Vijesti iz BiH
BiH

BiH (358)

Ocijeni...
(0 glasova)

srebrenica4Kamion s tabutima se zaustavio u Ilijašu i Vogošći, te na nekoliko lokacija u Sarajevu, a onda nastavlja put ka Potočarima.

Sarajlije dočekuju kamion sa posmrtnim ostacima žrtava genocida pred zgradom Predsjedništva BiH.

Kamion sa posmrtnim ostacima 33 žrtve genocida u Srebrenici stigao je danas u Sarajevo, prije nego što će nastaviti put prema Memorijalnom centru Potočari, gdje će 11. jula, na 24. godišnjicu genocida, biti obavljena kolektivna dženaza.

Kamion s tabutima se, nakon polaska iz Visokog, kratko zaustavio u Ilijašu i Vogošći, potom ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, te Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva i na Markalama.

Kamion je krenuo jutros ispred direkcije Gradskog groblja Visoko.

Kako prenosi Anadolija, Nešrefa Mehmedović ispratila je danas posmrtne ostatke svog muža, koji nisu kompletni.

“Osjećam se kao kad je pala Srebrenica 1995. Isto mi je sve, kao kad su klali i ubijali. Izgubila sam dva brata, djevera, svekra, njih oko 100, moje familije i familije mog muža. Muža su našli, skoro su nam javili da su ga našli. Ne mogu više da čekam. Može se meni nešto desiti, da se ukopa, nek nađe svoj smiraj”, rekla je Mehmedović.

“Djevera još nikad niko nije pronašao, imao je 27 godina. Sjećam se kao da je jučer bilo, bili smo natrpani u kamione i autobuse. Taj put do Tuzle nikad neću zaboraviti. To se ne zaboravlja”, dodala je ona.
Najmlađa žrtva Osman Cvrk

Uz vjerski program i poruke da se Srebrenica nikad neće zaboraviti, građani Visokog i drugih mjesta u BiH koji su prisustovali ispraćaju, na kamion su stavili cvijeće te proučili Fatihu svim žrtavama genocida u Srebrenici.

Građani Visokog i drugih mjesta u BiH koji su prisustovali ispraćaju, na kamion su stavili cvijeće te proučili Fatihu svim žrtavama genocida u SrebreniciAnadolija

"Ovo je po broju stradalih i identificiranih i od porodica datih saglasnosti da se ukopaju najmanji broj žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi", kazao je Kenan Karavdić, direktor Javnog komunalnog preduzeća "Gradska groblja" Visoko, dodajući da ih je ove godine 33.

Prema njegovim riječima, u Identifikacionom centru u Tuzli "ima identificiranih Srebreničana, međutim, porodice još uvijek nisu dale saglasnost za njihov ukop, zbog nekompletnosti tijela".

"Molimo ih da za iduću dženazu daju saglasnost da budu ukopani posmrtni ostaci koji su identificirani. Svjedoci smo da se rade reasocijacije, što znači da će svaki dio tijela koji se pronađe u budućnosti biti ukopan u Potočarima", poručio je Karavdić.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Osman Cvrk, rođen 1979. godine.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

erdogan1Tokom sastanka sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tražio je od vlasti te zemlje da isporuče sve turske državljane koje Ankara traži zbog optužbi da su povezani sa pokretom koji navodno stoji iza neuspjelog puča 2016, a čiji je osnivač imam Fetullah Gulen, koji živi u samonametnutom egzilu u SAD, prenosi sarajevski portal Žurnal.

"Lično ću se potruditi da riješimo taj problem", obećao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, dok je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao da "BiH neće dopustiti da odnosi sa Turskom budu ugroženi, te da će se sve riješiti u skladu sa turskim i bh. zakonskim propisima".

Međutim, Erdogan nije bio zadovoljan jer je, kako tvrdi portal, slična obećanja dobio i tokom nedavnog susreta sa Džaferovićem i Dodikom, kada je od njih tražio da BiH isporuči Turskoj osobe koje Erdoganova vlast dovodi u vezu sa pokretom koji navodno vodi Gulen, kojeg Ankara optužuje da je organizator neuspjelog pokušaja puča 2016.
Spisak osumnjičenih

Žurnal je naveo da su turske vlasti prošlog mjeseca dostavile vlastima BiH spisak turskih državljana koji žive u BiH, a kojima su poništeni pasoši.

Na spisku su, kako tvrdi, uglavnom biznismeni koji posluju u BiH, među kojima su i oni koji su u proteklom periodu bili angažirani na Burch univerzitetu u Sarajevu, kojeg Erdoganove vlasti smatraju dijelom Gulenove organizacije.

U Ministarstvu sigurnosti BiH potvrdili su za Žurnal da im je, za sada, dostavljen spisak na kojem se nalazi osam takozvanih "gulenista", ali su naglasili da odluka o njihovoj eventualnoj deportaciji nije donijeta.

U međuvremenu, dodaje portal, Erdogan je pojačao pritisak i na predsjednika Stranke demokratske Akcije (SDA) Bakira Izetbegovića od kojeg, kako tvrdi, tokom svakog susreta, traži zatvaranje institucija u BiH za koje smatra da su bliske pokretu Fetullaha Gulena.

Erdogan se u ponedjeljak sastao u zgradi Predsjedništva BiH sa predsjedavajućim Miloradom Dodikom i članovima Šafikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, prenosi Tanjug.

On je razgovarao i sa predsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Pregovori Vlade Federacije BiH i Glencorea o spašavanju mostarske firme Aluminij su propali, potvrdio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Džindić je nakon današnjeg sastanka kazao da je došlo do promjene stajališta Glencorea nakon što su ponudili da sufinansiraju struju 50 eura po megavat satu.

"Sastanak je krenuo tim ulaznim parametrima. Nisu spremni preuzeti sufinansiranje ili finansiranje. Problematizirali su pismo koje su sami poslali Vladi. Povukli su se iz pregovora i neprofesionalno se vratili korak unazad", rekao je on.

Naveo je kako će Vlada FBiH pružati podršku radnicima.

"Kad je riječ o predstavnicima malih dioničara, iznijeli su svoje negodovanje. Vlada FBiH nastavlja pregovore sa svim investitorima. Dobili smo pismo od MAN world holding crasta. Vrlo brzo ćemo sjesti i razgovarati o spasu Aluminija", kazao je Džindić.

Napominje da će Vlada FBiH pružati podršku u procentu vlasništva od 44 posto.

"Ukoliko ne postignemo dogovor, Aluminij ide u stečaj", zaključio je Džindić.

Upitan da li će se ugasiti Aluminij, direktor Aluminija Dražen Pandža je rekao "dođite sutra u Aluminij pa ćete vidjeti".

Džindić je rekao da Vlada FBiH nastavlja razgovore s potencijalnim investitorima.

"Vraćanje na početak nam govori da je Glencore neozbiljan pregovorački partner. Mi ćemo već danas uputiti pismo novoj korporaciji koja se javila za pregovore. Također, nastavljamo s kompanijom koja se pojavila iz Emirata", rekao je Džindić.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

odlazakKada ste čuli posljednji put neku ozbiljnu raspravu u državi vezano za poresku politiku, a da nije nametanje novih poreza, akciza ili parafiskalnih nameta?

Ovo pitanje je postavio ekonomista Faruk Hadžić nakon što je objavljena vijest kako Poljska planira da zaustavi odlazak mladih.

A riječ je o mjeri kojom bi većina mladih radnika bila oslobođena obaveze plaćanja poreza na dohodak kako bi se zaustavio odlazak mladih u druge zemlje Evropske unije u potrazi za boljim platama.

Za razliku od ozbiljnih zemalja koje uprkos odlasku mladih se bar trude da ih zaustave u BiH uglavnom možete čuti istupe pojedinaca, koji pokušavaju pozitivnim primjerima i idejama unaprijediti ekonomsku situaciju u državi.

Hadžić, koji se duže vrijeme zalaže za ukidanje poreza na dohodak za sve građane na plate do 1.000 KM, a sve radi stimulisanja potrošnje i povećanja raspoložive zarade radnika.

Glavni argument onih koji su protiv jedne ovakve mjere jeste "da će na taj način budžeti ostati bez sigurnih prihoda, te da onda to može ugroziti finansiranje raznih budžetskih potreba".

Ipak, Hadžić se samo djelomično slaže sa ovom tvrdnjom, jer u kratkom roku može doći do manjeg pada prihoda po osnovu prikupljenog poreza na dohodak, ali povećanjem i multipliciranjem potrošnje, država će kroz indirektne poreze čak ubrati više novca nego što je gubitak po osnovu ovog poreza, a plate su povećane.

“Ovu tezu sam više puta detaljno obrazlagao, a praktični primjer jeste Republika Srpska, koja je prošle godine povećala neoporezivi dio plate na 500 KM. Imali su pad po osnovu poreza na dohodak za par miliona KM, ali su imali znatno povećanje potrošnje, tako da očekuju povećanje kroz prikupljeni PDV desetke miliona KM više”, tvrdi on.

Prema riječima Hadžića, Poljaci su shvatili, za razliku od nas, da je bolje imati u kratkom roku manji pad prihoda po osnovu poreza na dohodak, nego dugoročno veliki minus, ako mladi odu.

 

“Ako jedna osoba ode van države, ona više ne plaća državi nikako porez na dohodak, doprinose, PDV, akcize i parafiskalne namete. Od čega će se osigurati penzije sadašnjim i budućim penzionerima. Sad kad ode 30.000 osoba, izračunajte koje tu imamo gubitke. Radna snaga se smanjuje, ubrzo nećemo imati nezaposlenih. I tu je naša kratkovidnost, tj. onih koji kreiraju ekonomsku politiku. Njihova vizija je uzmi danas što više možeš, a sutra ćemo vidjeti kako dalje”, navodi Hadžić.

On je pokušao objasniti da su daleko veći gubici za ekonomiju i društvo iseljavanje (što kroz manju potrošnju, manje poreske prihode, što kroz ulaganje u jednu osobu od rođenja do odlaska vani), nego ako bi se ukinuo porez na dohodak, a usporilo iseljavanje.

“Međutim, kod nas u društvu nema zdrave javne i stručne rasprave. Čim prijedlog koji iznesete nije po volji one druge strane, odmah ste "polustručni", "polupismeni", "populista", "bombastičnan", "negativan" i šta sve ne, umjesto da ponude svoj prijedlog oko kojeg bi se moglo razgovarati i diskutovati. Zbog toga imamo situaciju kao nedavnu u USK, jer se trebaju ugasiti škole, a nastavnici se bune, jer kako to da sada neće imati platu? To i jeste naš problem jer o problemu razmišljamo tek kada nastane, umjesto unaprijed. Međutim, u odsustvu toga imate lične napade. I to pokazuje zašto niti imamo ekonomije, niti vizije, a ubrzo niti ljudi, koji odlaze masovno van BiH”, rekao je Hadžić.

Sa druge strane, ekonomista Predrag Duduković smatra da potez koji su napravili Poljci ne bi mogao proći kod nas, posebno u Republici Srpskoj i to najviše zbog budžeta takvog kakav jeste.

“S obzirom na neke ustupke poput povećanja neoporezivog dijela plate i sad smanjenja doprinosa na povećanje plata, budžet ne može u buduće da istrpiti dodatna umanjenja poreza”, kaže on.

Pored toga, kako kaže, ovakva jedna mjera čak ne bi ni imalo nekakvog efekta i ne bi zadržala mlade u zemlji.

“Odnosno, ne bi uopšte zaustavila proces iseljavanja, jer ta mjera je premala i preslaba da bi značajno uticala na svijet ljudi. To ne bi dovelo do bolje ekonomske situacije koja bi u konačnici zaustavila odlazak”, navodi Duduković za BUKU.

Trenutno, on smatra da je Vlada RS napravila ono što joj dopušta budžet, ali i da ako bi bilo većeg punjenja budžeta moralo bi se hitno početi sa novim mjerama za povećanje plata.

“To bi omogućilo da se ide u nekim pravcima umanjenja opterećenja poslodavaca. Ali trenutno, nakon svih ovih mjera na potezu su poslodavci koji moraju da podignu plate radnicima do mjere koja ne bi ugrozila njihovo poslovanje. A sigurno je da ima zaista dosta poslodavaca koji imaju prostora da podignu plate. Do sada je tržišna cijena diktirala visinu plate, ali sad je situacija drugačija i samo dobra primanja mogu zaustaviti odlazak. Znači, ne ukupna prosječna plata 1.000 maraka, već 1.000 maraka u realnom sektoru. To bi u značajnoj mjeri zaustavilo odlazak radne snage. Vlada je uradila što joj dopušta budžet, ali ostaje još mnogo toga da se uradi, da se još više rasterete poslodavci koji već od danas moraju dizati plate do svog maksimuma”, zaključio je Duduković.

Milovan Matić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Više od 20 dana migranti i izbjeglice su na Vučjaku. Tamo su izmješteni iz privatnog smještaja u Bihaću. Borave u improvizovanim šatorima na temperaturi većoj i od 30 stepeni, bez mokrog čvora.

Prema riječima Selama Midžića, sekretara Crvenog križa Bihać, uslovi su jako teški, a kapaciteti ove organizacije, koja se trenutno jedina brine o migrantima, pri kraju su a volonteri na izmaku snaga. Tražili su pomoć međunarodne zajednice i domaćih institucija, ali je nisu dobili. Obratili su se građanima Bihaća, koji su opet priskočili u pomoć unesrećenim ljudima doniravši im odjeću i hranu.

„Ovo nisu dobri uslovi, stalno to ponavljam i ovo je zadnji način smještaja ljudi na jednom prostoru kojeg neko može obezbjediti. Ovo što se ovdje dešava je poraz svih nas i države BiH koja je dozvolila da nam se ovo desi i međunarodne zajednice koja je ponovo spora u rješavanju i traženju novih lokacija i prebacivanja migranata na tu drugu lokaciju“, kaže Midžić.

Situacija na Vučjaku trenutno je na rubu humanitarne katastrofe. Nema sanitarnog čvora, nema dovoljno hrane i nije osigurana medicinska pomoć tako da oni kojima je potrebna ta vrsta pomoći, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona prevoze u Kantonalnu bolnicu Bihać.

Oštra poruka je stigla iz Europske unije pred samo otvaranje centra na Vučjaku, zbog same lokacije koja se nalazi uz granicu sa Republikom Hrvatskom koja je njena članica. Međunarodna organizacija za migracije odmah na početku je reagirala i kazala da su uslovi u kojima migranti ovdje borave neprihvatljivi, zbog čega ne žele pružiti bilo kakvu vrstu pomoći lokalnim vlastima u ovom problemu.

„Zbog nedostatka osnovnih komunalnih usluga lokacija nije upotrebljiva u željene svrhe, troškovi dovođenja struje i vode iz Bihaća bili bi preveliki. Realno govoreći, trebalo bi godinu dana da se izgradi infrastruktura, čak i kad bi sva ova navedena pitanja bila riješena. S obzirom na sve navedeno, predložena lokacija ne ispunjava kriterije za pomoć Europske unije“, rekao je Wigemark tada.

Radikalni potezi

Skupština Unsko-sanskog kantona na posljednjoj sjednici donijela je nekoliko zaključaka koji imaju za cilj spriječiti daljnji priliv migranata na područje Unsko-sanskog kantona i onemogućiti pružanje ilegalnih smještaja migrantima koji eventualno uspiju da se prebace u ovaj dio BiH. U Zaključcima se, između ostalog navodi, da se migrantima zatečenim na području Unsko-sanskog kantona mora ograničiti kretanje zbog očuvanja zdravstveno-epidemiološke i sigurnosne situacije.

„Ne smijemo dozvoliti i pristati na to da ovaj kanton bude rezervisan za migrante koji dolaze na područje BiH. Jednostavno moramo poduzeti neke radikalnije poteze, pa ako treba svi zajedno da odemo u Sarajevo, te od državnih i federalnih institucija, ali međunarodnih organizacija zatražimo da se ovaj problem riješi", Kaze Ekrem Prošić, zastupnik u Skupštini USK.

Zastupnici su za skupštinskom govornicom iskazali zabrinutost oko prihvatilišta Vučjak koje se nalazi u strogoj vodozaštitnoj zoni. Tvrde da je ova lokacija prijetnja izvorištima Klokot, Privilica i Trbljenik s kojih se pitkom vodom snabdjevaju građani Bihaća.

„Sve ono što se dešava na površini, vrlo brzo će dospjeti u podzemne vode, jer su mjerenjima utvrđeno da fekalni otpaddospije u vodu za oko 20 minuta. Već sad te otpadne vode su vidljive. Taj otpad treba da prikuplja cisterna svakodnevno i odvozi u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda kako bi koliko-toliko umanjili njegov utjecaj na ovo područje“, kaže Vildana Alibabić, zastupnica u Skupštini USK.

Migranti se ništa ne pitaju

Migranti su razočarani uslovima boravka koje su zatekli na Vučjaku. Smatraju da u ovakvim uslovima mogu boraviti samo životinje, te ističu kako su oni ipak ljudi koji samo žele da pronađu bolji život u nekoj od zemalja Europske unije.

„Ovdje sam jednu sedmicu i ovo mjesto je veoma loše. Doručak, ručak i večera su veoma loši. Nema ljekara. Odlazimo u grad kako bi kupili ono što nam je potrebno, a kada odemo u grad, policija nas uhvati i dovede ovamo“, očajan je Šeherzad iz Pakistana.

Dodatni problem im stvara činjenica da sa ove lokacije ne mogu slobodno da ulaze u grad kao što su to mogli ranije, kako bi nabavili stvari koje su im svakodnevno potrebne.

„Dva dana sam ovdje i mogu kazati da je mjesto i nije baš najbolje, higijena je loša, nema dovoljno hrane za sve, kradu nam stvari, imamo problema s policijom kada silazimo u grad. Ne želim ostati ovdje, hoću da idem u Francusku“, kaže Ali iz Pakistana.

I dok se migranti i Crveni križ Bihać protive tome da migrantski centar ostane na Vučjaku, a Europska unija ne želi dati finansijsku podršku ovoj ideji, gradske i kantonalne vlasti ne odustaju od prvobitne odluke da sav višak migranata koji u narednom peridu dođe u Bihać smjeste na ovu lokaciju u čemu im je prije nekoliko dana podršku dalo i Ministarstvo sigurnosti koje je na sastanku Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH potvrdilo da ostaje pri ranijoj odluci o formiranju prihvatnog centra na Vučjaku kod Bihaća.

Činjenica je da, otkako je Policija Unsko-sanskog kantona otpočela izmještanje ilegalnih migranata na Vučjak, situacija u gradu Bihaću mnogo bolja, a stanje sigurnije.

Ipak, ostaje i ona druga strana priče da je improvizovano šatorsko naselje podno planine Plješevica smješteno usred divljine, mjesto gdje prestaju sve priče o ljudskim i humanitarnim pravima.

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

protest9Poslanici Jelena Trivić, Nebojša Vukanović i Draško Stanivuković pozvali su građane da im se pridruže u borbi za bolju i pravedniju vlast RS-a.

Ni ovaj put opoziciji nije dozvoljeno okupljanje na Trgu Krajine, tako da je novi zahtjev za održavanjem skupa u parku poslan tokom ove sedmice.

Draško Stanivuković je izjavio juče u Banja Luci kako će se na skupu dotaknuti i teme zagađenja zemljišta u banjalučkoj poslovnoj zoni Incel.

"Građani moraju dobiti svijest o problemu koji ih se tiče" rekao ja on.

Pozvao je i sve ljude koji se bave zaštitom životne sredine da se uključe, kao i sve druge ljude da se ujedine i traže odgovore.

Pozvao je ljude u što većem broju sutra na mirno okupljanje gdje će se pored ove pokrenuti još jedna peticija, građanska inicijativa gdje će se skupljati i potpisi da im se vrati trg za okupljanje, jer kako dodaje:

“Trg pripada građanima, a ne turistima. Drago nam je da dođu, ali dajte nama koji ovdje živimo pravo da se okupimo.” rekao je on.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Ekonomski stručnjak Izudin Kešetović ocijenio je u razgovoru za portal Klix.ba da se firmi Aluminij ne može desiti nikakvo novo čudo i da će biti veća razočarenja što veća budu očekivanja.

˝Ne može se desiti nikakvo čudo. To ne postoji ni u teoriji ni u praksi. Što veća budu očekivanja, bit će veća razočarenja. Postoji samo ekonomski račun. Treba se povući crta da se vidi koliko je napravljeno troška. Na Aluminiju se pokazala sva nesposobnost vlasti što uprvalja cjelokupnim sistemom. Danas je to Aluminij, sutra će biti rudnici... Svi su rudnici u gubitku kapitala. Kako rudnik, uopće, može biti na gubitku? Kako će se zatvoriti dubioze? Stečaj se mora provesti. U stečajnom postupku bi trebalo vidjeti zašto je došlo do gubitka", kazao je profesor Kešetović.

Najveći problem su, ocjenjuje profesor Kešetovića, gubici kapitala.

"Novac ne može ispariti. Gdje je taj novac? Ako imate gubitak, onda je taj novac negdje otišao. Razlika je samo u rezidualnoj vrijednosti, ako se provede stečaj. Trebalo bi da se oduzmu akumulirani gubici na kapitalu od rezidualne vrijednosti kako bi se uvidjelo gdje je otišao novac. Neko je isisao taj kapital. Revizija znači ponovno gledanje. Ponovnim gledanjem se utvrdilo da nema kapitala. I da su akumulirani gubici. Ali niko ne govori o tome gdje je taj kapital. U tome je suština", kategoričan je Kešetović.

Upozorava da zbog takvog stanja u Aluminiju, ali i u drugim javnim preduzećima, niko ne snosi posljedice.

"Mi odmah ispoljavamo socijalnu dimenziju tako što ističemo da Aluminij ima više od hiljadu radnika. Ako postoje gubici, s druge strane postoje i dobici. Da li je taj kapital neko prelio na drugu stranu. Da li je taj novac ukraden? Negdje je presut. Ljudi se igraju sa milionima a gubitak radnih mjesta je posljedica. Mi smo država s najmanjim dohotkom, a sa najvećim cijenama i najvećim fiskalnim opterećenjima. To plaćaju građani. I ovo će platiti građani. Radnici će biti kolateralna šteta izgubljenog posla. Sistem će se završiti na tome", ocijenio je profesor Kešetović.

Podsjeća da je nedavna analiza pokazala kako je najgore stanje u javnom sektoru.

"Javni sektor generira gubitke, generira dubioze, državni kapital nema stopu prinosa, ne upravlja... Je l' se neko pitao zašto elektroprivrede ili telekomi ne generiraju stotine miliona maraka u javne prihode, koji bi trebali da poboljšaju ukupan segment javne potrošnje, da ne idemo u kreditna zaduženja, fiskalne terete... Nama se odlijeva kapital. Stvaramo gubitke. Ne stvaramo stopu prinosa", istakao je Kešetović.

Upozorava kako su nameti suština ovdašnje ekonomske politike.

"U teoriji se ovo stanje zove bankrotstvo. Ali država ne može bankrotirati, samo narod može osiromašiti. Ona taj sav teret prebacuje na narod. Sistem se tako održava, on odgovara postojećoj strukturi. Ta struktura je zauzela određene položaje, izvršila redistribuciju dohotka. Naša ukupna ekonomija i društvo polako stagnira. Mi nismo u recesiji. Mi smo u stalnoj stagnaciji. Tako će biti dok god ne budemo imali stope rasta s dvocifrenim brojevima", zaključio je profesor Izudin Kešetović.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

poreznaupravaPrema obrađenim podacima koje su dostavili kantonalni porezni uredi, do sada je 212 osoba ostvarilo prihode iz inozemstva, izvršilo uplatu poreznih obaveza u iznosu od 909.177 KM, potvrđeno je za Klix.ba u Poreznoj upravi Federacije BiH.

Ovaj novac je naplaćen prema Zakonu o porezu na dohodak koji je u primjeni od 1. januara 2009. godine, nakon što je Porezna uprava FBiH pozvala freelancere da izvrše svoje obaveze.

Na pitanje šta je s onima koji nisu izvršili svoje obaveze, kazali su nam da Porezna uprava poduzima mjere i radnje s ciljem naplate javnih prihoda te da će biti pokrenuti postupci prinudne naplate protiv onih osoba koje se nisu odazvale javnom pozivu i dobrovoljno prijavile ostvarene prihode i uplatile obaveze.

"Ovi postupci su zastali zato što je u parlamentarnu proceduru upućen na usvajanje Prijedlog Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih osoba - rezidenata FBiH koji su ostvarili prihode iz inozemstva", navode iz Porezne uprave.

Saznajemo da službenici Porezne uprave FBiH prikupljaju podatke o svim osobama koje ostvaruju novčane prihode putem interneta i društvenih mreža.

"Porezna uprava Federacije BiH je u prethodnom periodu u određenom broju slučajeva na osnovu prikupljenih operativnih podataka izvršila provjere i provela inspekcijske nadzore u kojima su utvrđene porezne obaveze i izrečene sankcije zbog utvrđenih nepravilnosti. I u narednom periodu Porezna uprava FBiH će preduzimati aktivnosti iz svoje nadležnosti s ciljem sistemskog rješavanja ove pojave, kako bi sve one osobe koje prihod ostvaruju putem interneta i društvenih mreža bile tretirane na jednak način", kazali su.

Porezna uprava Federacije BiH poziva i sve porezne obveznike koji ostvaruju prihode po osnovu obavljanja kontinuirane djelatnosti preprodaje robe putem interneta, a koja nije registrovana ili se obavlja bez odobrenja nadležnog organa, da izvrše registraciju djelatnosti u skladu sa zakonom kod nadležnog registracionog organa.

"Porezni obveznici fizičke osobe - građani koji su ostvarili prihode od prodaje robe putem interneta dužni su da samostalno obračunaju akontaciju poreza na dohodak po stopi od 10 posto i uplate je najkasnije naredni dan od dana kada su ostvarili dohodak, bez priznavanja rashoda", navodi se na kraju.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

klikeriIstraživanje sa Univerzuteta Harvard o vezi između izloženosti visokoj zagađenosti u zraku tokom trudnoće i povišenom riziku za bebu za razvoj autizma, započeto krajem devedesetih godina, 2013. je dobilo prve rezultate, a nedavno, i konačne.

I prije su svjetski naučnici govorili o teorijama veze između zagađenosti i raznih vidova neurobioloških poremećaja, no ovaj put je to i potvrđeno na uzorku od 235 žene koje su bile izložene polutantima (sa tačnim podacima o mjestu življenja, nivou zagađenosti zraka u datom momentu), te 22.000 žena čija djeca nemaju autizam.

Dokazano je da su žene koje su bile izložene zagađenju tokom trudnoće dva puta češće postajale majke djece sa razvojnim poremećajem autizma. Odnosno, rizik je veći za čak 60 posto.

Čitam studiju pažljivo, te kao mama djeteta koje sa autizmom, pronalazim potvrdu svojih sumnji.

Nije mi ne trebao Harvard da znam da je zagađenost problem, samo je, eto, potvrdio to neko ko je kredibilan potvrditi, a radi se o jednom od najboljih univerziteta svijeta.

Dobitna kombinacija otuđenosti od prirode

Radeći na podizanju vještina kod svog djeteta i kvalitetu njegovog života usput pažljivo posmatram, upoređujem generacije, obrasce ponašanja i još mnogo stvari koje nikada u životu nisam pomislila da ću raditi. Zapanjena sam promjenama u prirodi, odgoju i načinima percipiranja kad usporedim generacije u kojima sam odrastala, te generacije mog sedmogodišnjeg sina.

Zagađenje glavnog grada BiH u kojem živimo ne moram posebno opisivati jer je to tema o kojoj se mnogo pisalo, a malo se na njoj radilo, tako da je to rezultiralo time da je Sarajevo najzagađeniji grad u Evropi i jedan od najzagađenijih u svijetu.

Osim aerozagađenja naša kultura življenja je znatno doprinijela razvoju stvari koje nikako nisu u skladu sa prirodom, ekologijom i zdravom okolinom. Kad na to dodamo ekspanziju konformizma i konzumerizma imamo dobitnu kombinaciju potpune otuđenosti od prirode.

Kao dijete odrastala sam u jednoj sarajevskoj mahali. Učili smo plivati na nekadašnjem “oficirskom kupalištu” – za one koji ne znaju, obična prirodna uvala nadomak Bentbaše gdje su čitave porodice imale svoje “loge” duž Miljacke.

Bilo je ili oficirsko, ili bazeni Bentbaša. Češće ovo prvo,, jer mi kao djeca nismo baš imali para za ulaznice, pa kad se nismo mogli provući kroz žicu na bazen, išli bismo na oficirsko besplatno. Voda hladna kao žilet, oni hrabriji su skakali sa stjene, a mi djevojčice bile smo u plićaku, sklanjajući se da ne smetamo starijima i skakačima.

Najnormalnije se na takva mjesta nosila i pašteta i paradajz, pa kad nas voda “istruže” pojeli bismo u slast sve što se ponijelo od kuće. Znam familija koje su nosile pretis lonac pun kupusa ili graha, samo da “čeljad” nisu gladna.

Nama nisu mogli oduzeti igru

Jednom smo iz zabave i dječije radosti odlučili sa Bentbaše kroz tadašnju Vase Miskina (danas Ferhadija) tako musavi i mokri ići kući bosi. I jesmo. Mame su nam morale četkom prati noge i kupati nas uz, naravno, prigodne odgojno-obrazovne mjere tadašnjeg doba. Dane smo provodili u igri, na suncu, kiši, blatu, “derail” smo koljena, laktove, glave, ali ipak, igru nam nisu mogli oduzeti.

Roditelji nam nisu “puhtali iza vrata” za svaku sitnicu niti ih je interesovalo kako ćemo se mi sami snaći za ogrebotine. Jer, ako prijaviš da si se udario, to je značilo da ideš u kuću i igra prestaje. Moj brat slomio je nogu u sudaru na klizanju na Zetri i tek je sutra, kada je sve bilo gotovo i nije mogao sakriti gips i bolove, rekao roditeljima.

Njegovi drugovi su ga sami odveli u hitnu i završili šta se moralo završiti.

Danas, ako krenemo odvesti djecu negdje, parkovi su zauzeti raznim spravama gdje nam djecu vežu, vozaju ih, a roditelji plaćaju. Ograđuju se površine, obavezno im se da neko zvučno ime, a onda slijedi gradnja i instaliranje istih.

Na Brusu, u parku Safet Zajko, na Trebeviću, na Vrelu Bosne, gdje god se okreneš. Ja ih zovem “sprave za razvlačenje” i prezirem svaku od njih. Bez nekih 25 eura po djetetu, ne idi, niti kreći u “igru”.

Ne samo parkovi. Ogradila su se i kupališta, ona iz mog djetinjstva su sad u 'drugom' entitetu, kao da su teleportirana na neku drugu planetu, pa smo spali na “Terme”. Plati ulaz, jedi samo hamburger ili hot dog jer ne možeš ništa unijeti, pošto, samo “papci” jedu paradajz i paštetu. To je danas nehigijenski.

Djeca plivaju sa prslucima za spašavanje (pa hajde, probaj naučiti plivati tako), majke nose hrpu dodataka da zabave svoje mjezimce, pločice na kojima djeca stoje se dezinfikuju posebnim sredstvom koje brižni roditelji nose u ruksacima.
Ignorisanje činjenica i sopstvene djece

Mi smo oduzeli sopstvenoj djeci prirodu i igru. Zagadili smo sve oko sebe zarad komformizma i sada plaćamo cijenu za to. Broj neurorazvojnih poremećaja i teških bolesti koje podnose naša djeca je stravičan i izgleda da smo se pomirili s tim da su nam djeca brojevi u crnoj statistici.

Nama je tako lakše. Ne moramo se truditi, konzumerizam proizašao iz ekstra profita i rast broja tajkuna koji su sve to podredili sopstvenom interesu, nama olakšava ignorisati činjenično stanje i sopstvenu djecu.

Ne moramo se uopšte baviti njima, njima se bave “stručnjaci”.

Studija Harvarda s početka ove priče navodi tačno i precizno hemijske supstance i spojeve koje izbacuju naši “dizelaši”, koliko su štetne, šta čine ljudskom mozgu u ranoj fazi rasta i razvoja, pa ipak, tog komfora se ne odričemo. Kad tome dodamo siromaštvo i lošu ekonomsko-socijalnu sliku našeg grada, recimo, u januaru, kada ljudi lože sve i svašta jer nam je plin preskup, kad zbog lošeg urbanističkog planiranja i nelegalne gradnje praktično nema protoka zraka u gradu i donose se “vanredne mjere” pomisli li iko koliko će se beba roditi sa nekim poremećajem uslijed toga ili koliko će djece trebati kemoterapiju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Aida Krnjić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

skola5Krajina je kompetentna da u svom ponižavajućem statusu, koji joj je valjda sudbinski „dodijeljen“, cijeloj državi objasni čudovišne razmjere nesreća koje su je snašle nakon rata – zastrašujućeg privatizacijskog razaranja, prakse promjena vlada „svakih pet minuta“ kako bi „sjahao Kurta, a uzjahao Murta“, epskog finansijskog kraha budžeta, infektivnih tužbi budžetskih korisnika sa više od 120 miliona KM sa zateznim kamatama, zdravstvenog kolapsa (Kantonalna bolnica više od deceniju vuče gubitak od 15 miliona KM), demografskog pomora (na hiljade građana glavom bez obzira bježe odavde), migrantske krize, obrazovnog urušavanja...

Za šest godina 6000 učenika manje

Tu smo. Godine 2019, iako je mnogo ranije, umjesto nadmenog nipodaštavanja, trebalo razmišljati o ovom problemu, Vlada USK-a, premijera Mustafe Ružnića (A-sda) objavila je dokument Prijedlog optimalizacije osnovnog obrazovanja koji je stručna radna grupa sastavljena od državnih službenika resora obrazovanja, predstavnika sindikata, prosvjete i zastupnika Skupštine USK radila više mjeseci i pritom obišla 74 škole.

Dokument koji je izbaždario precizno stanje u krajiškom osnovnom obrazovanju izazvao je konsternaciju prosvjetnih radnika, šokirao javnost ne samo na Unsko-sanskom kantonu, podigao tenzije kod sindikalista i, naravno, „isprsio“ opoziciju koja je prosvjetarima čedno, a lažno poručila „da smo mi na vlasti, do ovoga ne bi došlo“.

Što je donekle i tačno, samo tu trivijalizaciju jednog ogromnog problema treba, ipak, nazvati pravim imenom - sve dosadašnje vlade nojevski su skrivale glavu da ne gledaju kako se rastače demografska slika Krajine, a sa njom se nepovratno gubi i osnovna supstanca ili resurs - učenik.

„Naplata“ je morala doći kad-tad. Istine radi brojna prosvjetarska populacija u Krajini nekritički i ilegalno je rasla, uprkos kobnim pokazateljima o odlivu učenika, jer je godinama bila u funkciji lobotomizirane glasačke mašine.

Pomenuta radna grupa je prije nekoliko mjeseci upalila „ružičasto upozorenje“ - u jednom polugodištu u školskoj 2018/19. godini u osnovnim školama na području Unsko-sanskog kantona "nestalo" je 673 učenika.

Broj učenika u posljednjih šest godina smanjio se za više od 6.000. Podatak da su zapadnoevropske zemlje samo za pola godine "usisale" 673 osnovca (a sa njima su otišli i roditelji) iz Krajine iako zastrašujući, prošao je kao bezazleni javni eksces koji nije mobilizirao ničiju posebnu brigu.

Pomenuti dokument koji je (samo) prijedlog uzburkao je duhove - on u svom sumarnom obliku predviđa gašenje 39 škola (uglavnom područnih), fuzije pojedinih centralnih škola na općinama i 229 učitelja i nastavnika bez posla.

Premijer USK-a Mustafa Ružnić kaže kako je svjestan da reforme izazivaju otpore i bez imalo afektacije mirno prihvata mogućnost da "sređivanje stanja u obrazovanju" bude "giljotina" za njegovu vladu.

Područne škole sa pet učenika

U bosansko-petrovačkim područnim školama u Bjelaju je šest učenika, u Vrtoču devet, u Smoljanu 12, u Bravskom 14, a najviše, 39, u Krnjeuši. U bihaćkim područnim školama u Martin Brodu je sedam učenika, u Ćukovima pet, Klisi pet, Velikom Založju 15, Klokotu 18, Pritoci 23, Maloj Peći 25.

U sanskim područnim školama u Modroj je devet učenika, u Trnovi sedam, Kijevu 12, Zdeni 12, Hrustovu 14, Gornjem Kamengradu 16.

U Sanskom Mostu bi se sedam sadašnjih škola fuzioniralo u tri, a po radnom materijalu ovdje je višak 48 učitelja i nastavnika.

U Cazinu bi se sa sadašnjih 11 spajanjem pet škola u dvije, dobilo šest škola, a radna grupa je „pronašla“ 74 radnika viška.

U Velikoj Kladuši bi se od 10 postojećih, spajanjem tri škole dobilo „svega“ sedam, a 40 radnika su višak.

Kaže, kako je časnije "poginuti sa oružjem u borbi", nego "podići ruke uvis".

“Stanje je loše, nakon skeniranja svih škola otkriveno je da "fali" 700 učenika ili 122 odjeljenja. Imamo 230 nastavnika viška. To su činjenice. Mi smo svi pragmatični kad razmišljamo o svom novčaniku, ali smo lagodni i ležerni kad treba "zavući ruku u budžet države". Ako pomnožimo broj nastavnika koji su višak sa bruto ličnim dohocima to je godišnje sedam miliona KM", kaže Ružnić.

Nabraja i navodi primjere neracionalnog trošenja budžetskih sredstava u školama i naglašava kako bi promjenom rasipničke politike godišnje moglo da se uštedi 20-25 miliona KM.

Ružnić ističe kako reforme ne treba da stanu na obrazovanju, nego se trebaju provesti i u ostalim segmentima društva, no takvo "određivanje prioriteta" izbacilo je neumjerene količine žuči i jeda kod krajiških prosvjetara.

Prije nekoliko dana održan je štrajk, zaprijećeno nosiocima izvršne i zakonodavne vlasti da u septembru neće početi nastava zbog, kako tvrde, selektivne primjene pedagoških standarda, tako i kršenja kolektivnog ugovora, donošenja pravilnika o tehnološkom višku bez uvažavanja stavova sindikata i drugih ekonomsko-socijalnih parametara poput minulog rada, napredovanja, dugovanja za tople obroke, regres, prijevoz na posao i posla…

Štaviše, sindikati osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja USK za 2. septembar najavili su generalni štrajk zbog kršenja odredbi Kolektivnog ugovora potpisanog između pomenutih sindikata i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK iz decembra 2017.godine.

Predstojeći generalni štrajk potpuno zanemaruje "agendu" najavljene reforme u obrazovanju.

No, reakcija ima u svim strukturama društva. Pojedini načelnici općina sazivaju sindikaliste i prosvjetare i "brane ih od vlasti", ljudi u mjesnim zajednicama sa područnim školama postavljaju pitanja kako će im djeca danas-sutra putovati do centralnih škola, padaju i ostavke.

Nakon direktora OŠ "Cazin I" Zlatka Sabljakovića, ostavku je kovertirala i AjlaToromanović, direktorica OŠ "Stijena" u istoimenoj cazinskoj MZ.

"Ponukana zvaničnim dopisom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta o ukidanju područnih škola 'Zmajevac' i 'Vilenjača', najavljenog otpuštanja nastavnog i pomoćnog osoblja sa značajnim radnim iskustvom, odlučila sam da podnesem ostavku na mjesto direktora JU OŠ 'Stijena', jer ne mogu i ne želim sebi dozvoliti da ja budem ta koja će potpisati otkaze svojim radnim kolegama, a niti sudjelovati u ukidanju škola", stoji, između ostalog, u ostavci direktorice Toromanović.

Ona nema ništa protiv reformi u društvu, ali kako ističe, nemoralno je prvo krenuti sa osnovnim i srednjim obrazovanjem, pored zdravstva, javne uprave i visokog obrazovanja.

Njen kolega Sabljaković mišljenja je da su "reformski" stavovi Vlade USK i resora obrazovanja do te mjere radikalni da traže rigoroznu primjenu pedagoških standarda do mjere da se pedagoški standardi krše preko normativa.

On je izračunao da će jedna škola, primjerice, zbog takvih standarda morati otpustiti 20 nastavnika.

Prosvjetari godinama ističu da nisu (kao što i nisu) krivi za manjak učenika, strahoviti odliv stanovništava i opću krizu. Pitaju premijera i ministre šta je sa ostalim sektorima, gdje ljudi isto odlaze, zdravstvom, sudstvom, policijom?

Kako to da su samo učitelji i nastavnici višak i da su samo oni "problem društva"?

Ne žele također da prihvate bilo kakve ultimatume Vlade USK i vjeruju kako će, ipak, doći do ozbiljnih razgovora i usaglašavanja. Ukoliko ne, u septembru će, najavljuju, "gorjeti" Krajina.

No jedna stvar "bode oči" - učenika je godinama sve manje, a broj nastavnika i dalje se žilavo održava. U modernim državnim sistemima ta dva parametra su nepomirljiva, oni su lice i naličje istine.

Krajina preživljava strahovitu demografsku kataklizmu koja će u septembru u opustjelim školama donijeti još jednu teško podnošljivu činjenicu - u mnogim školama prvačićima neće zazvoniti školsko zvono, jer ih, naprosto, nema.

Midhat Dedić (Al Jazeera)

Stranica 4 od 26

S5 Box