Vijesti iz BiH
BiH

BiH (522)

Ocijeni...
(0 glasova)

bhrtSindikalna organizacja BHRT-a izražava zabrinutost zbog informacija o padu naplate RTV takse u januaru 2019. godine i strahuje da bi to finansijski moglo ugroziti budućnost BHRT-a i oko hiljadu zaposlenih radnika u Javnom servisu BiH.

 - Tražimo od menadžmenta BHRT-a da saopći kakvo je stanje s naplatom RTV takse poslije niza skandala u BHRT-u i najava brojnih građana da više neće plaćati RTV taksu. Smatramo da je pad naplate RTV takse direktna posljedica loše uređivačke politike BHRT-a, koja je okrenula javnost protiv sebe - citat je iz saopćenja ove sindikalne organizacije.

Ona ne podržava i osuđuje uređivačku politiku koja je odstupila od proklamovanih uređivačkih načela BHRT-a, kao i istupe pojednih urednika u programu BHRT-a i na društvenim mrežama. Takvo ponašanje odgovornih urednika i njihovi javni istupi, od zabrane srebreničkog cvijeta, provociranja javnosti na društvenim mrežama, do neustavnog obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske, imaju za cilj urušavanje Javnog serivsa BiH kako u programskom tako i u finansijskom smislu, smatra ovaj sindikat.

- Apelujemo menadžmentu BHRT-a da u skladu sa svojim ovlastima preduzme hitne mjere i promptno pokrene postupak smjene odgovornih. Također od menadžmenta BHRT-a zahtijevamo da saopći informaciju o reorganizaciji i sistematizaciji u BHRT-u, o kojoj saznajemo na hodnicima, te da prije usvajanja upozna i konsultuje i predstavnike Sindikalne organizacije BHRT-a - citat je iz saopćenja Upravnog odbora ovog sindikata.

 

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaNakon što je primila mišljenje u vezi s provjerama diploma svih zaposlenih u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine donijela je odluku da Kolegij sekretarijata PSBiH neće moći provjeravati diplome državnih službenika i namještenika jer se tako narušava pravna sigurnost.

U odgovoru Parlamentarnoj skupštini Agencija je rekla da je osnovni cilj Zakona o zaštiti ličnih podataka da se svim osobama, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost vezano za obradu ličnih podataka koji se na njih odnose, piše Klix.ba.

U vezi s tim podatak o diplomi određene osobe lični je podatak, a provjera podrazumijeva obradu ličnih podataka. Stoga je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno Sekretarijat, kontrolor koji namjerava vršiti provjeru diploma svih zaposlenih.

Prema članu 4 Zakona, kontrolori su dužni obrađivati lične podatke u skladu s osnovnim principima zakonite obrade ličnih podataka, prije svega zakonskim propisima, te utvrđuju svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa na osnovu donesenog zakona.

"Zakon u članu 17. propisuje davanje ličnih podataka trećoj strani. Naime stavom (1) istog člana je propisano da kontrolor ne može dati lične podatke korisniku prije nego što o tome ne obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri davanje ličnih podataka, oni se ne mogu otkriti trećoj strani, osim ako to nije u javnom interesu", stoji u odogovoru Agencije Sekretarijatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dalje stoji da je, budući da nisu poznati razlozi provjere diploma svih zaposlenih, s aspekta zakonitosti obrade ličnih podataka sporno generaliziranje jer je po zakonu kontrolor dužan obrađivati lične podatke samo u obimu neophodnom za ispunjenje određene svrhe.
'Narušava se ljudsko dostojanstvo'

Iz Agencije također smatraju da se tako narušava ljudsko dostojanstvo zaposlenih jer se svi zaposleni stavljaju pod sumnju.

"Mišljenja smo da je dovođenje pod sumnju svih javnih isprava na ovakav način štetno i za javni interes jer se takvim postupanjem narušava pravna sigurnost", stoji u odgovoru Agencije.

Kad je riječ o saglasnosti, kao jednom od pravnih osnova za obradu ličnih podataka iz člana 5 Zakona, istakli su da se ne može koristiti u ovom slučaju.

Podsjećamo, u Parlamentu Bosne i Hercegovine od svih zaposlenika u januaru zatraženo je da dostave diplome o stečenoj stručnoj spremi, a trebale bi se provjeravati diplome dodjeljivane u visokoškolskim i srednjoškolskim ustanovama.

Sekretar Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kenan Vehabović ranije je potencirao provjeru svih diploma zaposlenika Parlamenta.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

neumPod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Evropskoj izvršnoj vlasti se u demaršu zamjera zbog pristrasnog upuštanja u realizaciju ovog inat-infrastrukturnog projekta na jugu Hrvatske, te zbog ishitrenog i nepromišljenog involviranja Evropske komisije u sumnjivo sufinansiranje Pelješkog mosta sa čak 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondova, odnosno iz džepova evropskih građana.

Osim predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih historijskih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Evropske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih evropskih zvaničnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.

'Centimetar mora jednak centimetru kopna'

Sa sadržajem demarša upoznati su i svi najviši zvaničnici Hrvatske uključujući veći broj zastupnika u Hrvatskom saboru, a zasebno pismo je upućeno saborskom zastupniku u ime Hrvata u BiH, Boži Ljubiću.

Ljubiću se naročito ukazuje na činjenicu da ni u pomorskoj karti "Jadransko more", u izdanju Hrvatskog hidrografskog instituta sa sjedištem u Splitu, "nije ucrtana pomorska granica između BiH i Hrvatske, niti je poštovana Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora".

Granica je, navodno, po tvrdnjama tadašnjeg ravnatelja ovog Instituta Zvonka Grzetića, naknadno docrtana po "koordinatama" koje je odredio tadašnji ured predsjednika Franje Tuđmana, na šta su godinama ukazivali i hrvatski stručnjaci za pitanja mora i granična pitanja.

Podsjećajući na izjave upravo hrvatskih političara po kojima je "svaki centimetar mora jednako vrijedan kao i centimetar kopna", od Ljubića (kao bh. državljanina) se traži da "u skladu s neospornim činjenicama, pokrene inicijativu za promjenu Pomorskog zakonika Hrvatske iz 2004. sa ciljem trajnog rješavanja problema narušenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava".

Zahtijeva se također da Hrvatski hidrografski institut iscrta nove pomorske karte koje bi se diplomatskim putem dostavile i sekretarijatu Generalnog sekretara UN radi deponovanja novih i povlačenja starih pomorskih karata u kojima nije ucrtana Bosna i Hercegovina.

O problemu morske granice i drugim otvorenim graničnim pitanjima između BiH i Hrvatske prvi put je konkretnije razgovarano i tokom nedavne posjete članova Predsjedništva BiH institucijama Evropske unije.

"Uznemiravajuću" poštu iz Sarajeva potpisali su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.
Zašto se čekalo do sada?

I ranije je iz Pomorskog društva BiH i s najvišeg političkog nivoa najavljivano da će zbog Pelješkog mosta protiv Hrvatske biti pokrenuta tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a u slučaju potrebe najavljivan je i izlazak pred međunarodnu arbitražu. Ni jedno ni drugo se nije dogodilo, niti su javnosti ikada predočeni razlozi za odustajanje.

Ta činjenica ima posebnu težinu imajući u vidu da se u demaršu koji je ovih dana stigao do Brisela uz ostalo navodi da sve ovo što je do sada sa hrvatske strane urađeno u vezi sa Pelješkim mostom "predstavlja nedopustivo kršenje međunarodnih propisa o pravu mora" te je "u potpunoj suprotnosti sa stajalištima Bosne i Hercegovine po pitanju slobode izlaska na otvoreno more".

Zašto se toliko dugo čekalo ako se znalo da je ideja o gradnji ovog kontroverznog mosta (koji spaja kopnenu Hrvatsku, a razdvaja dvije susjedne države) aktuelna već desetak godina; da Hrvatska nikada nije najavljivala odustajanje od ovog projekta; te da je još 20. januara 2014. godine cjelokupnu studijsku dokumentaciju o realizaciji ovog projekta predstavila (javno) i Evropskoj komisiji?

Nakon pozitivnog preliminarnog stava Evropske komisije, poznato je, pristupilo se izradi i detaljne studije izvodivosti i predstudije o opravdanosti ovakvog rješenja za saobraćajno povezivanje hrvatskog teritorija na jugu zemlje. Uslijedila je zatim potraga za najboljim izvođačem ili konzorcijem, ugovaranje nadzorničkih poslova i tome slične.

Sve se to, dakle, dešavalo pred očima službenog Sarajeva, stručnih krugova, medija i najšire javnosti.

Nakon svega toga, Evropska komisija je izvršila vlastite procjene i u navodnoj "dubokoj vjeri da radi dobar posao za oba bliska susjeda" odobrila je tovare novca za sufinansiranje Pelješkog mosta. Ubrzo su stigli i Kinezi. Gradilište je na velika zvona otvoreno prije mjesec dana.
Problem nije u mostu, već u otimanju teritorije

Imajući u vidu cjelokupan kontekst nesporazuma između BiH i Hrvatske u vezi s ovim projektom, u sarajevskom demaršu se na nekoliko mjesta upozorava da nedavno otvaranje radova na Pelješkom mostu "predstavlja očiglednu i konačnu potvrdu planskog narušavanja međunarodno-pravnih činjenica i stečenih prava u ovom dijelu Jadrana u korist Hrvatske, a na štetu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava Bosne i Hercegovine".

Ukazuje se i na nesvakidašnju površnost evropskih institucija u tretiranju međudržavnog nesporazuma oko Pelješkog mosta i pojašnjava da se radi o "mnogo složenijem međunarodno-pravnom problemu - problemu uskraćivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine kao suverene države na dijelu njenog međunarodno-pravno priznatog teritorija".

U demaršu se izričito zahtijeva da se Evropska unija ogradi od takvih jednostranih "inkognito" odluka hrvatskih predstavnika, a od Evropske komisije se traži da što hitnije preispita vlastite odluke i da suspenduje odobrenu milionsku donaciju. U suprotnom, smatrat će se da Evropska unija nagrađuje Hrvatsku za flagrantno kršenje međunarodnog prava, za vrlo ozbiljno narušavanje međudržavnih susjedskih odnosa i kršenje demokratskih načela na kojima je i sama EU stvorena i sa kojima se legitimira kao uzor međudržavne kooperacije.

U demaršu se Evropskoj komisiji ostavlja "realna mogućnost" da "nije imala sve relevantne informacije o pomorskom sukobu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske tokom rata '92-'95. godine, niti da je Komisiji u to vrijeme možda bila poznata hrvatska namjera da Pelješkim mostom namjerava zauvijek zatvoriti pristup BiH otvorenom moru".

U službenom saopštenju Evropske komisije od 6. juna 2017. godine objavljenom povodom odobravanja donacije od 357 miliona eura iz strukturnih fondova navodi se da je cjelokupna dokumentacija u vezi s ovim projektom "pažljivo proučena od strane neovisnog tima stručnjaka zaduženih za procjenu opravdanosti finansijske podrške za infrastrukturne projekte u evropskim regijama". Navodi se također da su tom prilikom analizirani dominantno ekonomski faktori kao što su izvodljivost, regionalni značaj i ekonomska održivost Pelješkog mosta, te da je cjelokupan "projekt Pelješkog mosta pripremljen u dogovoru sa vlastima Bosne i Hercegovine".
Pristrasnost Evropske komisije

Voditelj odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju pri Općoj upravi za regionalnu i urbanu politiku EK, Aurelio Cecilio tim povodom je izvijestio nadležna tijela EU da je Komisija za Pelješki most "pažljivo analizirala prijavu projekta za koji je Hrvatska tražila finansijsku podršku EU i provjerila je jesu li svi zahtjevi i proceduralni koraci u okviru Uredbe o kohezijskoj politici ispunjeni... Na temelju informacija koje je dostavila Hrvatska, zaključeno je da, što se tiče internih postupaka Komisije i EU, "ne postoje otvorena pravna pitanja u vezi s ovim projektom".

Potpisnici demarša, međutim, tvrde da bh. vlasti nisu bile uključene ni u jednu fazu pripreme projektne dokumentacije o gradnji ovog mosta "niti su vlasti Bosne i Hercegovine ikada vidjele takve dokumente... a ukoliko je, možda, neko iz BiH prekoračio svoje ovlasti i ovjeru projekta dao inkognito, u tom slučaju se radio o nezakonitostima koje Evropska komisija ne bi trebala uzimati u obzir, niti može za takve projekte odobravati finansijsku podršku", navodi se u dva metodički i činjenično sveobuhvatna pisma upućena najvišim čelnicima evropskih institucija.

U zaključnim preporukama se insistira na tome da je Evropska komisija trebala blagovremeno analizirati sve aspekte Pelješkog mosta imajući u vidu međunarodno pravo i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, te činjenicu da je Hrvatska članica EU, a BiH kako njen najbliži susjed, na istom putu.

Komisiji se također stavlja na teret da nije dovoljno pažljivo proučila specifične odredbe Pomorskog kodeksa Republike Hrvatske (u kojem se BiH i ne spominje) a kojim je dio bosansko-hercegovačkog morskog dobra "ilegalno prisvojen u toku rata", što je deset godina kasnije ugrađeno i u hrvatski Pomorski zakonik, čime je dodatno "podebljano" preuzimanje suvereniteta od strane Hrvatske na međunarodno priznatom pomorskom području Bosne i Hercegovine.

Najočigledniji dokaz hrvatske velikodržavničke pohlepe, smatra se u stručnim bh. krugovima, je član 19. Pomorskog zakonika kojim se određuje teritorijalno more Republike Hrvatske. U tom članu se BiH ne tretira kao pomorska zemlja kao da se i ne graniči s Jadranskim morem, niti se na bilo koji način razmatra pomorsko područje Bosne i Hercegovine iako je neosporna činjenica da je BiH (kao i Hrvatska) od 2008. godine članica Evropske mediteranske unije i članica Konvencije o morskom pravu UN-a od januara 1994. godine. Upravo ovom Konvencijom utvrđena je morska granica BiH, kao i pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru.

Davno su, očito, prošla vremena kada su komšije i susjedi jedni drugima bili važniji od najbliže rodbine. Sunovrat uzajamnog poštovanja i susjedskih odnosa između država je još drastičniji.

Reakcijâ evropskih zvaničnika na prvo oštro reagovanje iz Sarajeva još nema. Nije za sada poznato ni da li će ih biti, kada i s kakvim stavovima. Evropske institucije su kao pravda: spore su, ali djelotvorne. Paradoksalno je, međutim, da ovako bolan jauk zbog hrvatske velikodržavne politike prema BiH nije do Brisela stigao prije mnogo godina.

Završetak Pelješkog mosta je planiran za 36 mjeseci, a u kineskim je rukama.

Izvor: Al Jazeera

Ocijeni...
(0 glasova)

markaleSvako od nas ima neke životne događaje koje svjesno gura negdje u dubinu sjećanja i zatrpava ih gomilama betona vlastite memorije, samo iz jednog razloga. Da bi mogao normalan i koliko toliko razuman, nastaviti dalje u nove životne borbe.

I ma koliko tog cementa, armature i cigli ugradio u sjećanje, postoje neki datumi, posebno nama u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, koji ta sjećanja vrate na površinu. I sve one slike koje svih ostalih dana u godini pokušavaš zaboraviti, pojave se same od sebe, pa taj jedan dan proživljavaš tačno dvadesetpeti put do sada.

Da je lijepo sjećanje, neki divan i sretan trenutak, možda bi i pomislio – Pa dosta je više majku mu, bilo je lijepo ali idemo dalje, život i vrijeme prolaze htjeli to mi ili ne? Ali nije, nije bio ni malo sretan taj 5. 2. 1994. godine. Dan koji će svaki stanovnik Sarajeva pamtiti dok je živ i dan o kojem bi svaki čovjek, svaka žena i svako dijete ovoga grada, moglo ispričati svoju priču.

I, nažalost, pripadamo generacijama kojima dobar dio života prođe u raznim komemoracijama, nepravdi i sjećanjem na rat koji je obilježio naše živote. Moj pokojni otac koji je proveo tri godine svoje rane mladosti u partizanima, nije puno pričao o onom ratu. Tek ponekad uz neki partizanski film ili u društvu sa svojim prijateljima koji su preživjeli isto što i on, rat bi se pojavio kao tema.

I sam nastojim da svoju djecu i unučad ne opterećujem prošlošću i najvećim zlom koje čovjek može napraviti čovjeku, ratom. Neka grade svoju sliku svijeta i prijatelja, svoju sliku komšija i familije bez moga uticaja i bez mog obilježavanja dobrih i loših ljudi. Možda je to ispravno, a možda i ne. Možda će kroz život ići sa manje opterećenja od nas, a opet, moguće je da u nekoj budućnosti dožive isto što i mi.

I koliko god se mi trudili da svoju djecu što manje opteretimo prošlošću, mediji su ti koji u službi raznih politika, uvijek i iznova posipaju so po tek zaraslim ranama, koji ne biraju sredstva da ostvare političke ciljeve svog nalogodavca ili onoga koji ih plaća i savjetuje.
Sijanje mržnje

Pa sam tako imao priliku vidjeti prilog sa televizije Pink.rs, vezan za masakr na Markalama i negiranje tog zločina. Vrli stručnjak, koji po izgledu nije mogao imati više od petnaestak godina tog kobnog februarskog dana, udaljen 324 kilometra od mjesta događaja i vjerovatno osoba koja nije imala priliku ni služiti vojni rok u JNA i vidjeti uživo kako izgleda a kamo li dejstvuje minobacač, objašnjava svekolikom pučanstvu odakle je doletjela granata, ko je naredio granatiranje i koliko je nedužnih civila ubijeno.

I nevjerovatno je da se još uvijek potencira ta teza da smo sami sebe granatirali, da je predsjednik Izetbegović lično naredio ubijanje svojih ljudi i da su masakr sproveli neki visokorangirani poslušnici iz redova Armije BiH. I to se sve izgovori na televiziji koja prednjači u raznoraznim reality programima u kojima propale zvijezde, nekulturni, neobrazovani i neodgojeni ljudi vide šansu za povratak na naslovne stranice. Makar i psovkama, svađom, seksom ili nekim drugim sredstvima.

Televiziji koja nema obrazovnog programa, osim ako u obrazovanje ne spada treniranje i ponekad čak i omalovažavanje djece, mladih ljudi i starijih koji pokušavaju preko noći postati neke instant pjevačke ili neke druge navodno talentirane zvijezde. I televiziji koja upravo u Bosni i Hercegovini ima veliku gledanost, televiziji koju upravo svojim SMS porukama i raznoraznim glasanjem, dobrim dijelom finansiraju Bosanci i Hercegovci.

I čovjek ne može da se ne upita – pa otkud više ta potreba krivljenja istine, lažiranja istorije i javnog iznošenja krivih podataka? Zašto na taj način i dalje širiti mržnju i netrpeljivost među našim narodima? Zašto neko, ko nije bio na licu mjesta, ima potrebu da nas, koji smo sve to na svojoj koži doživjeli, ubjeđuje da je istina zapravo drugačija od onoga što svi mi vidjeli, doživjeli i osjetili.

I osjećamo i dan danas posljedice toga.
Trovanje sjećanjima roditelja

Ja nisam bio u Beogradu kada je NATO projektil uništio dobar dio zgrade Televizije i ubio nekoliko civila. I nemam nikakvog prava objašnjavati ko je ispalio projektil, koje su mu bile namjere i koliko je nedužnih ljudi stradalo tog dana.

Sve dok su presuđeni i dokazani ratni zločinci nekome heroji, sve dok se nazivi čak i obrazovnih ustanova ili ulica daju po njihovim imenima, sve dok se dočekuju kao paćenici nakon izvršenja (po meni minimalne) ali zaslužene kazne, nama nema napretka.

Sve dok se negiraju zločini i jasno ne imenuju zlikovci kao osobe koje nisu zaslužile ni slovo u istoriji, osim da se pamte kao zvijeri, neljudi i zli i pokvareni ljudi, nama nema napretka. Trovat ćemo svoju djecu pogrešnim vrijednostima, prenositi zlu kob na svoje potomke i sijati mržnju umjesto ljubavi.

I gospodo sa Pink.rs, ako želite i dalje trovati svoju djecu, to vam ne možemo zabraniti. Ali prestanite trovati našu. Ionako su već dovoljno zatrovana sjećanjima njihovih roditelja. Sjećanjima koje već danas ponovo pokušavamo zatrpati cementom i betonom.

Do sljedećeg 5. februara.

Zvonimir Nikolić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

donjivakufJučer je u Donjem Vakufu na sjednici Općinskog vijeća donesena odluka o obustavi finansiranja političkih stranaka iz budžeta. Još važnije, novac ide za stipendiranje studenata.
Tačka broj 5 - Odluka o finasiranju političkih stranaka je izazvala posebnu pažnju s obzirom na to da su kroz diskusiju svi vijećnici i načelnik Huso Sušić došli do navedenog zaključka, prenosi Bugojno Danas.

Sredstva u iznosu od 25.000 KM bit će usmjerena za stipendiranje studenata.

Donji Vakuf je zasigurno jedna od malobrojnih općina koje su ovo uradile u BiH i koje mogu biti primjer ostalima, naročito u vremenu kada se svakodnevno govori o problemu odlaska mladih.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

olimpijada1Činjenica da u organiziranju ovog događaja po prvi put učestvuju oba entiteta daje argument onima koji ukazuju na to da nam je neophodno udružiti snage.

"Uostalom, organizacija ovakvog jednog događaja jedan je od znakova i prvih koraka ka nekoj, možda, budućoj Olimpijadi u našoj zemlji", piše autor.

U zemlji gdje pesimizam postaje nešto poput državne religije, baklja EYOF-a osvjetljava prostore koji su uglavnom u mraku za najveći broj naših građana i građanki, a posebno mladih.

Dok oni stariji u momentima nostalgije bar mogu prizivati slike o nekim starim dobrim vremenima, poput onog iz perioda ZOI 84, nove generacije teško da im mogu i povjerovati da su nekad neke stvari i ovdje funkcionirale.

Vjerovatno je tim mladim ljudima teško i zamisliti da su isti ovi ljudi koje namrštene sreću po ulici nekada bili dijelom organizacije do tada najuspješnijih Zimskih olimpijskih igara u historiji.

Stoga je EYOF prilika za jedno posebno i lijepo iskustvo generacijama rođenim nakon '84-e kao najznačajniji sportski događaj u Bosni i Hercegovini još od 14. ZOI. To je jedna od najljepših priča općenito kada je u pitanju poslijeratni period u Bosni i Hercegovini.

Podatak da će zbog EYOF-a u našu zemlju doći oko 750 članova delegacija iz 46 evropskih država, hiljade sportista, da ima 150 akreditiranih novinara sam po sebi govori o dimenzijama ovog događaja.

S druge strane, u organizaciji ovog događaja na različite načine učestvovat će veliki broj ljudi, među kojima cijela armija mladih volontera iz cijele države koji će možda po prvi put u životu imati priliku osjetiti, ne samo to atmosferu jednog velikog događaja u našoj zemlji, već će biti i dijelom njegove organizacije.
Korak ka Olimpijskim igrama

Uostalom, organizacija ovakvog jednog događaja jedan je od znakova i prvih koraka ka nekoj, možda, budućoj Olimpijadi u našoj zemlji.

Činjenica da u organiziranju ovog događaja po prvi put učestvuju oba entiteta zaista stvara nadu i daje argument onima koji ukazuju na to da nam je neophodno udružiti snage kako bi se svi zajedno izvukli iz gliba u kome nas je ostavila nedavna prošlost. Utoliko, moto EYOF-a „Stvarajmo zajedno“, predivna je poruka koja će se iz Bosne i Hercegovine poslati cijelom svijetu, ali prevashodno nama samima, ovdje, kod nas, u Bosni i Hercegovini.

Vjerujem da su Sarajevo i Bosna i Hercegovina pravo mjesto da se ovakva poruka pošalje cijelom svijetu s obzirom da živimo u vrijeme globalnog uništavanja svega. Poruka o zajedničkom stvaranju iz Bosne univerzalna je i stopostotno inspirativna ljudima širom svijeta. U našem slučaju, ona je, ili sada ili nekada u budućnosti, jedina opcija koju imamo, a što prije to shvatimo, svima će nam biti lakše.

Zbog toga je važno pričati o onome što jeste ideja ovog događaja. Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF - European Youth Olympic Festival) ima za cilj podsjećati na vrijednosti i ideale sadržane u Olimpijskoj povelji, te na taj način motivirati mlade da se bave sportom, usvajaju zdrav način života, razvijaju ljubav prema drugim i prema svijetu uopće.

EYOF je prilika da se mladi podučavaju važnosti ideala poput poštene konkurencije, poštovanju, toleranciji, prijateljstvu, kao i univerzalnim vrijednostima ljudskog roda, duhu kospomolitizma i slavljenju različitosti.
Kakav život želimo

Ovaj festival, kao takav je i prilika da se podsjetimo da ljudi ovdje mogu puno više, te da sa malo truda ponovo, i Sarajevo i Bosna i Hercegovina mogu biti jedan globalni primjer i ideja za koju se vrijedi boriti. U toj ideji, različitosti su Božji dar, a otvorenost i širina cilj koji se mjeri po osmijesima sretnih ljudi. EYOF je sigurno jedan važan oblik borbe protiv mržnje i gluposti a što je danas isuviše popularna disciplina brojnih političara i njihovih sljedbenika, ne samo kod nas, već i širom svijeta.

Ovo je predivna prilika da se svi zapitamo o tome kakav život želimo i koliko smo spremni potruditi se da ove naše kratke živote učinimo smislenijim i ljepšim.

Olimpijada mladih sportista starosne dobi između 14 i 18 godina, ne samo da mladim sportistima približava bitnost olimpijskih vrijednosti, već im i praktično omogućava iskustvo za učešće na takmičenjima najvišeg nivoa.

To znači da ćemo narednih dana u Sarajevu, na Jahorini, Bjelašnici i drugim sportskim borilištima imati priliku upoznati mlade sportiste koje ćemo u narednoj deceniji gledati kako se uspinju na najviša postolja, najvećih svjetskih takmičenja.

U zemlji u kojoj se toliko priča, a tako malo radi kada su u pitanju mladi, EYOF je prvi događaj koji ideju o važnosti mladih ljudi u našoj zemlji stavlja na pobjedničko postolje, pod motom: „Stvarajmo zajedno!“

Nihad Kreševljaković (Al Jazeera)

Ocijeni...
(1 glasova)

niksicBosanskohercegovački blok odlučio je kako neće kretati u pregovore o formiranju vlasti sa SDA, HDZ-om i SNSD-om, odnosno da ostaju opozicija u FBiH i na nivou BiH.

Završen je sastanak lidera Bosanskohercegovačkog bloka Nermina Nikšića, Željka Komšića i Predraga Kojovića, a na kojem je bilo govora o tome da li će Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Demokratska fronta (DF) i Naša stranka (NS) krenuti u pregovore o formiranju vlasti sa SDA, HDZ-om i SNSD-om.

"Na sto smo stavili sve argumente. Ključ je poručiti javnosti da je Bh. blok ujedinjen. Donijeli smo odluku da ostajemo opozicija na federalnom i državnom nivou", rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić kazao je da je zvanični stav partije biti opozicija.

"Ono što je najbitnije je da čuvamo Bh. blok i da u ovom sastavu, a možda i širem, u narednom vremenu nastupimo na lokalnim izborima", kazao je Komšić.

"Historija se nekad piše tako što kažete 'ne'. Danas smo donijeli odluku da to kažemo nacionalnim strankam i da kreiramo platformu koja će biti prihvatljiva svim građanima", rekao je Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke.

Već nekoliko mjeseci Bh. blok odlučuje o tome da li će uopće u naredne četiri godine biti vlast ili opozicija na državnom nivou i na nivou entiteta Federacija BiH. Prva je stav zauzela Naša stranka (NS) koja je usvojila zaključak u kojem stoji da oni neće ulaziti u koaliciju sa SDA, HDZ-om i SNSD-om.

Znatno neodređeni bili su SDP i DF koji nikada nisu konkretno saopćili da li su za ulazak u vlast sa nacionalnim strankama. SDP je na sjednici Predsjedništva SDP-a usvojio zaključak da će insistirati na tome da se odluka o ulasku u vlast donese koncenzusom.

Kako smo ranije pisali, SDA, HDZ i SNSD, zajedno sa manjim strankama, bez Bh. bloka i SBB-a mogu formirati vlast na nivou države BiH i entiteta FBiH.

 

(klix.ba)

srijeda, 06 Februar 2019 00:00

Bh. proizvod: Šta se krije iza uspjeha Maze

Ocijeni...
(0 glasova)

mazaMaza, lješnjak namaz iz kompanije AC Food za samo dva mjeseca osvojio je simpatije mnogih izbirljivaca i sladokusaca. Prodaja je prema zvaničnim podacima premašila sva očekivanja, a o Mazi se govori samo pozitivno o čemu svjedoče lajkovi i pozitivni komentari na društvenim mrežama čiji broj prelazi milion.
Prema riječima uposlenika kompanije koja proizvodi ovaj namaz, Maza je razgrabljena sa polica trgovačkih radnji, a u prvom mjesecu prodaje je prebacila planirane količine za blizu četiri puta.

S obzirom da to nije čest slučaj nekog bh. proizvoda porazgovarali smo sa voditeljem ovog projekta Ethemom Numićem, direktorom Direkcije za marketing i razvoj AS Holdinga.

Lješnjak namaz Maza u prva dva mjeseca nakon izlaska na tržište ostvario je veliki uspjeh. Kako je sve krenulo i kako ste napravili ovaj proizvod?

Tačno je da je interesovanje za Mazu ogromno. Jučer sam dobio informaciju od vlasnika, gospodina Hrvića da su ga neki trgovci i dugogodišnji poslovni partneri zvali i pitali da li mogu dobiti dvije palete Maze preko veze. Proizvodnja radi 24 sata kako bismo mogli zadovoljiti ovakve upite. Kada smo interno u AS grupaciji razgovarali o kreiranju ovog proizvoda u grupi kremnih namaza, odlučili smo da napravimo premium proizvod koji neće biti samo sličan najprodavanijima, nego 30-40 posto bolji od njih. Samo tako će vrhunski kvalitet biti primjetan. To znači da smo po glavnim osobinama proizvoda, po kojima kupci biraju proizvode, a to su količina lješnjaka, vrsta sirovina, udio šećera itd., morali napraviti značajne iskorake. Postavili smo ljestvicu vrlo visoko.

Da li ste bili skeptični?

Ako ste odlučni da po svaku cijenu dođete do krajnjeg cilja i ostvarite visoko postavljene kriterije, onda morate biti spremni na velika odricanja i vjerovati u projekt i tim. Razvojni tim Maze od početka je znao da nema plana B. Čvrsto smo odlučili napraviti najbolji proizvod na tržištu. Kad znate da nema plana B i da morate napraviti najbolji proizvod trebate samo zasukati rukave. Bilo je dana kada se radilo i do iza ponoći.

Postoji li neki recept kako se to radi?

Projektni tim je morao izaći van granica klasičnog razmišljanja. Prosječni udio lješnjaka u proizvodima na tržištu je 5-16 posto. Mi smo kupcima htjeli ponuditi daleko više, da imamo Mazu sa 20 posto i 30 posto udjela lješnjaka. Maza je za razliku od drugih proizvoda kreirala jednu posebnu premium kategoriju, kategoriju lješnjak namaza za razliku od kakao kremnih namaza koji imaju manje od 20 posto udjela lješnjaka. To je po kvalitetu viša kategorija.

Kod ovih proizvoda sa više udjela lješnjaka, u ljetnim periodima zbog povećane temperature, može doći do izdvajanja kvalitetnih ulja iz lješnjaka na površinu lješnjak namaza. Ta pojava ne znači da je proizvod loš. Kvalitet ostaje isti, proizvod treba samo promiješati prije upotrebe.

Imate li neki savjet šta je u vremenu u kojem živimo potrebno sve uraditi da bi se napravio dobar proizvod?

Sakupljanje podataka i data mining vrlo je bitno, kako iz velike količine podataka izvući ono esencijalno i sklopiti cijelu sliku. Precizan plan i izdjeljeni zadaci igraju vrlo važnu ulogu. Povjerenje i timski rad također su izuzetno bitni. Kao cilj smo postavili napraviti najukusniji i zdravstveno kvalitetniji proizvod.

Ovaj zadatak koji smo postavili ispred sebe zahtijevao je puno znanja i eksperimenata. Tim sastavljen od stranih i domaćih tehnologa imao je zadatak koji nisu mogle riješiti ni najveće internacionalne kompanije. Veliki doprinos su dale kolege koji su iskusni operateri na proizvodnoj liniji koja ima neke svoje posebnosti koje su puno uticale na kvalitetu finalnog proizvoda. Smanjili smo udio šećera u odnosu na većinu proizvoda na tržištu za oko 30%. To smo postigli optimalnim kombinacijama vrsta kvalitetnih lješnjaka i drugih sastojaka. Ni najveće svjetske kompanije nisu uspjele ovo napraviti, a da proizvod i dalje ostane dovoljno sladak. Prva testiranja lješnjaka i poređenja sa finalnim proizvodima , dali su odlučujući smjer projektu.

Još jedan izazov je bio zamijeniti jeftino palmino ulje, drugim kvalitetnijim uljima. Nakon puno degustiranja optimalna kombinacija bilo je ulje sjemenki pamuka i suncokreta koje je bogato mineralima, zdravim omega-6 masnim kiselinama i fitosterolom.

Šta je ipak od svega u ovom projektu bilo najvažnije; receptura, dizajn ili nešto treće?

Bitan je cijeli koncept, a svi pojedinačni elementi su podjednako važni. Mi kad kreiramo nove proizvode stvaramo koncepte, a koncepti pored funkcionalnih benefita za kupca kao što su okus, dodatak lješnjaka, manje šećera, imaju i vrlo primjetne tačke diferenciranja proizvoda. Tako smo napravili zdravstveno prihvatljiviji proizvod bez palminog ulja i proizvod sa hrskavim pahuljicama žitarica za crunchy palačinke. Ovo je interesantno posebno djeci. Što se tiče odraslih oni su nam rekli da Mazu uglavnom kusaju.

Pored izvrsne recepture testirali smo 6-7 vrsta dizajna i odlučili se za, mlađim generacijama, najprihvatljiviji dizajn. Oni su sami izabrali izgled Maze glasanjem.
Na kraju, kad smo testirali cijeli koncept, posebnom metodologijom došli smo do fantastičnog rezultata. 91% ispitanika koji su probali Mazu, dali su joj odlične ocjene 4 ili 5, to znači da od njih 10,9 kaže da im je super.

Šta možete poručiti ostalim bh. kompanijama u smislu stvaranja premium brendova?

Ako imate pozitivnu atmosferu u svom poslovnom okruženju i punu podršku onda možete dostići iznadprosječne rezultate. U samom procesu puno je uspona i padova, neuspjelih pokušaja i ponovnog motiviranja tima da krene naprijed. Ovo je 14-a, finalna verzija Maze. Nije bilo lako u cijelom procesu krenuti uvijek dalje.
Sve kockice u mozaiku su podjednako važne, svi članovi tima igraju isto važnu ulogu. Maza timu je veliko zadovoljstvo nakon izlaska proizvoda na tržište čitati sjajne komentare o proizvodu. Maza je postala i pozitivna tema društvenih mreža.
Visoko postavljeni ciljevi, požrtvovan rad do sitnih detalja i nepostojanje plana B, gdje smo svi fokusirani samo na jedan jedini plan A, glavni su faktori uspjeha Maze. U nju je ugrađeno puno emocije i rada, zato je ona je postala svima draga, za sMAZAti i naMAZAti.

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

novac2Ubiše nas ovih dana medijskim izjavama o brizi za naše nacionalne interese. Ima li većeg i važnijeg nacionalnog interesa da Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali dobiju zarađenu plaću, penzioner penziju, osoba s invaliditetom invalidninu, spasilac uvjete za rad, poljoprivrednik poticaje?

Razuman čovjek, a da pri tome nije bez obraza, rekao bi da nema. Nema usvojenog budžeta, nema ni odluke o privremenom finansiranju i za budžetske korisnike obustavljene su sve finansijske transakcije. Kriza na krizu, ništa novo, neki to nazivaju finansijskom blokadom, neki kolapsom, a narod to jednostavno zove – nema para.

Ustvari, pare postoje, Federacija BiH je likvidna, ali javašluk, inat, neznanje, sukob interesnih grupa, doveli su do toga da taj novac neće biti na računima onih koji su ga zaradili ili na njega imaju pravo. Bar još izvjesno vrijeme.

Entitetski budžet je usvojen u novom sazivu Zastupničkog doma, ali nije potvrđen u Domu naroda, jer novi, na temelju rezultata Općih izbora, nije konstituiran. Da su se ozbiljno bavili politikom u korist svojih glasača, na koje se tako rado pozivaju kad im odgovara, u strankama vladajuće koalicije mogli su predvidjeti ovakav razvoj situacije.

Možda su ga i predvidjeli, ali su ga istovremeno i namjerno previdjeli. Da je Vlada Federacije BiH krajem prošle godine ponudila zastupnicima i delegatima Odluku o privremenom finansiranju, nadmudrivanja o popuni novog saziva Doma naroda odvijala bi se bez posljedica po građane. Ovako, ugroženi su svi državni službenici, pripadnici uprave policije, entitetske porezne uprave i ostala entitetska administracija, korisnici boračkih naknada, invalidnina.
Objašnjenje kao provokacija

Izjava direktora Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudina Solaka najbolja je ilustracija posljedica ovakvog neodgovornog ponašanja ljudi u entitetskoj vlasti. Rezervoari automobila su posljednjeg dana januara napunjeni do vrha, jer se ne zna kad će ponovo biti, ali veći problem je što članovi spasilačkih ekipa nemaju produženo životno osiguranje.

Solak kaže da su u Gornjem Vakufu pronađena tri sanduka neeksplodiranih sredstava u rijeci, ali tako opasan posao ljudi ne mogu raditi bez životnog osiguranja. Naveo je i da neće biti moguće pružiti pomoć općinama u stanju prirodne nesreće, Kladnju i nekima u Livanjskom kantonu.

Penzioneri su privremeno pošteđeni stresa, jer je direktor Fonda PIO/MIO Zijad Krnjić potpisao nalog za isplatu penzija, ali je pitanje da li je njegova odluka zakonita. Krnjić je rekao da su imali problem, jer finansijski plan nije potvrđen u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa su taj plan usvojili na svojim organima.

Nekoliko ekonomskih stručnjaka koje su mediji konsultirali o posljedicama zaustavljanja finansijskih tokova jedinstveno je u ocjeni da će se to negativno odraziti na ukupno stanje u potrošnji već polovinom februara. Svi korisnici budžeta će manje trošiti, što će se direktno uticati na stanje prihoda u realnom sektoru.

I umjesto da traže rješenje odgovorni za ovakvo stanje traže izgovore i ubjeđuju nas kako će sada nakon odluke Ustavnog suda BiH da se proglasi nenadležnim u slučaju Uputstva Centralne izborne komisije za popunu Doma naroda sve ići brzo, da kašnjenje neće biti veliko, izražavaju nadu kao visoki predstavnik zabrinutost, a garancija za te tvrdnje nema.

Predsjedavajuća entitetskog Doma naroda u tehničkom mandatu Lidija Bradara u izjavi za državnu televiziju kaže da će novi saziv Doma biti kompletiran uskoro i da se nada da će konstituirajuća sjednica biti moguća 10. februara. Bradara je ponudila objašnjenje koje u ovom trenutku zvuči kao provokacija - da je moguće učiniti izmjene državnog zakona o budžetima i ustanoviti klauzulu da ukoliko budžet ne bude usvojen do kraja kalendarske godine automatski na snagu stupa odluka o privremenom finansiranju.

I? Zašto to nije urađeno i ko je to trebao da uradi? Zašto entitetski parlament nije bio u stalnom zasjedanju dok se ovako važno pitanje ne riješi? Zašto od Vlade nije tražena Odluka o privremenom finansiranju? Zašto je uopće moralo doći do kašnjenja ako su već postojala moguća rješenja?
Terapija stranaca

Uzevši u obzir dosadašnja iskustva funkcioniranja institucija opravdano je sumnjati da će čitav posao usvajanja budžeta biti okončan tokom ovog mjeseca. Konstituirajuća sjednica Doma naroda možda može biti sazvana polovinom ovog mjeseca, ali koliko će trajati procedura usvajanja?

Jasno je da na Općim izborima nije izabran dovoljan broj delegata Srba u kantonalnim skupštinama, pa CIK mora donijeti poseban akt kojim će definirati popunu nedostajućeg broja. Ko može garantirati da delegati neće imati primjedbe na budžet usvojen u Zastupničkom domu? Za sve to je potrebno vrijeme, a njega nema.

Politika je, prema definiciji, djelatnost usmjerena ka donošenju odluka i rješavanje problema unutar jedne grupe ljudi. Dakle, praktična djelatnost. Politologija je, nasuprot politici, skup spoznaja o politici usmjeren na proučavanje teorije.

Oko nas su, dakle, sve neostvareni politolozi, a malo je političara. Politika je umijeće mogućeg koje se u bosanskohercegovačkim uvjetima pretvara u umijeće nemogućeg.

Svi nude dijagnozu, niko nema pojma šta je terapija. Kad već pojma nemaju domaći, imaju stranci. Možda se neki od čitalaca sjećaju zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana koji je istovremeno obavljao i funkciju supervizora za Brčko Distrikt. Svojedobno su se zastupnici u Skupštini Distrikta naduravali oko nekih potpuno nebitnih pitanja dok su se gomilali problemi od vitalne važnost za građane Brčkog.

Trajalo bi to do unedogled da se ambasador nije sjetio efikasnog rješenja. Obustavio je isplatu plaća i drugih prinadležnosti zastupnicima. U roku od 48 sati sve važne odluke za funkcioniranje Distrikta su donesene. Evo terapije koja se može primijeniti za mnogo političkih dijagnoza.
Inducirana koma

Ali, šta je u ovoj priči još jednom bjelodano. Oni koji su oštećeni, radnici, poljoprivrednici, službenici, profesori, spasitelji, prihvatili su trpnju i počeli da izražavaju nadu, praveći se da kao oni vlasti daju neki rok. Rok za šta? Stepen tolerancije građana ove zemlje je na nivou koji zaslužuje interes naučnika. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bičo svojom izjavom ilustrira razjedinjenost ugroženih kategorija.

Nama to ne znači ništa, mi prve isplate očekujemo tek u aprilu, kaže Bičo, i tvrdi da je trebalo da mnogi prije poljoprivrednika reagiraju. Na konstataciju novinara prisutnih na press konferenciji kako bi zajednička akcija sa drugim udruženjima možda bila djelotvornija, Bičo kaže da nema dogovora, svako radi za sebe. To me je podsjetilo na slike koje sam ne tv-u gledao kao dijete.

Volio sam obrazovnu seriju Opstanak. Otkrivala je tajne životinjskog svijeta. Tek kasnije sam shvatio koliko su bile edukativne i upozoravajuće. Tada sam primijetio da zvijeri prije nego napadnu plijen, prvo ga izloraju od krda, čopora, jata.

Federaciju BiH, u finansijskom smislu, političari su odlučili staviti u induciranu komu. Prednost ovog medicinskog postupka za pacijenta je da ne trpi bolove. Razlika u ovom slučaju je što i nas građane i njih političare boli, ali iz različitih razloga.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Buktović (Al Jazeera)

ponedjeljak, 04 Februar 2019 00:00

Kako će se provjeravati diplome službenika u BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

studentdiplomaHiljade diploma trebale bi biti provjerene u narednom periodu u bh. entitetu Federacija BiH, u procesu revizije koji se prvi put pokreće povodom novinarske priče o kupovini svjedočanstava srednje medicinske škole iz Sanskog Mosta.

Tako će se provjeravati diplome svih uposlenih u organima uprave FBiH, federalnim institucijama, zavodima, agencijama i direkcijama. Radi se vjerovatno o desetinama hiljada uposlenika, ali kako nam je rečeno iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, tačan broj će se znati kada se utvrdi strategija cijelog ovog procesa.

Iskustva susjednih zemalja, kao što je Hrvatska, pokazuju da je revizija diploma ogromnog broja uposlenika dugotrajan proces, koji također i dosta košta, jer neki fakulteti traže i do 100 eura za provjeru samo jedne diplome.

Ovo znači da će biti potrebno izdvojiti sredstva u budžetu za ovakav proces.

Međutim, kako nam je potvrdila ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović, prije nekoliko dana ovo pitanje je po hitnom postupku predstavljeno i razmotreno na sjednici sa kantonalnim ministrima obrazovanja, koji su, dodaje, dali svoju podršku da se ovo napravi. Najavljuje da će se o tome raspravljati i na sjednici Vlade FBiH.

“Ovo Ministarstvo će, zajedno sa Ministarstvom pravde FBiH, sačiniti konkretan strateški dokument u kojem će biti definirane sve potrebne mjere i aktivnosti te njihovi nositelji s ciljem provođenja valjane revizije. Naša je obaveza da ovaj dokument pripremimo za Vladu, a vrlo skoro, vjerovatno već iduće sedmice, imat ćemo i prvi zajednički sastanak u vezi s ovim procesom”, rekla je Dilberović.
'Samo u Širokom Brijegu prekvalifikacije i dokvalifikacije 345 zanimanja'

Nakon priče o kupovini diploma magazina Žurnal, kada je novinarka ovog portala za 1.250 eura u roku od 17 dana stekla diplomu Srednje medicinske škole iz Sanskog Mosta, krenule su najave i iz drugih institucija o tome da će se pokrenuti mjere kako bi se ovome stalo ukraj.

Prije nekoliko dana i članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će nastojati pokrenuti proces provjere vjerodostojnosti diploma u svim kantonima u Federaciji.

“Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom”, rekao je tom prilikom predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem.

U razgovoru za Al Jazeeru, objasnio je da su oni tek prije nekoliko dana zvanično postali članovi tog odbora te da će im sigurno u narednom periodu prvi koraci biti da se utvrde problemi i krene u njihovo rješavanje.

“Premijer FBiH Fadil Novalić je već 2014. godine javno izjavio da u BiH možete kupiti diplomu za 2.000 do 3.000 KM (1000 do 1.500 eura). To je meni tada bilo zastrašujuće i od tada nije ništa urađeno. Malo sam pogledao i šta se regionalno radi, ne dešava se ovo samo u BiH. U Srbiji je bila afera Index kada je otkrivena kupovina diploma, a u toj zemlji se smatra da je čak svaka 10 diploma lažna”, kazao je Adžem.

Također je istakao da je i problem plagiranje naučnih radova, diplomskih, magistarskih i doktorskih. Zbog toga, ističe, tražit će i da se na svim univerzitetima nabave softveri koji će provjeravati da li se radi o plagijatima.

“S druge strane, nije ništa manje važno ni provjeriti validnost certifikata, pogotovo iz informatike i engleskog jezika, što se u većini slučajeva traži prilikom zapošljavanja u javni sektor. Također, sama činjenica da mi u FBiH imamo 120.000 ljudi koji se nalaze na biroima a nemaju nikakvu kvalifikaciju, normalno da će oni početi taj proces pribavljanja diploma i certifikata jer ih u suprotnom nema na tržištu. Samo u Širokom Brijegu vrši se prekvalifikacije i dokvalifikacije 345 zanimanja, pa nemoguće je da mi imamo takve ustanove koje mogu to uraditi”, kaže Adžem.
'Diplome uništene u ratu'

U susjednoj Hrvatskoj, najavljena je provjera diploma približno 90.000 zaposlenih u sistemu obrazovanja i nauke, nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kod jedne zaposlenice otkrilo krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija na Sveučilištu u Zagrebu.

Prije toga, urađen je proces revizije diploma uposlenika u općinskim, gradskim, županijskim i državnim administracijama i on je trajao dvije godine. Provjerom je utvrđeno 25 lažnih isprava o stepenu obrazovanja i struci službenika i namještenika u lokalnim samoupravama, od čega su četiri diplome izdane u obrazovnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Dvije svjedodžbe izdao je Centar usmjerenog obrazovanja Derventa te po jednu svjedodžbu JU Medicinska škola Doboj i Srednjoškolski centar Nikola Tesla Bosanski Šamac, što ne znači, dodaju hrvatski zvaničnici, da su ove ustanove krive za lažne diplome, jer se može desiti da pojedinac sam krivotvori svjedočanstvo.

Također, provedena je revizija diploma uposlenika u državnim tijelima i utvrđeno je postojanje također 25 nevjerodostojnih isprava, a dvije su izdane u BiH - svjedodžba bivšeg Saobraćajnog školskog centra u Konjicu i svjedodžba Ekonomsko trgovinsko ugostiteljskog centra u Bihaću.

Ministarstvu uprave Hrvatske poslali smo upit o tome na koji način su radili revizije diploma, te koje su bile sankcije za uposlenike kod kojih su otkrivene lažne isprave o obrazovanju.

Objasnili su da pri ovom ministarstvu postoji inspekcija koja je dala uputu državnoj upravi i jedinicama lokalne samouprave da se krene u proces revizije. Međutim, kako dodaju, postojali su određeni problemi koji su kočili provjere, a prije svega su se morala izdvojiti sredstva iz budžeta jer većina visokih obrazovnih institucija u Hrvatskoj, ali u BiH, Sloveniji i drugim zemaljama naplaćuje provjeru diploma. Te cijene se kreću od desetak do 200 eura po jednoj diplomi.

“Mi smo u početku čak odredili jedan rok, ali informacije sa terena su pokazale da se to ne može baš provjeriti onako kako smo zamislili, jer se događaju situacije da su svjedodžbe u školama uništene tijekom Domovinskog rata. Kada se radi o BiH, vjerojatno dođe do istog porblema, jer je većina škola bila uništena. Onda se to provjerava po svjedocima”, objašnjava Željka Perić, glasnogovornica Ministarstva uprave Hrvatske.
'Fakulteti u BiH traže čak 100 eura po diplomi'

Prema njenim riječima, problem je postojao u gradovima, općinama i županijama jer su fakulteti uglavnom naplaćivali provjeru diplome, a budžeti su svakako bili ograničeni.

“U Hrvatskoj se cijene kreću od 50 do 300 kuna (7 do 40 eura) po diplomi, ali to je jednostavno odluka sveučilišta koliko će i hoće li naplatiti provjeru diplome. Onda se znalo dogoditi da jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno novaca u tom trenutku pa su to odlagali i za iduću godinu. Još tri županije zbog toga nisu dostavile svoje podatke. Onda imate službenike koji su završili škole u nekim stranim zemljama, pa ta provjera ide preko Ministarstva vanjskih poslova. Znam da i sveučilišta u BiH isto naplaćuju provjere jer ima dosta naših služebnika koji su završili te fakultete. Čak je bilo situacija da su u BiH tražili 100 eura za provjeru jednu diplome. U Sloveniji čak naplaćuju 200 eura po diplomi”, kaže Perić.

Što se tiče sankcija uposleniku koji ima lažnu diplomu, Perić dodaje da je odluka na čelniku tijela, ali u većini slučajeva radi se o otkazu. Međutim, ističe, često se ne mogu kriviti same obrazovne institucije čija diploma se pokaže lažna nego pojedinac koji je krivotvorio.

“Određeni pojedinci se upuste u takvo nešto, krenu lažirati diplomu uvjereni da nitko to neće otkriti. Konkretno, u slučaju lažne diplome Hrvatskih studija, oni su definitvno proveli istragu i otkrili da to nije taj pečat koji oni koriste i da ga oni nisu stavili.”

Prema riječima federalne ministrice Dilberović, revizija diploma ne smije i neće ostati samo „mrtvo slovo na papiru“, nego proces koji će dati konkretne rezultate.

Perić kaže da u tom procesu nema neke posebne strategije - potrebno je osigurati novac i početi provjeravati diplome uposlenika.

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

Stranica 29 od 38

S5 Box