Vijesti iz BiH
BiH

BiH (617)

Ocijeni...
(0 glasova)

sarajevo1„Ode Mevludin, dođe Milorad. Ode Selim, dođe Vera. Ode Hajrudin, dođe Vlastimir. Ode Edina, dođe Kristina“, napisala je zastupnica Samra Ćosović-Hajdarević na svom Facebook profilu ostrvivši se na smjenu policijskog komesara i direktora nekih javnih poduzeća u Kantonu Sarajevo.

Da bi čitaocima bilo jasnije - zastupnica pripada Stranci demokratske akcije, najjačoj stranci među Bošnjacima, dok je poslije Općih izbora u oktobru prošle godine vlast u Kantonu formirala grupacija lijevih i narodnjačkih stranaka ostavivši SDA u opoziciji. Nova vlast je smijenila kadrove SDA i imenovala nove ljude.

Nije u ovoj priči nebitno da je okvirni budžet najbogatijeg kantona u BiH oko milijardu maraka. To je bio povod da zastupnica reagira na društvenim mrežama. S obzirom na prirodu njenog stava i ulogu koju obnaša reakcije su bile mlake, pojedinačne, uglavnom vaninstitucionalne.
Odgovornost za javni nastup

Građanka Samra Ćosović-Hajdarević ima pravo na mišljenje. To pravo joj, prema zakonima ove zemlje niko ne smije osporavati. Ali zastupnica Samra Ćosović-Hajdarević ima i odgovornost za javni istup, pa makar on bio i na ličnom profilu neke od društvenih mreža. Zastupnica mora uzeti u obzir da njena podignuta ili spuštena ruka na skupštinskom zasjedanju može bitno uticati na kvalitet života i obim prava građana Kantona Sarajevo.

To bi trebalo da joj izoštri reflekse kad o bilo čemu govori ili piše u javnosti. I upravo stoga, njen FB status u diskriminatorski položaj dovodi nebošnjake vrlo je opasan ukoliko prođe bez posljedica, a pogotovo ako bude ignoriran ili potcijenjen. Zastupnica nije osporavala njihovu stručnost, kreativnost, sposobnost, sporno joj je ime.

Sličnim napadima svjedočili smo i ranije kada su iz istih pobuda prozivani predsjednik Naše stranke Predrag Kojović, profesori Nenad Veličković i Marko Vešović, novinarka Borka Rudić i novinar Vuk Bačanović.
Ima li elemenata za pravno procesuiranje?

Osuda i političko sankcioniranje je jedini pravi odgovor na neskriveni šovinizam koji zastupnica promovira. Još se u BiH nisu stišale reakcije na njen ksenofobni istup povodom najave održavanja Parade ponosa najesen u Sarajevu. Napisala je tada da želi da se „takvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva“, te „da idu negdje drugo i prave sebi grad i državu, zakone i svoja prava koje im niko neće osporavati“.

Sve drugo, osim osude, predstavlja saučesništvo, relativiziranje i intelektualno pres..avanje, jer se ovakav istup ne može tretirati u domenu verbalnog delikta. Da li ima elemenata za pravno procesuiranje, a postoji sumnja u kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, uprkos ukaljanom obrazu pravosuđa, procjenu treba ostaviti tužilaštvima i sudovima.

Stranka iz koje zastupnica dolazi još nije reagirala. Sudeći prema dosadašnjoj praksi i neće. A trebala bi. Zbog svoje državotvorne politike kojom se toliko diči, zbog građana ove zemlje koji zavise od te njene politike, pa na kraju i zbog Čede, Liljane, Smiljane, Ivice i drugih članova te stranke sličnog imena i tradicije kao i prozvani. Svođenje ovog incidenta na ljudsko pravo da zastupnica iskaže svoje stav je neoprostivo bježanje od suočavanja s odgovornošću. Dugotrajno ćutanje moglo bi se razumijevati kao podrška. Ništa manje nije odgovorna ni Skupština Kantona koja bi morala staviti na dnevni red raspravu o ovom slučaju i donijeti odgovarajuće mjere.
Istina ima dva kraja

Zastupnica u pojašnjenju svog statusa kaže da je samo rekla istinu, da je neosnovano etiketiraju fašistom i da je „majka nije rodila da ćuti“. Istina ima dva kraja. Tačno je da su svi novoimenovani koje zastupnica imenom navodi nebošnjaci. Ali svi smijenjeni su Bošnjaci. Statistike u posljednjih dvadesetak godina bjelodano dokazuju da se u promilima broje nebošnjaci na rukovodećim funkcijama u Kantonu Sarajevo. A zastupnici to očigledno ne smeta.

Činjenica je da Srba, Hrvata i ostalih u Sarajevu ima procentualno malo, ali upravo to bi trebao biti razlog za senzibilnost pri izboru rukovodećih ljudi u javnim firmama. Dakako, prednost bi trebali imati kvalificirani i u poslu dokazani.

A što se ćutanja tiče, gluposti je bezuslovno uvijek dobro prećutati.

U prvim reakcijama na pisanje zastupnice ima elemenata poziva na linč, neprimjerenih komentara na račun njenog poštivanja pravila o odijevanju muslimanki (zastupnica nosi hidžab, maramu koja prekriva glavu od čela do vrata ispod potiljka), dovođenja ovog njenog stava u vezu s mjesecom posta ramazanom, posprdnog tretiranja njene odluke da u braku prihvati model ponašanja koji odobri njen suprug. Ništa od navedenog nema veze sa njenom pozicijom koju obavlja i ne smije biti predmetom izrugivanja.

Hudnica, ludača, antropološki nedovršena kreatura i druga oslovljavanja umanjuju u reakcijama na društvenim mrežama njenu odgovornost. Nije to zastupnica rekla u neznanju, ona savršeno zna šta i zašto to radi.
Ubijanje perspektive povratnika

Najopasnija posljedica izostale institucionalne reakcije na ovakav stav je odustajanje od Kralja Tvrtka, dinastije Kotromanića, kraljice Katarine, Mehmed-paše Sokolovića, Deklaracije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, brojnih ličnosti iz bliže povijesti države Bosne i Hercegovine, odustajanje od Platforme Predsjedništva BiH s proljeća 1992. kada su definirani ciljevi borbe protiv agresivne politike susjeda, karakter tadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina kao državni okvir za ravnopravne narode i građane. Istina, od te Platforme se počelo odustajati već ratnih godina.

Ipak, odreći se dometa ovih povijesnih ličnosti, dokumenata i događaja značilo bi staviti eksploziv u temelje multikulturne Bosne i Hercegovine kao jedinstvenog primjera u Evropi. Time se daje za pravo onima koji žele da država BiH ustanovljena na takvim principima prestane postojati.

Svako ime koje je izgovorila ili napisala zastupnica ubilo je po jednu perspektivu Bošnjaka-povratnika, koje SDA pretenduje da unisono predstavlja u Republici Srpskoj i na prostorima gdje su Hrvati većina.
Klica mržnje je posijana

Narod koji je pretrpio genocid krajem prošlog vijeka ne smije mržnjom odgovoriti na mržnju kojoj je bio izložen. Pogotovo ne prema onima koji su s njim bili i u vremenu stradanja.

Ovakve pozive, poput zastupničinog, imali smo priliku slušati i gledati u proljeće 1992. i u nekoliko godina kasnije od političara koji su karijere završili u haškim sudnicama i zatvorima širom Evrope. Posljedice su bili zločini, Keraterm, Trnopolje, Batković, Dretelj, Heliodrom, grobnice u Tomašici, u Podrinju.

Neiživljenih vojskovođa, kvazipatriota, ima uvijek i na njih treba upozoriti na vrijeme. Toleriranje ovakvih stavova neminovno će dovesti do toga da žrtve neće biti samo nebošnjaci, nego i Bošnjaci koji se ne daju utrpati u ovu ideološku matricu.

Klica mržnje je posijana. Bez adekvatne reakcije kroz institucije, jasnijeg i prodornijeg glasa javnosti protiv ovakve politike sve ide u pogrešnom smjeru.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Butković (Al Jazeera)

Ocijeni...
(1 glasova)

sud5Tužilaštva i sudovi u BiH su možda i najslabija karika u ukupnom lancu borbe protiv korupcije i teško da se mogu naći argumenti koji bi odbranili nerad i neadekvatne rezultate tih institucija.

To potvrđuje i afera koja ovih dana trese pravosuđe BiH u kojoj se našao prvi čovjek Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija. Prema podacima koji su objavljeni u medijima upravo je Tegeltija učestvovao u korupciji.

Ovo ne čudi jer su baš pravosudne institucije, čiji je kontrolor VSTS, postala mjesta u kojima se ignorišu slučajevi korupcije i to posebno oni u koje su bili involvirani najviši nosioci vlasti.

 

Svi ovakvi slučajevi gotovo uvijek završavali na neslavan način. Prečesto se dešavalo da se zagubi dokumentacija ili da istrage traju u nedogled, pa da na kraju svi optuženi budu oslobođeni.

Kaznena politika za korupciju blaža je nego za saobraćajne prekršaje, što u prevodu znači da se korupcija u BiH apsolutno isplati.

A to potvrđuje i najnovije Istraživanej pod nazivom „Antikorupcija i borba protiv organizovanog kriminala – neophodan korak ka evropskim vrijednostima“, koje su provele organizacije civilnog društva iz regiona Jugoistočne Evrope.

Ono daje sveobuhvatan pregled javnih politika i normativnog okvira koji se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, sa osvrtom na postojeći institucionalni okvir i domašaje u primjeni važećih propisa.

Statistički podaci pokazuju da u strukturi presuda za korupcijska krivična djela dominiraju uslovne osude koje nemaju odvraćujući efekat na potencijalne počinioce.

 

Nalazi ukazuju i da je broj prijava na korupcijska krivična djela iznimno nizak u odnosu na ukupni broj prijava, kao i da u strukturi tužilačkih odluka prevagu odnose naredbe o nesprovođenju istraga.

Tužilaštva uglavnom reaktivno postupaju u procesuiranju korupcije, odnosno čine to tek po prijavama kojih je sve manje, kako opada povjerenje građana u rad pravosudnih institucija.

Sve to upućuje na zaključak da nije dovoljno samo uspostaviti posebni normativni i institucionalni okvir u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, već da je za ostvarenje značajnih rezultata neophodno obezbjediti potrebne resurse i specijalistička znanja.

Druga stvar koja je primjetna u BiH jeste pojava procesuiranja tzv. niske korupcije i odsustvo gonjenja visokih funkcionera čija se aktivnosti odnose na velike korupcionaške afere ili pojave političke korupcije.

 

U navedenom Istraživanju se navodi i da je Sudska praksa veoma raznolika, ali odlika upravnih sporova koji se vode u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama je da su dugotrajni i da se često dešava da se sudske odluke ne mogu implementirati.

Naime, tu se uglavnom radi o upravnim sporovima u kojima sudovi u slučaju kada odluče u korist podnosioca zahtjeva za pristup informacijama vraćaju postupak na ponovno odlučivanje što upravno sudovanje čini složenim i iscrpljujućim po stranke koje se odluče na taj vid pravne zaštite.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla kaže za BUKU da je najveća odgovornost u iskorijenjivanju korupcije u BiH na tužilaštvima, a kasnije i sudovima.

 

Međutim, kako navodi, tu ne treba amnestirati od odgovornosti ni druge agencije za zaštitu zakonotsti kojima tužilaštvo povjerava određene istražne radnje.

 

Tako da, taj krug odgovornih je daleko širi.

“Ono što je činjenica ako analiziramo podatke rada tužilaštva i sudova jeste da je vrlo malo predmeta iz korpupcije, naručito one koju zovemo osjetljiva, gdje se radi o poznatim ljudima iz naših politika, završi osuđujućom presudom. Upravo je to i razlog zašto je i percepcija javnosti negativna, u prvom redu kada govorimo o radu tužilaštva. Jer, čuli smo i od čelnih ljudi tužilaštva i VSTS da su nezadovoljni kada je u pitanju borba protiv korupcije. Međutim, to nezadovoljstvo mora podrazumijevati i odgovornsot, jer upravo je tužilaštvo to koje treba da pokreće čitave postupke”, rekao je Šehić.

Ono što je posebno opasno u BiH, jeste činjenica da je korupcija postala način i filozofija života, da se ona uvukla u sve pore života, a da pri tome nemamo adekvatnu reakciju institucija koje trebaju da omoguće vladavinu prava i poštivanje zakona od svih u ovoj državi.

“Ukoliko tužilaštvo, sud i druge agencije ne budu profesionalno radili svoj posao, to će biti pogubno za budućnost ove države. Zato će moralno pročišćenje institucija koje se bave borbom protiv korupcije će biti najveći zadatak za BiH”, kaže Šehić. I dodaje da je teško je povjerovati da u kratkom vremenu može doći do nekih značajnijih procesa.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavlja upravo nedostatak političke odgovornosti kod nosilaca zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

“Meni najviše smeta kad neko kaže da nema političke volje za borbu protiv korupcije. Ako volju uzmemo kao glavni element da li će se nešto raditi, a ne odgovornost za poštivanje ustava i zakona ove države, bojim se da ćemo tonuti sve dublje i dublje. Ono što je posebno opasno, to će tjerati ne samo građane BiH da svoju budućnost potraže negdje daleko, već će doprinijeti daljem ekonomskom proadanju zemlje”, kaže on.

 

Posebno su zanimljivi slučajevi u kojima su za korupciju optuženi visoko rangirani političari, a koji su kako kaže Šehić, skoro uvijek završavali oslobađajućim ili odbijajućim presudama, zastarama i nikad ništa nisu dovedeni do kraja.

“Upravo je to činjenica koja stvara veliko nezadovoljstvo kod građana BiH. Imam osjećaj da je kod nas korupcija postala transparentna. Zbog ovakvog stanja u državi više se i ne krije da se ljudi bave koruptivnim radnjama. Tu su zakazale institucije”, kaže Šehić.

 

Uglješa Vuković iz Transparency International u Bosni i Hercegovini navodi da podaci iz Monitoringa procesuiranja korupcije koji je radila ova organizacija ukazuju na blagu kaznenu politiku spram krivičnih djela korupcije.

"U strukturi sudskih odluka dominiraju uslovne osude, pa je tako u prvih šest mjeseci 2018. godine u cijeloj BiH presuđeno u tek 79 predmeta korupcije, a od toga je više od dvije trećine predmeta okončano sa uslovnim osudama", rekao je Vuković.

Istovremeno, on navodi da se prema podacima ove organizacije smanjuje i broj istraga za ovu vrstu krivičnih djela, iako BiH spada u zemlje gdje se korupcija smatra sveprisutnom.

"Krivično zakonodavstvo pruža solidnu osnovu za obračun sa korupcijom kroz predviđena krivična djela i zaprećene kazne, iako je i tu bilo pokušaja da se pojedini oblici koruptivnih krivičnih djela dekriminalizuju. Sudovi i tužilaštva morali bi mnogo više koristiti svoje kapacitete i solidnu zakonsku osnovu za obračun sa korupcijom koja razjeda povjerenje javnosti u sve institucije. Dosadašnji podaci nisu ohrabrujući", zaključio je Vuković.

A teško je povjerovati da će podaci biti bolji u budućnosti, posebno ako je suditi na osnovu podataka koji pokazuju da i najviši zvaničnici pravosudnih institucija učestvuju u korupciji.

 

Milovan Matić (6yka.com)

ponedjeljak, 20 Maj 2019 00:00

Plava pletenica traži djevojčicu Naidu

Ocijeni...
(0 glasova)

masovnagrobnica2I sjetite se jedne pletenice, malene pletenice, uredno ispletene plave kose dječije koja je izvirila iz zemlje kada su forenzičari otkrili masovnu grobnicu sa ubijenom bošnjačkom djecom iz Zaklopače.

Sjetite se danas, 27 godina poslije, Ramiza Hodžića koji je sve svoje sahranio i smrt svojih vidioMuzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995

Dvije djevojčice se igraju ispred svoje kuće. Zovu se Naida i Anesa...

Ramiz Hodžić promatra svoju kćerku Anesu od osam godina. Gleda sina Asima, on ima šest godina. I onda pogleda na ženu Enisu u punoj snazi. Njoj je 28 godina. Nema veće sreće od porodice. A svi su zajedno.

Samo, ako promatrate sa strane, vidjećete nešto čudno. Vidjećete Ramiza kako stoji sam i gleda u betonski blok. A ako se malo više primaknete, e onda ćete vidjeti sve. Nema ni malenog Asima, ni kćerkice Anese, niti mlade žene i majke Enise. Svi su mrtvi, mučki pobijeni u jednom danu, 16. maja 1992. godine prije tačno 27 godina u selu Zaklopača kod Vlasenice.
Na osmrtnici nema ožalošćenih

A Ramiz, dok mu se ruke tresu i dok mu koprena tuge pada po očima, gleda mezarje svojih najmilijih. Eto, konačno mu je i kćerkica Anesa našla smiraj. Konačno je 2016. godine pokopana tu pored svoje majke i brata. Tijelo joj je lutalo sve ove godine po sekundarnim grobnicama, koje su četnici sijali po zemlji crnici Istočne Bosne. I konačno je tu, na mezarju, a ubijenom majkom i bratom.

Otac Ramiz, ima tome tri godine, promatra đavolju sjetvu četnika pred sobom i njene rezultate. Gleda čovjek, umu strano, bolu neprebolno, gleda sve svoje tu pod nogama. I nema ko da bude ožalošćen na osmrtnici. Nekome bi se učinilo zlo u zlu, što na komadu hartije piše samo jedno ime, ožalošćeni Ramiz Hodžić, otac i suprug.

Ali treba znati i ovo u prilogu eseju smrti koji je poharao Zaklopaču na današnji dan prije 27 godina-Nije Ramiz izgubio samo i jedino, ako ljudskom umu može biti «samo i jedino», dvoje djece i ženu. Ne! Ramiz Hodžić je izgubio SVE svoje u petnaestak minuta pokolja i horora u selu. Najpreciznije, nikoga on nije izgubio, četnici su mu UBILI 26 članova obitelji.

I onda Ramiz pogleda iznad tabuta i mezarja gleda u nebo, i sa nebom komunicira, jer nema nikoga dole na zemlji.
Pakao u pola sata

A kako je izgledao PAKAO, da si bio dobri čovječe, prije 27 godina u malom i lijepom selu Zaklopača?

Da si bio prije 27 godina, 16. maja 1992. godine, vidio bi kako negdje oko 5 i 15 popodne u selo ulijeće nekoliko džipova napunjenih naoružanim ljudima koji nose maske preko lica. Onda bi čuo nasumično pucanje na svakom ćošku i ispred svake kuće. Ubijani su ljudi pred kućama. Oni, koji nisu izlazili, ubijani su po kućama. Oni, drugi, koji su se sakrivali, i oni su gonjeni kao štetočine, a ne nevina ljudska bića. I oni su ubijani. Tek tako, iz hira, uz psovke i smijeh četnika. Ljudi su padali kao snoplje.

Onda tišina od nekoliko sekundi, čuješ rijeku Jadar kako žubori, pa opet rafali i opet urlici, i opet smijeh četnika. I neko će se upitati, kako je moguće da ljudi tako, bez pružanja otpora, nenaoružani idu u smrt? Otkuda to? Pa, samo nekoliko dana prije «viđeniji Srbi» su ubijedili komšije Bošnjake da im se ništa desiti neće. Kako onomad reče Ratko Mladić, ni dlaka sa glave im faliti neće. Ali glava očigledno hoće. I tako je bilo.

U iskazu će nakon svega za N1 otac, suprug i čovjek bez ikoga, Ramiz Hodžić reći:

„Tog sam dana sjedio sa ženom. Pili smo kafu, a kasnije sam odlučio da odem iza kuće po jedno šatorsko krilo, koje mi je trebalo jer sam namjeravao kositi travu. Putem je naišao Huso i kaže mi: 'Ramize, opkoljeni smo'. Utrčao sam u kuću da kažem ženi šta sam čuo, da bježimo, a ona mi reče: 'Bježi ti'. Mislila je da traže muškarce i da nju s djecom neće dirati“.

Ramiz je potrčao sa rođakom Hamdijom Hodžićem. Rafal je bio brži. Ubio mu je rođaka. Ramiz se potom dočepao nekakve šupice kod kuće rođaka Avde i tamo zatekao dječaka Džemu. Rekao je djetetu da ćuti, ne miče se, zagrlio ga je jednom rukom, dok je u drugoj stezao nekakvu sjekiricu koju je našao u šupi-živ neće četnicima u ruke. I na koncu je kroz daske bespomoćan gledao. Egzekucije onih koji su preživjeli prvi val ubistava.

„Dolaze do moje kuće. Istjeruju mi ženu, a ja je čujem kako viče: 'Nemojte mi djecu ubiti'. To su bile njene zadnje riječi koje sam čuo. Otjerali su ih iza jedne štale. Tu su ubili 30 ljudi. Pobili su ih i otišli. Kada su se zločinci odvezli, izašao sam iz Avdine kuće i obišao cijelo selo. Sve sam ih našao... Mrtve...“

I trese se čovjek dok za N1 prepričava arhitekturu smrti svoje porodice. Trese se Ramiz Hodžić, koji je uspio preživjeti taj dan, pa potom i sve ratne godine i patnje boli i tuge nakon toga. Danas živi u Americi, gdje je zasnovao porodicu. Daleko od ovog zla.
Žene, djeca, starci, svi su ubijeni

I kolike su razmjere zločina četničkih u tih paklenih pola sta u selu Zaklopača?

Evo ovolike:

- U Zaklopači je ubijeno 57 nedužnih civila Bošnjaka. Od toga je nakon deset godina i velike potrage pronađeno ukupno 55 tijela u sekundarnim i tercijarnim grobnicama Istočne Bosne. Na nekim od grobnica četnici su postavili čak i pravoslavne krstove, simulirajući groblja, kako ne bi bile otkrivene. Neka od tijela su bila u dvije ili tri grobnice.

- Samo je Ramiz izgubio 26 članova svoje šire familije. Ubijeni su: Ibro Hodžić (67) i njegovih petorica sinova Bećir (44), Huso (41), Haso (39), Hamdija (32) i Safet (29), zatim Šaban Avdić (61) i njegovi sinovi Mustafa (33) i Salim (28), te trojica braće Hamidović: Alija (40), Asim (26) i Hašim (34). Ubijena je majka Hata Hodžić (36) zajedno sa sedmogodišnjim sinom Salihom. Razorene su porodice: Berbić, Dugalić, Hreljić, Ibišević, Mahmutović, Salihović i Selimović.

- U krvavom četničkom piru, ubijeno je 12 djece. Ubijena djeca su: Admir (Fadil) Hodžić (7), Naida (Fadil) Hodžić (4), Admira (Rifet) Hodžić (8), Anesa (Ramiz) Hodžić (8), Asim (Ramiz) Hodžić (6), Mersudin (Huso) Hodžić (15), Sadmir (Behadil) Hodžić (11), Sedin (Behadil) Hodžić (16), Salih (Hasan) Hodžić (9), Edin (Osman) Salihović (13), Edina (Osman) Salihović (9), Nedžad (Salko) Salihović (13).

Tek tako, bez ikakvog povoda, prekinut je život cijelog jednog sela. Zauvijek. U Zaklopači nema više nikoga! Četnici su uspjeli u svom naumu da zatru sve živo.
A ko je odgovarao za zločin?

A, kad smo kod četnika, ko je odgovarao za ovaj monstruozni zločin?

Sud BiH potvrdio je tek 1. novembra 2016. optužnicu protiv: Radomira Pantića, rođenog 6. januara 1964. godine u Vlasenici, Branka Jolovića, rođenog 4. septembra 1957. godine u Milićima, Milomira Miloševića, rođenog 22. jula 1961. godine u Vlasenici, Nenada Vukotića, rođenog 2. maja 1960. godine u Milićima, Nikole Lošića zvanog Niđo, rođenog 28. januara 1965. godine u Milićima. Sud BiH je u drugi predmet izdvojio Blagoja Vojvodića, rođenog 27. septembra 1962. godine u Vlasenici i Čedu Bogičevića, rođenog 4. marta 1971. godine u Vlasenici.

Naravno, svih sedam monstruma se izjasnilo da nije krivo. I još nešto, kako je moguće da je za ovaj pomno pripremljen, vođen, režiran i izveden zločin odgovorno samo sedam ljudi. Sedam ljudi ne može, nije u stanju, logistički i zdravorazumski pobiti cijelo jedno selo, zatim očistiti isto to selo od leševa, nekoliko dana kasnije napraviti masovnu grobnicu, a onda premještati i kriti kosti ubijenih u sekundarnim i tercijarnim grobnicama deset godina?! (sic!)

Tako nešto naprosto nije moguće. Ali, eto, za Tužilaštvo je ta izmaštana priča o samo sedam (potencijalno) krivih moguća.
Sjetite se 12-ero djece

Sjetite se, makar danas, 27 godina nakon svega ovih ljudi, sjetite se 57 nevino postradalih za čija ubistva niko (još uvijek) nije kažnjen. Sjetite se 12-ero djece. Sjetite se Ramiza Hodžića koji je sve svoje sahranio i smrt svojih vidio.

I sjetite se jedne pletenice. Malene pletenice, uredno ispletene plave kose dječije koja je izvirila iz zemlje kada su forenzičari otkrili jednu od grobnica sa ubijenim iz Zaklopače.

To je pletenica petogodišnje Naide koja je ekshumirana iz masovne grobnice "Zaklopača", a čija je cijela porodica, otac Fadil Hodžić, majka Velida i brat Admir (9) takođe ubijena istog dana u dvorištu njihove kuće.

Djeca urliču sa onog svijeta i ištu pravdu!

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Dragan Bursač (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

lagumdzijaZlatko Lagumdžija, Ivo Komšić, Miro Lazović, Emir Zlatar, Hakija Meholjić, Meliha Lekić, Zoran Mikulić i Rusmir Mesihović danas su odlukom Glavnog odbora SDP-a isključeni iz stranke.
Za ovu odluku glasalo je 67 članova GO, 10 ih je bilo protiv, a dva su bila suzdržana. To znači da je 85 posto članova GO glasalo za njihovo isključenje.

Kako je obrazloženo, oni su isključeni zbog činjenice da su se priklonili Socijaldemokratskom pokretu, ili pokretu Socijalna pravda i demokratija koji je u osnivanju, a iza kojeg stoje Zlatko Lagumdžija, ali i Željko Komšić.

Uz to, Mikulić i Mesihović su izbačeni jer su i Komšićevi savjetnici u Predsjedništvu BiH.
Ovakav ishod praktično je prethodno najavio predsjednik SDP-a Nermin Nikšić koji je kazao da se na to gleda kao na formiranje novog političkog subjekta te da svi oni članovi rukovodstva SDP-a koji su u Inicijativnom odboru i koji su radili na osnivanju tog pokreta "sjede na dvije stolice" i morat će napustiti stranku.

Kazao je i da mu je žao svakog člana SDP-a, ali podvlači da oni nisu upoznali Predsjedništvo SDP-a ni predsjednika stranke i da su čak i od potpredsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) i člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića tražili podršku za tu inicijativu. To je Nikšić ocijenio kao "radi iza leđa".

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sbbPredsjedništvo Saveza za bolju budućnost (SBB) je na današnjoj sjednici odlučilo da će SBB biti dio vladajuće koalicije na nivou države BiH i njenog entiteta FBiH, potvrdila je potpredsjednica SBB-a Adisa Omerbegović-Arapović.
Nakon što je Predsjedništvo SDA uputilo otvoreni poziv SBB-u da uđe u vlast sa SDA i DF-om na nivou institucija BiH i entiteta FBiH zasjedalo je Predsjedništvo SBB-a koje je razmatralo poziv SDA.

Potpredsjednica SBB-a Adisa Omerbegović-Arapović obratila se javnosti nakon sjednice stranačkog rukovodstva ističući da su sloga i partnerstvo ono što SBB bira u ovom trenutku, potvrđujući na taj način da SBB ide u vlast. Iako je očekivano da će se medijima obratiti predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, to se ipak nije desilo.

Na pitanje da li je bilo govora o kantonalnim vladama, ona je rekla da SBB ostaje pri tome da su kantonalne vlade stabilne i da nema govora o smjeni Vlade Kantona Sarajevo.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

poplavabanjalukaStanje prirodne nesreće proglašeno je danas na sjednici Štaba civilne zaštite, a Sanski Most bi mogle pogoditi velike poplave poput onih iz 2014. godine.

Prema prognozama Federalnog štaba Civilne zaštite i Hidrometeorološkog zavoda FBiH, zbog obilnih kiša nastaviće se rast vodostaja Sane i pritoka, a prema simulaciji koja je načinjena, visina vodostaja mogla bi doseći razinu od 570 centimetara, što je za oko pola metra više u odnosu na vodostaj iz 2014. godine.

Scenario ne mora biti ovakav, ali je danas s pomenute sjednice upućen poziv građanima da poduzmu sve potrebne mjere u slučaju da dođe do poplava.

Također, donesene su mjere da se počne s izgradnjom odbrambenih nasipa na kritičnom dijelu vodostaja gdje se pretpostavlja da bi Sana mogla da se izlije iz korita. Ovom prilikom odlučeno je da za škole sutra bude neradan dan, dok će druge institucije raditi.

Načelnik Općine Sanski Most, Faris Hasanbegović, pozvao je građane da ne paniče, ali da ovo upozorenje shvate ozbiljno. „Ma koliko to u ovome trenutku izgledalo nemoguće, obzirom da je nivo rijeke Sane još uvijek relativno nizak, očekujemo da će u narednom periodu doći do ozbiljnih promjena. Ovo su podaci koje smo dobili od Federalne uprave Civilne zaštite i Hidrometeorološkog zavoda BiH.

Čitavi timovi iz Sarajeva koji će raditi skupa s nama u narednim satima poslati su i očekujemo ih u poslijepodnevnim satima. Građane pozivamo da pristupe spašavanju materijalnih dobara koja se mogu spasiti i da obezbjede dovoljno pitke vode i hrane u toku dana. Dovoljno je vremena pred nama da s eto uradi i ja se nadam da će ovo biti samo jedna dobra generalna proba.

Međutim, upozorenja treba ozbiljno shvatiti jer je moguće da se ponovi scenario iz 2014. godine, pa čak da bude i viši nego tada. Najvažnije je da zaštitimo svakog našeg građanina i sve živote.

Civilna zaštita i druge nadležne službe će raditi 24 sata, imamo čitave timove, ali sada je svaki građanin civilna zaštita i svi trebamo jedni drugima pomoći“, istakao je načelnik Hasanbegović.

(inmedia.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

lagumdzijaSocijaldemokratska ideja u Bosni i Hercegovini nije bila na većem iskušenju možda ni u devedesetim godinama prošlog stoljeća nego danas. Očigledan je raspad BH bloka u sastavu kakav je bio odmah nakon općih izbora prošle godine (činili su ga SDP, DF i Naša stranka) i formiran je Pokret socijalne pravde i demokratije. Nekoliko započetih procesa ujedinjenja na ljevici je propalo proteklih godina ili inicijalne ideje nisu doživjele praktičnu primjenu od Jahorinske deklaracije, pa do formaliziranja BH bloka kao političkog subjekta. Kada se očekivalo redefiniranje sporazuma o ujedinjenju SDP-a (Socijaldemokratske partije BiH) i DF-a (Demokratske fronte Željko Komšić) pojavila se inicijativa za formiranjem nestranačkog foruma pod nazivom Socijaldemokratski pokret (SPD).

Ideja je odmah stavljena na kocku odlukom Inicijativnog odbora da pokret preimenuje i promjeni suštinu. Jednoglasno je odlučeno da se novi pokret nazove Pokret socijalne pravde i demokratije, ali to je odmah otvorilo sumnje da se priprema teren za novi politički subjekt – stranku, koaliciju i neku drugu vrstu političkog saveza. Pod uvjetom da je autentična izjava koju su plasirali neki mediji, jedan od inicijatora formiranja Pokreta Zlatko Lagumdžija, bivši dugogodišnji lider SDP-a BiH, navodno je potvrdio da je krajnji cilj pokreta formiranje socijaldemokratske partije, stranke na cijeloj teritoriji BiH.
Stranka ili pokret

Lagumdžija je uoči održavanja sjednice javno objašnjavao kako se ne radi o formiranju političke stranke, nego pokreta koji će u sebi okupljati pojedince iz različitih stranaka, nevladinih organizacija i koji će biti otvoren za sve oni koji se žele boriti da redefiniranje lijeve političke ideje u BiH.

Prije održavanja sjednice Inicijativnog odbora SPD-a visoki zvaničnik SDP-a Damir Mašić rekao je da je to projekat Stranke demokratske akcije (SDA), najjače političke partije u BiH, i mrzitelja SDP-a. Predsjednik bh. socijaldemokrata Nermin Nikšić najavio je da oni koji su ušli u formiranje nove stranke ne mogu biti članovi SDP-a. Ove i brojne druge reakcije u javnosti i na društvenim mrežama ukazuju na to da od okrupnjavanja nema ništa - umjesto ujedinjenja svjedočit ćemo otvorenom i verbalno brutalnom sukobu na ljevici.

Šta su prednosti jednog , a šta drugog bloka? SPD kao novoformirani subjekt okuplja većinom stare poklonike socijaldemokratije ili bolje reći bivše perjanice SDP-a BiH koji imaju ogromno političko iskustvo. Njihova prednost mogu biti i već godinama njegovani međunarodni kontakti sa nekim uticajnim ljudima u politici. Kao nekadašnji autoriteti iz opozicionih, a nekad i vladajućih struktura, uspjeli su se infiltrirati u nevladin sektor. Nije nebitna i odluka da Lagumdžija i Komšić kao lideri zaborave svoje nesporazume, jer je ideja o okupljanju ljevice krupnija od njihovih sujeta. Pitanje je samo koliko je to vjerodostojno.

Prednosti SDP-a su izgrađena institucionalna infrastruktura, naslonjeni su trenutno na strukture javne uprave, odustali su od estradizacije stranke isključenjem Damira Nikšića, u dijelu zemlje, tačnije u Tuzlanskom kantonu, ostvarili su vrlo dobar izborni rezultat što ukazuje na to da dio javnosti ima povjerenje u njihov politički pravac.

Nedostaci SPD-a su mrlja na integritetu samog procesa formiranja i osnov okupljanja. Na spisku Inicijativnog odbora pojavila su se imena političkih ličnosti koje su se odmah ogradile od ideje i načina njenog provođenja. Sjednicu Inicijativnog odbora obilježio je demonstrativni izlazak ugledne profesorice Lamije Tanović koji je novinarima rekla da je prevarena i da se u pripremama nije govorilo o ujedinjenju ljevice, nego o borbi za bolju BiH. SPD je okupio ljude koji javnost teško mogu ubijediti da se okupljaju iz ideoloških razloga i uvjerenja. Uz časne izuzetke, većina je dokazala da su bliži interesnom okupljanju i da su davno napustili izvorne temelje socijaldemokratije.

SDP BiH suočava se sa otvorenim sukobom mladih i starih članova rukovodstva, podjelom na FGR (finu gradsku raju) i ruralce ili seljake, rizikom usljed naraslih, a istovremeno neutemeljenih, sujeta i arogancije. Pred SDP-om su krajem ovog mjeseca izbori za predsjednika stranke od čijih će rezultata uveliko zavisiti budućnost stranke i njena spremnost na provođenja procesa unutarstranačkih promjena.

Nedostatak i jednog i drugog bloka je što su ograničeni samo na prostor Federacije. Kao da u Republici Srpskoj nema socijaldemokrata, pojedinaca ili unutar nevladinog sektora, ako se već onima koji se predstavljaju kao takvi (SNSD-u) njihova legitimacija ne prihvata.
Napuštanje SDP-a?

Lagumdžija je rekao kako se sada u skladu s proklamacijom kao član SDP-a osjeća bitnim. Sjećajući se sukoba sa Nijazom Durakovićem rekao je da je to bila Durakovićeva odluka da napusti SDP i bude na listi Stranke za BiH za državni Parlament. Ulaskom u Pokret, koji bi trebao prerasti u stranku, Lagumdžija je, izgleda, donio odluku da napusti SDP. Postoji i nagovještaj, koji još nije službeno potvrđen, da će svi članovi SDP-a koji su učestvovali u formiranju SPD-a biti isključeni iz stranke. Među njima su sadašnji potpredsjednik stranke Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH, član Predsjedništva stranke Hakija Meholjić, članovi Glavnog odbora Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić, Emir Zlatar.

Socijaldemokratija prošlosti trenutno je u sukobu sa socijaldemokratijom sadašnjosti. Budućnosti ni na vidiku. Ujedinjenje ljevice Bosni i Hercegovini je potrebnije nego ikad. Etno-nacionalni politički koncepti doveli su do segregacije i izolacije i zemlji u trenutnim političkim okolnostima treba snažan integrativni faktor. Ali nikako na temeljima na kojima su počivali Jahorinska deklaracija, sporazum DF-a i SDP-a, BH blok ili Socijaldemokratski pokret odnosno SPD (Pokret socijalne pravde i demokratije).

Oživljavanje ubijene izvorne socijaldemokratije moguće je samo u jednom procesu koji mora biti pokrenut autoritetom neukaljane prošlosti; ostvarenim u profesionalnom, a ne samo u političkom smislu; dovoljno mladim, a istovremeno iskusnim da ne pogine u prvoj političkoj borbi sa oronulim „krokodilima socijaldemokratije“; sposobnim da se odupre i napadima iz nacionalnih stranaka, s dovoljno kreativne energije koju će trošiti na terenu, među ljudima, a ne po forumima i u neplodonosnim medijskim raspravama s političkim neistomišljenicima.

Takav autoritet neće se pojaviti preko noći, uprkos tome što vrijeme nije saveznik socijaldemokratiji u Bosni i Hercegovini.

Dok čekamo takvog ili takvu, koji pri tome mogu odrasti i u SDP-u i u SPD-u, ova dva bloka u nekom obliku će postojati na političkoj sceni ove zemlje. Njihova snaga odmjeravat će se svake dvije godine na izborima. Od podrške birača zavisit će njihov politički uticaj. Ali, očigledno je- ni jedni, ni drugi nemaju kapacitet da ujedine socijaldemokratsko rasuto političko biće Bosne i Hercegovine.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Buktović (Al Jazeera)

subota, 11 Maj 2019 00:00

Protest ljekara danas u Sarajevu

Ocijeni...
(0 glasova)

doktorPovod protesta je nemogućnost Federalnog sindikata da ostvari pravo na reprezentativnost, koja bi omogućila da doktori ubuduće potpisuju svoj kolektivni ugovor, time i neriješen radno pravni status doktora u Federaciji BiH.

Najavljen je dolazak članova sindikata doktora iz deset kantona, a očekuje se između 1.500 i 2.000 doktora na protestima.

Protestni skup će biti održan na Trgu BiH u Sarajevu s početkom u 12.00 sati.

 

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

magazinovicZastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović pitao je Vijeće ministara BiH zbog čega dezinformiše bh. građane pričama kako su krediti međunarodnih finansijskih institucija zapravo investicije u BiH.

"Članovi Vijeća ministara BiH u posljednje vrijeme kredite međunarodnih finansijskih institucija nazivaju 'investicijama'. Na taj način dezinformišu se građani BiH kojima se svjesno izbjegava reći da su 'investicije' zapravo 'krediti' koji imaju svoj otplatni plan", naveo je Magazinović u zastupničkom pitanju.

On je od Vijeća ministara BiH tražio da mu precizno odgovori koliko je tačno novčanih sredstava isplaćeno po osnovu kamata iz kredita koje je BiH sklopila s međunarodnim finansijskim institucijama u periodu od 1. januara 2014. godine do 1. januara 2019. godine.

"Po kojem osnovu se sredstva dobivena iz međunarodnih kredita tretiraju kao investicije u BiH? Da li u slučaju finansiranja projekata kreditima međunarodnih finansijskih institucija u BiH investiraju međunarodne finansijske institucije ili BiH sama u sebe", pitao je Magazinović.

Zatražio je i odgovore na pitanje da li su krediti međunarodnih finansijskih institucija namijenjeni za infrastrukturne projekte "investicije" ili samo "izvor finansiranja investicija" koji će otplatiti građani BiH.

Magazinović je od Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) tražio pojašnjenje o tome da li FIPA tretira kredite međunarodnih finansijskih institucija kao strane investicije.

Ova zastupnička pitanja uslijedila su nakon izjava članova Vijeća ministara BiH kako međunarodne finansijske institucije investiraju u BiH uprkos tome što činjenično stanje govori da se BiH kreditno zadužuje kod međunarodnih finansijskih institucija i da u našu zemlju zapravo investiraju građani BiH koji otplaćuju međunarodne kredite.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

turisti1Sve zemlje bivše Jugoslavije, posebno Bosna i Hercegovina, ekonomski preporod mogu doživjeti kroz turizam, međutim potrebna su zalaganja nadležnih državnih institucija i političara, stava su regionalni turistički djelatnici koji na sve moguće načine pokušavaju unaprijediti ovu oblast.

Predstavnici turističkih organizacija regiona okupili su se u Lukavcu na 17. izdanju sajma turizma List koji ima za cilj povezati zemlje bivše Jugoslavije, ali i predstaviti najatraktivnije svjetske turističke resurse domaćim turistima i privrednicima iz Bosne i Hercegovine.

Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori najvažniji su gosti iz njima susjedne Bosne i Hercegovine koji i ostvaruju najveći broj noćenja.

Potrebna ulaganja u putnu infrastrukturu

Turistički radnici smatraju da region u cijelosti može biti savršen mamac za turiste iz cijelog svijeta, a da bi svi ostvarili profit potrebna su veća ulaganja u putnu infrastrukturu.

"Izuzetno je bitna saradnja kakvu su imale nekadašnje republike bivše Jugoslavije. Mi smo sve male države, a da bismo privukle goste iz cijelog svijeta moramo imati tu zajedničku saradnju. Gosti ako dolaze iz Amerike, Australije i slično žele za kratak period prošetati regionom. Kada je riječ o BiH i Crnoj Gori, mi imamo problem u putnoj infrastrukturi na kojoj se mora poraditi", kaže za Klix.ba savjetnica za turizam u Turističkoj organizaciji Ulcinj Zana Sarvan.

Sarvan nam priča da evropski i svjetski fondovi izdvajaju značajna finansijska sredstva za unapređenje turizma i kreaciju zajedničkog turističkog proizvoda, međutim BiH i Crna Gora prilike koje im se nude skupa još uvijek nedovoljno koriste.

Voditelj Turističkog ureda u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona Miralem Mešković kaže da zakonska regulativa u BiH predstavlja limitirajući faktor koji treba preduprijediti u cilju razvoja turizma i ostvarivanja benefita koje ova oblast nudi.

"Najbolje bi bilo donositi zakone na državnom nivou u ovoj oblasti. Nezaobilazni faktor u kreiranju svakog turističkog proizvoda jeste i putna infrastruktura, posebno u dugoročnom planiranju, kada 'napadate' ciljna tržišta. Ovo naše okruženje postojeću putnu infrastrukturu može koristiti za goste iz regiona, ali da bismo privukli goste iz daljih turističkih tržišta mora se itekako poraditi na svemu ovome. Dobri putevi, uz avionske i željezničke veze vode do kvalitetnih destinacija", smatra Mešković.

Naši sagovornici ističu da turizam može napraviti ekonomski preporod regiona, posebno BiH, naglasivši da je kapcitete ove profitabilne grane potrebno iskoristiti na pravi način, uz pomoć nadležnih državnih institucija i političara.

"Benefiti koje donosi turizam svakako su značajni, a meni je drago da je BiH prepoznala turizam kao startešku granu, pa svako malo možemo čuti u okviru političkih partija, parlamenata i među ekonomskim stručnjacima da se ovoj oblasti daje primat", dodaje Mešković.

Mišljenje naših prethodnih sagovornika dijele i u Turističkoj organizaciji Novi Pazar iz koje ističu da je regionalna saradnja od velikog značaja za sve zemlje u bliskom susjedstvu.

"Četverogodišnjim dolaskom u Bosnu i Hercegovinu na sajam List dobili smo veliki broj prijatelja, a samim tim i saradnju s turističkim zajednicama i agencijama koje nam svakih mjesec-dva dovode turiste u naš grad. Broj turista iz BiH u Novom Pazaru povećan je u znatnoj mjeri prošle godine, a to je vjerovatno zbog naše kulture, istog mentaliteta ljudi, ali i samim tim što imamo ponuditi mnogo toga zanimljivog za posjetitelje", rekla je za Klix.ba Tanja Ratković, direktorica u Turističkoj zajednici Novi Pazar, naglasivši da sve veći broj Srbijanaca također ide put BiH.

A da sva mjesta u zemljama regiona imaju mogućnost za kreiranje turističke ponude potvrđuje i primjer iz Županje u Hrvatskoj. Kroz kulturno-historijsku ponudu uz brojne festivale ovaj grad na rijeci Savi uspio je privući posjetitelje iz zemalja okruženja, a posebno su im, ističu, dragi gosti iz BiH.

"Mi nudimo zaista lijepe sadržaje, a zajedničkim snagama s Bosnom i Hercegovinom možemo imati lijepu priču. Moramo skupa lobirati i ostvarivati dobiti od turizma. Iz Županje veoma često dolazimo u Gračanicu, Srebrenik i Lukavac koji nam nisu previše udaljeni, a nude prelijepu prirodu. Davnih dana smo svi lijepo znali sarađivati i jedni drugima doprinositi, tome se trebamo vratiti", rekao je za Klix.ba Mirko Bačić, direktor Turističke zajednice Županje.

Društvene mreže odlične za promociju

Pri razvoju turizma veliku korist pružaju i savremene tehnologije, uz neizostavne društvene mreže, čiji su značaj prepoznali u Turističkoj zajednici Tuzle.

"Turizam ne poznaje granice i uvijek ga moramo posmatrati regionalno. Zahvaljujući savremenim tehnologijama turistička ponuda Tuzle postala je prepoznatljiva širom svijeta. Postali smo najbolja destincija u BiH, a posebno u ljetnom periodu kada nam dolazi veliki broj turista iz država regiona, Evrope i svijeta", kaže za naš portal direktor Turističke zajenice Tuzle Edin Jahić.

On navodi i da saradnja tuzlanske s turističkim zajednicama iz regiona u velikoj mjeri utječe na promociju turizma.

"Shvatili smo da ne možemo biti konkurenti jedni drugima, već da treba skupa da sarađujemo. Cilj nam je da njima šaljemo naše turiste, ali i da se dešava obratno. Jedino ta uzajamna saradnja može donijeti dobrobit", nastavlja Jahić.

Bosna i Hercegovina obiluje turističkim potencijalima koje treba iskoristiti na pravi način. Sada je potrebno napraviti dobru promociju i marketing, jer je naša zemlja u cijelosti još uvijek nedovoljno prepoznata kao turistička destinacija koja ima mnogo toga ponuditi.

(klix.ba)

Stranica 27 od 45

S5 Box