Vijesti iz BiH
BiH

BiH (404)

četvrtak, 01 Novembar 2018 00:00

Kako BiH troši novac EU-a namijenjen migrantima?

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Osim zvaničnom Sarajevu i Zagrebu, Evropskoj komisiji je također laknulo od kako je 24. oktobra uveče uspostavljena kontrola nad graničnim prijelazom Maljevac kod Bihaća. Do Brisela je početkom ove sedmice stigla informacija iz nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da su svi migranti željni Zapada uklonjeni iz zone graničnog pojasa, da fizički nisu u zoni iz koje bi potencijalno mogli ponovo blokirati prekogranični promet s Hrvatskom te da bh. policija ima "potpunu kontrolu nad situacijom u tom diijelu zemlje".

Prema informacijama koje su iz Sarajeva stigle Evropskoj komisiji i Vijeću pravosuđa i unutarnjih poslova, ne postoje više nikakvi, pa ni sigurnosni razlozi zbog kojih bi hrvatska strana otežavala normalizaciju prometa putnika i robe preko bilo kojeg  graničnog prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U informaciji se, također, s razumijevanjem i respektom gleda na činjenicu da je ova susjedna zemlja čuvar oko 1.000 kilometara vanjske granice Evropske unije te da joj Bosna i Hercegovina u tome pomaže koliko može.

Direkcija Evropske komisije za migracije i unutarnje poslove, kao i Kabinet resornog povjerenika Dimitrisa Avramopoulosa, raspolažu friškim informacijama i iz Zagreba, koji, van svake sumnje, ima punu podršku Brisela za pooštravanje režima granične kontrole na svom teritoriju.
Trnovit put do krajnjeg odredišta

Svjesna da je hermetizacija zajedničkih vanjskih granica nemoguća misija te znajući onu narodnu po kojoj ni jednu državnu granicu ne čuvaju graničari već strah, Evropska unija sada insistira na "upravljanju procesima globalnih migracija" i na selektivnoj legalizaciji ulaska visokostručne radne snage i mladih s čistim dosjeima odaklegod dolazili – sa zapadnog Balkana, Srednjeg Istoka, Male Azije, Zapadne Afrike, Ruske Federacije ili Mediterana.

Trenutno zatišje na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine, na kojem je proteklih dana ključalo, ni za jednog aktera ovog humanitarno-ljudskog rašomona nije rješenje problema. Niti je migrantima, koji sanjaju zapadno tlo pod nogama, ikakva utjeha. Njima ni Bosna i Hercegovina, ni Hrvatska nisu destinacije života, već tek trnoviti put do krajnjeg odredišta.

"Najbolje to potvrđuje primjer prihvatnog centra u mjestu Delijaši kod Trnova, koji je skoro prazan, iako je nedavno opremljen po najvišim standardima Evropske unije i Međunarodne organizacije za migracije. Svi koje smo prihvatili u ovom centru žele, preko Hrvatske, u svoju zamišljenu oazu sreće, a naša zapadna granica im je najkraći put do cilja", rečeno mi je Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Prema najnovijim podacima ovog ministarstva koji su iz Sarajeva upravo dospjeli do Brisela, ukupan broj registriranih ulazaka na bh. državni teritorij od 1. januara do kraja oktobra je 20.622 migranta. Formalne zahtjeve za azil je podnijelo njih 1.310, iako je većina podnositelja zahtjeva kasnije registrirana i na krajnjem zapadu zemlje, a za neke se pouzdano zna i da su napustili bh. teritoriju.

Prema istom izvoru, u Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko 4.000 migranata, pretežno iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana i Iraka, a najviše ih se "samoorganizirano" skrasilo na području Unsko-sanskog kantona.
Znane i neznane 'kapije' za ilegalne ulaske

"Trećina ukupno registriranih migranata u Bosni i Hercegovini su iz Pakistana. A Iran je visoko na ljestvici ulazaka, jer je donedavno postojao bezvizni režim sa Srbijom, koji je zloupotrebljavan za ulazak u Bosnu i Hercegovinu u cilju odlaska na Zapad", navodi se u informaciji koja je početkom ove sedmice iz Sarajeva stigla do Brisela.

Imajući u vidu da Hrvatska i dalje želi pokazati Uniji da ima kapacitete za samostalnu brigu o svojoj granici te da će u tom cilju nastaviti "treniranje strogoće" i na granici s Bosnom i Hercegovinom, tokom učestalih trilateralnih telefonskih i videokonferencija Brisel-Zagreb-Sarajevo došlo se do dogovora koji neće veseliti ni istinske očajnike, niti one koji se takvima predstavljaju.

A dogovor je da svi ilegalni migranti moraju biti izmješteni čak i iz sekundarne zone pograničnog pojasa Maljevac. Svi moraju biti ponovo vraćeni u prihvatne centre. A institucije Evropske unije će dodatno pomoći  zemljama jugoistoka kako bi se zatvorile znane i neznane "kapije" za ilegalne ulaske u Albaniju, Makedoniju, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

U informaciji koja je iz Sarajeva stigla do Brisela se također navodi da su "na sve slabe tačke u pograničnom pojasu između Bosne i Hercegovine i susjednih država upućena pojačanja Granične policije Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu, federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova, MUP-a Republike Srpske, kako bi broj ilegalnih migranata bio sveden na optimum kojim Bosna i Hercegovina može efikasno upravljati".

U toj funkciji su, navodi se iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, i novootvoreni prihvatni centri kod Bihaća i u bivšoj kasarni Ušivak kod Sarajeva. Na ovakve informacije iz Sarajeva zvanični predstavnik Direkcije Evropske komisije za migracije i unutarnje poslove je izjavio da "Unsko-sanski kanton nije zaboravljen, niti će Bosna i Hercegovina sama brinuti o zbrinjavanju ilegalnih migranata".
EU prema BiH nije štedljiva

Najavljujući nove linije "svake podrške" Bosni i Hercegovini u sektoru granične kontrole i upravljanja procesom migracija, isti zvaničnik je rekao da "Evropska unija ni do sada nije bila štedljiva prema Bosni i Hercegovini", argumentirajući da zvanični Brisel "u vrlo kratkom roku odgovara na sve zahtjeve Sarajeva, bez obzira da li se radilo o 'gašenju požara' u vezi s ilegalnim migrantima, ili o upravljanju bh. granicom".

Za te namjene je, tvrdi isti zvaničnik, koji, po internim pravilima Evropske komisije, ne može biti imenovan, Bosni i Hercegovini je početkom aprila odobreno 1,5 miliona eura samo za hitno zbrinjavanje izbjeglica i migranata, u vidu nabavki lijekova, hrane, odjeće, obuće, pokrivača, higijenskih potrepština, zdravstvenih usluga i za instaliranje skloništa za hitne slučajeve.

Za podršku Graničnoj policiji, unapređenju kapaciteta za identifikaciju i registraciju te za poboljšanje kapaciteta smještaja migranata i izbjeglica, Evropska unija je po skraćenoj proceduri Bosni i Hercegovini doznačila 7,2 miliona eura.

"Nijedan od ovih navedenih iznosa nije uključen u podršku od 24,6 miliona eura koje je Evropska unija u zadnjih desetak godina uložila u upravljanje granicom i suzbijanje ilegalnih ulazaka u zemlju", tvrdi ovaj izvor.

Ako Evropska unija, kako se tvrdi, nije bila štedljiva prema Bosni i Hercegovini, a migranti ispoljavaju nezadovoljstvo, bijes i očajanje, moglo bi se postaviti i pitanje: Gdje su pare?
I dalje se čeka odgovor iz Sarajeva

"Svjesni smo situacije u Unsko-sanskom kantonu i na granici s našom najmlađom članicom [Hrvatskom]. Veoma blisko pratimo razvoj događaja", izjavio je isti evropski zvaničnik i potvrdio da je komesar Evropske komisije za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, prošle sedmice razgovarao s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, kome je potvrdio spremnost Evropske komisije da radi "na olakšavanju koordinacije između partnerskih zemalja zapadnog Balkana, a u duhu nedavnog sastanka ministara sigurnosti i unutrašnjih poslova održanog u Tirani".

Zvaničnik je, također, potvrdio da je oko 120 pripadnika Evropske granične i obalne straže - Frontex već duže vrijeme prisutno u regiji, koji svakog trenutka spremno i odgovorno doprinose povećanju operativne podrške nacionalnim graničnim službama zemalja zapadnog Balkana.

"Osim toga, u toku su pregovori s Bosnom i Hercegovinom o budućem sporazumu o dugoročnom statusu Frontexa u toj zemlji, kako bi evropska granična i obalna straža i ovdje mogla legitimno sudjelovati u pružanju praktične terenske podrške domaćim državnim službama u upravljanju granicom", izjavio je isti zvaničnik.

Sve, dakle, vodi k zaključku da Evropska unija, konačno, ima jasniji stav o tome šta hoće, a šta neće kada je riječ o migracijama. Neće ilegalce, hoće legalne doseljenike. Neće socijalizaciju problema useljenika, hoće njihovu kontroliranu integraciju u zapadnu kulturu rada i svakodnevni život.

Istražujući fenomenologiju migracijskih pokreta kroz granice zapadnog Balkan, još jednom sam se "crno na bijelo" uvjerio da je dosadašnja "politika solidarnosti" sa žrtvama režima, rata ili nasilja, postala prošlost. "Izbalansirana, sveobuhvatna i kredibilna politika integracije migranata" je dugoročna realnost.
Veća mobilnost, veća prilika za EU?

Imigracije su u početku globalne krize bile šok za globalnu zajednicu. Zatim su se izrodile u izazov bez presedana, da bi danas bile "prilika za povećanje ekonomske konkurentnosti". U većini država članica Evropske unije na fenomen imigracije se danas gleda kao na pouzdan biološki faktor ekonomskog razvoja i jačanja efikasnosti Evropske unije na globalnom planu.

Upravo zato strateški cilj najnovije evropske politike migracija i azila i jeste da se u što kraćem roku uspostave uslovi za "legalnu migraciju", vodeći računa o važnosti "integracije u domaće društvo".

Najnovijim mjerama Evropske unije o legalnom useljavanju na područje jedinstvenog evropskog tržišta vrlo detaljno su u tom cilju utvrđeni uslovi ulaska i boravka za određene kategorije useljenika. Najpoželjnija kategorija su, kao što je već rečeno, visokokvalificirani radnici, koji podliježu Direktivi o plavoj karti Evropske unijeU (EU Blue Card Directive), studenati, inovatori i istraživači.

Visoko su rangirani i mladi bračni parovi, spajanje porodice i oni imigranti koji sebe vide dugoročnim stanovnicima Evropske unije. Dva puta su u zadnjih nekoliko godina inovirani i propisi kojima se uređuje ulazak i boravak sezonskih radnika, čiji je cilj pojednostavljivanje procedura i povećanje prava iz radnog odnosa, uključujući i pravo radnog preseljenja iz jedne države članice u drugu.

A da bi se znalo s kakvim imigrantskim "potencijalom" Evropska unija trenutno raspolaže, Evropska komisija je pokrenula sveobuhvatnu provjeru stanja legalnih i ilegalnih migranata, u čemu ima podršku svih zemalja članica.

 

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Makedonski grad Tetovo te industrijski grad Tuzla u Bosni i Hercegovini našli su se među deset europskih gradova s najvišom koncentracijom toksičnih materija u zraku, pokazala je studija Svjetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu.

Čak i u blagim jesenskim jutrima ljude zagušuje zrak u Tetovu, drevnom gradu smještenom na podnožju Šar-planine, javlja Reuters.

Mnogi strahuju da će se situacija dodatno pogoršati približavanjem zime.

U prošlosti su vlasti bile primorane zatvoriti škole zbog smoga.
Problem i stara vozila

Tetovo i Tuzla se u industriji i grijanju kućanstava u velikoj mjeri oslanjaju na visokozagađujući ugljen lignit.

Visoke emisije plinova iz starijih vozila također znatno pridonose zagađenju, navodi se u informaciji WHO-a.

Svjetska banka procjenjuje da u Makedoniji najmanje 1.350 osoba godišnje izgubi život zbog zagađenja zraka, dok troškovi gospodarstva premašuju 200 milijuna eura, prenosi Reuters.

 

(Agencije)

srijeda, 31 Oktobar 2018 00:00

Država za organizovani kriminal

Ocijeni...
(0 glasova)

policija2"Pravda je temelj vlasti, a nepravda najavljuje propast društva!"

Ovaj aksiom izrekao je čuveni Ibn Haldun, utemeljitelj onoga što danas nazivamo sociologijom, naukom o društvu i društvenim kretanjima. Ovaj temeljni postulat uređenja društva ukazuje kako je pravosuđe karika pravde bez koje društvo ne može funkcionisati. Sve više smo svjesni te činjenice. Svi smo u Bosni i Hercegovini u proteklim danima osjetili nesigurnost. Poginula su dvojica policajaca, Adis Šehović i Davor Vujinović, štiteći našu imovinu. Ubijeni su mučki, iz zasjede.

I dok automafija već dva desetljeća ubire milione prihoda od uglavnom skupocjenih ukradenih vozila, samo oslanjanje na represivni aparat, policiju, očito ne može polučiti rezultate jer je ključna karika u sprečavanju ovog kriminala, ali i drugih teških ubistava pravosudni sistem, koji u Bosni i Hercegovini pokazuje znakove propadanja.
Neefikasno i (pre)plaćeno pravosuđe

Nasuprot građanskog straha na svim nivoima – općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnom – stoji neefikasno pravosuđe, koje je ključna karika sigurnosti. Klima nesigurnosti jedan je od značajnijih faktora u odlukama mladih ljudi da napuštaju zemlju, a ne samo nezaposlenost. Kako je to sjajno detektirao sarajevski novinar Senad Avdić u svojoj kolumni napisanoj za Slobodnu Bosnu, praveći, u svom stilu, taksativni pregled najvećih neriješenih mafijaških slučajeva te pitajući se zašto su dosadašnji rezultati skromni, ništavni:

"Zato što je treća i najvažnija karika, pravosudna, potpuno paralizirana, kidnapirana od građana i države, rasturena vlastitim problemima i tegobama, nekompetentnošću, neradom, klijentelizmom, notornom korupcijom... Više od 30 optuženih mafijaša iz 'oblasti autoindustrije', iz cijele Bosne i Hercegovine, kojima se sudi, odnosno već mjesecima ne sudi, pred Sudom Bosne i Hercegovine u predmetu 'Volan', već godinu dana, koliko traje taj sudski proces, bezbrižno se šetkaju na slobodi, odnosno vozikaju se u automobilima sumnjivog porijekla", napisao je Avdić.
David Dragičević i Dženan Memić

Isti slučaj evidentan je i kod ostalih teških ubistava, bilo da je riječ o nerazriješenom ubistvu Davida Dragičevića u Banjoj Luci ili o slučaju Dženana Memića u Sarajevu. Zajednička poveznica njihovim nerješavanjima jest paralizovani pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.

Prošlog mjeseca posjetio sam Banju Luku i glavni banjalučki trg, koji sada nazivaju "Davidov trg", gdje mi je Davidov otac, koji, zajedno s grupom "Pravda za Davida", protestuje već sedam mjeseci, rekao: "Ovdje trenutno nema ničega! Ovdje nema pravde. Ovdje pravda ne postoji. Nema istine i nema institucija. Sve je zlo. Od ove zemlje su stvorili crnu rupu. Ubice hodaju slobodno. Hodaju među nama. Žive među nama. Paralelni univerzum!"

Odgovori za ovaj teški zločin ne stižu već sedmi mjesec. U slučaju ubistva Davida Dragičevića njegov otac Davor optužuje najviše zvaničnike vlasti i Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska te svakodnevno upozorava na spregu kriminalaca i vlastodržaca, čija je žrtva njegov sin.
Detalji koji lede krv u žilama

Također, vidimo i s nevjericom pratimo kako protječu procesi optuženima za djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja sa smrtnim posljedicama, kao što je to nedavna presuda od 14,5 godina za saobraćajnu nesreću u kojoj su smrtno stradale studentice Selma Agić i Edita Malkoč. Informacije sa suđenja, detalji zaključaka i vještačenja koje je prihvatio Sud Kantona Sarajevo običnim ljudima lede krv u žilama.

Korupcija je, osim politike, izgleda, duboko zahvatila sektor tužilaštva, policije i pravosuđa – poluga na koje su međunarodne institucije u postdejtonskoj Bosn i Hercegovini uložile mnogo truda i energije. Tužioci i sudije među prvima su, sjetit ćete se, dobili visoke budžetske plaće kako bi bili nezavisni i radili svoj posao efikasno, zarad opasnosti koje prijenos korupcije iz političke sfere može učiniti poslijeratnom tranzicijskom društvu. Enormno visoka primanja, nakon sudija i tužilaca, dobili su i političari, a danas je bavljenje politikom u Bosni i Hercegovini najunosniji biznis.

Osim toga, pokazalo se da je zaštita od korupcije također jedan od glavnih razloga zbog kojeg je u Bosni i Hercegovini sve više kandidata i političkih stranaka. Očito je da mnogi ulaze u politiku iz prostog razloga jer im izbor na političku funkciju daje imunitet. Savršeni krug korupcije našao je svoj modus operandi.
Strah je nepredvidljiv i prelazan

Ovaj maligni tumor korupcije krajnje je destruktivan i dovodi u pitanje pravnu državu i sigurnost građana. Ovaj strah ne poznaje ni nacionalnu ni vjersku ni entitetsku granicu. Svi su u Bosni i Hercegovini u strahu kada znaju da mogu biti pokradeni, ubijeni i pregaženi, a da će oni koji te zločine počine imati priliku za svoja nedjela kazne izbjegavati, zaobilaziti ili smanjivati upravo zbog narušenog pravnog sistema.

I ta će se agonija nastaviti, bez obzira na to ko će i s kime formirati vlast. A vlast je moguća samo ako je, kako je rekao mudri sociolog Ibn Haldun, utemeljena na pravdi jer nepravda, kakvoj sada svjedočimo i kakvu gledamo, svima nama nagovještava propast. Pritisak, ali i panika sve više pogađaju ovo društvo i mnoge zaposlene i situirane ljude tjeraju da razmišljaju o odlasku iz ovakve zemlje. Glavni motiv svih jest strah za svoju i sudbinu svoje djece – a strah je veoma moćna emocija.

Strah je nepredvidljiv, opasan i – što je posebno zanimljivo, a što se može danas jasno osjetiti u cijeloj Bosni i Hercegovini – prelazan i sve više zahvata vladajuće strukture. Budućnost bh. građanima pružit će ona politika koja riješi korupciju u pravosuđu. Sve ostale itekako prisutne i nagomilane korupcije tek će onda moći biti riješene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Mirnes Kovač (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zemlja6Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018. predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja.

-  Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost - kazao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

- Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje, i to je zastrašujuće - ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

 Izvještaj o živom planetu 2018.  usredotočuje se i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

 U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš, ističu iz WWF Adrije.

Tako manje od 5 posto živog svijeta čine divlje vrste. Ris i vuk u bliskoj povijesti bili su gotovo u potpunosti istrebljeni, dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

Pored toga, 82 posto slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji, a u našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje hidroenergetske infrastrukture.

 Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

gorivo1Povećanja cijena goriva na benzinskim pumpama distributeri najčešće pravdaju povećanjem cijena barela nafte na svjetskom tržištu. Kada je sitacija obrnuta, kao cijelog ovog mjeseca, onda ćute.


Naime cijena barela nafte, od početka ovog mjeseca, pada iz dana u dan. Danas je gotovo na najnižem nivou u zadnjih mjesec dana!


Ko kontroliše cijenu goriva u BiH


Zašto sada država i distributeri ne reaguju na isti način kao sto su reagovali kad su cijene “rasle”?


Predstavnike distributera nismo uspjeli dobiti, ali su nam na pojedinim benzinskim pumpama u Banjaluci, rekli da se posljedice smanjenja cijena barela nafte na svjetskom tržištu kod nas mogu osjetiti tek kroz izvjesno vrijeme, jer kako kažu, moraju potrošiti rezerve koje su nabavili po višim cijenama.


Mnogi vjeruju da na naftnom tržištu vlada kartelski način poslovanja, što i nije daleko od istine jer državne i entitetske vlasti u Bosni i Hercegovini niti određuju cijenu, niti je kontrolišu, niti su saglasne u čijoj je to nadležnosti. Takve vjesti dolaze od strane ministra Mirka Šarovića i iz Vlade FBiH.


U vezi te situacije nedavno se oglasio i ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić. Prema njegovim riječima u BiH definitivno postoji problem sa formiranjem cijena nafte i vlasti ga trebaju riješiti.
„Postoji nezakonit sistem tzv. neformalnog dogovaranja cijena goriva čime see direktno krše zakoni na nivou BiH, kao i entitetski zakoni. Postoji Konkurentsko vijeće na nivou BiH, inspekcijski i drugi organi koji moraju biti znatno opremljeniji da uđu u djelovanje tih neformalnih grupa i naravno sankcije moraju biti evidentne i jake“, istaka je Hurtić.


I prije sedam dana cijene rasle


I dok od početka oktobra cijene barela nafte na svjetskom tržištu svakodnevno padaju na benzinskim pumpama u Federaciji je prošle sedmice došlo do rasta cijena goriva za oko pet pfeninga i sada se one kreću do 2,41 KM, a negdje i više.

Tom prilikom su, komentarišući novonastalu situaciju, analitičari i stručnjaci najavili da bi do kraja ove godine cijena goriva u BiH mogla dostići 2,50 KM, a da bi ta cijena mogla da raste i nakon 1. januara 2019. godine.


Postavlja se logično pitanje - zašto  ne, kada se niko ne buni, a država i njene institucije svako poskupljenje prećutno odobravaju.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

sarovicMinistar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potpisao je danas sa načelnicima općina Srebrenica i Istočna Ilidža, Mladenom Grujičićem i Marinkom Božovićem, ugovore o dodjeli sredstava Vijeća ministara BiH za prioritetne infrastrukturne projekte. Riječ je o sredstvima iz klirinškog duga Ruske Federacije uplaćenih Bosni i Hercegovini.
Kako je saopćeno iz Šarovićevog kabineta, riječ je o sredstvima iz klirinškog duga Ruske Federacije uplaćenih Bosni i Hercegovini.

Ugovorom o dodjeli sredstava općini Srebrenica, ovoj lokalnoj zajednici je omogućeno da koristi sredstva u iznosu od 500.000 KM, za prioritetne infrastrukturne projekte. Načelnik Mladen Grujičić izrazio je zahvalnost za zalaganje i podršku ministra Šarovića.

"Sredstva će biti utrošena na četiri projekta, asfaltiranje tri putna pravca i rekonstrukciju liftova, koji su dobili jednoglasnu podršku Skupštine opštine Srebrenica i čija realizacija će biti u interesu svih građana", istakao je Grujičić nakon potpisivanja.

Općina Istočna Ilidža, potpisanim Ugovorom, dodijeljena su sredstva za Projekat zaštite izvorišta pitke vode Sarajevsko polje, u iznosu od 450.000 KM.

"Ovaj Ugovor je značajan ne samo za građane Istočnog Sarajeva nego i mnogo šire, jer je riječ o zaštiti izvorišta kojim se snabdijeva cijelo Sarajevo", rekao je ovom prilikom načelnik općine Istočna Ilidža Marinko Božović.

Ministar Šarović izrazio je veliko zadovoljstvo zbog zaključenja ugovora o dodijeli sredstava, jer se na ovaj način direktno pomažu lokalne zajednice kojima je ubrzani infrastrukturni i ekonomski razvoj ključni prioritet.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

skola3Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine zapeo je u 20. stoljeću i služi se metodom podučavanja koja uključuje samo memoriranje i ponavljanja naučenog, a ne kritičkog promišljanja, čime djeca ne mogu u potpunosti ostvariti svoje potencijale.

Kada se još uzme u obzir da prema zvaničnim statističkim podacima polovina stanovništva živi na granici siromaštva, te da su potrebne dvije prosječne plate da se pokrije potrošačka korpa, roditelji rijetko mogu priuštiti da sami, izvanškolskim aktivnostima, razviju potencijale djeteta u nekoj oblasti, umjetnosti, muzici, matematici, sportu i slično.

Nova studija Svjetske banke o indeksu ljudskog potencijala pokazala je da dijete rođeno danas u BiH ima 62 posto šanse da ostvari puni potencijal, svrstavši se na 58. mjesto u svijetu od ukupno 157 rangiranih zemalja.

Poređenja radi, dijete rođeno u Sloveniji ima 79 posto šanse da razvije potencijal i ostvari punu produktivnost (13. mjesto), Srbiji 76 posto (27. mjesto), Hrvatskoj 72 posto (36 mjesto), Crnoj Gori također 62 posto (59. mjesto), Kosovu 56 posto (80. mjesto) a u Makedoniji 53 posto (88. mjesto).

Najbolje pokazatelje ima Singapur (88 posto), Južna Koreja i Japan (84 posto), Hong Kong (82), te Irska i Finska (81 posto), Australija, Kanada, Holandija, Švedska i Njemačka (80 posto), a najgore su afričke zemlje, Južni Sudan (30 posto), Liberija i Niger (34 posto).

Ovaj indeks Svjetska banka računa na osnovu vjerovatnoće da će dijete preživjeti petu godinu, upisa u školu, kvaliteta učenja tokom obrazovanja, zdravog razvoja i šanse dosezanja zrelije životne dobi.
Obrazovni sistem zapeo u 20. stoljeću

Što se tiče BiH, pitali smo stručnjake koliko danas obrazovni sistem, porodica i društvo utječu na to da se kod djeteta prepozna, razvije i ostvari potencijal.

Prema Svjetskoj banci, iako dijete u BiH ide u školu do svoje 18. godine, u školi efektivno provede 8,6 godina, kada se govori o kvaliteti učenja.

“U BiH je još uvijek dominantan frontalni tip nastave kao metod podučavanja kojim se doseže samo do memoriranja i ponavljanja naučenog, ne i kritičkog promišljanja i vještina usmjerenih na problemska rješenja, primjenjiva u životu i koji ne potiče razvijanje i sticanje viših nivoa znanja koja će biti krucijalna za 21. stoljeće”, kaže Andrea Žeravčić, direktorica organizacije Save the Children za sjeverozapadni Balkan.

Objašnjava da razvijene zemlje svijeta, uključujući EU, decenijama uvode inovacije u obrazovne sisteme kako bi pripremili mlade ljude za buduće razvojne tokove i trendove koje nosi 21. stoljeće - globalizaciju, tehnološki razvoj i umjetnu inteligenciju.

“BiH ne ispunjava ovu ulogu jer je obrazovni sistem, najblaže rečeno, zapeo u 20. stoljeću i ne pruža šansu za ostvarivanje potencijala. Nema prepoznavanja individualnih potreba i potencijala djeteta – fokus je na sadržaju koji nastavnik treba da prođe kroz zacrtani nastavni plan i program”, ističe.

Senija Tahirović, profesorica pedagogije i dječije psihologije, objašnjava da je nedostatak obrazovnog sistema u BiH uklapanje sve djece u neku prosječnu kategoriju, što znači da se prosječna djeca mogu vrlo dobro uklopiti a svi oni koji su iznad ili ispod prosjeka ostaju isključeni.

Djeca koja imaju natprosječne potencijale, dodaje, čini nekih od 15 do 10 posto populacije i zahtijevaju dodatni rad i pomoć roditelja.

“To mogu biti djeca koja su jako nadarena u sportu, u muzici, umjetnosti, matematici, jezicima, sve su to specifične oblasti koje se mogu razvijati. Međutim, ti potencijali se ne razvijaju jer to zahtjeva dodatni rad i podršku roditelja, a nažalost nemamo društvene sisteme da se taj teret posebne podrške podijeli, kako ta nadarena djeca ne bi bila oslonjena samo na roditelje i nastavnike, nego i na druge aktivnosti - dodatne treninge, projekte, istraživanje u slično.”
Finansijske mogućnosti roditelja

Djeca u BiH su uspješna isključivo velikim naporima njihovih roditelja, i to onih koji imaju finansijske mogućnosti, i koji puno ulažu u njihov razvoj.

Žeravčić se slaže da u situaciji kad javni obrazovni sistem ne služi svrsi da djeca u BiH razviju svoje potencijale, to rade roditelji koji to finansijski mogu priuštiti kroz neformalni sistem obrazovanja, koji nije besplatan.

“Time se djeca iz siromašnih porodica ili onih koje su na granici siromaštva dovode u još veći rizik od socijalne isključenosti u budućnosti. Dodatno, roditelji koji jesu uključeni u tržiste rada i razvoja su i sami suočeni s nizom izazova u svojim profesijama, te svoj strah od budućnosti prenose i na djecu i jačaju pritisak i očekivanja prema djeci. Roditelji u većini situacija sami pronalaze prilike za bolju pripremu djece na očekivanja koja nosi budućnost i praktično brinu i lično i financijski o razvoju i napretku djece jer gube povjerenje u sisteme podrške u obrazovanju.”

Međutim, dodaje Tahirović, roditelji često nisu svjesni da se potencijali trebaju početi poticati još u predškolskom periodu kada oni svojim različitim aktivnostima mogu stimulisati dijete da razvija svoju kreativnost. Ključna stvar za to jeste razvijanje dobre emocionalne veze i dobre porodične atmosfere u kojoj djeca borave.

“Današnja porodica u BiH je ona u kojoj se jako puno radi, a ostvaruje se mali prihod. Roditelji malo vremena provode sa djetetom i vrlo rijetko su fokusirani na to da je razvijanje potpunih potencijala djeteta jedan proces koji se treba voditi i stimulirati a ne prepustiti samo onako nekom utjecaju videoigrica, nekih drugi ljudi u vrtiću, što je jedan nesistematski pristup u razvoju tih potencijala.”
'Prisutni trendovi kao što su talent takmičenja'

Osim porodice i obrazovnog sistema, postoje i drugi faktori koji utječu na razvoj potencijala djece. To su tehnologije i novi nivoi komuniciranja, društvene mreže, kao i socio-ekonomski i društveni konteksti, kaže Žeravčić.

“Mediji uopćeno također imaju ogroman utjecaj, često i poguban, trendovi poput talent natjecanja, 'reality shows' i ostalih trendova koji okružuju djecu i mlade, dok je s druge strane premalo sportskih natjecanja, natjecanja u znanju, vještinama, inovacijama i drugim oblastima od višeg značaja.”

BiH ima jako puno uspješne djece, ali nažalost, zaključuje Tahirović, ta djeca odlaze u druge zemlje, jer su im tu otvorena vrata da se razviju, što je gubitak za cjelokupno bh. društvo.

 

Vedrana Maglajlija (Al Jazeer)

Ocijeni...
(0 glasova)

bih3Centralna obavještajna agencija (CIA) ažurirala je podatke o Bosni i Hercegovini na svojoj stranici Factbook. Ponovo su istakli problem nezaposlenosti, slabe ekonomije i negativne stope nataliteta. Također, i dalje stoji da je BiH "raj za prijevoz droga".
Prema novim podacima, u bh. gradovima živi 48,2 posto populacije, dok je u glavnom gradu 343.000 stanovnika. Najnaseljenija područja su na sjeveru i u centralnim područjima zemlje.

Broj umrlih i dalje je veći od broja rođenih pa smo po broju rođenja na 211. mjestu. Sve zemlje regije, osim Slovenije, nalaze se ispred BiH.

Kada je riječ o ekonomskim podacima, prema BDP-u za prošlu godinu nalazimo se na 112. mjestu i u društvu smo s Laosom, Hondurasom, Senegalom i Trindadom i Tobagom. Sirija ima veći BDP od naše zemlje. Inflacija potrošačkih cijena je veća za 1,3 posto, dok je povećan i iznos zaduženja građana u komercijalnim bankama. Imamo 1,3 miliona radno sposobnih stanovnika, ali je stopa nezaposlenosti 20,5 posto. Ta stopa je mnogo veća kada je riječ o nezaposlenosti mladih te smo još uvijek na "tronu".

U izvještaju se i ove godine navodi kako smo i dalje jedna od glavnih tranzitnih ruta za prijevoz heroina u Zapadnu Evropu te da smo i dalje izuzetno osjetljiva zemlja kada je riječ o pranju novca zbog neregulisane ekonomije bazirane na kešu, slabom pravosuđu i korupciji.

Kada je riječ o međunarodnim sporovima, CIA ističe kako imamo neriješeno pitanje granice sa Srbijom na rijeci Drini.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

afrikabunarIz jedne obične ideje koja je rođena u Zenici 2010. godine proizašlo je toliko mnogo „dobrih djela“ da kada čovjek čuje šta se sve „izgradilo“ humanitarnim radom jednostavno ostaje bez daha. Nakon jednog predavanja na kojem se govorilo o dobrobitima humanitarnog djelovanja, Aldin Kajmaković i njegova trojica prijatelja Anel Okić, Sanin Pipić i Dino Kulušić odlučili su pokrenuti stvari s „mrtve tačke“.

Dogovorili su se da svakog mjeseca izdvajaju po 25 konvertibilnih maraka i sa stotinu konvertibilnih maraka pomognu jednoj socijalno ugroženoj porodici. To je bio početak rada koji će izrasti u svojevrsni društveni fenomen, jer osam godina kasnije Kajmaković i njegovi prijatelji mogu s ponosom reći da su pomogli gradnju 25 džamija i 1.555 bunara u Africi.

Ipak, njihova namjera i glavni cilj djelovanja bila je želja da se pomognu ljudi u Bosni i Hercegovini i da se vlastitim primjerom pokaže kako svi društveni procesi nisu crni i uzaludni. Sljedećim projektom htjeli su pomoći održavanje džamija jer mjesto za molitvu mora biti čisto, uredno i uvijek otvoreno za vjernike. S takvom namjerom krenuli su u realizaciju projekta plaćanja komunalnih računa, kaže Kajmaković.

Bunar izgrađen u Africi

Plaćanje komunalnih računa

„Javila se ideja da se pokrene projekt plaćanja računa za vodu u džamijama pošto se u jednoj zeničkoj džamiji plaćao račun za vodu i htjeli smo proširiti taj projekt. Ponudio sam svojim prijateljima da se uključe u projekt i oni su prihvatili. Projekt i krug ljudi koji plaća račune za vodu u džamijama se širio. U onim gdje ima obezbjeđena besplatna voda plaćali smo struju, a gdje se plaćala i struja i voda plaćali smo i obezbjeđivali smo sredstva za čišćenje džamije, za higijenu i to za cijelu godinu dana. Što se tiče tog projekta narastao je do te mjere da mi sada plaćamo račune za vodu i struju ili obezbjeđujemo sredstva za čišćenje u 101 džamiji u Zeničko-dobojskom kantonu, u Zenici, Kaknju, Visokom, Žepču, jedan dio džamija u Maglaju, dio džamija u Doboju, dio džamija u Brezi i dio džamija u Travniku“.

Kajmaković i ljudi okupljani oko njega tu se ne zaustavljaju i ubrzo počinju širiti i granati svoje humanitarne aktivnosti. Jedan od projekata na koje je posebno ponosan je „Sve za 5“ kojim se pomaže liječenje bolesne djece. Ideja je to da se što veći broj ljudi uključi u proces pomaganja na način da se svakoga mjeseca uplaćuje po pet konvertibilnih maraka. Za liječenje djece osiguravana je suma od 2.000 maraka bez obzira liječe li se u zemlji ili inostranstvu, a posebno je ponosan na aukciju na kojoj su skupljali sredstva.

„U sklopu tog projekta napravili smo i humanitarnu aukciju na kojoj smo skupili dresove poznatih ljudi iz svijeta sporta i dobili smo potpisane dresove Edine Džeke, Zlatana Ibrahimovića, dresove Jusufa Nurkića i Džanana Muse".

U svim tim projektima učestvuje veliki broj ljudi među kojima su Adla Abazović, Merima Zilić, Bahrudin Mahmić, Semir Spahić i mnogi drugi. A nakon što je uvidio da postoji dosta ljudi koji žele pomagati Kajmaković se, zajedno sa prijateljima, odlučuje pokrenuti projekt slanja ljudi na obred umre. Priznaje, bio je iznenađen odzivom ljudi.

Džamija izgrađena u AfriciUstupljeno Al Jazeeri

Slanje ljudi na umru

„Projekt umre smo zamislili tako da osam osoba mjesečno izdvaja po 30 maraka, što je na godišnjem nivou 2.800 maraka, što bi bilo dovoljno da jednu osobu godišnje pošaljemo na umru. Međutim, već smo sutradan dobili novac za prvu umru, a za nekih dvije godine dana poslali smo 94 osobe na umru. To su uglavnom osobe za koje znamo da su ili socijalno ugrožene osobe koje dugo imaju želju da posjete Časna mjesta ili su to neki ljudi koji nisu socijalno ugroženi ali svojim radom i zalaganjem godinama doprinose našem društvu pa im je to bila svojevrsna nagrada“.

Tačno prije dvije godine jedan tekst koji je pročitao na Facebooku motivirao je Kajmakovića da se upusti u još jedan humanitarni projekt i ne sluteći da će se iz te ideje izroditi nešto nezabilježeno na našim prostorima. Naime, tada je pročitao da jedna organizacija gradi bunare sa pitkom vodom u Africi i odmah je kontaktirao kolegu Harisa Hećimovića koji je studirao i živio u Meki s pitanjem postoji li mogućnost da se finansira gradnja jednog takvog bunara. Od Harisa je odmah dobio odgovor.

Džamija izgrađena u Africi

„Haris nam je rekao da postoji i da se za 2.000 eura može napraviti bunar. Znao sam odmah četiri osobe koje će dati po 500 eura da se napravi jedan takav bunar. Nakon što sam poslao pare Harisu i nakon što je platio javio mi je da je cijena bunara bila 1.000 eura i da će se za naše pare, koje smo poslali, napraviti prva dva bunara. Ljudi su se polako počeli javljati koji bi htjeli praviti samostalne bunare. Za dvije godine mi smo uplatili i izgradili 1.555 bunara u Africi. Prvi bunari su bili u Obali Slonovače, a onda se projekt širio“.

Pošto je odmah postalo jasno da se gradnjom jednog bunara osigura pitka voda za cijelo jedno selo javio se veliki broj ljudi sa željom da učestvuje u pomaganju. To je i bio razlog, kaže Kajmaković, što su počeli raditi i u drugim zemljama i bunari su građeni osim u Obali Slonovače, u Gvineji Bisao, u Gambiji, u Gani, u Nigeriji, Maliju, Togu.
Gradnja džamija i bunara

Tu nije bio kraj aktivnostima i Kajmaković se opet obratio Harisu Hećimoviću sa molbom. Ovoga puta je želio znati koliko košta gradnja jedne džamije u Africi. Dobijeni odgovor ga je obradovao.

„Nakon što su se svi ovi projekti pokazali uspješnim došli smo na ideju da gradimo džamije. Zamolio sam Harisa da provjeri za koliko novca se može napraviti džamija, odnosno koliko je potrebno sredstava da se napravi džamija u Africi. Džamija se može napraviti za 15.000 eura, rekao mi je. Mi smo pokrenuli projekt da počnemo skupljati tako da šest ljudi na duži vremenski period izdvaja određena mjesečna sredstva za džamiju. Međutim, za to se vrlo brzo saznalo i ljudi su se javljali i onda smo uspjeli za dva mjeseca skupiti sredstva za prve dvije džamije“.

Bunar izgrađen u AfriciUstupljeno Al Jazeeri

Kajmaković kaže da su prve dvije izgrađene džamije bile u Obali Slonovače, a onda se projekt širio i u druge afričke zemlje. Cijena gradnje nije u svakoj zemlji ista, ali radost kada se dovrši uvijek je velika.

„Prva je dobila ime po rahmetli Mejrem Salkić djevojčici od 10-11 godina koju je udario automobil kada se vraćala iz mekteba, kod Maglaja i ta se džamija nalazi u Obali Slonovače. I druga džamija je u Obali Slonovače i dobila je ime po Amini Planjić koja je preselila u 40-oj godini života. Iz Sarajeva je i bila je veliki humanitarac. Nakon što smo skupili sredstva za prve dvije džamije, javio se određen broj ljudi koji se javio sa željom da sami finansiraju izgradnju džamija. Sada očekujemo završetak gradnje dvije džamije i broj izgrađenih džamija je 25. U Togu su nešto manje i njihova cijena je 10.000 eura, a džamije u Gambiji i Nigeriji su nešto veće i njima je cijena 15 do 16 hiljada eura“.

 

Jasmin Agić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija1Službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo su od petka, pod nadzorom kantonalnog Tužilaštva, saslušali i ispitali 49 osoba u vezi s rasvjetljavanjem krivičnog djela ubistva policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića.

Većina je saslušana, ispitana i kriminalistički obrađena u prostorijama Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, navedeno je u zajedničkom saopćenju policije i tužilaštva.

Potvrđeno je i da su u toku prethodna dva dana, između ostalog, izvršeni pretresi na 12 lokacija na području bh. entiteta Republika Srpska.

"Budući da je u toku istraga i intenzivna potraga za osumnjičenima, u ovom momentu ne možemo saopćiti više detalja. Kada budemo raspolagali sa konkretnim informacijama, javnost će biti blagovremeno obaviještena", naveli su u saopćenju.

Pomaci u istrazi
Postoje određeni pomaci u istrazi o ubistvu dvojice sarajevskih policajaca, izjavio je ranije Luka Miladinović glasnogovornik Državne agencije za istragu i zaštitu.

O kakvim pomacima je riječ nije precizirao zbog, kako je naveo, istrage koja je u toku.

U Sarajevu se i dalje kriminalistički obrađuju osobe koje su privedene zbog sumnje da bi mogle imati informacije koje bi dovele do hapšenja počinitelja.

Obavljeni su i pretresi na šest lokacija u Istočnom Sarajevu, Sokocu i na Palama, a policija je podigla nivo spremnosti na najviši stepen.

Dan žalosti u cijeloj državi
U ponedjeljak će biti održane sahrana i dženaza Vujinovića i Šehovića, a u 18:00 sati kod spomen obilježja ubijenoj djeci Sarajeva bit će održano okupljanje građana kako bi se odala počast stradalim policajcima.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj telefonskoj sjednici donijelo je Odluku da se, zbog ubistva dvojice policajaca, ponedjeljak, 29. oktobar proglasi Danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

Prethodno je Vlada Federacije BiH proglasila je 29. oktobra danom žalosti zbog ubistva dvojice policajaca.

U međuvremenu je i Vlada Republike Srpske donijela odluku da se ponedjeljak, 29. oktobar proglasi Danom žalosti u tom bh. entitetu.

"Vlada Republike Srpske i građani Republike Srpske izražavaju saučešće i saosjećaju sa porodicama stradalih zbog njihovog teškog gubitka. Na svim zgradama javnih institucija u Republici Srpskoj zastave će biti spuštene na pola koplja, kulturne i sportske manifestacije biće prilagođene datim okolnostima, a javni emiteri su dužni programsku šemu prilagoditi danu žalosti", saopćeno je iz Vlade RS.

Saradnja policijskih agencija u BiH
I glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Suvada Kuldija kazala je za Patriju da se nastavljaju aktivnosti na identifikaciji i pronalasku ubica policajaca Adis Šehovića (46) i Davor Vujinovića (43), kako na području Kantona Sarajevo, tako i Republike Srpske.

Kradljivci su na policajce pucali dok su se nalazili u službenom policijskom automobilu pri čemu je Šehović umro na licu mjesta, a Vujinović je kasnije podlegao povredama u bolnici.

Zbog ovog zločina na mirnim protestima na mjestu napada u petak navečer okupio se veći broj građana koji su zapalili svijeće na mjestu gdje su policajci upucani, a nova protestna okupljanja održana su i u subotu.

Iz kantonalnog MUP-a su istakli da je u posljednje tri godine bilo 10 napada na njihove službenike vatrenim oružjem te da je jedino rješenje bolja saradnja svih policijskih agencija u BiH.

(Agencije)

Stranica 29 od 29

S5 Box