.

"Posljednjih godina se drastično pogoršao omjer zaposlenika u odnosu na radnu snagu, sa 72,5% na 81,63%, a što je direktna posljedica odlaska radne snage, jer nam se broj radne snage smanjio za 113.000 u periodu 2014.-2018. S obzirom na to da država trostruko gubi odlaskom radnika u inozemstvo i to kroz ulaganje u obrazovanje, čiste poreske gubitke i gubitke na način da ostaje bez potencijala za rad, dovodi se u pitanje aktivno promovisanje odlaska naših radnika, kada smo došli do faze da moramo uvoziti radnu snagu iz inozemstva", smatra Hadžić.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

mekticZastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Mektić pozvao je u četvrtak Srbe u Bosni i Hercegovini da se distanciraju od politike člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodika.

Mektić je u razgovoru za Al Jazeeru optužio Dodika da "srpski narod vodi u propast" i da građane "gura u konflikt", nakon što je Dodik najavio izlazak bh. entiteta Republika Srpska iz Bosne i Hercegovine i raspad zemlje ukoliko strane sudije i dalje budu participirale u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, što je zaoštrilo političke tenzije u zemlji, a građene uplašilo od izbijanja novih konflikta.

"Ovo je vrlo ozbiljana situacija za srpski narod u Bosni i Hercegovini... Pozivam srpski narod da se distancira od Dodikove politike i da se vrati nekoliko koraka unazad, da stabilizujemo situaciju, da sjednemo i da pregovaramo isključivo u okviru Ustava [Bosne i Hercegovine] i Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok ne bude kasno za to", rekao je Mektić.

'Dodik više ne odlučuje zdravim razumom'

Dodik je blokirao rad državnih organa Bosne i Hercegovine nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine osporio dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a i javno poljoprivredno zemljište proglasio isključivom nadležnošću države.

Takva odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izazvala je oštre reakcije u RS-u, čije vlasti smatraju da to zemljište treba biti u vlasništvu entiteta i da je svaka drugačija odluka "planirani udar na RS".

Dodik je najavio i raspisivanje referenduma od otcjepljenju RS-a od Bosne i Hercegovine ukoliko tri od devet sudija, koje bira predsjednik Evropskog sud za ljudska prava, i dalje budu prisutni u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, optužujući ih da rade protiv RS-a.

Mektić, bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, ne isključuje mogućnost da će Dodik "poduzeti ekstremnije korake" ako ga se ne zaustavi u tome, ocjenjujući da bi to bilo pogubno za sve u Bosni i Hercegovini, uključujući Srbe.

"On [Dodik] više ne odlučuje zdravim razumom. U spašavanju vlastite kože, on se neće libiti uvući srpski narod i RS u ogromne probleme, pa bila to i neka vrsta sukoba. Jer, to je jedina situacija u kojoj on može spašavati vlastitu kožu", rekao je Mektić.

Dodaje da je to pogrešan put i da srpski narod i RS imaju svoje mjesto u Bosni i Hercegovini kao državi, a da probleme treba rješavati mirnim putem.

Opozicija u RS-u optužuje Dodika za umiješanost u korupciju i zloupotrebu službenog položaja, kao i za njegov utjecaj na pravosuđe u zemlji.

'Međunarodna zajednica mora djelovati radikalno'
Govoreći o načinu izlaska iz krize, Mektić je kazao da međunarodni faktor mora poduzeti "radikalne poteze".

"Ne vidim unutrašnje zdrave snage koje ove probleme mogu zaustaviti, naročito što te zdrave snage moraju biti na sve tri strane", rekao je Mektić, optužujući međunarodnu zajednicu da je dijelom doprinijela tenzijama, zbog inertnog ponašanja do sada.

"Moja zabrinutost je realna i osnovana. Ko kod misle da nije, gura nas u još veće probleme", zaključio je Mektić.

Iz Vijeća za provedbu mira (PIC), bez Rusije, saopćili su u srijedu navečer da se Bosna i Hercegovina, kao jedinstvena i suverena država, sastoji od dva entiteta, koji nemaju pravo na otcjepljenje.

Predstavnike političkih partija u Bosni i Hercegovini pozvali su na poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

(Al Jazeera)

utorak, 18 Februar 2020 00:00

VIDEO: Otvaranje firme za 80 dana

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Junak Julesa Vernea je obišao svijet za isto onoliko dana koliko je u Bosni i Hercegovini potrebno za otvaranje firme.

(AJBalkans)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnici2Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka.

U Bonnu je otvorena nova služba, koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju, pa je savezna vlada zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom "Make it in Germany", što je nacionalni prioritet.

"Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil.

Manjak radnika veliki poslovni rizik

Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike Njemačke smanjiti do 2035. godine za četiri do šest miliona.

U mnogim branšama vlada nestašica radne snage.

Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), čak 56 posto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica Evropske unije, odnosno trećih zemalja.

Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Savezna vlada je shvatila zahtjeve privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva.

Nakon dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj novog zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada, i to praktično svim branšama.

Strane diplome 'prati' 1.400 službi

"U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je netko, nego kako se želi integrirati", kazala je za Deutsche Welle savezna ministrica obrazovanja Anja Karliczek, prenosi Fena.

Ona je u ponedjeljak u Bonnu, zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA).

Po pisanju domaćih medija, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sada bio previše kompliciran i trajao je predugo, mnogo duže nego u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi.

Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake to više ne može dozvoliti, kažu u saveznoj vladi.

Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom ovog mjeseca, to bi morao korigirati.

Ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi s univerzitetkom diplomom, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši.

Iz regije odlazi 100.000 radnika

Iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

U Njemačkoj 1. marta na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage.

Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a.

Jedna od regija na koju tradicionalno najviše "ciljaju" njemački poslodavci je Zapadni Balkan, jer radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj, piše DW.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

komsic1Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ocijenio je da je današnji govor Milorada Dodika u Beogradu dokaz da je konačni cilj takve politike razbijanje države Bosne i Hercegovine i stvaranje Velike Srbije.
On je dodao kako, nažalost, takve riječi nisu naišle na bilo kakvu osudu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nego na prećutno odobravanje.

“Nama već odavno ništa ne znače fraze koje gospodin Vučić izgovara tim prilikama, poput fraza o poštivanju teritorijalnog integriteta, dok mu istovremeno Dodik puše za vratom i najavljuje nove sukobe na ovim prostorima, jer put koji on pominje i kojim želi da krene je put sukoba. Bilo bi dobro kada bi gospodin Vučić koji često govori kako je najvažnije sačuvati mir, konačno kazao ko taj mir ugrožava. Da li ga ugrožava Dodik sa ovakom politikom ili to Vučić tek sebe obuzdava od srljanja u sukob”, rekao je Komšić koji se danas nalazi u zvaničnoj posjeti Vatikanu.
Komšić je kazao kako je jasno ko ga ne ugrožava i da je to bosanska strana koja je i nakon svega, agresije i genocida pružila ruku, ali izgleda uzalud.

“Uzalud jer je pružamo istim onim politikama u Srbiji koje su nas htjele doći ne te ruke nego glave i glave svih nas koji volimo ovu državu i ne želimo niti tražimo ništa više osim toga da se u nju konačno prestane zadirati. Što se tiče samog Dodika, nakon što je raportirao Vučiću i sebe doveo na nivo Andrije Mandića, ponovno je uspio izreći dvije kontradiktorne tvrdnje u istoj rečenici, da hoće i mir i rasturanje države. Nešto od to dvoje mora odabrati, premda mi znamo šta on hoće”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Za kraj on je rekao kako je jasno da je strah od vlastitih poteza učinio svoje i sada (Dodik) galamom pokušava sakriti strah od izjava na koje ga niko nije tjerao i kojima nikog nije naročito impresionirao, osim možda Vučića.
“Kao što smo mu i ranije poručili, niti ima moći, niti snage da bilo koju najavu ostvari. Međutim, upamtiti ćemo to da su njegove želje u Beogradu naišle na razumijevanje”, zaključio je Komšić.

Podsjećamo, Dodik je danas u Beogradu zajedno sa Željkom Cvijanović razgovarao sa predsjednikom Srbije o stanju u BiH, a povodom posljednje strovene krize zbog stranih sudija u Sudu Bosne i Hercegovine.

Između ostalog, Dodik je spominjao nezavisnu RS, što Vučić nije osudio mada je spomenuo kako Srbija poštuje Dejtonski sporazum.

(Klix.ba)

srijeda, 12 Februar 2020 00:00

Jak zemljotres pogodio područje Fukushime

Ocijeni...
(0 glasova)

potres3U Japanu je danas zabilježeno jako podrhtavanje tla i to u području blizu obala provincije Fukushima.

Potres blizu područja u kojem se 2011. godine desila nuklearna katastrofa trajao je desetak sekundi, a zabilježen je u 19:30 sati po tamošnjem vremenu.

Japanska meteorološka agencija nije izdala upozorenje za cunami.

Zemljotres se dogodio na dubini od 80 km ispod nivoa mora, a jedan od očevidaca kazao je da mu se u stanu pomaknuo radijator na točkićima.

Zvaničnici prefekture Fukushima upozorili su stanovništvo da bi se mogla desiti i naknadna podrhtavanja tla te naglasili da slijede zvanične savjete za vlastitu sigurnost.

Iz energetske kompanije TEPCO, koja rukovodi nuklearnim elektranama u prefekturi, poručili su da čekaju dalje informacije o utjecaju potresa.

Ocijeni...
(0 glasova)

nsrsPredsjednica Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama obustavljaju rad u odlučivanju dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu.

Ona je rekla i da je zatraženo održavanje hitne sjednice Narodne skupštine RS.

"Donijeli smo jednoglasno dva zaključka. Prvi je da učesnici sastanka su saglasni da predstavnici iz RS u institucijama BiH obustave svoj rad u odlučivanju po bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija. Broj dva, učesnici sastanaka saglasni su da je hitno potrebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će se raspravljati o ovim pitanjima", rekla je Cvijanović.

Ovo je reakcija na odluku Ustavnog suda BiH Ustavni sud BiH koji je, na zahtjev sedam delegata Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, donio odluku u kojoj je proglasio neustavnim član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu entiteta RS.

Na sastanku u Palati predsjednice RS prisustvovali su zvaničnici Republike Srpske, predstavnici Srpske u institucijama BiH, kao i lidera parlamentarnih političkih partija u Republici.

Na sastanku su predsjednica RS Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović, ministar pravde RS Anton Kasipović, predsjednik Ustavnog suda Srpske Džerard Selman, predstavnici RS u institucijama BiH, vladajućih i opozicionih partija u Srpskoj. U ime PDP sastanku je prisustvovao lider stranke Branislav Borenović, a SDS predstavlja zamjenik predsjednika Rado Savić.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Najlošija je situacija u Živinicama gdje je jutros Indeks kvaliteta zraka iznosio čak 244 i zrak je na tom području vrlo nezdrav. Vrijednost PM 2,5 čestica iznosila je 232. Radi se o česticama koje dolaze iz više izvora kao što su strujna postrojenja, toplane, individualna ložišta (ugalj – kao najgora vrsta čvrstog goriva), motorna vozila itd.

U takvoj situaciji sa kvaliteta zraka iz Eko Akcije upozoravaju da su kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.

Jutros je zrak nezdrav i u Ilijašu gje je izmjereni Indeks kvaliteta zraka iznosio 188, kao i u Tuzli gdje je Indeks kvaliteta zraka iznosio 181, a vrijednost PM2,5 čestica 119.

Zrak je jutros nezdrav i u Lukavcu i Zenici gdje su izmjereni Indeksi kvaliteta zraka iznosili 165 i 163.

Na području tih gradova moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

U Sarajevu i Goraždu Indeks kvaliteta zraka jutros je iznosio je 147 i 104 i na tim područjima je zrak nezdrav za osjetljive grupe stanovništva.

Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

srebrenica3Tokom građevinskih radova u srebreničkoj ulici Maršala Tita pronađeni su ostaci Čaršijske džamije koja je minirana eksplozivom i srušena na ljeto 1995. godine, a njeni ostaci su odvezeni na lokaciju udaljenu 300 metara 1997. godine.
Medžlis Islamske zajednice Srebrenica objavio je fotografije i dokumente iz 1997. godine na kojima su instrukcije Ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti i građevinarstvo RS i Općine Srebrenica o rušenju objekata koji su u ruševnom stanju, među kojima je stari Zanatski centar Srebrenica, razni objekti iz užeg jezgra grada te ostaci svih džamija u Srebrenici.

Skoro svi “uklonjeni” objekti su u vlasništvu muslimana.

“Tonama teški betoni od kupole i oko kupole džamije se nalaze na prostoru parkinga u blizini kružnog toka i mjesta na kojem su lijepljenji plakati ratnoga zločinca Mladića kojem je presuđen zločin genocida. Nadamo se da ćemo pronaći dijelove džamije koje će nam poslužiti kao eksponat kojeg ćemo staviti pored obnovljene džamije kao opomena budućim generacijama da se zločin urbicida i genocida nikada i nikome ne ponovi”, kazali su iz Medžlisa IZ Srebrenica.

Zapisi od Čaršijskoj džamiji datiraju iz 1836. godine kada je izgradio ili obnovio hadži Selmanaga Selmanagić. Bila je s drvenom munarom skromnih dimenzija. Zbog dotrajalosti bila je sklona padu pa je 1988. godine sagrađena nova džamija koju mnogi pamte. Ta džamija srušena je tokom rata u BiH.

Obnovljena je 16 godina nakon rušenja zahvaljujući donatoru doktoru Ahmedu Smajloviću po kojem nosi naziv, a otvorena je na 16. godišnjicu održavanja genocida u Srebrenici.
Prijavi grešku

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

pcela2Atidže Muratova, glavna junakinja filma 'Medena zemlja', makedonskog kandidata za Oscara u dvije kategorije, govori za Al Jazeeru.

Atidže Muratova, iz sela Bekirlija, posljednja je uzgajivačica divljih pčela u Evropi.

Makedonski dokumentarni film Medena zemlja, u režiji Tamare Kotevske i Ljube Stefanova, nominiran je ove godine za nagradu Oscar, američke Akademije za filmsku nauku i umetnost, i to u kategoriji najboljeg ostvarenja sa neengleskog govornog područja i najboljeg dokumentarnog filma.

Priča je to o Atidže Muratovoj iz sela Bekirlija u Sjevernoj Makedoniji, poslednjoj uzgajivačici divljih pčela u Evropi i njenim naporima da ih izbavi iz pohlepe domaćih pčelara. Film je prošle godine osvojio glavnu nagradu žirija na najvećem svetskom festivalu nezavisnog filma 'Sundance', a prikazan je i na prošlogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

Atidžu smo sreli rano ujutro u selu Durfulija, gde živi i unuk njenog brata, Raim, koji se također bavi pčelarenjem. Ona je nedavno u tom selu kupila kuću novcem koji je zaradila učešćem u filmu Medena zemlja. Atidže je neposredna žena, otvorena, dečije veselosti i optimizma. S radošću nam je pokazala kuću i nameštaj, koji su joj kupili autori filma, srećna što će u boljim uslovima nastaviti svoj život. Međutim, kaže, neće ostaviti ni svoju Bekirliju gde je provela celi život i pčelarila.

Putovali smo terenskim vozilom do njenog rodnog sela Bekirlija lošim, neasfaltiranim putem, puni sat, a onda su se ispred nas otvorila brda i ostaci kamenih zidova, nekad punih života. Danas tamo živi samo porodica stočara Huseina Same, koja je također deo filma Medena zemlja, te Atidžin brat Feim Muratov.

Atidže nam je objasnila da se snimanje odvijalo tri godine i da je često bilo teško poneti svu potrebnu opremu na brda, kako bi se snimile scene, da su sa ekipom postali kao porodica te da je uvek verovala da će film uspeti. Kad je stala i ispred naše kamere, uradila je to kao profesionalac.

Kad smo stigli u njeno dvorište zapalila je vatru, na žaru nam skuhala kafu i zasladila je medom divljih pčela. Bio je to ukus koji nikad ranije nisam doživela - zatvorila sam oči i zahvalila što radim novinarski posao i što sam dobila priliku sresti ovu ženu koja nas uči mudrosti življenja, radovanju životu i njegovom smislu.

Atidže Muratova, kako ste počeli drugovati sa divljim pčelama?

- Merak za pčele imala sam još kao dete. U mom selu Bekirlija, samo jedan čovek je pčelario i kad je vadio med, davao nam je pomalo - kod nas je takav običaj. U porodici je bilo nas četvero dece i med bi odmah nestao, a nama se još jelo. Otac bi nam kupio kilu meda sa pijace, ali ne bi trajao više od dana. Sa bratom smo počeli pčelariti. Napravili smo tri brtve, to su rupe u stenama, i nadali se da će se roj pčela nastaniti. Tako je i bilo, i iz godine u godinu smo imali sve više divljih rojeva pčela, vadili med, imali dovoljno ostaviti i njima, i za nas, i prodavati drugima. Pčelarenje nam je ušlo u krv i traje do današnjeg dana.

Kad pronađete stanište pčela u prirodi, šta potom radite?

- Pripreme počinju od aprila, kad mesta gde želimo privuči pčele mažemo biljkama, a kad se u maju počnu rojiti - skupljamo ih u košare i nosimo kući. Celo leto one skupljaju med i u septembru im uzimamo polovinu meda.

Princip 'pola za pčele, pola za tebe' aktuelan je kod Vas, iako je danas čovečanstvo suočeno sa izazovom života u harmoniji sa prirodom?

- Pčelari trebaju pčelariti poštujući ovo pravilo i ono je najvažnije. Kad dolazi jesen, kao što čovek prikuplja hranu, tako i pčelama trebamo ostaviti deo meda kojeg su skupili u toku leta. Ako pčele imaju dovoljno hrane iz zime će izaći snažne i rojiće se u toku proleća i biće više pčelinjih društva, oprašivanja cvetova, više biljaka i hrane za sve nas.

Vi ste žena koja razume pčele i živi u harmoniji sa njima. Koja je Vaša filozofija pčelarenja, kako im pristupate?

- Pčele se nikad neće žaliti i pored toga što im ljudi uzimaju med, a ljudi su često nezadovoljni koliko god meda je pčela proizvela. Pčele osećaju vremenske prilike i kad dolazi jaka zima prave više meda, kako bi imale hranu da prezime do proleća. Tada im pčelari trebaju uzeti samo pola meda, kako bi pčele preživele. Kada nas očekuje blaga zima, pčele prave manje meda, zato što to im je toliko dovoljno za život, ali ljudi to ne razumeju i napadaju pčele kako su sakupile malo meda i govore da godina nije dobra. Meni pčele pomažu da i ja lakše prezimim i imam nešto novca u ruci.

Kako ste pronašli filmadžije i počeli snimati film o zemlji meda?

- Oni su mene pronašli. Dronom su snimali prostor oko mog sela, pored reke Bregalnice, i tražili ljude koje na tradicionalan način čuvaju pčele. Ljudi iz okoline su im rekli o meni i krenuli su me tražiti običnim kolima pa su zbog lošeg puta zaglavili na sredini i vratili se nazad. Vratili su se ponovo na proleće 2015. godine i snimali su pčele, košnice, selo, a malo sam im pričala o pčelarenju i oni su otišli.

I nakon godinu dana ekipa se opet vratila. Kažu: 'Snimaćemo, pa 'ajde da odaberemo šta ćeš nositi'. Ja sam izvadila moju odeću: suknju, crne čarape, opanke i šamiju sa bojama zemlje meda i žutu košulju. Počeli smo snimati po brdima oko sela i rojenje pčela. Prvo smo snimali jednom nedeljno, zatim je ekipa počela češće dolaziti. Ni oni nisu do kraja verovali da ćemo uspeti snimiti film, a ja sam osećala da ćemo uspeti, osećala sam ljubav, ali im nisam ništa govorila. Na početku su imali novac samo za pola godine snimanja, ali kasnije su našli još novca i nastavili raditi. U šali su mi govorili: 'Atidže, nemoj nas ostaviti na sredini filma'. Ohrabrivala sam ih: 'Nemojte da brinete - idemo do kraja'.

Kada ste shvatili da će film postići međunarodni uspeh?

- Kad su se javili iz Sundance Film Festivala i tražili da se Medena zemlja kod njih prikaže premijerno. Javili su nam ovde u Bekirlije, još smo snimali neke delove filma, bili smo na samom kraju. Nazvali su kinematografa Samira Ljumu, saopštili mu vest i svi smo skakali od radosti. Na Sundance Film Festivalu osvojili smo tri nagrade, a meni su prema dogovoru kupili kuću u susednom selu - Dorfulija. Nikad se nisam nadala da ću imati svoju kuću, ali uspela sam.

U očekivanju smo dodele Oscara. Verujete li da će Medena zemlja osvojiti najveću filmsku nagradu? Vi ste u trci u dve kategorije – najbolji dokumentarac i najbolji strani film.

- Očekujem da ćemo ostvariti veliki uspeh. Ja se nadam pobedi u obe kategorije, ali biću zadovoljna ako uzmemo jedan Oscar, pola – pola, kao i sa medom i pčelama.

Atidže, da li Vam je film promenio život?

- Promene su svakodnevne - tu su putovanja, kupila sam kuću i dolaze ljudi sa svih strana da me posete i popričaju o pčelama i medu. Ti susreti me prave veselom i srećnom.

Zašto su pčele važne?

- Pčele su veoma snažni insekti koji ljudima daju med, a time i zdravlje. Pčelarstvo je sve popularnije i mnogo ljudi želi odgajati pčele podstaknuti filmom. Pčele se ne trebaju čuvati u blizini mesta gde žive ljudi, već dalje - u šumi i prirodi. Pčele ne podnose hemikalije kojima se prskaju biljke u blizini sela. I najvažniji princip za uspeh je 'pola pčelama, pola meni', kako bi pčelarenje uspelo. Meni su pčele sreću donele, za to ću im biti uvek zahvalna.

Preko filma ste svetu predstavili svoj život. Da li Vam je bilo lako otvoriti srce i dušu i govoriti o najličnijim stvarima?

- Bilo mi je teško, ali još težih stvari sam ostavila iza sebe. Prije devet godina napao me je komšijski pas. To je pas porodice koja je prikazana u Medenoj zemlji, a on mi je izujedao lice i telo i jedva sam preživela. Snagu da nastavim živeti dala mi je moja majka o kojoj sam se morala brinuti. Bila je teško bolesna i šta bi ona radila bez mene? Bila sam na rubu, htela sam da si oduzmem život, toliko sam bila povređena, sve me je bolelo i primala sam jake lekove. Išla bih u štalu kod krave i tamo plakala, nisam htela da me majka vidi tužnu.

I sa režiserkom Tamarom Kotevskom, kad smo snimali film, plakala bih, a ona bi me zagrlila i rekla: 'Atidže, opet si lepa'. I dan danas mi je zbog toga teško, ali filmom su mi dali podršku, vratila mi se vera, mada mnogo sam propala i teško mi je pomiriti se sa nekim stvarima i sve što mi je na srcu kazujem. Težinu u duši prevazilazim i pesmom koju sam ja smislila o mom životu...

„Korak po korak koračam pored reke Bregalnice,

srce stežem, majko, boljku krijem, tebi mila majko ne kazujem,

ne plači mila majko, ne žali, tebe majko ne ostavljam,

ne plači majko, ne žali, tebe mila majko ne ostavljam.

Ostaviću rodno selo, u tuđu zemlji ću otići!“

Milka Smilevska (Al Jazeera)

Stranica 25 od 61

S5 Box