Vijesti iz BiH
BiH

BiH (358)

nedjelja, 11 Novembar 2018 00:00

Sedam godina Al Jazeere Balkans

Ocijeni...
(0 glasova)

eldzezira1Al Jazeera Balkans počela je emitirati program prije sedam godina, kao prvi news kanal u regiji i prva članica Al Jazeera Media Network izvan arapskog i engleskog govornog područja.

Osim centralnog studija u Sarajevu, regionalni centri otvoreni su u Zagrebu, Beogradu i Skoplju, a dopisnici izvještavaju iz Brisela, Washingtona te Banje Luke, Niša, Podgorice, Ljubljane i Prištine.

Al Jazeera Balkans već godinama postavlja visoke profesionalne i tehničke standarde te nastoji ponuditi sadržajan i informativan program. Uz informativni program i vijesti koje se emitiraju od podne do ponoći, emitirane su stotine filmova, hiljade intervjua i reportaža s terena.

Reporteri Al Jazeere Balkans izvještavaju sa svih kriznih, lokalnih i svjetskih, žarišta te pokrivaju najvažnije događaje u Evropi, na Bliskom Istoku, Sjevernoj i Južnoj Americi.

Al Jazeerin web portal i njegovi novinari, multimedijalisti, komentatori i blogeri donijeli su brojne analize aktualnih događanja, ali i mnoge ljudske priče, koje su potaknule akcije za pomoć onima kojima je to najpotrebnije.

Mišljenja i blogovi pokrili su sva aktualna događanja i društvene fenomene na području jugoistočne Evrope, ali i svugdje gdje Al Jazeera ima publiku.

Prestižne nagrade
Al Jazeera Balkans je prva televizija sa prostora Balkana, ali i prvi kanal Al Jazeera mreže, koja je 2015. godine dobila Eutelsatovu prestižnu nagradu.

Time je došla u sami vrh ispod, kojeg su se našli televizijski giganti poput CCTV Newsa, Euronewsa, France 24, i24 News, Rai News 24 i drugih.

Te godine je bila i među pet finalista u kategoriji za najbolji programski sadržaj sa svojim dokumentarnim filmom Putnici/Balkanska ruta, koji prati priču izbjeglica, a koju je krajem 2014. godine snimio reporter Marin Veršić.

U novom ciklusu izbora Eutelsat TV nagrada za 2016. godinu, ponovo se našla u selekciji najboljih news kanala, a između ostalih, takmičila se s France24, RT, CCTV NEWS, TRT World.

Također, Al Jazeera Balkans je nekoliko puta proglašena i najpoželjnijim poslodavcem u Bosni i Hercegovini, te u medijskom sektoru.

Al Jazeera Balkans dio je televizijske mreže Al Jazeera sa sjedištem u Kataru, koja je zauvijek promijenila medije na Bliskom Istoku, ali i dala drugačiji pogled na događanja u tom i drugim dijelovima svijeta. Al Jazeera je nedavno obilježila 22 godine postojanja.

(AJB)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Unatoč odluci Uprave policije MUP-a USK da onemogući daljnji dolazak izbjeglica i migranata u ovo područje, njihov broj se nije znatno smanjio, a situacija je ponovo izmakla kontroli kada je oko 150 migranata zaustavljeno u talgo vozu Željeznica FBiH na stanici u Bihaću.
Nakon sjednice održane 23. oktobra u Bihaću, kojoj su prisustvovali ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, novoimenovani premijer USK Mustafa Ružnić, šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH Peter Van der Auweraert i novoimenovani komesar policije MUP-a USK Mujo Koričić, Ministarstvo unutrašnjih poslova USK obavijestilo je javnost da će od tog dana zaustaviti svaki budući priliv migranata u ovaj kanton.

MUP USK: U proteklih 15 dana vraćeno više od 1.500 migranata

Kako saznajemo u MUP-u USK, u proteklih 15 dana više od 1.500 migranata koji su namjeravali ući u Unsko-sanski kanton, vraćeno je van granica kantona ili na mjesto polaska. Migranti koji vozom dolaze iz Sarajeva izlaze na stanici u Bosanskoj Krupi, pa čak i ranije, te put do Bihaća nastavljaju pješice. Kako su nam kazali u MUP-u, sve migrante koje zateknu u vozu ili autobusu, vraćaju nazad odakle su krenuli.

"Broj migranata koji su ušli u USK i koje su evidentirali pripadnici MUP-a USK do 23. oktobra je 11.328. U avgustu je evidentirano 1.866, septembru 2.764, dok je u oktobru, tačnije do 23. oktobra kada je donesena odluka da se onemogući dolazak migranata u ovo područje, evidentirano 2.436 migranata. Od 23. oktobra vraćeno je oko 1.500 migranata", kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Unatoč tome, u MUP-u kažu da se u migrantskim centrima i ulicama Bihaća i Velike Kladuše i dalje nalazi veliki broj migranara te da oni i dalje pristižu u ovo područje. Kazali su da nemaju preciznih podataka koliko se migranata trenutno nalazi u ovom kantonu.

"Mi raspolažemo informacijama da se oko 1.000 migranata nalazi u Borićima, 500 u Biri, 400 u Sedri, te u Velikoj Kladuši od 800 do 1.000. Također, značajan broj migranata nalazi se u privatnim smještajima, za što nemamo precizne podatke, iako neke privatne smještaje plaćaju međunarodne organizacije", istakla je Galić.

Uklonjeno šatorsko naselje u Borićima, migranti iz Velike Kladuše neće u Bihać

Šatorsko naselje u blizini Đačkog doma u Borićima ovih dana je uklonjeno, a migranti koji su tu boravili premješteni su u migrantski centar u nekadašnjoj fabrici Bira. Od Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nismo uspjeli dobiti informacije koliko je migranata u proteklom periodu dislocirano iz šatorskog naselja i zgrade Đačkog doma, niti koliko ih je ostalo u objektu Đačkog doma na kojem se trenutno vrše infrastrukturni radovi. Prema nezvaničnim informacijama, u migrantskom centru Bira nalazi se od 600 do 700 migranata.

Za sada je nepoznata i sudbina migranata koji borave u privremenom centru u hali fabrike Miral u Velikoj Kladuši. Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona zatražila od IOM-a da u roku od 15 dana premjesti migrante iz ovog centra u Hadžiće, no da li će to i kada biti urađeno, za sada nema informacija.

Ono što je sigurno jeste da migranti iz Velike Kladuše neće biti premješteni u migrantske centre u Bihaću. Potvrdio je to gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

"Ono što sam ja insistirao i čega ćemo se držati jeste da nijedan migrant iz Velike Kladuše ne smije doći u Bihać. Mi nismo tu da rješavamo probleme Velike Kladuše ili bilo čije druge probleme. Bihać više ne može primati nove migrante i mora se zaustaviti dolazak migranata iz Sarajeva u Bihać. Također, potrebno je reducirati trenutni broj migranata u Bihaću. Ono što smo mi locirali kao problem za dolazak novih migranata u Bihać je talgo voz. Tražili smo da se privremeno suspenduje talgo voz", izjavio je Fazlić.

Željeznice FBiH: "Mi smo kolateralna šteta u migrantskoj krizi"

U Javnom preduzeću Željeznice FBiH kazali su za naš portal da su o problemu migrantske krize u više navrata izvještavali Vladu FBiH, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH, Vladu USK, Ministarstvo unutrašnjih poslova USK i MUP KS i tražili da reaguju u skladu sa svojim ovlaštenjima i nadležnostima.

"Nažalost, Željeznice FBiH su postale kolateralna šteta u migrantskoj krizi, nastupile su materijalne i nematerijalne štete po preduzeće. Dovedena je u pitanje i osnovna funkcija željeznica, a to je nesmetan i bezbjedan transport roba i putnika. U skladu sa važećim Zakonom o ugovorima o prevozu u željezničkom saobraćaju, ŽFBiH imaju obavezu da putnike prevezu do uputne stanice vozovima koji su navedeni u javno objavljenom redu vožnje. Ova obaveza nastaje po osnovu zaključenog ugovora o prevozu. Putnik je dužan prije započetog putovanja kupiti voznu kartu koja predstavlja dokaz da je zaključen ugovor o prevozu. Po osnovu ovog ugovora željeznica ima svoje obaveze prema putnicima", istakli su iz Željeznica FBiH.

Napomenuli su i da njihovi uposlenici nemaju pravo legitimisanja putnika, osim za slučaj kada po osnovu indentifikacionog dokumenta ostvaruju pravo na određenu komercijalnu povlasticu.

 

MUP USK će i dalje sprječavati dolazak migranata vozom

"Također, željeznica ne može uskratiti pravo prevoza putnicima, osim ako to nije predviđeno posebnim propisima ili odlukama nadležnih administrativnih organa. ŽFBiH traže hitno djelovanje nadležnih organa i institucija u iznalaženju sistemskog rješenja o gore navedenim problemima, a u cilju redovnog i sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja na ovoj relaciji, kao i smjernice za dalje postupanje ŽFBiH u uslovima migrantske krize", kazali su u ovom preduzeću.

Iz MUP-a USK, pak, istakli su da će i dalje onemogućavati dolazak migranata novih migranata u ovo područje.

"Niti u petak, niti bilo koji drugi dan, mi nismo spriječili Željeznice FBiH kretanje po njihovom voznom redu. Samo smo onemogućili izlazak migranata na područje Unsko-sanskog kantona. To ćemo i ubuduće činiti, sve dok se ne stabilizira situacija, odnosno dok se ne kaže koji je to broj migranata koji može boraviti na području USK i migrantskim centrima koje je IOM odredio za smještaj migranata", kazali su iz MUP-a USK.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Radovan Karadžić, nepravosnažno osuđen u Haagu na 40 godina zatvora zbog genocida, progona i teroriziranja Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, službeno je postao umirovljenik u 73. godini života, doznaje Alternativna televizija.

Status umirovljenika Karadžić ima već tri mjeseca, potvrđeno je Alternativnoj televiziji u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Informaciju je potvrdila i njegova kćerka Sonja Karadžić Jovičević.

Prema tim izvorima, Karadžić je krajem 2016. godine podnio zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, nakon čega su nadležni proveli upravni postupak, donijeli rješenje i odobrili mirovinu.

"Gospodin Karadžić ima pravo, po osnovu radno-stečenih prava iz Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, pravo na penziju kao svi drugi građani, osiguranici Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske ili nekih od fondova na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno nosilaca nekih od ino-osiguranja sa kojima Bosna i Hercegovina i Republika Srpska imaju potpisan međudržavni sporazum o socijalnom osiguranju", kaže Mladen Milić, direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.
'Nisu mu obračunali sav staž'

Potvrđeno je i da je Karadžić prikupio nepunih 27 godina radnog staža, za koje su u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske utvrdili da su plaćeni doprinosi. Mirovinu preuzima njegova supruga Ljiljana Zelen Karadžić.

Sonja Karadžić Jovičević kaže da mirovina njezinom ocu nije obračunata za sve godine radnog staža, prenosi Alternativna televizija.

"Paradoks je da period kada je bio predsjednik [Republike Srpske] nije obuhvaćen zbog nekompletirane dokumentacije, što je u principu isključivi problem birokratije tog vremena i kasnije. Zaista se nadam da će to u narednom periodu biti rješeno, u zakonom predviđenim okvirima, jer mislim da je nečuveno da postoji trag da je radio u kabinetu predsjednika, ali ne i da li je bio vozač, ložač, portir ili predsjednik. Pogotovo ako imamo na umu da nije tamo gdje trenutno jeste zato što je krao trešnje, nego zato što je bio predsjednik i vrhovni komandant", kaže Sonja Karadžić Jovičević.

Radovan Karadžić je prija rata radio kao sanitarni i medicinski inspektor, što je njegovo srednjoškolsko obrazovanje, bio je pisac u Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković" u Sarajevu, te je radio kao liječnik u domovima zdravlja i u bolnici na Koševu.
Proglašen krivim za genocid

Karadžić je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašen krivim za genocid počinjen u Srebrenici; progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine; teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce u razdoblju od 1992 do 1995. godine.

Za ista kaznena djela Haški sud je u odvojenom procesu osudio na doživotni zatvor Ratka Mladića.

Obojica su se žalila na presude, ali je to učinilo i tužiteljstvo, koje traži da i Karadžić i Mladić budu osuđeni i za genocid u još šest bosanskih općina.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sanskimostTijelo 59-godišnjeg muškarca pronađeno je večeras u rijeci Sani u Sanskom Mostu, potvrđeno je za Klix.ba u MUP-u USK.
Policijska stanica u Sanskom Mostu je obaviještena oko 16:30 sati da se ispod Mašinskog mosta u rijeci Sani nalazi tijelo nepoznatog muškarca.

"Na lice mjesta upućena je policija, kao i pripadnici Civilne zaštite, ronioci, istražioci, mrtvozornik i dežurni tužilac. Mrtvozornik je utvrdio da je smrt nastupila utapanjem", kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Prema njenim riječima, radi se H. A. (1959.) iz Tuzle, nastanjenom u Sanskom Mostu.

Dežurni tužilac je naredio daljnje istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog slučaja.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bijelihljebRiječ je o zastupnicima Zaimu Backoviću (BPS), Sadiku Ahmetoviću (Nezavisni blok), Salki Sokoloviću (Nezavisni blok), Momčilu Novakoviću (NDP), Borislavu Bojiću (DNS), Đorđi Krčmaru (DNS), Jovanu Vukovljaku (DNS), Nenadu Laliću (SDS), Nikoli Lovrinoviću (HDZ BiH), Predragu Kožulu (HDZ BiH) i Miroslavu Milovanoviću (SNSD).

Oni od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine traže da ocijeni ustavnost izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a koje su stupile na snagu 2017. godine.

Naime, Vijeće ministara BiH je 12. aprila 2017. godine stavilo van snage odluku o ostvarivanju prava funkcionera u vlasti na nivou BiH na "bijeli hljeb". Izvršna vlast tada je saopćila da s obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim je član 48 brisan, više ne postoji pravni osnov za važenje ove odluke.

Bijeli hljeb ili nezarađena plaća podrazumijevao je mogućnost da predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te parlamentarci i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata.

Jedan od potpisnika zahtjeva za ocjenu ustavnosti je i zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, a koji je sa 19.407 osvojenih glasova i na ovogodišnjim izborima dobio direktni mandat u državnom organu zakonodavne vlasti.

"Ja sam načelno podržao svoje kolege znajući da ću biti izabran u Parlamentarnu skupštinu BiH. Razlog za to je što su izmjene zakona kojim je ukinut 'bijeli hljeb' trebalo da prate i druga rješenja. Naime, zakonske odredbe onemogućavaju parlamentarcima kojima je istekao mandat zapošljavanje i bilo kakvu daljnju karijeru. Ti ljudi šest ili 12 mjeseci ne mogu ili ovo ili ono", rekao je Kožul za Klix.ba.

Parlamentarci koji su potpisali apelaciju

Kako kaže, on je svjesno, iako ga se ne tiče, podržao parlamentarce koji su uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti. Kožul nije htio govoriti o imenima zastupnika, ali je istakao da mu je apelaciju na potpisivanje donio Novaković.

"Ne znam precizno imena jer nemam kod sebe dokument. Sigurno znam da smo iz načelnih razloga to učinili Nikola Lovrinović i ja", kazao je Kožul.

Inače, Predrag Kožul i Nikola Lovrinović jedini su na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, od 11 potpisnika apelacije, glasali protiv izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

tokic1Osnovni sud u Banjaluci danas je oslobodio optužbe predsjednika Bošnjačkog pokreta Sejfudina Tokića i Adnana Bajrića zbog isticanja ratne zastave RBiH s ljiljanima 22. maja 2015. godine.

Sud je zaključio da u novom Krivčnom zakoniku RS ne postoji krivično djelo koje se optuženima stavlja na teret, a retroaktivna primjena Zakona u ovom slučaju nije bila moguća.

Insteresantno je da su i Tokić i Bajrić danas u sudu na odjeći imali obilježja sa ljiljanima.

Bajrić je rekao da je ovaj proces puno koštao i da mu je nanio štetu u biznisu i sportskim aktivnostima ali da se ne kaje.

"Opet bi to uradio i opet ću jer to je moje pravo, ovo je moj grad i moja domovina", rekao je Bajrić.

Tokić je rekao da je presuda očekivana i da je optužnica bila politički montirana.

"U pitanju je zastava koja danas ima podršku više od tri četvrtine štanovništva BiH", rekao je Tokić.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

vozac4Nacrt odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače uskoro će se naći na stolu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nakon čega se očekuje stupanje na snagu novih cijena polaganja vozačkih ispita.
Kako smo ranije pisali, novi cjenovnik trebao bi se primjenjivati od 2019. godine, a donijet će za nekoliko stotina maraka skuplje polaganje vozačkih ispita.

Prema odluci koja je upućena Vijeću ministara BiH, a koju smo dobili na uvid iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, jedinstveni minimalni budžetski elementi vrijednosti nastavnog časa za osposobljavanje kandidata za vozača iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama za vozače svih kategorija i potkategorija iznose sedam KM.

"Jedinstveni minimalni budžetski elementi vrijednosti časa osposobljavanja kandidata za vozača motornih vozila iz upravljanja motornim vozilom za B kategoriju vozila ukupno iznose 30,50 KM", navodi se u odluci.

Minimalna cijena nastavnog časa za A1 i A kategoriju je 36,60 KM, za BE kategoriju 35 KM, za C1 i C1E potkategorije 49,00 KM, za C i CE kategoriju te D1 potkategoriju 61 KM te za D i DE kategoriju 91,50 KM.

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o osposobljavanju za vozača motornih vozila, koji je ranije izrađen, utvrđeno je trajanje časova teorije i vožnje prilikom polaganja vozačkog ispita.

Tako je navedeno da osposobljavanje iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama za kategoriju B traje 28 nastavnih časova ili za potkategoriju C1 i kategoriju C 32 nastavna časa.

Kada je riječ o časovima vožnje, osposobljavanje kandidata za A1 i B1 kategoriju traje 20 nastavnih časova, za A kategoriju 25 časova te za B kategoriju 35 časova. Polaganje vožnje za kategoriju C1, ukoliko kandidat ima položen ispit iz B kategorije, traje 12 časova, ša isti je slučaj i za potkategoriju D1.

Uzimajući u obzir propisano trajanje časova teorije i vožnje te minimalne cijene časova, minimalni troškovi polaganja vozačkog ispita za B kategoriju iznosit će 1.263 KM.

Kada na ove troškove dodamo polaganje prve pomoći koje košta 110 KM, ljekarsko uvjerenje od 50 KM, testove koji koštaju 140 KM i izlazak na testiranje od 70 KM, ukupna cijena polaganja vozačkog ispita iz B kategorije u BiH će iznositi otprilike 1.633 KM, zavisno od autoškole.

Za polaganje vozačkog ispita u FBiH kandidati danas moraju izdvojiti blizu 1.150 KM, dok su u RS-u cijene dosta niže.

Nove cijene polaganja vozačkih ispita prema kategoriji vozila uz troškove prve pomoći, ljekarskog uvjerenja i testova:

A kategorija - 1.480 KM

B kategorija - 1.633 KM

C kategorija (ukoliko kandidat ima položen ispit iz A ili B kategorije)- 1.660 KM

D kategorija (ukoliko kandidat ima vozačku dozvolu B kategorije najmanje dvije godine)- 2.650KM


Iz državnog Ministarstva prometa i komunikacija govore nam kako su svi organi za obrazovanje podržali odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače, osim Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

"U svom mišljenju iz resornog ministarstva RS-a navode da finansijski segment ne bi trebao biti obuhvaćen ovom odlukom. Nakon što su sva dostavljena mišljenja analizirana i razmotrena u ministarstvu, pripremljen je tekst Nacrta odluke koji je bio u postupku javnih konsultacija do 30. septembra ove godine. Svi učesnici javnih konsultacija pozdravili su i podržavaju donošenje predmetne odluke te čak predlažu veće vrijednosti u odnosu na minimalne budžetske elemente vrijednosti nastavnog časa predložene odlukom. Nacrt odluke je upućen na mišljenje Ministarstvu finansija i trezora BiH i Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH. Naredni korak, nakon pribavljanja mišljenja navedenih institucija je upućivanje teksta Prijedloga odluke Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH radi razmatranja i usvajanja predmetne odluke", pojasnili su nam iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Kako saznajemo, autoškole će imati dužnost usvojiti minimalnu cijenu nastavnog časa u roku od 90 dana od stupanja na snagu ove odluke.

Podsjećamo, povećanje cijena vozačkih ispita tražila je Asocijacija autoškola BiH u namjeri da zaštiti najnižu cijenu jednog časa kao osnove za oporezivanje. Godinama je bila zaštićena cijena od 20 KM po času, ali zbog slabe kontrole autoškola koje ne plaćaju porez, cijene su pale i na 10-15 KM po času.

 

(klix.ba)

petak, 02 Novembar 2018 00:00

MUP Kantona Sarajevo zatražio pomoć FBI

Ocijeni...
(0 glasova)

sarajevoMevludin Halilović, komesar MUP-a Kantona Sarajevo, saopštio je danas na hitnoj sjednici Skupštine KS da je MUP KS zvanično zatražio pomoć i od FBI-aja.

On je dodao da je 81 osoba kriminalistički odbrađena, a trenutno se vrše određena vještačenja u Centru za forenziku FMUP-a.

Podsjećamo, u sarajevskom naselju Alipašino Polje - C faza, u blizini tržnog centra Bingo, prošlog petka u ranim jutarnjim satima, zasada nepoznati počinitelji, zasuli su rafalnom paljbom policijsku patrolu, koja ih je zatekla u krađi motornog vozila.

Istraga u ovom slučaju traje.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

nsrsPredsjednik Mladih SNSD-a Denis Šulić i predsjednica Omladine SDS-a Nina Bukejlović izjasnili su se kao pripadnici bošnjačkog naroda kako bi uspjeli dobiti mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Zamjenik ministrice odbrane BiH i funkcioner SDS-a Boris Jerinić jučer je potvrdio kako će četiri zastupnika SDS-a iz Doboja učestvovati u vlasti na nivou države BiH i njenog entiteta RS. Jedan od ta četiri zastupnika je i predsjednica Omladine SDS-a Nina Bukejlović koja je očito zanoćila kao Srpkinja, a probudila se kao Bošnjakinja.

Naime, na lokalnim izborima 2016. godine Bukejlović se izjasnila kao pripadnica srpskog naroda da bi samo dvije godine poslije odlučila da promijeni etničku pripadnost pa se na ovogodišnjim izborima izjasnila kao pripadnica bošnjačkog naroda.

Zbog ovoga je Centralna izborna komisija (CIK) u srijedu zaprimila žalbu da se Nini Bukejlović oduzme mandat zastupnice u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Član CIK-a Suad Arnautović kazao je na sjednici CIK-a da Bukejlović ne može dobiti mandat jer kandidati jednostavno ne mogu promijeniti nacionalnu pripadnost u jednom izbornom ciklusu, što znači da Bukejlović mora do 2020. godine biti Srpkinja.

S ovim stavom nisu se složili predsjednik CIK-a Branko Petrić i članica CIK-a Irena Hadžiabdić koji su podržali mišljenje da se nikome u Narodnoj skupštini RS-a ne traži nacionalno izjašnjavanje, odnosno da to nije uslov za dobijanje mandata.

Za sada ostaje nepoznato da li će uopće Bukejlović dobiti mandat s obzirom na to da je CIK zaključio da će o njenom slučaju odlučiti Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine.

Kao Bošnjak se izjasnio i predsjednik Mladih SNSD-a Denis Šulić koji bi mogao, ukoliko Darko Tomaš ostane na poziciji načelnika Prnjavora, također dobiti mandat u Narodnoj skupštini RS-a. Prema ranijim izvještavanjima bh. medija, Šulić (sin Esada) se i ranije izjašnjavao kao Bošnjak.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

traktorPoljoprivredna proizvodnja na području Unsko-sanskog kantona u sve većoj mjeri osjeća posljedice odlaska stanovništva s ovih prostora, jer fali radnika, a migracijama su posebno pogođena sela, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK.

Selimović tvrdi kako je ovakvo stanje posebno primjetno u posljednjih godinu dana, jer sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte.

"Ukoliko se ovakav trend nastavi, poljoprivreda će se naći u gotovo bezizlaznoj situaciji. Prema podacima koje imamo, može se zaključiti kako će količina proizvedenog mlijeka u ovoj godini biti deset posto manja u odnosu na proteklu. Slično stanje je i u drugim segmentima agrarne proizvodnje", kaže Selimović za "Nezavisne".

Dodaje kako je mljekarstvo nosilac poljoprivrednog razvitka Unsko-sanskog kantona, a po količinama proizvedenog mlijeka ovaj kanton je prvi u Federaciji BiH.

Prema riječima Adema Šahinovića, najvećeg proizvođača mlijeka na području Bosanske Krupe, sve je veći broj farmera koji gase proizvodnju.

"Ljudi odlaze u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom, jer je bavljenje poljoprivredom na ovim prostorima postalo prava lutrija. Gotovo sve farme koje su imale od 10 do 15 muznih grla se gase, a jedan od glavnih razloga je što nema radne snage. Jednostavno, niko neće da radi u poljoprivredi i ako se ovako nastavi sela će biti potpuno pusta", kaže Šahinović.

Njegovo mišljenje dijeli i Mirsad Hašić, poljoprivrednik iz Velike Kladuše, ističući kako sve poljoprivredne radove na njegovom imanju obavljaju članovi porodice.

"Radnicima nudimo dobre dnevnice i druge pogodnosti, ali naći radnika danas je kao pronaći iglu u plastu sijena. Komšije svakog dana odlaze i sve je više opustjelih imanja", kaže Hašić.

Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je oko 900 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.

"Ukoliko se nastavi ovakva tendencija, do kraja ove godine ta brojka će biti veća od 1.000 i krajnje je vrijeme da se djeluje", kaže predsjednik pomenute komore Enes Arapović.

Selimović ističe kako se ovdašnja poljoprivreda, sem pomenutih migracija, suočava s nizom drugih problema, kao što su nelojalna konkurencija, kašnjenje isplata poticaja, visoki troškovi proizvodnje i nemogućnost plasmana proizvoda na tržištu.

"Odgovorno tvrdim kako je pet do dvanaest da vlasti sjednu i razmotre naše probleme, te da se donese odgovarajuća strategija očuvanja poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko se to ne dogodi, crno nam se piše", kaže Selimović za "Nezavisne".

(Nezavisne)

Stranica 25 od 26

S5 Box