Vijesti iz BiH
BiH

BiH (568)

Ocijeni...
(1 glasova)

inzko1Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, opisao je šta se dešavalo prije i poslije odluke Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva, da napusti sjednicu Vijeća za implementaciju mira (PIC) koja se održala u zgradi kolektivnog vodstva Bosne i Hercegovine.

"Situacija u Predsjedništvu je bila takva da je Dodik pozdravio predstavnike država i međunarodnih institucija. Rekao bih da je to uradio vrlo srdačno. Rukovao sa svakim pojedinačno. Djelovalo mi je to vrlo korektno. Zatim je odlučio da napusti sjednicu jer u prostoriji nije bila zastava entiteta. Bila je postavljena samo zastava Bosne i Hercegovine, kako to i zakon nalaže", objasnio je Inzko.

Istakao je da se zajedničkom komunikeu PIC-a nije pridružila Rusija jer nije bila saglasna s određenim dijelovima sadržaja. Zamjenik visokog predstavnika, Denis Hearnne, je ovaj podsjetio da to Rusija nije učinila po prvi put i da njihovog ambasadora treba pitati zašto je to Rusija učinila.

Kao najznačajnijom temom razgovora na sjednici je naveo postizborna dešavanja. Naglasio je da je jedan od zaključaka sjednice PIC-a bio i taj da se mora izmjeniti izborni sistem kako bi "javnost imala povjerenje u izbore".

Inzko je upozorio da će formiranje vlasti biti usporeno ako se ne riješi pitanje načina popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Podcrtao je da ne postoji krajnji rok da Centralna izborna komisija donese odluku po ovom pitanju.

Ukazao je na značaj što je Bosna i Hercegovina dobila pozitivno svjetlo od NATO-a za aktiviranje i podsjetio da je Nebojša Radmanović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, prije deset godina potpisao pismo kojim je podržao put zemlje u NATO.

(N1)

Ocijeni...
(0 glasova)

nato4Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na današnjem sastanku odobrili su prvi bh. Godišnji nacionalni program čime je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u.
Za ispunjavanje obaveza iz MAP-a u narednom periodu ponajviše će biti zaduženo Vijeće ministara BiH u cjelini, a posebno Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH, ali i kompletna država.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg danas je izjavio da su sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana najvažniji za NATO, da je Bosna i Hercegovina vrijedan doprinos operacijama NATO-a i da u potpunosti podržavaju njen put ka euroatlantskim integracijama.

Akcioni plan za članstvo (MAP) predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u. On se prilagođava potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo.

Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentuju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem koje zatim procjenjuje pojedinačan napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 10. juna 2009. usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. godine u mandatu članova Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Harisa Silajdžića i Željka Komšića.

"Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH", napisao je Radmanović u pismu 2009. godine.

Ministri vanjskih poslova NATO-a koji su se sastali u Talinu u aprilu 2010. godine uputili su poziv Bosni i Hercegovini na priključenje MAP-u.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik već je najavio kako će se on pridržavati rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti te da ništa što se tiče NATO-a on neće podržati.

"Mi smo jasno iskazali svoj stav o NATO-u kroz politički konsenzus svih stranaka u RS-u. Ja nemam druge politike osim politike Narodne skupštine RS-a i vladajuće strukture u RS. Ne znam šta je bila namjera da se sada to nešto ubrza, da li da se iskuša Bosna i Hercegovina ili da se pokaže apsurdnost situacije u BiH. Mene kao člana Predsjedništva BiH obavezuje isključivo rezolucija NSRS", rekao je Dodik.

Već je izvjesno kako će MAP, koji ima pet poglavlja (politička i ekonomska pitanja,
odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna i pravna pitanja), naići na brojne opstrukcije političara iz RS-a.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Bosna i Hercegovina svake zime predvodi listu evropskih zemalja kada je riječ o zagađenosti zraka, a u svijetu smo odmah poslije Sjeverne Koreje. Posljedice, o kojima se u bh. javnosti ne govori i koje nikada neće saopštiti nadležne insttucije,  je sve veća smrtnost ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da zbog zagađenog vazduha ovdje umire 10 000 ljudi godišnje, dok u BiH ovako istraživanje nikada nije rađeno. Iako alarmantnih informacija imamo i previše, naše vlasti ne rade ništa da se ovi problemi počnu rješavati. “Ne vodi se računa o tome i rezultat je takav kakav jeste-loš”, kaže na početku razgovora za Buku Martin Tais, stručnjak za kvalitet zraka i klimatske promjene i dodaje: “Mogu reći da udišemo dosta zagađen vazduh u većim gradovima BiH. Prije svega u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Kakanju, ali u u Banjaluci, iako ovdje nema odgovarajućih mjerenja. Svi ovi gradovi imaju određene klimatske probleme, odnosno imaju pojave temperaturnih inverzija u hladnijem dijelu godine. Po tom pitanju se posebno ističe Sarajevo jer grad je planinski, na nadmorskoj visino od preko 500 metara, sa velikom kotlinom gdje je zrak zagađen i to štetnim česticama prašine. Plitke inverzije ima i Banjaluka, kao i Zenica gdje veliki problem pored prašine predstavlja i sumpor dioksid. Isti problem ima i Tuzla, te gradovi sa termoelektranama Ugljevik, Kaknj i Gacko. U ovim gradovima je svake zime stanje alarmantno”.

Spomenuli ste situaciju u Banjaluci, gdje se od Banjaluci kvalitet zraka ponovo počeo mjeriti u julu ove godine, nakon pauze nešto više od godinu dana, kada građani uopšte nisu informisani o kvalitetu vazduha. Ali ipak se i golim okom moglo vidjeti da on nije zadovoljavajući.

Da, u Banjaluci iako brda nisu visoka prizemna inverzija je dosta jaka i sigurno je riječ o jakom zagađenju posebno u jutarnjim satima pa sve dok ne dođe sunce i donekle očisti vazduh, ali nikada u potpunosti. Mada smo ove zime, imali dosta sreće zbog klimatskih promjena, duvali su jugozapadni i južni vjetrovi i time pomogli da imamo dosta viši kvalite zraka. Ono što treba uraditi u Banjaluci je svakako nabaviti odgovarajuće mjerne stanice i početi mjeriti kvalitet zraka jer mislim da je, kao i u FBiH, to zakonska obaveza  i svakog grada i opštine u RS. Problem neizvještavanja je najopasniji po građane jer zdravlje nema cijenu.

 Banjaluka, foto BUKA

"Po dolasku u BiH ostao sam šokiran kada sam vidio od čega ovdje umire 10 000 ljudi godišnje…“, izjavio je nedavno u Sarajevu ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg, pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o tome koliko ljudi ovdje umire od zgađenog vazduha. Umire li nas zaisto toliko?
Svjetska zdravstvena organizacija je radila istraživanje na osnovu nekih modela prema drugim gradovima, dok mi istraživanja nismo radili, tako da umiremo, ali ne znamo koliko nas zapravo umire od zagađenog vazduha. Da li je brojka 10, 15 ili više hiljada mi to ne znamo. I to je kod nas problem. Možda bi medicinski strušnjaci trebali ovo istražiti. Podataka ima dovoljno i mogla bi se ispitati povezanost zagađenja i smrtnih slučajeva.

Udisanje ovakav vazduh sigurno ostavlja posljedice

Naravno.  Gledali smo smo i najavljivali kada dolazi prašina preko 400 ili 500 mg/m3.  Tada se planiraju određene mjere i zabrane tipa ‘Ne izlazite iz kuća’. Ali od toga građani imaju slabu ili nikakvu korist jer su to palijativne mjere. To je kao kada vas boli zub, a vi uzmete nešto protiv bolova. Međutim kada  prestane dejstvo lijeka bol se opet vrati. Tako je i sa ovim mjerama. To nisu rješenja i samim tim ne doprinose boljem zdravlju građana. Pored specifišnog geografskog položaja pojedinih gradova  tu je ljudski faktor -individualna ložišta u kojima se spaljuju ugljen, drva, pa čak i gume. Problem su i stare termoelektrane i stari automobili. U BiH se nalazi automobilski otpad Evrope neki automobili i danas sagorijevaju lož ulje. S druge strane Evropa se u potpunosti riješila sumpor-dioksida, dok su prosječne vrijednosti prašine 40-50 mikrograma. Kod nas je sumpor-dioksid ogroman problem, a vrijednosti prašine se kreću i do 400 odnosno 600 mikrograma, u Banjaluci i drugim ravničarskim krajevima 300 mikrograma. Sve to zajedno ostavlja značajne posljedice na kvalitet vazduha, a potom i na zdravlje građana. Takođe u Zenici je problem Mital koji  pored sumpor dioksida i prašine ispušta i druge opasne zagađujuće komponente u zrak, što posebno eskalira  zimi kada se javlja i problem sagorijevanja uglja u ložištima, koji ima povećan sadržaj sumpora u sebi. Tuzla ima problem sa emisijama u zrak iz termoelektrane, a zimi također ima mnogo individualnih ložišta koja sagorijevaju ugalj, kao i većina gradova u našoj zemlji.

Termoelektrana u Tuzli godišnje izbaci oko 73 000 tone sumpor dioksida

Koja su rješenja?

Rješenja su dugoročni planovi za svaki grad.

Prije svega dugoročno treba zamijeniti korištenje uglja sa korištenjem plina. Naravno ne može se zabraniti ljudima da se griju na ugalj, te stoga treba subvencionisati cijenu plina u zimskim mjesecima da bi bio isti ili jeftiniji od uglja. I London je šezdesetih godina imao velikih problema sa zagađenim zrakom i riješio ga tako što je zabranio loženje uglja.

Takođe treba stimulisati ugradnju plina ugradnju plina u automobile i u gradski saobraćaj. Ubrzati saobraćaj kroz grad, praviti zaobilaznice.

Jedna od mjera u svijetu je i utopljavanje zgrada, da bi se izvršile uštede potrošnje energije-goriva. Ova mjera može smanjiti potrošnju energenata i do 40%, a samim ti i smanjiti i zagađivanje zraka uz donošenje finansijskih ušteda.

A riješenja za gradove sa termoelektranama i industrijom pored naprijed navedenog?

Primjerice rješenje za Zenicu bi bilo toplovod ili plinska centrala, jer Zenica ima jako loš ugalj u kome ima oko 5 posto sumpora.  

Bitno je napomenuti da termoelektrane više ne zagađuju okolinu prašinom, ali zato zagađuju sumpordioksidom  i riječ je o ogromnim količinama. Tako u Kaknju imamo godišnje izbacivanje oko 53 000 tona sumpor dioksida, u Tuzli 73 000 tona, a Ugljevik je nekada imao i preko 120 000 tona. Stoga nove termoelektrane koje se budu gradile kao zamjenske za ove stare moraju imati sisteme za odsumporavanje dimnih gasova i adekvatne filtere za odprašivanje. Kada bi se termoelektrana 8 u Tuzli napravila sa sistemom za odsumporavanje,  dosadašnja emisija sa 73 000 tona godišnje spala bi na 5 000 tona, a to je mnogo. To je ono što je efikasno.

Vide li nadležni ono što je efikasno, gledaju li oni u budućnost?

 Nažalost ne gledaju. Mnogo je studija urađeno i završile su u ladici. Evo Vlada RS i FBiH  hoće da povećaju izgradnju ternmoelektrana. Kako onda mislimo ući u Evropu, jer pred nama je zadatak da smanjujemo emisiju štetnog zagađenja. Međutim ako ostanu i ove stare btermoelektrane i ako nove budemo gradili samo da bi prodavali struju, a ne da bi ta struja ovdje otvarala nova radna mjesta, dobićemo situaciju kao sa drvnom industrijoom gdje umjesto gotovog proizvoda prodajemo balvane, trupce. Mi moramo, sada, dok imamo ove energije istu trošiti u industriju. Takođe moramo postaviti sebi i pitanje šta kada nestane uglja. To pitanje smo već sebi trebali postaviti i postepeno se okretati obnovljivim izvorima energije. To je neminovna budućnost.

Da li su do sada nadležne institucije barem u nekom segment ili gradu provele adekvatne dugoročne mjere?

Da, 70-tih godina kada je u Sarajevu uveden plin. Tada je generalni direktor Energoinvesta, Emerik Blum, pokrenuo inicijativu za riješavanje pitanja plinskog i vodovodnog sistema u Sarajevu. Oba su problema tada riješena, zašto onda ne bi mogla i sada.

To je inače najveća ikada provedena mjera na ovim prostorima. Sve ostalo studije i elaborati koji su urađeni završili su u raznoraznim ladicama. Ključno je i da se educiraju odgovorni ljudi, jer sutra će nam ljudi bježati iz  Sarajeva i Banjaluke, ne zbog posla, već zbog zagađenja. Sigurno će to učiniti svi oni koji budu imali priliku. I stranci će nam sve manje dolaziti zbog enormno visokih koncentracija opasnih čestica. Neki kažu, vi ste se Bosanci navikli, ali to nije tačno, na to se ne navikava. To je vrlo opasno po zdravlje.

Emerik Blum sa predsjednikom Jugoslavije Titom (desno do Tita) i stranom delegacijom za vrijeme posjete Energoinvestu

Više puta smo pomenuli i klimatske promjene. Koliko je po vama država BiH, a i sami njeni građani spremna da odgovori sasvim izvjesnim promjenama u pogledu ove problematike?

Zemlje Jugoistočne Evrope, među kojima i naša zemlja, sastale su se još 2008. godine. Napravili smo plan i projekat, kakav je uticaj klimatskih promjena i šta treba uraditi. Poslje konferencije napravljena je i studija, u kojoj je za svaku zemlju konkretno precizirano šta ona treba da uradi. Pretpostavljam da dalji slijed događaja znate- sve to kupi prašinu u nečijim ladicama.

Koliko je ovaj ignorantski odnos zapravo poguban?

Itekako, jer se na klimatke promjene treba adaptirati. Iznijeću vam samo jednu činjenicu. Mi imamo problem sa poplavama i sušama. Šta trebamo raditi? Praviti rezervoare vode.

Treba takođe razmišljati i o drugim poljoprivrednim kulturama. Za zemlje u razvoju, kakva je naša, razvijene zemlje daju sredstva za projekte adaptacije na klimatske promjene. Trebaju samo stručni ljudi sjesti, napisati valjan projekat i može se krenuti u jedan iznimno važan poduhvat. Ali nažlost nedostaju nam stručni ljudi i tu se opet vraćamo na važnost edukacije ljudi koji vode ovu državu i ključne institucije.

Riješenje je jako jednostavno.

Naravno. Klimatske promjene su tu. Ne možemo ih izbjeći i cijela suština je u tome da se prilagodimo, da izvučemo koristi od njih. A onaj ko se prvi prilagodi  taj će i profitirati.

 

Razgovarala: Tatjana Čalić (6yka.)

Ocijeni...
(0 glasova)

natoGeneralni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u ponedjeljak da će Bosna i Hercegovina ove sedmice vjerovatno dobiti “zeleno svjetlo” za preduzimanje krupnog koraka ka budućem članstvu u Alijansi, prenosi Tanjug.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a trebali bi u srijedu pozvati Bosnu i Hercegovinu da podnese svoj prvi reformski akcijski plan, kao dio Akcijskog plana za članstvo (MAP), koji pomaže zemljama da se pripreme za pristupanje.

Agencija Associated Press, međutim, ocjenjuje da se Bosna i Hercegovina neće skoro pridružiti NATO-u.

Očekuje signal od ministara
Stoltenberg je u ponedjeljak rekao da od ministara očekuje da u srijedu signaliziraju jesu li spremni prihvatiti prvi godišnji nacionalni program.

Dodao je da je onda na Bosni i Hercegovini da odluči hoće li iskoristiti tu mogućnost.

NATO je ponudio MAP Bosni i Hercegovini 2010, ali ga je odbio aktivirati dok ne budu ispunjeni svi uvjeti.

(Agencije)

ponedjeljak, 03 Decembar 2018 00:00

I u narednim danima visoko zagađenje zraka u BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Relativno dobar kvalitet zraka koji je karakterizirao bh. gradove krajem prošle sedmice, uslijed izjednačavanja temperatura na visini i tlu, tokom vikenda je narušen i došlo je do naglog nagomilavanja zagađujućih materija u najnižim slojevima atmosfere, prenosi Fena.

U svim gradovima u kojima se vrše mjerenja došlo je do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti koncentracija za lebdeće čestice ( PM2.5/ PM10), a u Živinicama i Zenici i prekoračenja graničnih vrijednosti za sumpor-dioksid.

U Sarajevu su prekoračene i propisane vrijednosti za ugljen-monoksid.
Najveća koncentracija u Sarajevu

Najviše koncentracije lebdećih čestica zabilježeno je u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci iznosili četiri do pet puta više od propisanih iznosa (propisano 50 ug/m3, Vijećnica 269 ug/m3), a ugljen-monoksid na Vijećnici je iznosio 6,5 miligrama/24h (propisano pet miligrama).

U Tuzli, Zenici i Kaknju nivo zagađenja lebdećim česticama je bio nešto niži nego u Sarajevu, ali tri do četiri puta viši od propisanih vrijednosti.

U Zenici i Živinicama je došlo i do prekoračenja propisane vrijednosti koncentracija za sumpor-dioksid, koja iznosi 125 ug/m3 ( Zenica 165, Živinice 155 ug/m3).

U ostalim mjestima situacija je bila nešto bolja, a prag za lebdeće čestice PM10 (50 ug/m3) prekoračen je u Goraždu  (55ug/m3) i u Jajcu (66ug/m3).

U ponedjeljak u 8:00 sati koncentracija je generalno počela opadati, a u višim dijelovima kotlina se pojavljuje slab vjetar, koji mjestimično uspijeva popraviti kvalitet zraka.

Prema saopćenju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, tokom dana je moguća mjestimična kiša, što privremeno može imati povoljan utjecaj na kvalitet zraka.

Prema trenutnoj prognozi vremena, u narednim danima očekuje se zadržavanje visokih koncentracija zagađujućih materija u zraku i očekivana su svakodnevna prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracija u cijelom prostoru kotlinske i dolinske Bosne.
Ne očekuje se značajno poboljšanje

Opći geografski i meteorološki uslovi u zapadnoj Bosni i posebno u Hercegovini (njenom najvećem dijelu) su takvi da se ne očekuju značajna ili dugotrajana narušavanja kvaliteta zraka.

Za provedbu koraka i mjera za sprečavanje prekomjernog zagađenja zraka nadležne su kantonalne i općinske institucije.

Za savjetovanje o ponašanju građana u ovakvim situacijama nadležne su zdravstvene institucije.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sanaizvorUspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM, zaključak je analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine koju je na zahtjev Centra za životnu sredinu uradio mr. sc. Damir Miljević.
 
- Ukupna šteta za društvo koja će nastati daljom primjenom ovog modela podsticanja proizvodnje u male hidroelektrane u narednih 10 godina, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, može se procijeniti na preko 40 miliona KM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtijev-, istakao je Miljević.

Naglašava da postojeći sistem koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane mora hitno pretrpiti značajne izmjene, odnosno potrebno ga je redefinisati kako bi se izbjegla dalja društvena šteta koja nastaje njegovom primjenom:

- Neophodno je izbjeći povećanje ukupnih društvenih gubitaka koje će uslijediti sa novim mHE koje su planirane ili se već nalaze u izgradnji-, zaključio je Miljević.

Centar za životnu sredinu je kroz dosadašnji rad i bavljenje problemom ubrzanog razvoja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini utvrdio da najveću korist od malih hidroelektrana ima investitor i da novac kojim građani plaćaju podsticaje za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju nije opravdan nikakvim javnim interesima.

-Imajući u vidu da svi potrošači električne energije u BiH plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije kroz mjesečne račune za utrošenu električnu energiju, svrsishodnije bi bilo da se taj novac usmjeri u podsticaje za smanjenje potrošnje energije i stvarne obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetro energija. Hidroelektrane donose mnogo više štete nego koristi, a ovom analizom želimo to još jednom dokazati, sada isključivo sa strane finansijske neisplativosti-, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.

Ovakav sistem je vrlo privlačan za investitore i izazvao je pravu navalu na koncesije i sistem podsticaja, što za posljedicu ima ugrožavanje gotovo svih vodotokova.

Ispunjavanje ciljeva i međunarodnih obaveza BiH po osnovu učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto domaćoj potrošnji vlade entiteta su dominantno zasnovale na izgradnji novih kapaciteta i povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, umjesto na smanjivanju potrošnje. Postojeći sistem dobijanja koncesija je složen, haotičan i neuravnotežen sa puno prostora za diskreciono odlučivanje što stvara mogućnost za manipulacije, korupciju i nelojalnu konkurenciju.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

ugljevikŽalba Centra za životnu sredinu Energetskoj zajednici dobila epilog

Bosna i Hercegovina i Sekretarijat Energetske zajednice potpisali su sporazum u vezi sa studijom uticaja na životnu sredinu planirane termoelektrane Ugljevik III, u kojem se Bosna i Hercegovina obavezala da neće koristiti postojeću ekološku dozvolu.

Ova odluka je poslednji korak u procesu rješavanja spora koji je inicirao Sekretarijat Energetske zajednice na osnovu žalbe Centra za životnu sredinu podnesene 2014. godine.

U žalbi su potvrđeni navodi Centra za životnu sredinu da je prekršena Direktiva Evropske unije o procjeni uticaja na životnu sredinu koja je obavezujuća za Bosnu i Hercegovinu u skladu sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice. U studiji uticaja na životnu sredinu nisu bili uključeni brojni važni elementi koji imaju ogroman uticaj na zagađenje vazduha, kao što su emisije teških metala i emisije CO2. Takođe u žalbi se navodi da nema procjene prekograničnog zagađenja te da je prekršena ESPOO konvencija o procjeni prekograničnog uticaja na životnu sredinu.

"Nejasno je zbog čega je proces tako dugo trajao, ali svakako pozdravljamo konačnu odluku i podršku Sekretarijata Energetske zajednice. U našoj žalbi jasno je navedeno nekoliko nedostaka ovog projekta i nadamo se da do izgradnje ove termoelektrane neće ni doći, jer ugalj, zbog svih opasnosti i štete koju nosi, zajedno sa novim razvojem tržišta električne energija, pripada prošlosti", rekla je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu.
Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu ističe da nadležni u našim institucijama moraju biti svjesni da građani i udruženja prate njihov rad i da isti može biti sankcionisan.

"Činjenica da je naša žalba dovela državu pred jedno međunarodno tijelo koje je prepoznalo neregularnosti i neusklađenosti sa direktivom Evropske unije o procjeni uticaja na životnu sredinu, koje smo zbog članstva u Energetskoj zajednici dužni da poštujemo, te da je nadležno ministarstvo priznalo svoju grešku dovoljno govori u prilog tome. Otvaranje novih termoelektrana, po cijenu ljudskog zdravlja i uništavanja životne sredine je nedopustivo",rekla je Nataša.


Koncesiju za izgradnju i korištenje termoelektrane “Ugljevik 3” dobila je firma “Comsar Energy”, na čelu sa kontroverznim ruskim biznismenom Rašidom Serdarovim. Prije nekoliko mjeseci, ova firma je zatražila da se koncesija produži sa 30 na 45 godina, jer je na 30 godina investicija neisplativa zbog niske cijene električne energije.

Ekološka dozvola za Ugljevik III, već je jednom osporena na Vrhovnom sudu Republike Srpske nakon tužbe Centra za životnu sredinu. Odlukom suda, nadležnom ministarstvu date su instrukcije za izradu nove dozvole. Međutim, u novoj dozvoli izdatoj 2017. godine ove instrukcije nisu ispoštovane, pa je iz tog razloga Centar za životnu sredinu podnio novu tužbu Okružnom sudu. Ova tužba je još u proceduri.

 

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

bakirizetbegovicPredsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović izjavio je u petak u Mostaru, nakon sastanka s čelnikom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem, da su stranke kojima su na čelu "dugo koalicioni partneri i predstavljaju dva naroda, da je SDA ponovo dobila podršku relativne većine Bošnjaka, a HDZ BiH apsolutnu podršku Hrvata, pa imaju obavezu zajedno ići dalje".

Priznao je da je "u prošlom mandatu bilo nesporazuma, ali se generalno može reći da su dvije stranke predstavljale osovinu koja je držala stabilnost u državi i koji je vukla naprijed".

"Dogovorili smo da će svaka buduća saradnja biti bazirana na jasnom programu, gdje nećemo ostaviti nedorečene i difuzne stavove. SDA će već u ponedjeljak ponuditi program koji će biti baziran na tri elementa, od kojih je prvi mir, stabilnost i sigurnost u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, drugi su reforme na evropskom putu, a treći masovna izgradnja u Bosni i Hrercegovini. Ta tri elementa mogu stvoriti pozitivnu spiralu koja će povući zemlju naprijed, kao što to nije bio slučaj do sada nakon Daytona, i možemo imati najbolji mandat do sada", poručio je Izetbegović.
'Nije koalicija radi fotelja'

Po njegovim riječima, "HDZ BiH ističe problem izbora legitimnih predstavnika i za SDA je generalno prihvatljivo sve što je bazirano na Ustavu Bosne i Hercegovine i [Ustavu entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine, presudama Ustavnog suda [Bosne i Hercegovine], presudama Suda za ljudska prava u Strazburu i konvencijama Evropske unije".

"To je vrlo teško uskladiti, ali nije nemoguće", kazao je Izetbegović.

Čović je istaknuo kako su "nastojanja koje ima HDZ BiH predstavljena kroz zajednički stav Hrvatskog narodnog sabora, da želi razgovarati s bošnjačkim partnerima", te ukazao kako je Izborni zakon Bosne i Hercegovine i dalje osnovni problem.

"Želimo osigurati legitimnost da se više nikada ne dogodi ono što se sada dogodilo kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i da to bude stvar koju ćemo definirati kao broj jedan, a zatim, broj dva, tri i koliko nam brojeva bude trebalo, da što prije osiguramo svoj kandidatski status i nemamo zapreka u funkcioniranju vlasti na svim razinama", kazao je Čović, dodajući kako mu se čini da se oko toga razumio s Izetbegovićem.
'Sasvim svejedno ko je partner'

"Ovo nije koalicija radi fotelja. Doći će se sigurno do jednog dokumenta u kojem će precizno pisati svaka stavka o kojoj sada govorim i, naravno, ono što će govoriti i druga strana i što će biti potrebe našeg europskog puta i uopće čitavih integracija. Kada to budemo potpisali i vrlo jasno definirali, onda ćemo i krenuti u partnerski odnos", najavio je Čović.

Istaknuo je kako mu je "sasvim svejedno" tko je partner s bošnjačke strane te nagovijestio da će u ponedjeljak razgovarati s predsjednikom Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem, da je već razgovarao s čelnikom Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudinom Radončićem.

Namjerava razgovarati i s nekim drugim političkim čelnicima.

"Moramo napraviti dobar odnos i relaksirati odnose između dva naroda i izaći iz okvira rata, u koji nas netko stalno pokušava uvući i zadržati. Da bi u tome uspjeli, treba nam suradnja i nešto konkretno, a to je prioritet svih prioriteta - da jedan narod ne bira drugom predstavnike. Ne treba žuriti u vlast, ne treba je ni zaustavljati na bilo koji način, ali treba stvoriti preduvjete da napravimo vlast koja će raditi, a ne ponašati se kao u posljednje dvije godine, kada nismo znali imamo li ili ne vladajuću većinu", kazao je Čović.
Formiranja većine u federalnom Parlamentu

Na pitanje novinara imaju li HDZ BiH i SDA dovoljan broj ruku u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine za formiranje vladajuće većine, Čović je odgovorio kako smatra da imaju.

Po njemu, "samo je pitanje tko je predstavnik bošnjačkog naroda".

"Mislim da Izetbegović i njegova koalicijska snaga može, uz neko umijeće i s naše strane, osigurati adekvatnu većinu ako to želi", poručio je Čović.

"SDA će pokušati u ponedjeljak razgovarati s 'bosanskim blokom' i mi bismo željeli da imamo tu komponentu na svim nivoima vlasti, dakle da ne izostavimo taj segment društva i da ih ne ostavimo u opoziciji. Pokušat ćemo ići u tom smjeru, a ako to ne bude išlo, pokušat ćemo tražiti alternativu", dodao je Izetbegović.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

strankenovacCentralna izborna komisija (CIK) BiH pozvala je političke stranke u našoj zemlji da do 6. decembra dostave finansijske izvještaje. Tim povodom uporedili smo finansijske izvještaje ključnih političkih aktera nakon izbora 2014. i izvještaje iz prošle godine.
Ključni dio budžeta većine političkih stranaka zasniva se na prihodima iz javnog budžeta, odnosno od institucija u BiH, koje dobijaju na osnovu brojčane zastupljenosti u institucijama vlasti, a prije svega u općinskim vijećima.

Tako je finansijsku razliku u budžetima stranaka 2014. i 2017. godine u velikoj mjeri odredio rezultat lokalnih izbora 2016. Ipak, većina stranaka je gotovo udvostručila svoje budžete za nepune tri godine.

Tako su prihodi SDA u izvještaju CIK-a nakon izbora 2014. godine iznosili 2,7 miliona KM, od čega je iz budžeta 1,6 miliona, a prihodi fizičkih osoba su iznosili 855.000 KM.

Poređenja radi, prihodi SDA 2017. godine iznosili su 4,4 miliona KM, od čega je iz budžeta 3,4 miliona, a prihodi od fizičkih osoba su iznosili 719.000 KM.

Prihode je za tri godine uduplao i SBB. Godine 2014. ukupni prihodi te stranke iznosili su nešto više od 900.000 KM, dok su prihodi stranke na kraju 2017. iznosili 1,8 miliona KM, od čega je većina iz budžeta.

Novoosnovana stranka 2014. godine Demokratska fronta je imala ukupne prihode u iznosu od 176.000 KM, dok su prihodi 2017. iznosili 1,2 miliona KM, od čega je također većina iz javnog budžeta.

Budžeti nekih drugih stranaka:

SNSD 1,4 miliona KM (2014) - 2,2 miliona KM (2017)

SDS 1,4 miliona KM (2014) - 1,5 miliona KM (2017)

HDZ 1,2 miliona KM (2014) - 1,9 miliona KM (2017)

Naša stranka 210.000 KM (2014) - 511.000 KM (2017)


U 2017. godini političke stranke u BiH iz budžeta su dobile ukupno više od 18 miliona KM.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

planina2Savremeni život zbog ubrzanog tempa i prevelike količine stresa, polako uzima danak u ljudskom zdravlju. Predug boravak u zatvorenom prostoru, sjedilačke navike i nezdrav način ishrane uz dodatne poroke, ugrozio je zdravlje i život modernog čovjeka.

Zbog toga je sve veći broj onih koji se okreću prirodi i koriste svaku priliku da u njoj borave što duže. Nihad, Šefik i Samir su tri Krajišnika koja su već odavno spoznali vrijednost prirode i zbog toga su odlučno krenuli u borbu protiv negativnih navika okrenuvši se planinarenju i druženju sa pozitivnim ljudima.

Šefik Sadiković (53) predsjednik je planinarskog  društva Velika Kladuša, a ovim sportom koji je za njega isprva bio hobi, bavi se već desetak godina. Planinarenje mu je promijenilo ne samo život i navike, već i zdravstveno stanje koje nije bilo u najboljem redu.

“Iz rata sam izišao jako narušenog zdravlja. Imao sam strašnih problema sa centrom za ravnotežu i još nekih psihičkih smetnji. Odlaskom na planine i prirodu općenito, osjećam se puno bolje. Kad sam krenuo da se bavim planinarenjem onda sam tek vidio blagodati toga u smislu bolje kontrole sebe i to su mnogi primijetili. Moja mama je primijetila na meni promjene i ona mi savjetovala da češće idem u prirodu, tako da sam imao kompletnu podršku porodice u tome. Danas moja braća rade u Sloveniji, nikad se prije nisu uspinjala na planinu, a sada su gore jedni od aktivnijih planinara. Svi smo, faktički cijela porodica, planinari. To je jedna od najljepših prilika za druženje”, priča oduševljeni Sadiković.

 

Nihad Mujagić (55) nastavnik matematike prije nego se počeo baviti planinarenjem, aktivno je tenirao karate u kojem je postigao zavidno znanje i dobio crni pojas. Kroz karate je nekako došao u planinarenje, ali kaže da ispočetka to nije bilo planinarenje u pravom smislu te riječi, već neka vrsta filozofiranja kroz šetnju prirodom i laganim usponima na obližnja brda, a na kraju se jednostavno zaljubio u planine i počeo aktivno da se bavi tom vrstom sporta.

“Poznato je da ta atmosfera mira u šumi doprinosi tome da čovjek počne razmišljati o nekim stvarima koje nisu svakodnevne kao što je smisao i svrha života. Sve je počelo sa laganim šetnjama u prirodi. Moj kolega iz struke i ja smo šetali, čitali, razgovarali o tome i to je bilo redovno, a nekako istovremeno moj prijatelj Samir Kišmetović i ja smo studirali zajedno matematiku i fiziku. On je u to vrijeme aktivno planinario i ozbiljnije išao po planinama i vrhovima. Na njegov poziv učestvovao sam u usponu na Osječenicu u vrijeme zime i fizički za mene to nije bilo problem, ali nisam imao opremu, išao sam u hlačama. Bila je to čista avantura i moj prvi uspon”, prisjeća se Nihad svoga prvog kontakta sa planinarstvom.

Samir Kišmetović (45) je nastavnik matematike, fizike i profesor informatike u Bužimu, gdje živi sa porodicom. Aktivnim planinarstvom počeo se baviti 2010. godine, a prvi uspon imao je na planinu Bjelolasica u Republici Hrvatskoj. Planinarstvom se počeo baviti iz zdravstvenih razloga. Imao je problema sa jetrom i doktor mu je savjetovao da se više kreće u prirodi. On je taj savjet poslušao i ubrzo vidio njegove pozitivne efekte.

„Otišao sam na skijanje sa prijateljima i tako je sve počelo. Kada sam otkrio prve simptome bolesti jetre, doktor mi je savjetovao da se više krećem vazdušnim banjama, a to je upravo taj prostor kojeg mi koristimo u planinarenju, koji je bogat šumama i kisikom. I već za nekoliko mjeseci uspio sam popraviti to stanje sa jetrom. Drugi razlog bavljenja ovim je moja ljubav prema prirodi koju volim i uživam da boravim na otvorenom. S obzirom da radim u prosvjeti, znači moj svakodnevniw posao je vezan za zatvoreni prostor. Zbog toga svaki moj slobodni trenutak nastojim iskoristiti za boravak u prirodi. To mi dođe kao neka vrsta oduška od svakodnevnog stresa koji se nagomila tokom sedmice”, kaže Kišmetović.

 

Sva tri naša sagovornika ističu značaj i važnost što češćeg boravka u prirodi i zbog toga su pokrenuli inicijativu da se u osnovne i srednje škole Unsko-sanskog kantona uvede predmet “Planinarstvo” u cilju da se mladi pokušaju, barem na kratko, odvojiti od savremenih tehnologija i dugog sjedenja koje nije dobro za njihovo zdravlje.

„Mi smo u Velikoj Kladuši već osnovali planinarsku sekciju u jednoj srednjoj školi, u okviru čega smo vodili grupe od pedesetak učenika od kojih desetak posto njih odmah zavoli prirodu i planinarenje. Vrlo je bitno da kada vodimo nekog prvi put, da to bude uz neki lagani tempo, po lijepom vremenu kada je priroda lijepa, jer ako ljude odvedemo po ružnom vremenu i učinimo im to putovanje isuviše napornim, onda ih više niko neće natjerati da ponovo idu. Ljudi se bolje i kvalitetnije druže u planinarenju a to je danas vrlo značajno za omladinu. Lično sam svjedok tome a kao primjer mogu navesti organizaciju proslave moga pedesetog rođendana kojeg sam slavio na jednoj krajiškoj planini a preko društvenih mreža sam pozvao prijatelje iz cijelog regiona. Nisam očekivao da će ih doći niti pedesetak, a došlo ih je preko stotinu iz cijele BiH i zemalja regiona. To samo govori u prilog tome da se kroz planinarenje ostvaruju čvrsta i dugotrajna prijateljstva, a to nam danas najviše treba“, ističe Sadiković.

Zdravlje mladih je danas uveliko narušeno uslijed kontinuiranog sjedenja i nezdravog načina života. A tome uveliko doprinosi i manjak boravka na otvorenom, u prirodi i čistom planinskom zraku. Zbog toga je bitno izvući ih iz školskih klupa i odvesti u prirodu kako bi oni uvidjeli njenu vrijednost i spoznali značaj boravka u njoj.

“Dobro bi bilo da mlade pokušamo barem na trenutak ‘otrgnuti’ od savremene svakodnevice, od tih tehničkih aparata i uređaja o kojima su, nažalost, ovisni. Kada gledam našu djecu u osnovnim i srednjim školama, ta djeca gotovo da ne znaju hodati kako treba. Dolazi do deformacije kičme i vratne kičme zato što svako dijete u dobi između 11 i 15 godina provede minimalno nekih pet do šest sati uz tu tehnologiju. Kao prosvjetni radnik mogu kazati da se svakodnevno susrećem sa tim deformitetima kičme i vrata, a upravo iz ovih razloga koje sam naveo. I sam sam roditelj. Imam dva sina obojica su srednjoškolci. Trudim se i uvijek pokušavam da ih, u vrijeme kada su kod kuće i znam da će koristiti računar, koliko toliko odvojim od toga i izvedem u prirodu”, kaže Kišemtović.

 

Mlade danas nije lako privoljeti da izađu iz stanova i ostave tehnologiju oko koje se vrti skoro cijeli njihov život. Ali, uz pomoć ispravnih metoda i načina taj cilj nije nedostižan. Ključna stvar su grupni izleti i dobra atmosfera koja će mlade privući da se zainteresuju i sami organizuju izlaske u prirodu.

„Bitno je da ima dovoljan broj učenika i da postoji dobra atmosfera. Oni su onda nakon par odlazaka i uspona spremni da idu redovno. Već sam nekoliko puta vodio grupu učenika iz škole u kojoj radim i bili su oduševljeni. A jednoj učenici se taj naš izlazak u prirodu i uspon na obližnje brdo toliko svikao, da su mi roditelji kasnije pričali kako ih je stalno molila da idu šetati kroz prirodu. Dakle, bitno je mlade izvesti i praktično im pokazati vrijednost prirode, ubjeđen sam da će oni vrlo brzo i sami početi da praktikuju boravak na otvorenom, u šumi, prirodi i na planinama“, kaže Mujagić.

Osim što je dobro za mentalno, duhovno i fizičko zdravlje planinarenje, ističu naši sagovornici, može biti dobra prilika za neku vrstu selektivnog turizma u kojem se turistima mogu ponuditi jednodnevne i višednevne ture i izleti u prirodu i posjete nekim značajnijim bh planinama, kojih je naša zemlja prepuna.

„Prirodni turizam kroz planinarstvo je lako realizirati, jer mi planinari ionako usput kada putujemo prema nekoj planini, svratimo da obiđemo lokalne kulturno-historijske znamenitosti. Interesantno je to da je kultura boravka u prirodi, kada su zemlje Europske unije u pitanju, izuzetno visoka. Tamo ljudi svaki vikend koriste da izađu u prirodu. Zbog toga vjerujem da bi ta vrsta turizma privukla velik broj turista iz Europske unije“, kaže Kišmetović.

Bosanska krajina bogata svojim prirodnim ljepotama i bogatstvima, već decenijama stagnira i ne razvija se. Dok lokalne vlasti krivce za takvo stanje, uglavnom, vide u centru države, priroda čeka i poziva da se stavi u funkciju turističkog razvoja ovog dijela Bosne i Hercegovine.

 

Fahrudin Vojić (Al Jazeera)

Stranica 38 od 41

S5 Box