Vijesti iz BiH
BiH

BiH (726)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Migranti, očajni i bijesni zbog blokade ulaska u ovaj kanton, nasrću na policiju, blokiraju ceste.

Hiljade migranta koji ulaze u BiH koncentriraju se uglavnom u Unsko-sanskom kantonu, na granici s Hrvatskom.

Letva spašava Krajinu od trogodišnje nezaustavljive navale migranata, kojima su Bihać i Velika Kladuša posljednji "koridor" do Evropske unije, gdje ih čeka "blagostanje". To je (tek) druga krajiška letva, prva je 1996. godine završila na glavi Harisa Silajdžića. Kladušanin Sead Karajić letvom po šoferšajbni autobusa punog migranata poslao je poruku vlastima u Sarajevu da i humanost ima granice, jer je u Krajini ugrožena i sigurnost građana. Policijski i sudski dosjei govore o pljačkama, krađama, napadima na imovinu u izvedbi migranata.

Otpor ovdašnjih građana je razumljiv. Njima se pridružuju i izmorene kantonalne vlasti potpunom blokadom Unsko-sanskog kantona, pri čemu je prva i najvažnija protivustavna odluka "zabrana ulaska migranata na područje USK-a izvan trenutnog prihvatnog kapaciteta" i zabrana kretanja migrantima izvan migrantskih centara.

Braneći svoja, ugrožavaju prava migranata da se slobodno kreću, što je neotuđivo pravo svih u Bosni i Hercegovini. Tako kažu svi bh. ustavi - države, entiteta i Brčko distrikta, kao i Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja je sastavni dio ovih ustava. Kako stvari stoje, nisu isključeni ni fizički sukobi. Nefunkcioniranje sistema, moguće je, probudit će i "druge karajiće". Doduše, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a reagirali su efikasno i, za sada, spriječili širenje međusobnih sukoba, ali stanje je daleko od normalnog. Kladušani po mjesnim zajednicama drže građanske straže, u Bihaću su u subotu održani deveti protesti po redu, ne žele migrante na svom životnom prostoru "ni pod razno".

Gdje je teže - u Bihaću ili Velikoj Kladuši?

Migranti, očajni i bijesni zbog blokade ulaska u ovaj kanton, nasrću na policiju, blokiraju ceste. Više od 400 njih pobjeglo je iz migrantskih kampova i lutaju kantonom. Crveni križ pokušava spriječiti humanitarnu katastrofu i njegovi aktivisti traže "odbjegle" gladne migrante. Veliki sukob u kampu "Lipa" izbjegnut je zahvaljujući prisebnosti policije. Prethodno je došlo do korištenja vatrenog oružja, jer je migrant nasrnuo nožem na policajca. Policijski komesar USK-a Mujo Koričić najavio je povlačenje policije sa "Lipe", jer mandat policije nije da uvodi red u kampu, iako je potpuno jasno da Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ne može s nekoliko zaštitara održavati kućni red.

Neformalni vođa građanskih protesta u Velikoj Kladuši Enver Munjaković, na pitanje ko je od koga više ugrožen - migranti od građana ili građani od migranata - kaže: "Težak je odgovor na ovo pitanje."

Munjaković je prije nekoliko dana na svom Facebook profilu ostavio dramatičnu poruku: "Krajino, shvati da si izdana od majčice Države" i adresirao problem na pravu adresu: "Jadni ste vi političari, zavukli ste gu..ce u mišije rupe, dok se ovaj jadni narod bori za slobodu, i vašu i svoju. Pa, nije li vas sram nedoći među ove ljude juče i danas i stati u njihove redove, vratiti bar malo dostojanstva i vjere ovim ljudima. Suze mi idu na oći kad vidim moje prijatelje, komšije, rođake kako se zajedno, rame uz rame, bore za slobodu." Dotle je došlo da Kladušani ovo nazivaju borbom za slobodu.

Velika Kladuša ne može se adekvatno nositi s više od 3.000 izbjeglica i migranata, od kojih su dvije trećine bez smještaja, uz vlast koja se izbjegava baviti ovim pitanjem, kažu u ovom gradu. Istovremeno, poučeni incidentom s letvom, apeliraju na sve da odbace huškanje, govor mržnje i pozivanje na linč i nasilje koje dolazi sa društvenih mreža.

"Oni koji upravljaju državom moraju znati kakvo je stanje, brzo se moraju poduzeti mjere, jer bi kasnije moglo biti kasno. Migrantska kriza je sada sigurnosni problem broj jedan", upozorava gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić. Ovo govori već tri godine, ali očigledno "u vjetar".

Za premijera USK-a Mustafu Ružnića prepričava se anegdota da više vremena potroši na migrantsku krizu nego na vlastitu porodicu. Iako, barem za novinare, osokoljen posjetom novog, državnog ministra sigurnosti Selme Cikotića, trećeg od kako traje migrantska kriza, bio je direktan: "Zbog neefikasnosti države, tri godine lomi se kičma USK-a." Cikotić je obećao u diplomatskom staniolu "kvalitetniji proces kontrole krize, kretanja i boravka migranata". I - otišao za Sarajevo. Tablice ministrovog službenog vozila tek što su napustile kanton, krenulo je nagore.

Policija kao koridor između dvije 'zaraćene' strane

U Velikoj Kladuši stanje je teže nego u Bihaću kada je riječ o "kolektivnom raspašoju" migranata, činjenice da ih je po ulicama daleko više nego u Bihaću nisu sporne. U Velikoj Kladuši vlada i administrativni haos - načelnik Općine Fikret Abdić u pritvoru je zbog sumnji za kriminal, a građani su se samoorganizirali da se zaštite. Kladušani vode bitku za svoj prostor, što podrazumijeva i "tjeranje" migranata. Došlo se dotle da jedni drugima smetaju, a policija je fizički koridor između dvije "zaraćene" strane.

U Bosni i Hercegovini institucije vlasti u praksi provode nemoralnu igru pravne "ćorabake" u različitom tretiranju ljudskih prava koja su ustavna kategorija. Kao dva antipoda u driblanju ljudskim pravima imamo građane Bosne i Hercegovine i migrante, čija je pozicija i status ovdje paradoksalan i sluđujući. Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao posljednju nesretnu rutu na putu kao boljem životu, odnosno EU, ali boraveći ovdje, postaju ne samo žrtve, nego i sami, posebno u USK-a, pored najezde na ovaj dio države, ugrožavaju bh. građane činjenjem različitih krivičnih djela. Politička viktimizacija Krajine na primjeru migrantske "epidemije" proizvela je viktimizaciju kako njenih građana, tako i samih migranata. Vlasti USK-a, odlukom da potpuno blokira Kanton za migrante, izazvali su lavinu ocjena o neustavnosti takve zabrane, jer je sloboda kretanja zagarantirana.

Bh. vlasti u punom kapacitetu svojih resursa ne žele, što je stvar različitih politika, problem migranata staviti pod punu kontrolu. Osim toga, potkapacitirani sistem države ( šuplje granice, posebno istočna, odsustvo koordinacije nivoa vlasti i opći nerad i javašluk) zloupotrijebljen je na primjeru migranata, koji se danas u Bosne i Hercegovini nalaze u stanju opće dehumanizacije, jer bh. tronacionalna konstitutivna politika "gura" ovaj problem od sebe.

Pune tri godine migranti kao svoj isključivi cilj biraju USK, kao najbliži teritorij zapadnoj granici EU-u. Prvo diplomatski blaga, pa onda neprofilirano oštra, višestruko ponavljana upozorenja kantonalnih vlasti u Krajini prema Ministarstvu sigurnosti i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, čak i prijetnje da će "zatvoriti" Kanton, nisu izazvali adekvatne reakcije, pogotovo rezultate. Krajina tako tri godine "na svojim plećima" drži kompletnu nemoralnu državnu "politiku migracija", koja je neradom državnih institucija projicirana iz Sarajeva. No, "Sarajevo" je samo administrativni centar, jer "ukupna" politika Sarajeva kroji se manje-više u Banjoj Luci i Mostaru.

Pitanje i odgovor čija su prava više ugrožena, prava migranata ili građana USK-a, podsjeća na grčku aporiju i "filozofiranje" o tome "šta je starije - koka ili jaje?"

'Politički minderi su nas ostavili na cjedilu'

"Sarajevo, a pod tim mislim na 'političko Sarajevo' i političke mindere, opet nas je ostavilo na cjedilu. Sarajevo, odnosno državna politika, kompletnu migrantsku krizu gurnulo je na krajiška leđa i sve pripremilo da dođe do eskalacije nasilja jednih prema drugima. Štagod da se dogodi u Krajini, Krajišnicima je čista savjest. Ovo je 'država ludaka' - dok Milorad Dodik, uslovno rečeno, vrši etničko čišćenje manjeg entiteta [Republika Srpska] od migranata, njegovi federalni partneri, iz čijih redova dolaze dva posljednja državna ministra sigurnosti, svojim verbalizmima, rutini "vladara" i općenitom neradu proizveli su ovu dehumanizaciju migrantske populacije", kaže jedan krajiški političar, koji, zbog nezamjeranja "svojima u Sarajevu", želi ostati anoniman.

Dodaje rezignirano kako je "nadržavotvorniji dio Bosne i Hercegovine", Krajina, poznata po dobrodošlici svima, gurnuta u nemoralnu, čak besramnu, barbarsku avanturu da "ratuje" s migrantima, u stihiji dešavanja čiji ishod je sve manje predvidljiv. Pri tome su ljudska prava i jednih i drugih marginalna stvar.

Krajiška kantonalna parlamentarka Vildana Alibabić (Naša stranka) ne krije svoj stav: "Osim što nas je državni nivo vlasti ponizio, ukidajući nam i 450.000 konvertabilnih maraka [oko 225.000 eura] pomoći, posebno smo izrevoltirani činjenicom da već tri godine, koliko traje migrantska kriza, nije definirana strategija upravljanja njom. Što se duže budu pitali Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Savez nezavisnih socijaldemokrata i njihovi sateliti, to će duže trajati naša agonija."

Istina je jedna i potpuno jasna – krivci za migrantsku krizu nose odijela i kravate, smješkaju se pred kamerama i sjede u institucijama Bosne i Hercegovine. Niko ih ne može ih natjerati da rade svoj posao. Metastaza političkog nemorala, ogrezlog u šuplje priče i nacionalne narative, i na primjeru migrantskog problema u Bosni i Hercegovini dostigla je terminalnu fazu.

Midhat Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1I dok su razvijenije zemlje podizale i podižu ekološku svijest kod stanovnika, u našoj državi je taj proces išao i ide u suprotnom smjeru.

Iako je tokom ljetnog perioda situacija dosta stabilnija, tokom zime se veće gradske sredine u Bosni i Hercegovini doslovno utapaju u oblake smoga. Štetne čestice koje nastaju uglavnom sagorijevanjem goriva u automobilima te koje su produkt neekoloških loživa vrlo lako dospijevaju u zrak, što je nerijetko uzrok zdravstvenih komplikacija.

I dok su razvijenije zemlje podizale i podižu ekološku svijest kod stanovnika, u našoj državi je taj proces išao i ide u suprotnom smjeru. Naime, svjedoci smo da je mostarska deponija Uborak pod smećem čiji je odvoz, vjerovali ili ne, zabranjen.

Isto tako, svjedoci smo da se Zenica u kontinuitetu susreće sa zagađenjem zraka kojem najviše doprinosi kompanija Arcelor Mittal koja, prema ranijim istraživanjima, potroši 40 puta više uglja od svih domaćinstava u Zenici zajedno. Svakako, tu je i Sarajevo koje se već nekoliko godina nalazi pri samom vrhu ljestvica na kojima se nalaze najzagađenijih gradovi svijeta.

Sarajevo opet dospjelo na crne liste

Anes Podić iz Eko akcije navodi da u BiH od bolesti izazvanih zagađenim zrakom godišnje umire između 3.300 (Svjetska banka, 2019.) i 5.400 stanovnika (Evropska agencija za zaštitu okoliša, 2019.) - za skoro svaku sedmu smrt u BiH krivac je zagađeni zrak.

"Nivo zagađenja je veći u gradskim sredinama i, što su pokazali rezultati najnovijih mjerenja, skoro da nema gradske sredine u BiH u kojoj stanovnici nisu izloženi štetnom utjecaju zagađenog zraka. Sarajevo je bitku protiv zagađenog zraka počelo još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Nakon što je krajem 70-ih godina uložen ogroman i novac i rad, Sarajevo je bilo na dobrom putu da tu bitku i potpuno dobije. Međutim, nakon rata, kao posljedica opće nebrige za probleme okoliša i opće neuređenosti, Sarajevo je opet došlo na crne liste, kao jedan od najzagađenijih gradova BiH i Evrope", istakao je Podić.

Kakve konkretne posljedice izaziva zagađenje zraka po zdravlje i živote stanovnika Sarajeva, kako nastavlja, ne znamo, jer domaćih istraživanja odavno nema. Ipak, procjene međunarodnih organizacija, urađene na temelju brojnih međunarodnih studija, pokazatelj su da je stanje alarmantno.

"Riješiti problem zagađenog zraka u svim našim gradskim sredinama itekako je moguće, no neophodni preduslov je postojanje volje kod naših političkih elita, koja i dalje ne postoji", kategoričan je Anes Podić.

U Zenici sve više oboljelih od karcinoma

Zlatan Alibegović, predsjednik Eko foruma Zenica, naveo je da BiH ima nesreću da već može birati po čemu će biti najgora i u Europi i u svijetu. Ističe da je enormno zagađenje zraka dugogodišnji problem koji je prisutan već decenije zbog bazne i energetske industrije (željezara, termocentrala, cementara, koksara i hemijske industrije).

"Koliko ozbiljno može biti – najveći broj oboljelih i umrlih od posljedica zagađenja – prvi u Europi, drugi u svijetu, iza Sjeverne Koreje, u deset najzagađenijih gradova u EU su četiri iz BiH. Godišnje oboli i umre 253 građana na 100.000 stanovnika, što je preko 5.000 ljudi svake godine. Zbog industrije, zagađenje zraka je prisutno čitavu godinu, a u zimskom periodu se samo dodatno usložnjava i pogorša zbog zagrijavanja prostora. Zagađenje prašinom, čađi, SO2, CO, CO2, NO, NOx, ozonom je samo jedan, manje štetan vid zagađenja jer imamo i zagađenje teškim metalima, aromatskim ugljovodonicima (benzen, benzoapirem furani, fenoli, piralen, grupa POPS i VOC jedinjenja koji su redom kancerogeni i mutageni i koji se uopće ne mjere i ne prate)", zabrinut je Alibegović.

On navodi da ovim problemima možemo pridružiti i tretmane otpadnih industrijskih i fekalnih voda koji se tek počinju razmatrati za rješavanje, sve učestalije pretrpavanje deponija širom države, ali i nedostatak pitke vode.

"Konkretni problemi i u Zenici i drugim industrijskim centrima su povećana oboljenja kod većine stanovništva svih starosnih skupina i to mahom respiratornih organa (astma, bronhitis, OBP te rak pluća), leukemije, dijabetesa kod mlađih populacija, kancerogena oboljenja svih organa. U naselju Tetovo i drugdje oko Mittala ne postoji kuća u kojoj nema oboljelih, naročito od kancera. Niko više ne treba tražiti dokaze o negativnom utjecaju zagađenja svih vrsta na ljudski organizam jer su te studije davno vršene i dokazane u zapadnim, industrijskim zemljama i to provođenjem na velikim skupinama u dugogodišnjim ispitivanjima. Sada ovim utjecajima možemo pridodati i zagađenje mikroplastikom koja se pojavljuje kao još jedan vid zagađenja na svjetskom nivou jer je plastika kao mikro i nano čestice ušla u kompletan lanac i pitke vode i hrane i nalazi se u ljudskom tijelu i čitavom živom svijetu na planeti", nastavlja on.

Kada govori o rješenju ovog problema, kaže da bismo prvo trebali dobiti puno odgovorniju vlast i institucije koje će raditi u interesu građana. Da bi to radili treba, kako navodi, eliminisati kriminal, korupciju, svjestan rad u interesu lobija i grupa, neznanje, nerad, postaviti stručne, moralne i odgovorne ljude na odgovorne funkcije, donijeti kvalitetne zakone i propise, formirati nedostajuće ustanove i laboratorije, odgovorno i kvalitetno kontrolisati sprovođenje svih zakona, propisa, okolinskih dozvola i ono što najviše smeta svemu ovome – izbaciti politiku, trgovinu, kriminal i korupciju iz ekologije.

Jači vjetar ulice Mostara "okiti" smećem

Amila Ćeranić iz inicijative Jer nas se tiče Mostar se složila se prethodnicima da je zagađenje zraka u gradskim sredinama jedan od većih problema i govori da smo svjedoci da se godinama stanje, nažalost, samo pogoršava.

"Mostar bih izdvojila, ne samo kao grad u kojem živim i čije zagađenje me se najviše tiče, nego i kao grad poseban po izuzetno sramotnom uzroku zagađenja zraka, ali i vode - smeće. Najveći problem je nelegalna deponija na Uborku, koja svojim radom uništava zdravlje građana grada Mostara i cijele doline Neretve. Svjedoci smo da su rijetke porodice u kojima nema niti jedan član obolio od raka. Razgovarala sam i s dugogodišnjim bolesnicima, koji ukazuju na povećanje broja ljudi u čekaonicama klinike za onkologiju na Bijelom Brijegu. Mostar nije više industrijski grad (srećom?) i nema veće zagađivače tipične za druge gradove. Pa, dok se u drugim gradovima željno iščekuje jači vjetar da rasčisti nebo, vjetra u Mostaru ne nedostaje i on svaki put razdani i na vidjelo raznese nemar građana i lokalnih vlasti, kada se svaka ulica okiti smećem", priča Ćeranić.

Prema njenim riječima, čim se grad koliko-toliko očisti od razensenog smeća, građani kao da zaborave da je izvor tih problema i dalje aktivan samo nekoliko kilometara sjeverno od centra grada.

"Čini se da u Mostaru ne vrijedi da je bolje spriječiti, nego liječiti, pa nelegalna deponija, proglašena ekološkom bombom prije 30 godina, nastavlja s radom i sve gorim utjecajem na naše zdravlje. Zastrašujući su podaci iz izvještaja Ocjena zdravstvenog stanja u HNK za 2018., gdje se navodi da je vodeći uzrok smrti na području HNK karcinom pluća. Deponija na Uborku se mora zatvoriti, a građani moraju postati svjesni važnosti čistog zraka, kojeg deponija uništava i za koji se moraju boriti", zaključuje ona.

(Radio Sarajevo)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina11Već duže vrijeme su zaljevska nafta i sudbina naroda Zaljeva stavljene u službu Sjedinjenih Američkih Država i cionističke okupacijske tvorevine.

Ujedinjeni Arapski Emirati su godinama provodili sumnjivu politiku na arapskoj sceni, piše autor.

Prije nekoliko dana američki predsjednik Donald Trump je obznanio da su Ujedinjeni Arapski Emirati i cionistička okupacija postigli sporazum o normalizaciji odnosa među njima. Time je UAE postao prva zaljevska zemlja koja je sklopila dogovor s cionističkom tvorevinom.

Ovaj dogovor o normalizaciji odnosa nije prvi takav, a neće biti ni posljednji. Prethodila mu je lista arapskih zemalja koje su uspostavile odnose s cionističkom državom. UAE je na trećem mjestu država u arapskom svijetu, nakon dogovora koji je postigao Egipat 1979. godine i Jordan 1994. godine, a na listi čekanja su i druge države. Ovaj i slični sporazumi normalan su rezultat trenutnog pogoršanja situacije u arapskom svijetu i regiji, koja ne dozvoljava Palestincima i palestinskom pitanju da se uopće na njih oslanja.

Ovaj dogovor o normalizaciji dolazi kao kulminacija duge suradnje, koordinacije, kontakata i razmjene posjeta između Emirata i okupacijske tvorevine. UAE je godinama provodio sumnjivu politiku na arapskoj sceni. Politike ove zemlje izazivale su bijes i sumnju Arapa, a opisane su kao destruktivne i problematične, počevši od njene politike u Siriji, Iraku, Libiji i Jemenu, zatim sukoba s državom Katar i pritiscima na Jordan.

UAE je otvoreno pokušavao umiješati se u unutrašnja palestinska pitanja preko novca i finansiranjem nekih istaknutih ličnosti, kao i korištenjem svog utjecaja koji je širio i gradio ogromnim finansijskim sredstvima. Ali, na veliko iznenađenje i čuđenje, UAE nije ostvario uspjeh ni u jednoj od tih arapskih arena, uprkos ogromnom novcu koji je potrošen i rijekama arapske krvi koja je prolivena na tim poljima. Politike ove zemlje donijele su samo neuspjeh, sukobe, razaranje, rasparčavanje i prolijevanje krvi arapskog naroda. Kao da je ta zemlja uživala u spaljivanju novca kako bi zapalila vatru smutnje i proširila razaranje na arapskoj sceni.

Pažljivo odabran 'tajming'

Možda će i druge zaljevske zemlje slijediti stope Emirata u narednim mjesecima i potpisati mirovne sporazume i dogovore s okupacijskom tvorevinom. To će biti jasan znak palestinskim vlastima da se arapski svijet više ne osvrće na njih niti ih čeka. Trebamo biti svjesni da je prijetnja koja dolazi od Irana i strah da bi se ta zemlja mogla pretvoriti u nuklearnu silu važnije pitanje za interese zaljevskih država od podrške palestinskom narodu.

Cionistička tvorevina će ponavljati svoje izjave da Palestinci i njihovo vodstvo propuštaju prilike za mir i da palestinski narod koristi metodu odbacivanja svih mirovnih inicijativa. Prema tome, cionističkoj tvorevini ne treba mir s Palestincima, jer je postala stručnjak za njihovo zaobilaženje i može sklopiti mirovne sporazume i dogovore s drugim arapskim zemljama. No, to je krnjavo razmišljanje na kratke staze, koje je ujedno i zavaravajuće. Aplaudiranjem sporazumu, time što se prezentira kao proboj na putu postizanja onoga što zovu mirom, mnogi učestvuju, bez obzira činili to namjerno ili nenamjerno, u promoviranju zablude o mogućnosti uspostave mira.

U dogovoru Emirata i cionističke tvorevine nema ništa novo osim tajminga koji su Amerikanci i cionistička tvorevina izabrali s velikom pažnjom i preciznošću, ne samo zbog Emirata i zaljevskih država, već i kako bi služio izbornoj kampanji Donalda Trumpa i povećao šanse Benjamina Netanyahua da nastavi voditi vladu.

Osim toga, odnosi između dvije strane održavani su već desetljećima na tajne i drugačije načine sve dok cionistička ministrica nije posjetila Abu Dhabi i obišla džamiju Sheikh Zayed. Tu su i prijemi upriličeni za cionističke sportske ekipe i drugi potezi, od kojih su neki procurili u javnost. Većina tih stvari odvijala se u tajnosti. Jednako bitna stvar je i zaljevska nafta, koja se daje u zamjenu za zaštitu njihovih prijestolja. Već duže vrijeme su zaljevska nafta i sudbina naroda Zaljeva stavljene u službu Sjedinjenih Američkih Država i okupacijske tvorevine. Zabranjuje im se i oduzima pravo na pružanje stvarne podrške i pomoći palestinskom pitanju, pored toga da se arapski narod slabi, rasipaju se njihovi redovi i narušava njihov regionalni i međunarodni položaj.

Plan o aneksiji nije nestao

Ovakva stvarnost omogućila je cionističkoj tvorevini da otvoreno i aktivno uđe duboko u elemente strukture arapskog sistema, u skladu s pojedinačnim interesima arapskih zemalja, ili preko uvjeta koji su im nametnuti. To je glavni motiv za ubrzavanje uspostavljanja odnosa s cionističkom državom, nakon što je palestinsko vodstvo iznenadilo arapski svijet 1993. godine sklapanjem Sporazuma iz Osla s cionističkom tvorevinom, individualno i daleko od arapske odluke. Time su arapskim zemljama širom otvorena vrata za sklapanje dogovora s cionističkom tvorevinom te otvoreni apetiti pojedinim arapskim režimima.

UAE otvoreno govori o svom odnosu s cionističkom tvorevinom i drsko brani normalizaciju odnosa s tvorevinom radikalnih desničara, čija je namjera provoditi judeizaciju i ekspanziju, ne priznavajući ni minimalna prava palestinskog naroda.

UAE se na sav glas hvali podudaranjem interesa s cionističkom tvorevinom, a ni ne znamo o kojim je to interesima riječ. Osim ako su to interesi korumpirane pesnice, koja drži vlast kroz nepravdu i diktaturu i koja je prodala sebe i utjecaj koji ima američkoj administraciji i cionističkoj tvorevini u zamjenu za zaštitu vlastitih pozicija. Isti ti vode neumorni rat protiv palestinskog naroda i daju slobodu plaćenicima da napadaju i uništavaju sve ono što je palestinsko i patriotsko u kontekstu sramotne i ponižavajuće međunarodne šutnje i sramnog arapskog zvaničnog stava.

Emirati tvrde da se ovim dogovorom zaustavlja plan neprijateljske cionističke tvorevine da pripoji palestinske teritorije, dok dužnosnici iz cionističke tvorevine tvrde da to nije tačno. Prema njima, plan o aneksiji je odgođen na Trumpov zahtjev i nema sumnje da će se nastaviti nakon američkih izbora i nakon što Netanyahuu završi svoje rasprave i unutarnje bitke. Očekuje se da će u narednim mjesecima doći do procesa normalizacije odnosa i postizanja dodatnih sporazuma između cionističke tvorevine i drugih arapskih zemalja, kao nečega što je politički nužno, jer im omogućava da urede unutrašnje odnose i riješe svoje političke i ekonomske krize, a na vrhu ove liste su Bahrein, Sultanat Oman, Maroko, Saudijska Arabija i Sudan.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zaher Saleh (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

nauka2Hana Šahinbegović pohađa doktorski studij u Ostravi i bavi se istraživanjem raka krv u okviru naučno-istraživačke grupe ‘Blood Cancer Research Group’.

Hana Šahinbegović: Kredibilitet naučnika se broji radovima koje je objavio i žurnalima u kojima je objavio.

Hana Šahinbegović iz Sarajeva mlada je naučnica koja se trenutno nalazi u Češkoj Republici, gdje pohađa doktorski studij pri Univerzitetu u Ostravi na Fakultetu nauke i Univerzitetskoj bolnici u Ostravi. Ova 24-godišnja djevojka bavi se istraživanjem raka krvi, u okviru naučno-istraživačke grupe "Blood Cancer Research Group". Još tokom srednje škole počela je učiti o bolesti raka, čime je bila fascinirana, te je već tada znala da želi graditi karijeru u tom pravcu.

"Rak je opaka bolest, koja se u svakoj osobi manifestira drugačije, što liječenje čini izuzetno kompliciranim. Pored toga, rak je izuzetno prilagodljiv te uči i razvija se, što može dovesti do rezistencije na medikamente koji se koriste u terapiji. Mnogo toga još uvijek nije poznato o raku, tako da je istraživanje raka vrlo aktuelno, ali i 'takmičarski' nastrojeno. Sa naučne tačke gledišta, istraživanje raka je izuzetno zabavno, ali i vrlo zahtjevno", kaže Hana Šahinbegović.

Rezultat vodi do novog pitanja i istraživanja

Dok je pohađala master studij napredne genetike na Autonomnom Univerzitetu u Barceloni prvi put se susrela sa savremenim i naprednim naučno-istraživačkim centrima. U okviru programa, odradila je praksu na Vall d’Hebron institutu za istraživanje, koji se, između

"Većina doktoranata radi puno, vikendi su uglavnom radni, a radni sati dugi. Kada jedan od krucijalnih eskperimenata ne uspijeva onako kako smo se nadali čak i nakon 56. optimizacije, kada moramo propustiti izlet s prijateljima u subotu, kada ustajemo u dva sata ujutro da napravimo jako bitnu prezentaciju, jer nemamo drugog slobodnog vremena, kada moramo pravdati troškove za eksperimente koji su bili uzaludni i kada naš rad odbiju, tada shvatamo zašto je doktorski studij tako zahtjevan", naglavaša sagovornica.

Prema njenim riječima, svaki dan je različit, a većinu vremena provodi u bolnici, gdje se nalazi laboratorija.

"Mnogo vremena provodim čitajući i istražujući literaturu koja je dostupna i razgovarajući s mentorom, ljekarima i kolegama. Najbolje ideje su generirane baš tokom tih razgovora. Nakon što razradimo ideju, prelazim na eksperimentalni dio. Najviše vremena provodim s ćelijskim kulturama raka, koje služe kao model bolesti koje istražujem. Eksperimenti uglavnom ne uspiju iz prvog pokušaja te je potrebno mnogo optimizacije i strpljenja. Da bi se dobili rezultati, potrebno je nekoliko sedmica, a ponekad i nekoliko mjeseci. Svaki rezultat vodi do novog pitanja, ponovnog istraživanja literature i diskusija", priča ova mlada naučnica.

Promoviram domovinu u najboljem svjetlu

Njen doktorat se trenutno fokusira na istraživanje multiplog mijeloma, zloćudnog raka krvi.

"Pokušavam ga razumjeti i optimizirati te unaprijediti terapiju koja se trenutno koristi, kao i otkriti moguće mehanizme razistencije mijeloma na iste. Radim s timom naučnika i doktora na interesantnom fenomenu koji je tek nedavno otkriven. Ćelije raka mogu 'ukrasti' komponente zdravih ćelija koje ih okružuju, što može dovesti do različitih mehanizama rezistencije ćelija raka na terapiju, kao i ubrzanog rasta samog raka", priča Hana Šahinbegović.

Nedavno je ova ambiciozna Sarajka, zajedno s kolegama iz Češke Republike i Bosne i Hercegovine, objavila naučni članak na temu "Intercellular Mitochondrial Transfer in the Tumor Microenvironment".

"Sretna sam što sam baš ja bila spona koja je dovela do ove saradnje, koja će se, nadam se, nastaviti u budućnosti. Ponosna sam što sam iz Bosne i Hercegovine i uvijek se trudim promovirati našu domovinu u najboljem svjetlu. Pored toga, izuzetno sam zahvalna na svim ljudima koje sam upoznala kroz karijeru, jer ljudi su blago. Jako je teško ostvariti bilo šta sam", riječi su ove mlade naučnice.

U sklopu doktorskog rada, Šahinbegović se bavi istraživanjem multiplog mijeloma, vrlo zloćudnog raka krvi.Ustupljeno Al Jazeeri

Ističe da je ponosna na svoju istrajnost u profesionalnom životu.

"Bilo je mnogo teških momenata, kada sam se pitala zašto sam odabrala baš genetiku i baš istraživanje raka. Bilo je slučajeva kada su me čak i poznanici obeshrabrivali svojim komentarima, nekada iz dobre namjere, jer je karjera genetičara u Bosni i Hercegovini teška za izgraditi, teško je izgraditi život vani, a nekada i iz ne baš tako dobre namjere. Bilo je teških situacija, kada bih se tek preselila u novu državu, bez poznanika, bez jezika, bez porodice... Međutim, imala sam konkretan cilj na umu, naučila sam filtritati komentare drugih ljudi i moje vještine snalaženja u novoj sredini su postajale sve bolje. Sada se nalazim u vrlo lijepoj fazi u životu i vrlo sam ponosna sama na sebe, na sve što sam do sada prošla, naučila i postigla", riječi su sagovornice.

Takmičarski pritisak - 'objavi ili nestani'

Smatra da Bosna i Hercegovina ne ulaže dovoljno u nauku, iako ima mnogo vrsnih sručnjaka - genetičara, forenižara, mikrobiologa... koji su svoja istraživanja objavljivali u najboljim svjetskim naučim časopisima.

"Ulaganje i pužanje podrške našim stručnjacima ne samo da bi pomoglo Bosni i Hercegovini da u budućnosti bude spremnija na situaciju u kojoj se nalazimo sada, već bi se Bosna i Hercegovina popela na mnogo veći nivo na polju naučno-istražovačkog rada, koji bi mogao parirati i razvijenim zemljama Evrope. Bosna i Hercegovina nije jedina država gdje se nauci ne pridaje značaj koji zaslužuje. Veoma mali broj država intenzivno ulaže u istraživanje. Sigurna sam će nove generacije dovesti nauku u Bosni i Hercegovini na vrlo visok nivo. Nauka je oblast u koju se dugoročno isplati ulagati, što se jasno vidi na primjeru situacije u kojoj se trenutno nalazimo", ističe mlada naučnica.

Dodaje da interesa za bavljenje naukom u Bosni i Hercegovini itekako ima, uprkos tome što ne postoji istraživački kapacitet kao u drugim evropskim državama.

"Naravno, svaka država ima svoje izazove, s kojima se mladi naučnici moraju izboriti. Jedan od izazova bavljenja istraživačkim poslom je takmičarski pritisak. Zamislite, svijet je veliki i velike su šanse da vi i još najmanje tri grupe/osobe u svijetu rade na istom problemu kao i vi. Pitanje je ko će prvi do cilja. U naučnom svijetu cilj je dobiti odgovor prvi, ali i objaviti prvi. Naučnici kažu - 'objavi ili nestani'. Kredibilitet naučnika se broji radovima koje je objavio i žurnalima u kojima je objavio. Dakle, veoma je bitno objaviti nešto orginalno", naglašava Hana Šahinbegović.

Prema njenim riječima, pritisak je veliki te naglašava da svi naučnici uđu u nauku iz plemenitih namjera, ali da je te plemenite namjere lako zaboraviti u takmičarskom svijetu nauke.

Šahinbegović: Uvjerena sam da je sve moguće

"Mnogo ljudi ne može podnijeti daj pritisak. Nije jednostavno, samo zamislite da radite na projektu već tri godine, imate odlične rezultate i divna saznanja, koja možete direktno aplicirati, niste objavili ranije jer ste željeli objavititi u nekom dobrom žurnalu (bolji rezultati, bolji žurnal), pišete manuskriptu i sutradan vidite da su ti rezultati objavljeni baš taj dan u žurnalu u kojem ste vi željeli objaviti od neke naučne grupe iz Čilea. Sav vaš rad je otišao niz vodu. Sada samo možete ići dalje i nadograđivati saznanja. Može biti zaista frustrirajuće. Da ne govorim o tome da ko god je finansirao rad te tri godine želi da se nešto objavi, odnosno želi opravdanje na šta ste potrošili taj novac i uvjerenje da ste ga potrošili na koristan način", dodaje ova 24-godišnja djevojka.

Mladi, možete ostvariti svoje želje

Ističe kako se Češka Republika veoma dobro nosila s prvim jekom pandemije korona virusa te je bila u mogućnosti da radi bez većih problema.

"Eksperimenti su bili usporeni, zbog kašnjenja hemikalija i laboratorijskih potrepština, ali smo ih uspjeli kompletirati. Međutim, zbog pandemije nisam u mogućnosti posjetiti porodicu u Bosni i Hercegovini, ali se nadam da ću imati priliku putovati do kraja godine", govori mlada Sarajka.

Dodaje da u skorijoj budućnosti želi završiti drugi master studij genetike i bioinžinjeringa, koji je počela u Bosni i Hercegovini, a u sljedeće tri godine i doktorski studij.

"Znam poslije doktorskog studija nastaviti radititi na polju raka, ali kako, gdje, kad i šta, još ćemo vidjeti. Moja velika želja je da znanje koje sam stekla u inostranstvu donesem u Bosnu i Hercegovinu. Nadam se da ću, s mentorima i kolegama, u budućnosti imati priliku ostvariti svoju želju", ističe sagovornica i mladima poručuje da slijede svoje snove.

"Uvjerena sam da je sve moguće. Put do ostvarenja sna je težak, ali ako nešto zaista želite - ne odustajte. Ostanite fokusirani i vjerujte u sebe. Vi to možete", poručila je Hana Šahinbegović.

Jasmin Alibegović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

drvarzastavaNelegalno uskladišteni otpad iz Italije i dalje je u Drvaru, obećanja nisu ostvarena i građani gube strpljenje, rekla je danas Srni načelnica ove opštine Dušica Runić.

"Obećanja da će otpad biti odvezen, prebačen, spaljen, vraćen u Italiju jesu samo kupovina vremena, jer evo gotovo dva mjeseca ništa nije napravljeno, osim naslova koji su u medijima danima bili u centru pažnje i neistina koje su iznošene i nanijele štetu kako meni kao načelniku tako i svim građanima Drvara i našem gradu", istakla je Runić.

Ona je navela da je za sutra u 12.00 sati zakazala konferenciju za novinare o ovom problemu.

"Posredstvom medija smo i saznali da Rodoljub Dinić - jedan od vlasnika firme 'Krom reciklaža', kaže da otpad neće odvesti iz Drvara. Koristim ovu priliku da preko medija pozovem vlasnike 'Krom reciklaže' da sutra prisustvuju konferenciji za novinare zbog otpada koji su dovezli u Drvar", rekla je Runić.

Ona je dodala da su Drvarčani zabrinuti i zbog porasta broja oboljelih od virusa korona.

"Činjenica je da danima vodimo bitku za istinu, narod je uznemiren i uplašen jer povezuje veliki broj oboljelih od virusa korona sa otpadom iz Italije", kaže Runić i ponavlja da su svi rokovi probijeni i da stanovnici Drvara više nemaju strpljenja za lažna obećanja koja traju skoro dva mjeseca.

Konferencija za novinare bit će održana u Radničkom domu u Drvaru u 12.00 sati.

Preduzeće "Krom reciklaža" iz Drvara uvezlo je, početkom jula, u BiH ukupno 294.574 kilograma tekstilnog otpada u vrijednosti od 16.125 KM.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

cernUkazala mu se životna prilika i danas je koristi na najbolji način, jer dijelom tima ovog kolektiva ne može postati bilo ko.

Interes za naukom, u ovom slučaju fizikom, Admir Greljo pokazivao je još u srednjoj školi.

Nebrojeno je primjera i životnih sudbina koje svjedoče da se znanje i obrazovanje ljudi čiji se korijeni nalaze u Bosni i Hercegovini s poštivanjem cijene van njezinih granica. Jedna od takvih je i životna priča Admira Grelje, mladića koji je 1989. godine rođen u Trebinju. Sve do ljeta 1992. godine, kada je početkom rata u Bosni i Hercegovini s porodicom protjeran iz svog doma, živio je u Gacku. Proljeće 1993. godine dočekao je u Mostaru, gdje je počelo njegovo drugo djetinjstvo. U tom, kako sam kaže, za njega posebnom gradu završio je osnovno obrazovanje. Danas, premda živi i radi u Švicarskoj, kao uspješan i talentiran fizičar, s ponosom spominje svoju domovinu i gatački zavičaj.

Interes za naukom, u ovom slučaju fizikom, pokazivao je još u srednjoj školi. Prva zbirka računskih zadataka iz fizike bila je, prisjećajući se govori uz osmijeh, njegova omiljena igračka, vjerovatno ispred bicikla ili fudbalske lopte.

"U fizici sam pronašao ogromno igralište za svoju znatiželju te veliki broj zanimljivih i kompleksnih igračaka koje je trebalo rastaviti, sastaviti i razumjeti. Kroz takmičenja u srednjoj školi, a njih je bilo mnogo, shvatio sam da mi fizika 'ide' te je stoga Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu bio sasvim logičan i prirodan izbor mog daljeg obrazovanja. Zvanje teorijskog fizičara stekao sam na Univerzitetu u Sarajevu, doktorat na Univerzitetu u Ljubljani, a potom sam boravio na postdoktorskim istraživanjima u Cirihu, Mainzu."
Stotinu kandidata za samo dva mjesta

Posvećenost ambicijama i strast za naučnim istraživanjima te mnogobrojni zapaženi rezultati ostvareni u dotadašnjem akademskom radu vodila su ga većim izazovima. Reference stečene radom s kolegama na prestižnim evropskim obrazovnim institucijama te značajan broj projekata u kojima je učestvovao skrenula su pažnju stručnjaka iz jednog od najvećih svjetskih centara u oblasti fizike visokih energija.

"Evropska organizacija za nuklearna istraživanja [CERN], koja se nalazi u Švicarskoj, dom je Velikom hadronskom sudarivaču čestica, jedinstvenom naučnom i tehnološkom poduhvatu naše civilizacije. CERN je međunarodna organizacija, koja se finansira iz budžeta zemalja članica. Bosna i Hercegovina, nažalost, nije jedna od članica, što u značajnoj mjeri umanjuje prilike za naše naučnike. Odsjek za teorijsku fiziku na CERN-u je nudio svega dvije pozicije na stotinu prijavljenih kandidata iz zemalja nečlanica i moja aplikacija je prihvaćena."

Admiru se ukazala životna prilika i danas je koristi na najbolji način. Dijelom tima ovog kolektiva ne može postati bilo ko, što njegov uspjeh čini još vrijednijim. Mogućnosti za profesionalni napredak su višestruke i znanja stečena iz teorijske fizike primjenjuje u složenim istraživačkim projektima od globalnog značaja.

"Moja specijalizacija je teorijska fizika, koja ima za cilj razumjeti prirodu na najsitnijim skalama subatomskih čestica te napraviti poveznicu s događajima koji su se desili poslije Velikog praska u ranom svemiru. Moj posao je, također, da predlažem hipoteze o zakonitostima koje determiniraju taj sićušni svijet te način kako provjeriti iste u eksperimentima na CERN-u. Radio sam na projektima karakterizacije i razumijevanja novootkrivenog Higgsovog bozona, razvijanju metoda potrage za novom fizikom, razumijevanju generacija elementarnih čestica, tamne materije..."

Primarni zadatak intelektualca i naučnog radnika uopće, naglašava, pomjeranje je granica poznatog. To je postulat kojem je privržen u svom radu i vjeruje da akademska zvanja moraju biti u službi budućnosti čovječanstva, a CERN je mjesto njenog kreiranja.

Finaliziranje nekoliko važnih projekata

"Kolaboracija s najboljim stručnjacima u CERN-u je neprocjenjivo iskustvo. Prilika je to da se iz prve ruke nauči pristup problemu, metodologija i razvija kreativnost. Kao i u svakoj drugoj stručnoj oblasti, raditi u jednom ovakvom centru znači imati sve relevantne informacije i resurse prije svih ostalih, što je ogromna prednost u međunarodnoj naučnoj utakmici. Tokom boravka na CERN-u dobio sam i prestižni grant Švicarske nacionalne fondacije za nauku. Njime sam se obavezao da ću u narednih pet godina oformiti istraživačku grupu na Univerzitetu u Bernu i uspostaviti novu granu istraživanja 'Generacije čestica na visokim energijama'. Iskustvo na projektima u CERN-u je zasigurno tome doprinijelo."

S obzirom da je 2020. godine cijeli svijet pogođen pandemijom korona virusa, CERN je sve svoje kapacitete i resurse stavio na raspolaganje naučnoj zajednici. Situacija nije jednostavna i zahtijeva maksimalnu odgovornost svih naučnika u pristupu gorućem problemu i CERN je, smatra Admir, jedan od tih svijetlih primjera.

"Kad je riječ o CERN-u, ne očekuju se problemi u nastavku izvođenja eksperimenata, barem ne u bližoj budućnosti. Redovne naučne radionice i seminari sada se održavaju online, na radost naučnika iz cijelog svijeta. Također, CERN je stavio na raspolaganje svoje naučne i tehničke ekspertize u globalnoj borbi protiv pandemije kroz svoju posebnu radnu grupu. U tom smislu, osmišljen je novi dizajn za respiratore, a CERN je u velikim količinama proizveo i bolnicama donirao sredstva za dezinfekciju, zaštitnu opremu..."

Bavljenje fizikom i složenim istraživanjima je dinamičan proces i zahtjeva velika odricanja. Admir je porodičan čovjek i uspješno pravi kompromis između privatnog i poslovnog života. Zahvaljujući podršci najbližih, za koje kaže da mu daju ključan podsticaj u bavljenju naukom, posvećeno radi na novim projektima.

"Posljednjih sedmica pokušavam finalizirati nekoliko važnih projekata. Prvi se temelji na proučavanju i detekciji misterioznih čestica – neutrina, koje emitra Sunce. Drugi projekat je istraživanje kvantnomehaničkog efekta postojanja elektrona unutar protona te njegovu primjenu u potragama za novom fizikom u sudarivaču na CERN-u. Treći, koji je jednako značajan za integraciju rezultata projekata, pokušava riješiti misterij neslaganja eksperimenta i teorijskog proračuna u raspadima teških mezona."
Nauka i znanje su put ka razvoju i napretku

Za upotpunjavanje osjećaja uspješnog i društvu korisnog člana nalazi vremena da se angažira u okupljanju i saradnji perspektivnih mladih naučnika koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To čini kroz Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije, koja aktivnostima i programom ukazuje na obrazovni potencijal njegovih zemljaka.

"Asocijacija za napredak nauke i tehnologije okuplja desetke izvrsnih mladih istraživača iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a danas rade i istražuju u prestižnim svjetskim centrima nauke. Vizija naše Asocijacije je da Bosnu i Hercegovinu svijetu predstavimo kao respektabilnu i pristupačnu državu za bavljenje naukom i tehnologijom, a misija povezivanje naučnika s ciljem unapređenja uslova i infrastrukture za naučnoistraživački rad. Dosadašnji projekti Asocijacije ponudili su izvrsne prilike za razvoj i usavršavanje mladih ljudi. Jedan od naših projekata je 'STEM Youth Camp', petodnevni kamp za učenike srednjih škola iz cijele Bosne i Hercegovine, na kojem se učenici usmjeravaju ka izvrsnosti u STEM oblastima."

"Početkom 2020. godine organizirali smo Prvi bosanskohercegovački CERN-ov program za profesore fizike iz srednjih škola, tokom kojeg su naši profesori imali priliku posjetiti CERN i učiti o nauci koja se ovdje proučava. Tokom pandemije smo, premda suočeni s izvjesnim poteškoćama u realizaciji, organizirali online takmičenja za učenike 'Science@Home Challenge', s pristojnim nagradnim fondom, kako bi ih dodatno motivirali. Iskoristio bih ovu priliku da pozovem učenike i roditelje da prate Facebook stranicu naše Asocijacije i učestvuju u budućim aktivnostima. Moje kolege u Asocijaciji su prepoznale važnost ulaganja u nauku i obrazovanje za prosperitet i razvoj naše zemlje te kroz volonterski rad i donacije vrijedno rade na tom putu", kaže Greljo.

Ne krije žaljenje i razočaranje činjenicom da se nauka u Bosni i Hercegovini danas ne cijeni u onoj mjeri kakvom bi trebala. U održavanju postojećeg i vrlo teškog stanja politika ima veliku ulogu i ona je, smatra, jedan od ključnih razloga odlaska mladih iz zemlje.

"Odnos države prema nauci i obrazovanju najbolje opisuje u kakvom smo stanju danas. Izdvajanje za naučnoistraživački rad u Bosni i Hercegovini [u odnosu na ukupan bruto domaći proizvod] čak je 100 puta manji od evropskog prosjeka. Moram kritizirvati politiku u Bosni i Hercegovini, koja se nedovoljno bavi ovim problemom. Nauka i znanje su popločan put ka razvoju i napretku. Čemu ići preko oranice? S druge strane, naši vrhunski naučnici pronalaze priliku za rad u razvijenim zemljama Evrope i svijeta. Kretanje u akademiji je svugdje poželjno. Na taj način se stiču nova znanja i vještine, ali se postavlja pitanje povratka izvrsnih stručnjaka u nedostatku naučnoistraživačkih instituta za brojne discipline poput fizike."
Takmičite se, učite i istražujte...

"CERN je osnovan neposredno iza Drugog svjetskog rata, kako bi se zaustavio odliv mozgova iz Evrope u Ameriku. Dao je neprocjenjiv doprinos ekonomiji i razvoju Evrope kroz usavršavanje vrhunskog kadra i kroz tehnološke inovacije. Ulaganje u naučnoistraživački rad je rizik koje se uvijek isplati, premda sam ishod po definiciji nije poznat. Treba se sjetiti da je prva web stranica nastala prije 30 godina upravo na CERN-u, za potrebe distribucije podataka zabilježenih u sudarima elementarnih čestica", rekao je Greljo.

Ne smatra da se u pogledu naučnog potencijala nalazimo na periferiji svijeta, ali vjeruje da svijest o sopstvenim kvalitetama mora biti na većem stepenu. Svojim zemljacima, studentima i svim budućim naučnicima koji će Bosnu i Hercegovinu, poput njega, s ponosom i velikim uspjehom predstavljati u svijetu ima ohrabrujuće riječi.

"Neupitan je potencijal mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, ali je sam po sebi nedovoljan. Izuzetno je važno, pored škole i redovnih obaveza, biti konstantno proaktivan. Posjetite školu fizike Društva fizičara, školu matematike i programiranja Udruženja matematičara. Takmičite se, učite i istražujte. Budućnost pripada vama, samo ako je želite", zaključujio je Admir Greljo.

Alen Zečević (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecaSamo u prvih šest mjeseci 2020. godine, u Bosni i Hercegovini rođeno je 1.019 djece manje u odnosu na isti period prošle godine.

Posmatrano na trogodišnjem nivou broj novorođenih u Federaciji BiH je pao za 10 posto, a u Republici Srpskoj za 5 posto, dok ta brojka na nivou Bosne i Hercegovine iznosi 8 posto.

 

 

Izračunao je ovo Sarajlija Adnan Fehratbegović, magistar elektrotehnike koji je posljednjih godina objavio više analiza koje se tiču prirodnog priraštaja, starenja populacije i višestrukih problema koji nastaju zbog odlaska stanovništva.

Ovo je jako važna i kompleksna tema, ističe za Buku, jer depopulacija stanovništva znači manje đaka i studenata, a time i manji broj nastavnika i profesora. Nadalje, manji rođenih, u ne tako dalekoj budućnosti znači i puno manje radne snage nego što je trenutno imamo, što za sobom povlači otežano funkcionisanja privrede, dok će sa druge strane broj penzionera značajno porasti, a to automatski znači i više izdvajanja novaca za penzije.

Grafikon ispod, čiji je autor Fehratbegović, pokazuje projekciju rasta populacije + 65 od 2013. do 2033. godine:

Projekcije broja učenika do 2033. godine:

“Depopulacija se kod nas dešava nevjerovatno brzo, to je kamion bez kočnica koji juri nizbrdo. Takođe ove projekcije nisu uzele u obzir masovni egzodus sa ovih prostora koji se događa zadnjih par godina, tako da je zajedno sa njim situacija poprilično alarmantna, tako da je sasvim opravdano postaviti pitanje ko će sutra raditi u ovoj državi, kako ćemo osigurati penzije, novac za zdravstvo, koliko ćemo poreza prikupiti, ko će vraćati kredite koji se sada uzimaju”, ističe za BUKU Fehratbegović.

Nažalost demografi i stističari već duži period upozoravaju da će ovakve vijesti biti sve češće. Istovremeno dodaju da je trenutna demografska slika još i dobra, šta nas čeka u narednih par godina kada počne uzimati danak i sada već masovni odlazak mlađeg stanovništva.

Poređenja radi  u BiH je u 2017. rođeno 29.000 djece što je 40.000 djece manje nego 1990. godine, kada je taj broj bio oko 67.000.

Takođe uvjereni su i da ćemo teško dostići brojku novorođenih iz 2017. godine, jer je trenutno prosječna starost majke koja rađa prvo dijete 26 godina, tačnije godište rođenja te majke je 1992., dok u period pred nama primat rađanja djece preuzimaju ratne generacije, kojih je mnogo manje.

Tatjana Čalić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

parlamentIsmar Volić je redovni profesor matematike na Wellesley univerzitetu u Bostonu i jedan od osnivača Instituta za matematiku i demokratiju.

Sve je teže prepoznati iskrivljene ili lažne informacije, ali što se više naučimo da ih prepoznamo, to će ih manje i biti; ovo je jedini način da se kvantitativna manipulacija istrijebi. Moramo naučiti da konstantno budemo kritički postavljeni prema informacijama i da preispitujemo njihovu validnost. Rekao je, između ostalog, u velikom intervju za BUKU ugledni profesor matematike iz Bostona, Ismar Volić. Dotakli smo se i primjera gdje se matematika i politika susreću, kako se statistika može zloupotrebljavati, te koliko je u svakoj zemlji, a posebno u našoj neophodno insistirati na transparentnost i edukacija o elementarnim demokratskim procesima kao što su glasanje i dodjela mjesta.

Poštovani profesore Volić nedavno ste sa sa svojim kolegama osnovali ''Institut za matematiku i demokratiju'' (Institute for Mathematics and Democracy) koji je posvećen obrazovanju, istraživanju i širenju svijesti o ulozi matematike u politici. Kako ste došli na ovu ideju i koliko su uopšte obični građani SAD svjesni uske povezanosti matematike i politike, odnosno u kojoj mjeri su kvantitativno pismeni?

Od kada se bavim matematikom, zanima me njena uloga u društvu. Međutim ono što me na kraju motivisalo da osnujem Institut za matematiku i demokratiju je politička situacija u Americi u kojoj je agresivni i destruktivni populizam objavio rat na kritičko razmišljanje, činjenice i nauku. Racionalnost i informisanost ne idu u prilog sistemu koji trenutno vodi Ameriku, a kao temelj te racionalnosti stoji kvantitativna pismenost. Matematika je tako indirektno pod napadom pa moje kolege i ja osjećamo potrebu da je odbranimo kroz, kao što ste i rekli, obrazovanje, istraživanje i širenje svijesti o ulozi matematike u politici. I ne samo da je odbranimo nego da je pretvorimo u alat koje će građanima omogučiti da postanu obrazovani i objektivni sudionici u demokratskom procesu.

U određenim dijelovima Amerike, ljudi su prilično kvantitativno pismeni jer interdisciplinarna STEM edukacija tu postoji kao integralni dio obrazovnog sistema već par decenija. Međutim fokus STEM edukacije je uglavnom na inženjerstvo, tehnologiju i informatiku. Ne postoji svijest o tome da je politika takođe velikim dijelom vođena kvantitativnim procesima i da je edukacija iz ovih oblasti isto tako neophodna.

Postoje dva različita aspekta interakcije matematike i politike. Jedan je politička kvantitativna pismenost koja bi osposobila ljude da kritički razmišljaju o informacijama, brojevima i statistikama kojima ih političari i političke organizacije zasipaju. Drugi je edukacija iz matematike koja stoji iza fundamentalnih demokratskih procesa kao što su glasanje, dodjela parlamentarnih mjesta, podjela u distrikte itd. I jedna i druga vrsta obrazovanja je krucijalna da bi ljudi postali efektivni učesnici u demokratiji, i obje se mogu vrlo lako uvesti u kurikulum.

A kakvo je stanje sa kvantitativnom pismenošću građana Bosne i Hercegovine, koliko je njima matematika koja stoji iza raznih društveno-ekonomskih i političkih procesa nepoznanica i koliko su uopšte skloni kritičkom razmišljanju i preispitivanju informacija koje im se serviraju?

Čini mi se da je situacija po pitanju političke kvantitativne pismenosti u BiH slična kao i u Americi, vjerovatno i gora jer naš obrazovni sistem ima jos slabiju tradiciju integrisanja kritičkog razmišljanja u nastavni program. PISA testiranje je to nedavno i potvrdilo. Bez generalnog potenciranja i njegovanja kritičkog razmišljanja teško da može postojati kritički odnos prema kvantitativnim aspektima politike. Čak i šire, teško da može postojati kritički odnos prema bilo kakvim informacijama sa kojima ljudi dolaze u kontakt. Svjedok tome je i proliferacija kojekakvih teorija zavjera koje su se izgleda kod nas duboko ukorijenile.

Ali ja sam optimista, jednostavno zato što u svom radu u BiH konstantno dolazim u kontakt sa ljudima koji su nevjerovatni. Studenti koji bi bez problema mogli studirati na mom fakultetu u Bostonu, profesori koji rade vrhunska istraživanja, edukatori koji prate svjetske pedagoške trendove, administratori koji razumiju da se naš obrazovni sistem mora reformisati, ljudi u nevladnim organizacijama koji se neumorno bore za našu djecu – svi ulažu veliku energiju da educiraju ljude, da podignu obrazovanje na svjetski nivo. Dok je takvih ljudi, ima nade.

Koji su to najočitiji primjeri gdje političari zloupotrebljavaju brojeve i statistiku dovodeći građane u zabludu?

Trenutno su najočitiji primjeri povezani sa pandemijom. Ovdje u Americi, Trump već mjesecima pokušava da verbalno umanji impakt i konsekvence koronavirusa jer mu katastrofalna ekonomska situacija uzrokovana pandemijom ne ide u prilog. Prije nekoliko dana je na primjer rekao da Amerika “ima više slučajeva koronavirusa samo zato što se više testira”. Kvantitatvno pismena osoba bi ignorisala ovu irelevantnu informaciju i tražila bi da zna koji je postotak testiranih koji su pozitivni. Ako postotak raste, onda se pandemija širi, a upravo to se dešava u Americi. Trump je u istom intervjuu tvrdio da Amerika ima najmanji postotak umrlih od COVID-19 u svijetu. Kvantitativno pismena osoba bi htjela da zna postotak čega? Trump je dao postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih, međutim ako se uzme broj umrlih kao postotak kompletne populacije, što je mnogo informativnije mjerilo prisustva pandemije, Amerika je jedna od najgorih zemalja na svijetu.

Ovakvih primjera nažalost ima na pretek, i u Americi i u BiH. Čini se da je svaka sfera politike – ekonomija, edukacija, imigracija, klimatske promjene – zasićena selektivno prezentiranim statistikama, brojevima serviranim bez objašnjenja i upitnim metodologijama. Sve je teže prepoznati iskrivljene ili lažne informacije, ali što se više naučimo da ih prepoznamo, to će ih manje i biti; ovo je jedini način da se kvantitativna manipulacija istrijebi. Moramo naučiti da konstantno budemo kritički postavljeni prema informacijama i da preispitujemo njihovu validnost.

Matematika je direktno vezana i za izborni proces. Pretpostavljam da počinje već sa izbornom kampanjom jer statistika tu igra važnu ulogu, te samim tim može bitno uticati na biračko tijelo?

U Americi, a mislim da je i kod nas to slučaj, distinkcija između vremena kada je kampanja a kada nije uglavnom više ne postoji. Politika je usmjerena prema samoodržanju političara i kalkulisanju posljedica na slijedeće izbore, bili oni sutra ili za tri godine. Ankete se konstantno sprovode, podaci se stalno skupljaju, glasači se kategorizuju po raznim parametrima i onda im se selektivno daju pažljivo upakovane informacije koje hirurški precizno oblikuju njihovo mišljenje. Moderna statistika i matematika omogućavaju rapidnu analizu podataka i time nažalost politici daju efektivno oružje za manipulaciju glasača. Ovo je najevidentnije u društvenim medijima u kojima se ljudi vrlo lako mogu politički profilirati i kompartmentalizovati da bi se onda na njih onda vršio direktan uticaj skrojen po njihovoj mjeri.

U većini izbornih procesa, pa tako i u BiH, koristi se relativna većina - kandidat sa najviše glasova pobjeđuje. Relativna većina, kako ste rekli na nedavno održanom webinaru, je problem iz više razloga, a kao primjer ste naveli Trampovu pobjedu, ali i pobjedu Džaferovića na izborima za Bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz 2018. godine, gdje on nije bio prvi izbor za 63 posto glasača. Zašto su ovo primjeri koji ilustruju problematičnost relativne većine?

Kada god se koristi relativna većina, po kojoj se glasa za jednog kandidata i osoba sa najvećim brojem glasova pobjeđuje, postoji opasnost da je izabran kandidat koji ne predstavlja istinsku preferencu glasača. Ako pobjednički kandidat ima manje od 50% glasova, to znaci da većina glasača nema tog kandidata kao prvi izbor. Drugim riječima, pobjednički kandidat osvaja manjinu glasova, a pobjedom postaje neko ko predstavlja sve glasače.

Na primjer, u utrci za kandidata za predsjednika ispred republikanske stranke 2016. godine u Americi, Trump je pobijedio sa 45% glasova. Ankete su poslije pokazale da bi republikanski glasači radije imali bilo kojeg od tri ostala glavna republikanska kandidata kao predstavnika njihove stranke. Ali ta tri kandidata su napravili disperziju ostalih 55% glasova, omogućujući Trumpu da pobijedi. Slična stvar se desila u američkim predsjedničkim izborima 2000. godine u kojima je George Bush pobijedio Al Gore-a samo zato što se glasalo relativnom većinom. Ovo je nažalost regularna pojava u svijetu, pa i kod nas. Kao što ste spomenuli, Džaferović je u prošlim izborima pobijedio sa 37% glasova što znaci da postoji mogućnost da bi se veliki broj ostalih 63% glasaca, da su imali priliku da iskažu svoju preferencu, možda ujedinili iza nekog drugog kandidata. Taj drugi kandidat bi onda možda predstavljao apsolutnu većinu glasača, što je puno bolja situacija.

Koje je pravičnije rješenje?

Relativna većina je sa matematičkog stanovišta jedan od najgorih izbornih metoda zato što ne uzima prave preference u obzir. Ovaj metod samo zna ko je prvi izbor glasača, ali ne zna šta glasač misli o ostalim kandidatima. Postoje bolje, takozvane preferencijalne metode, po kojima glasači rangiraju sve kandidate. U jednoj od najpopularnijih takvih metoda, Hareovoj metodi, pobjednik se odlučuje tako što se, na osnovu rangiranja, sukcesivno eliminišu kandidati sa najmanje prvih glasova, a nakon svakog kruga eliminacije se glasovi retabuliraju. Pobjednik po ovom sistemu nije uvijek kandidat koji je inicijalno dobio najviše prvih mjesta, nego onaj ko je najoptimalniji za največi broj glasača, znači kandidat koji najbolje predstavlja konsenzus. Ovaj metod je mnogo pravičniji, eliminiše mogućnost disperzije glasova i drugih negativnih efekata relativne većine, i na mnogo bolji način predstavlja pravi izbor glasača.

Razlozi zašto se relativna većina uopšte koristi nemaju nikakve veze za kvalitetom takve vrste glasanja nego sa inertnosti i manjkom edukacije – to je najjednostavniji metod, dugo već postoji, glasači ne znaju da postoje bolji sistemi pa se ne bune, a i favorizuje velike stranke tako da njima ne ide u prilog da ga mijenjaju.

Hareova metoda se koristi svuda po svijetu, a sve je popularnija i u Americi. Mnogi gradovi je već koriste, a u novembarskom glasanju ćemo i u mojoj državi Massachusetts biti pitani da li želimo da je implementujemo; siguran sam da će ova inicijativa, koju podrzava Institut za matematiku i demokratiju, proći i da će se Massachusetts pridružiti mjestima gdje se glasa matematički smislenije.

Došli ste i do saznanja da se dodjela mandata u Parlamentu BiH vrši na osnovu jedne formule koje niko u okruženju, pa ni šire ne koristi. Šta je ovdje sporno: sama formula ili činjenica da vjerovatno rijetko ko u BiH zna za ovu metodu, njene prednosti ili slabosti?

Za dodjelu mjesta u parlamentima u BiH se koristi takozvani Sainte-Laguë metod. Naše susjedne zemlje koriste D’Hondt metod koji je generalno zastupljeniji u svijetu. Metodi su slični, ali oba daju prednost velikim strankama. Na primjer, u prošlim izborima je SDA dobila 25.25% glasova a ima 27.55% mjesta u parlamentu Federacije BiH. U skupštini RS, SNDS je osvojila 31.87% glasova a ima 33.73% mjesta.

Ali glavni problem čak nije ni sam metod nego činjenica da je kod nas teško doći do informacija o ovakvim stvarima. Meni je trebalo dosta da pronađem nešto o dodjeli parlamentarnih mjesta, a, koliko sam mogao vidjeti, nigdje se eksplicitno ne spominje Sainte-Laguë. Ono što očigledno nedostaje je transparentnost i edukacija o elementarnim demokratskim procesima kao što su glasanje i dodjela mjesta. U politički kvantitativno pismenom društvu bi građanstvo znalo da postavi pitanje ko je i kada odlučio da se koriste određene metode i ko najviše profitira kada se baš one koriste. Ljudi bi znali da postoje bolje, reprezentativnije metode, i bilo bi im omogućeno da zahtijevaju da se postojeći procesi promjene u one za koje matematika kaže da predstavljaju pravednije praktikovanje demokratije.

Koji su to primjeri političkih sistema koje imaju bolje izborne procesa?

Mnoge zemlje, kao što su Australija, Kanada, Novi Zeland, Engleska, Irska, Škotska i Indija koriste preferencijalne glasačke sisteme. Preferencijalni metodi se takođe koriste u stotinama gradova i lokalnih izbora po svijetu, a često i u organizacijama, kompanijama i univerzitetima. Primjera dakle ima svuda oko nas. Svijest o tome da je ovo bolji način glasanja sve više raste i inicijative da se relativna većina eliminiše i zamijeni preferencijalnim metodama su sve brojnije.

I za kraj, kako kvantitativno opismeniti ljude, da li bi ovaj segment trebao biti dio obrazovnog sistema?

Naravno, taj segment bi trebao biti integralni dio obrazovnog sistema koji njeguje kritičko razmišljanje, interdisciplinarnost i daje djeci samopouzdanje da postanu informisani učesnici u demokratiji i uzročnici političkih i društvenih promjena. STEM obrazovanje je u ovome ključno, i kao njegova krucijalna komponenta treba da se forsira politička kvantitativna pismenost, da se djeca uče na relevantnim primjerima iz stvarnog života koji uključuju i socio-politički kontekst. Vrlo je jednostavno u kurikulum ubaciti primjere raznih sistema glasanja ili dodjele parlamentarnih mjesta, ilustrirati zašto su neki bolji od drugih, pokazati djeci kako da kritički tretiraju statistiku i da sa kvantitativnog aspekta prepoznaju lažne informacije. Ovo su teme koje su dostupne srednjoškolcima, pa i mlađim učenicima.

Nažalost, PISA testiranje je pokazalo da kritičko razmišljanje nije razvijeno u nasem školskom sistemu. Ali u isto vrijeme, takvi rezultati bi trebali da budu motivacija i prilika da se obrazovanje reformiše jer, kao što svi znamo, bez kvalitetnog obrazovanja nikada nećemo ostvariti razvoj i progres. Nažalost, vlasti kojima nije stalo ni do obrazovanja ni do progresa, i koje već decenijama guraju djecu u torove da od njih naprave poslušne glasače, nastavljaju da upiru sa svojom samoživom, megalomanskom i testosteronskom politikom. Kao posljednji primjer ovoga je da PISA testiranja 2021. godine neće biti u BiH. Žalosno i porazno. Ali kao što sam rekao ranije, nadu mi daju divni, pametni ljudi sa puno energije kojih ima širom zemlje i koji se ne predaju. Dok god oni nastavljaju svoju borbu, ja stojim uz njih.

Ismar Volić je redovni profesor matematike na Wellesley univerzitetu u Bostonu, te jedan od gostujućih predavača na Interdisciplinarnim doktorskim studijima Globalne studije u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu. Završio je Univerzitet u Bostonu a zatim doktorirao matematiku na Univerzitetu Brown. Bio je gostujući profesor na MIT-ju, univerzitetu u Briselu, i Univerzitetu Virginia. Njegova istraživačka oblast je algebarska topologija. Autor je tridesetak radova i dvije knjige, urednik je nekoliko zbornika radova, a držao je i preko 200 predavanja u dvadesetak zemalja.
Jedan je od osnivača Institut za matematiku i demokratiju (Institute For Mathematics And Democracy) koji je posvećen obrazovanju, istraživanju i širenju svijesti o ulozi matematike u politici.

Tatjana Čalić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

hakerPolicijski službenici Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP) su pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i u saradnji s Europolom identifikovali osobu koja se sumnjiči da je izvršila hakerski napad na Općinu Centar Sarajevo.

Radi se državljaninu Irana inicijala R.N.G (1993.) koje je koristeći se znanjem i vještinama iz oblasti informacionih tehnologija, te antiforenzičkom zaštitom, "VPN"; VPS", sa lokacijama servera Republika Francuska, SR Njemačka, Kraljevina Holandija, Finska, a koja internet konekcija je služila svrsi prikrivanja stvarne lokacije sa koje se vršio internet napad, i to lokacije Chalus-Iran, (operater telekomunikacija IRANCELL-NET, Teheran), dana 05. i 06.06.2020. godine, posredstvom interneta, iskoristio "ranjivost" u informacionog sistema u vlasništvu Općine Centar Sarajevo, a potom nakon pribavljanja privilegija "legalnog" korisnika informacionog sistema, na navedenom sistemu neovlašteno instalirao maliciozni računalni program pod nazivom "Sorena".

Osumnjičeni je navedeni program "Sorena" koristio za tzv."kriptovanje" podataka na informacionom sistemu, te pojavu tzv. "ransom" poruke, koja je za sadržaj imala obilježja iznude, odnosno zahtjev za plaćanje otkupnine za vršenje "dekripcije" na naprijed opisan način "kriptovanih" podataka.

Također dana 06.06.2020. godine, osumnjičeni je izvršio istovjetan internet napad i na informacioni sistem UTIC (Univerzitetski tele-informatički centar Sarajevo), koristeći maliciozni računalno program pod nazivom "Mamba", kojom prilikom je kao instrukcije za plaćanje i ostvarivanje komunikacije "žrtve" i "napadača", te na taj način onemogućio funkcionisanje informacionog sistema "UTIC" Sarajevo.

Na opisani način je na štetu Općine Centar Sarajevo i "UTIC" Sarajevo počinjena neutvrđena materijalna šteta, koja se ogleda u vremenu potrebnom za vraćanje informacionog sistema u prethodno ispravno stanje, kao i zastoju u radu općine prilikom izdavanja Uvjerenja građanima.

Navedeni internet napad je u istom vremenu izvršen u smjeru informaicone infrastrukture u Švicarskoj.

Federalna uprava policije je protiv R.N.G (1993.) podnijela Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, a o čemu će posredstvom Interpola biti obavještene nadležne službe u Iranu, radi poduzimanja daljih aktivnosti u odnosu na osumnjičenog.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sarajevoGrađani Kantona Sarajevo pokrenuli su inicijativu za hitno provođenje mjera zbog širenja epidemije koronavirusa na ovom području te su svoje zahtjeve danas uputili nadležnima u KS.

Kako su naveli u svom pismu, objavljenom na novoformiranoj Facebook grupi, zabrinuti su za živote i zdravlje članova porodica i prijatelja te su užasnuti i preplašeni izostankom minimuma neophodnih reakcija nadležnih institucija usljed pandemije koronavirusa.

"Zato od vas, kao najodgovornijih predstavnika vlasti, kao i od svih odgovornih za rad nadležnih institucija, zahtijevamo da odmah hitno poduzmete mjere u Kantonu Sarajevo", navode građani u pismu upućenom predsjedniku Vlade KS, predsjedniku Skupštine KS, predsjedniku Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS te Kantonalnoj upravi civilne zaštite i direktoru uprave.

Građani su nadalje naveli koje mjere zahtijevaju, a to su:

- Stvaranje zakonske i organizacione pretpostavke za rigoroznu primjenu novčanih sankcija za sve građane koji u zatvorenim i otvorenim prostorima ne nose na licu zaštitne maske u skladu s uputstvom nadležnih zdravstvenih institucija;

- Stvaranje zakonskih i organizacionih pretpostavki za provođenje mjere zabrane okupljanja građana u grupama većim od deset osoba u zatvorenim i otvorenim prostorima;

- Okončanje pogubnih sukoba između zdravstvenih ustanova i precizno definiranje njihove saradnje, obaveza i dužnosti;

- Poziv odgovornim institucijama u drugim kantonima, Federaciji BiH, RS-u i Brčko distriktu na poduzimanje navedenih ili sličnih mjera.

Pismo potpisuje više od 500 građana i građanki Sarajeva, a među njima su:

Članovi grupe su pozvali građane i građanke Kantona Sarajevo da pismo istog sadržaja upute sa svojih ličnih e-mail adresa na e-mail adrese nadležnih te da po mogućnosti na svojim profilima na društvenim mrežama objave screenshot poslanog emaila.

 

(klix.ba)

 

Stranica 4 od 52

S5 Box