Vijesti iz BiH
BiH

BiH (647)

Ocijeni...
(0 glasova)

firma4Tako je probrana grupa firmi, u saradnji sa predstavnicima vlasti i bliskim vezama sa ljudima iz državnih institucija i preduzeća, za kratko vrijeme uplivala u sve poslove koji imaju bilo kakve veze sa javnim sredstvima.

Zanimljivo je da su upravo te firme uspjele da na konto javnih sredstava izgrade cijele poslovne imperije, a da u toku svog poslovanja nikad nisu sarađivale sa nekim partnerom iz realnog sektora.
„Šampioni javnih nabavki“, odnosno ponuđači kod kojih prihod ostvaren kroz ugovore o javnim nabavkama u pojedinim poslovnim godinama predstavlja više od 70% ostvarenih prihoda su Prointer ITSS, Banja Luka; Lanaco, Banja Luka; KM Trade, Visoko; BBS, Sarajevo; Medit, Sarajevo; Primaprom, Banja Luka; NGH, Tuzla; Kaldera Company, Laktaši; MMS Code, Banja Luka...

Da ovakvoj praksi neće uskoro doći kraj pokazuje primjer Prointera, koji je nastavio sa “uspjehom” i u 2019. godini, a kao ključ uspjeha se skoro uvijek nameće nedostatak konkurencije. Naime, ova kompanija na tenderima se pojavljuje kao jedini ponuđač, što može ukazivati na zabranjene prakse podjele tržista između ponuđača, kao i na izrazito nizak nivo povjerenja u sistem nabavki od strane ostalih kompanija. Inače, u BiH je broj zaprimljenih ponuda po otvorenom postupku, 1,47, što predstavlja najniži prosjek u regionu.

Da je ovo uigrana praksa i rasprostranjena pojava upozorava Igor Vukajlović iz Udruženja Tender iz Banjaluke. Kako navodi, u ovakvim slučajevima postoje mnogobrojni propusti i razne malverzacije za kojima ponuđači posežu ne bi li dobili unosne poslove.

On navodi da je svima onima koji prate procese javnih nabavki u BiH postalo jasno kad se pojavi novi tender za koga je napravljen i sa kojim ponuđačem je posao dogovoren.

“Često se dešava da milionske poslove dobijaju razne nepoznate firme, koje čak nisu ni registrovane na portalu javnih nabavki ili one firme koje su tek osnovane, pa odmah postaju favoriti državnih institucija. Kod nas je jako mala konkurencija, jer da biste nekom naštimali tender, vi morate imati toliko malu konkurenciju da se niko ne žali na taj tender. U suprotnom, ako tenderska dokumentacija upućuje na jednog proizvođača ili ponuđača, onaj ko je konkurencija može da se žali i takve žalbe uspijevaju, pa će takva tenderska dokumentacija biti poništena. Kod nas je očigledno da nema te konkurencije, ali ima i toga da ljudi ne smiju da upute žalbu”, tvrdi Vukajlović i dodaje:

“Takođe, ima i prećutnih dogovora gdje se u nekim određenim oblastima javnih nabavki dešava da niko ne upućuje žalbe na golim okom vidljive diskriminacije”, kaže Vukajlović.

Kako navodi, sve počinje od planiranja potreba, gdje se nekad opravdano, a nekad neopravdano kreiraju ponude da bi određeni ponuđač dobio posao.

“Pa se onda krene od kreiranja tih potreba, usvajanja budžeta i kreiranja takve nabavke. Kad se dođe do kreiranja ugovora, to već bude svršen čin jednog plana koji je počao da se kuje prije godinu dana. Ono što je još gore od toga što određene firme dobijaju stalno poslove i postaju favoriti na tenderima, jeste da se često istima dodjeljuju poslovi koji uopšte nisu bili ni potrebni ugovornom organu, a često i po mnogo višim cijenama od onih koje su realne”, rekao je on.

“Time se nanosi šteta javnim institucijama i preduzećima i to samo da bi se određenoj privatnoj firmi napravio posao.“

Ipak, i pored ogromnog uticaja ponuđača, Vukajlović najveću krivicu vidi u licima iz ugovornih organa, odnosno državnih institucija i preduzeća.

“Taj ponuđač koji je dobio posao nije odlučivao hoće li mu neko dati posao, već je to ugovorni organ, odnosno ovlašteno lice ugovornog organa koji je namještao takvu nabavku i sklapao takav ugovor. Oni to vjerovatno rade zbog pritiska raznih lobija. Mnogima se prijeti otkazima, smjenama ili ih se nagrađuje boljim pozicijama. Tako da, slabost leži u tim imenovanim licima koji su odgovorna lica u ugovornim organima da na takav način vrše te zloupotrebe”, kaže Vukajlović.

Bojan Kovačević iz banjalučke Razvojne agencije EDA kaže da se favoriti javnih preduzeća i institucija skoro uvijek na tenderima pojavljuju kao jedini ponuđači ili kao jedini koji mogu da zadovolje zahtjeve koji su postavljeni u ponudi.

"Posmatrajući neke od ovih ponuđača, do sada smo zaključili da se uglavnom pojavljuju kao jedini ponuđači u postupcima javnih nabavki, ili kao učesnici istog konzorcijuma, dakle nema konkurencije! Često direktno pregovaraju sa ugovornim organima u postupcima nabavki, bez objavljivanja javnih obavještenja, pozivajući se ekskluzivitet ili autorska prava kod IT kompanija kao često korišćen osnov", rekao je Kovačević i dodao da bez transparentnijih podataka, ovdje je veoma teško utvrditi da li su ovi osnovi opravdani.

"Službe za reviziju javnog sektora bezbroj puta su utvrdile da se radilo o kršenju zakona. Inače, firme koje posluju isključivo sa državom po pravilu ostvaruju vrlo visoke profite. Uglavnom, kao najznačajniji problem do sada uočen u vezi sa monitoringom integriteta ponuđača, dakle ne konkretnih javnih nabavki, bi bio nizak nivo povjerenja u javne nabavke i izrazito nizak nivo konkurencije u javnim nabavkama", kazao je Kovačević.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo napominje da se štimanje u javnim nabavkama vrši na hiljadu načina. Kako nam je objasnio, ovdje se radi o jednom od osnovnih i najkrupnijih generatora korpucije u državi.

“Zbog toga su ljudi spremni na sve i sa jedne i sa druge strane. Mi već treću godinu pratimo javne nabavke u realnom vremenu i ništa se ne mijenja. Pored nas, uredi za reviziju svih institucija govore kontinuirano o problemima u javnim nabavkama. Onda dolazimo do toga da postoje dogovori između ponuđača u javnim nabavkama kroz sve sektore. Tako je prilikom nabavke automobila, nafte i naftnih derivata, ulja, maziva, održavanja automobila, u IT sektoru, prilikom održavanja rudnika, ma svugdje. To je sada jedna oblast koja poprima nevjerovatne razmjere. Kada se uzme novac koji se troši u javnim nabavkama, tek se onda vidi što je to. Ti šampioni u javnim nabavkama, sa stanovišta ugovornih organa i ponuđača, svi koriste praktično iste matrice ponašanja koje mi svakodnevno pronalazimo. Od toga da se ne vrši istraživanje tržišta, do toga da nema nikakvih planova javnih nabavki”, kaže Miraščija.

Recimo, u 2018. godini jedan od velikih potrošača javnih sredstava Elektroprenos BiH nije imao plan nabavki. Takođe, Elektroprivreda BiH je 32 puta mijenjala plan javnih nabavki, što pokazuje da tu nema nikakvog strateškog i sistemskog rada. Ovo su samo neki od primjera kako se radi u BiH.

 

Zatim, objašnjava nam Miraščija, tehničke specifikacije u javnim nabavkama se prepisuju iz kataloga dobavljača, a negdje se čak i slike objavljuju.

“Onda se tu traže neki jedinstveni kriterijumi, specifični samo za jednu firmu. Pa se traži broj ugovora u posljednje dvije godine ili njihova vrijednost koja ne smije biti ni veća ni manja od datog iznosa. Pa se onda radi na skraćivanju rokova isporuke, pa se cijepaju nabavke i sve su to određene vrste namještanja javnih nabavki koje legistlativa, niti nadležne institucije ne mogu popratiti ni svojim kapacitetima, ni znanjem, a pogotovo ne sa nadležnostima koje imaju”, kaže on.

I onda dolazimo do druge strane medalje, ponuđača koji, prateći ove obrasce ponašanja, postaju šampioni javnih nabavki.

 

“Kad se sve pogleda, mi govorimo o desetinama miliona maraka koji su zarađeni kroz postupke javnih nabavki, a koje je dobio određen krug firmi.”

Da je ono što nam je rekao naš sagovornik svima vidjivo pokazuju podaci o prihodima pojedinih “državnih favorita” u posljednje vrijeme. Ako pričamo o IT-u, Prointer iz Banjaluke je dobio 29,3 miliona KM, odnosno 232 postupka javnih nabavki do sada. To je i Lanaco sa 74,4 miliona KM ili 508 ugovora javnih nabavki. Pa, QSS doo Sarajevo sa 6,6 miliona KM, odnosno 317 dobijenih ugovora, od kojih 160 direktih sporazuma.

Miraščija napominje da ovdje tržište postaje sve više kartelizovano sa odsustvom konkurencije.
“Ako određena javna nabavka nije uopšte planirana, onda određeni krug dobavljača nije mogao saznati za nju i onda se u specifikacijama praktično crta roba koja se treba nabaviti, što zakon apsolutno zabranjuje. Onda imamo štimanje različitih kriterijuma za dodjelu ugovora. Tu se koriste prednosti ponuđača, jer se traži roba koju imaju na stanju, pa se onda namješta rok isporuke. Ide se na uštrb čak i cijene robe koja se uzima. Pri tome razlika u procijenjenoj cijeni i ponuđenoj zna biti u 20 feninga, što je nenormalno”, kaže on.

Inače, da u BiH postoji dogovor između ponuđača saglasni su svi naši sagovornici. Miraščija tvrdi da je o tome veoma teško govoriti sa stanovišta krivične odgovornosti, jer morate imati dokaze da dogovor postoji, ali je očigledno narušeno pitanje konkurencije.

“Dovoljno je pogledati nabavke u IT oblasti u kojoj učestvuju firme koje konstantno pobjeđuju. A tako je i u skoro svim drugim oblastima. Evo slučaj nabavke nafte i naftnih derivatra. Mi znamo kada dobija Hifa, a kada Nestro petrol. Ili nabavka automobila. Ako govorimo o nabavki folksvagena, gdje imate više koncesionara ove vrste automobila, na kraju dobijemo na tenderu samo jednu ponudu. Tu očigledno postoji dogovor i ovakva situacija u kojoj se vrijednosno veliki ugovori dodjeljuju na osnovu samo jedne pristigle ponude, govori da imamo veliki problem koji se mora rješavati najbolje putem rigoroznih kazni, koje će biti zastrašujuće i koje će odvraćati”.

Ipak, za sad to nije tako, a sudeći prema visinama kazni, u BiH je i te kako isplativo varati sistem i učestvovati u ovom tenderskom kartelu.

Naime, ako se uporedimo sa regionom, vidimo da su kazne u BiH čak i stimulativne. U BiH je najveća kazna za pravno lice 15.000 KM, a za odgovorno lice u tom pravnom licu je 3.000 KM. U Hrvatskoj je 230.000 KM za pravno lice, a 14.000 KM za odgovorno lice, dok Slovenija dozvoljava umnožavanje kazne koja može ići do 300.000 evra. Tako da, dok god kazne budu ovoliko niske, u BiH će stopa prevara putem javnih nabavki biti ogromna.

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Milovan Matić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

plucaU Općoj bolnici Tešanj ovog vikenda upriličen je stručno-naučni skup "Pulmološki dani", koji je okupio eminentne medicinske stručnjake s prostora bivše Jugoslavije.
Ovogodišnje teme pulmoloških dana su bile tumori i upalne bolesti pluća, te hronična opstruktivna bolest pluća koja je na četvrtom mjestu u svijetu kao razlog obolijevanju i smrtnosti.

Karcinom pluća zauzima prvo mjesto i predstavlja najčešći uzrok smrti od malignih oboljenja, a svake godine od ove bolesti u svijetu oboli više od 1,6 miliona ljudi, dok u BiH godišnje oboli oko 1.500 osoba.

Direktor Opće bolnice u Tešnju doktor Hasan Škiljo naglasio je da je cilj i nastaviti okupljati stručnjake iz regije i Evrope, da bi se doprinijelo edukaciji medicinskih radnika, pa tako i prevenciji, diijagnosticiranju i liječenju plućnih bolesti.

Jedan od osnivača ovog edukativnog događaja doktor Rifat Sejdinović podsjetio je da je prije sedam godina zbog razmjene iskustava, znanja i edukacije realizirana ideja o okupljanju stručnjaka iz respiratorne medicine.

Od tada je realizirano sedam skupova i tri škole spirometrije Evropskog udruženja pulmologa (ERS) koju je do sada pohađalo više od 100 polaznika iz regije i Evropske unije.

U okviru ovogodišnjih pulmoloških dana na trećoj ERS-ovoj školi spirometrije, čiji su organizatori Opća bolnica Tešanj i Institut za plućne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice, 48 polaznika je dobilo certifikate Evropskog udruženja pulmologa, koji važe u cijelom svijetu.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodik4Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik iz džepova građana Bosne i Hercegovine dodijelio je novčana sredstva optuženiku za ratne zločine nad Bošnjacima u Zvorniku.
U posljednjem broju Službenog glasnika Bosne i Hercegovine objavljene su tri odluke o interventnom korištenju sredstava tekuće rezerve, a koje je donio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

“Odobravaju se sredstva za interventno korištenje sredstava tekuće budžetske rezerve institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u iznosu od 1.000 KM, Miletu Vujeviću iz Lokanja kod Zvornika”, piše u odluci koju potpisuje Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH ovu odluku, koja je tek dospjela u javnost, donio je 25. decembra 2018. godine. Posebno je zanimljivo što Dodik uopće nije obrazložio razlog zbog kojeg je dodijelio novčana sredstva Miletu Vujeviću.

Vujević je jedna od osoba kojoj se sudi na Sudu Bosne i Hercegovine za zločin počinjen u Lokanju kod Zvornika. Za napad na kolonu koja je iz Teočaka krenula 14. jula 1992. godine te za sprovođenje i čuvanje 76 civila, od kojih je 67 ubijeno u selu Lokanj sudi se Goranu Maksimoviću, Ljiljanu Mitroviću, Slavku Periću, Miletu Vujeviću, Vukašinu Draškoviću, Gojku Stevanoviću, Raji Lazareviću i Mići Manojloviću.

Iz Suda Bosne i Hercegovine saopćeno je da su oni za vrijeme oružanog sukoba u BiH, u okviru širokog i sistematičnog napada koji su vojska i policija RS preduzimale od početka aprila do kraja oktobra 1992. godine, usmjerenog protiv bošnjačkog stanovništva na širem području sela Lokanj, općina Zvornik, vršili progon ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima, učinjenim u namjeri nanošenja velikih patnji, ozbiljnih fizičkih i psihičkih povreda.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bhrtNovinarka Svjetlana Topalić smijenjena je s mjesta urednice i voditeljice Dnevnika na BHT1, potvrdio je za Klix.ba urednik informativnog programa BHRT-a Marko Radoja.
Sada već bivša urednica i voditeljica Dnevnika će karijeru nastaviti na web portalu BHT-a.

Topalić je smijenjena nakon što je 9. januara na svom Twitter profilu napisala "Srećan ti rođendan, republiko".

Uprkos odluci Ustavnog suda BiH da je 9. januar Dan RS-a neustavan praznik, to nije spriječilo Topalić da tvita ponovo: "Hoćete opet: srećan ti rođendan, republiko"

Nedugo zatim oglasio se i Javni servis BHRT poručujući da će ispitati cijeli slučaj.

"BHRT će, u skladu s postojećim internim aktima koji propisuju ponašanje i istupe zaposlenika na društvenim mrežama, ispitati sve činjenice vezane za objave naših uposlenika na privatnim profilima društvenih mreža, a povodom obilježavanja osporavanog Dana RS-a", naveli su iz javnog servisa.

(Klix.ba)

ponedjeljak, 28 Januar 2019 00:00

Može li se ultimatumima formirati vlast u BiH?

Ocijeni...
(0 glasova)

komsicPolitika izričitih ultimatuma pompezno najavljenih u medijima glavna je strategija u formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta Federacije Bosne i Hercegovine.

Član bh. Predsjedništva Željko Komšić izjavio je da je njegov uslov da podrži imenovanje Zorana Tegeltije, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata, za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvajanje godišnjeg nacionalnog programa za NATO. S druge strane, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik odgovorio je da se bh. Predsjedništvo neće sastati ni o jednom drugom pitanju dok se ne riješi pitanje predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Na kraju, zbog iznenadne inicijative Stranke demokratske akcije da se pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine preispita naziv bh. entiteta Republike Srpske, SNSD je saopoćio da obustavlja sve pregovore o formiranju Vijeća ministara.

U Federaciji Bosne i Hercegpovine predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović zaprijetio je da se neće moći formirati nova federalna vlada sve dok se ne izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Istovremeno, očekuje se odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji bi se 31. januara trebao izjasniti o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Uputstva Centralne izborne komisije Bosne i Hercegpovine o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije, koje su podnijele neke stranke.
'Država puna galame'

CIK je u decembru dao uputstvo da se prilikom popune Doma naroda federalnog Parlamenta koristi popis iz 2013. godine, a ne iz 1991. godine. Nekoliko kantona još nije izabralo svoje kandidate za Dom naroda federalnog Parlamenta, dok usvajanje budžeta, kojeg treba potvrditi ovaj dom, stoji na čekanju. Također, Dom naroda federalnog Parlamenta bira potpredsjednike i predsjednika Federacije, koji imenuje vladu Federacije Bosne i Hercegovine, a iz ovog doma biraju se i delegati za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine - što je trenutno sve u zastoju.

"Mi smo evidentno u dubokoj političkoj, ali i u institucionalnoj krizi. U politikama ne može biti ultimatuma, nego mora postojati dijalog i kompromis. Međutim, daleko je Bosna i Hercegovina od demokratskog ponašanja i odgovornosti političara prema građanima", kaže Vehid Šehić iz koalicije Pod lupom, koja prati izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovom mišljenju, treba sačekati odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da se stvore i zakonske i ustavne pretpostavke da se konačno krene u konstituiranje Doma naroda federalno Parlamenta. Međutim, kada će to biti, dodaje, niko u Bosni i Hercegovini ne može predvidjeti.

"Ipak, ovo nije prvi put da se kasni i s vladom, i s konstituiranjem Doma naroda, to postaje praksa, premda u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine postoje jasni rokovi kada se mora konstituirati zakonodavna vlast. Ali, živmo u državi gdje se ne poštuju zakoni, gdje se ne poštuju rokovi, te imamo ovakvu situaciju."

Berislav Jurič, urednik mostarskog portala Bljesak.info, smatra da će, šta god da se odluči po apelaciji, "ponovo nastati kaos u Bosni i Hercegovini", jer jedni će priznati odluku, a drugi neće.
'Inicijativa SDA je dogovor stranaka'

"Mislim da je sve u ovoj državi prepuno galame i jednostavno bi trebali sjesti za stol i početi pričati. Čelnici stranaka trebaju sjesti i dogovoriti se što će se uvažavati, a što neće, što nam je zajedničko, i onda krenuti ka rješavanju pitanja. Ustavni sud [Bosne i Hercegovine], što god da donese po bilom kojem pitanju, nekome paše, a nekome ne. Dakle, koliko je presuda Ustavnog suda doneseno, a koliko se njih ne poštuje..."

Što se tiče formiranja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Šehić kaže da se i do sada nije ništa napravilo po tom pitanju.

"Ono još radi u starom sazivu, u tehničkom mandatu, i ima određene zakonske limite šta može preduzimati, a šta ne, ali ovdje se uslovljava mnogo šta kada je u pitanju formiranje Vijeće ministara. Možda će proraditi savjest političara da se konačno dogovore."

Jurič smatra da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović donio ishitrenu odluku kada je u pitanju inicijativa o imenu RS-a, ali da se radi o dogovoru političkih stranaka.

"Čak i neki njegovi koalicijski partneri smatraju da je 'istrčao pred rudo', jer je, dan nakon što je pružio ruku Miloradu Dodiku da će praviti vlast na državnoj razini, istupio onako nimalo samouvjereno da će dignuti ime RS-a na Ustavni sud. A onda je rekao nešto što je prošlo 'ispod radara', da će oni razmisliti nakon određenog roka da to povuku. Dakle, može se govoriti o nekakvom dogovoru da će Dodik i Izetbegović zategnuti odnose kako bi i jedan i drugi što laške opravdali pred javnosti neka popuštanja koja moraju napraviti u budućnosti. Oni su pripremili teren da će morati i jedan i drugi popustiti u nekom trenutku, pa da onda imaju neki alibi za to", smatra Jurič.
'Nema vizije i državnika'

Kada je riječ o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, taj problem je, dodaje, puno stariji, zbog čega bi sve stranke u Bosni i Hercegovini trebale razgovarati i riješiti ovo pitanje, koje nas je "dovelo u najveću krizu". Slaže se da se u praksi može desiti da se blokira formiranje federalne vlade.

"Dragan Čović je svjestan što radi i on mora, radi svojih birača i tih silnih obećanja, ali i upornog nijekanja njegovih zahtjeva, nečim zaprijetiti, a to je da se počne pričati o Izbornom zakonu, da je to uvjet da se formira vlast."

Milkica Milojević, novinarka iz Banje Luke, uvjerena je je da će se lideri političkih stranaka na kraju ipak dogovoriti, jer se radi o "zamajavanju javnosti" i izazivanju rekacija koje su više emotivne nego racionalne.

"Mislim da je sam koncept bavljenja politikom u ovoj zemlji 'nakrivo nasađen' i da se sva politika svodi na podjelu plijena. Tu nema nikakve vizije, niti ima državničkih politika i državnika. Svako malo se potežu jedne te iste priče. Radi se o pojedinačnom, a ne javnom interesu."

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihacGodinama su se okretala glava a onda se ispostavilo da je više od 14 hiljada ljudi dobilo potvrdu o nekažnjavanju, dokaz koliko je ljudi naumilo napustiti zemlju.
Krajinu napušta sve veći broj ljudi

Nije to bilo tek puko kupovanje popularnosti, niti traženje naklonosti za mandat koji tek počinje kada je prije nešto više od mjesec dana premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić iznio frapantne, ažurirane podatke o "bijegu" Krajišnika iz svojih domova u bolju budućnost evropskih država. Godinama je tako. Političari pričaju, a karavani očajnih ljudi, Bosanaca i Hercegovaca u tišini bježe sa prostora svojih predaka u neke sretnije oaze za život. Međutim, jezikom ovdašnjeg čovjeka, "došlo se do zadnje uzengije - ili jahati, ili sjahati".

"Svi su znali da se ljudi iseljavaju. Tvrdili su da nema egzaktnih podataka po sistemu "što ne znam, to me i ne brine". Zatražio sam podatke iz Ministarstva unutrašnjih poslova i taj podatak je bio šokantan. Evidencije policije pokazuju da je za 11 mjeseci 2018. godine izdato 14.775 uvjerenja građanima iz općina i gradova USK zatraženih za potrebe rada u inostranstvu. Unsko-sanski kanton je u zadnje dvije godine izgubio cijeli jedan manji grad", skoro da je zavapio premijer Ružnić.

Smanjiti stopu nezaposlenosti

Hoće li u skoroj budućnosti krajiški političari vladati praznim prostorima ? Prognoze su crne da crnje ne mogu biti. Političke elite su se otuđile od naroda i njima je dobro. Međutim, podaci o iseljavanju ruše sve zone bezbjednosti u kojima bi mogli da se sakriju političari, izvršna i zakonodavna vlast. U zadnje dvije godine 28.387 građana USK izvadilo je pomenute potvrde o nekažnjavanju koje su postale metafora svojevrsne kazne koje plaćaju sve poslijeratne krajiške politike koje su pogrešno javni novac ulagale u beton i asfalt po selima radi dobijanja izbora, loše kadrovirali, a nisu strateški radili na povećanju produktivnosti društva u cjelini. Takse koje su odlazeći Krajišnici platili državi za pomenute potvrde bijedna su naknada za strateške demografske gubitke Kantona. Gdje god "zakopaš" nađeš obeshrabrujuće cifre. Prošle godine u Krajini je čak 6000 manje zdravstvenih osiguranika, kriza kao kuga okiva resor zdravstva. Grad Bihać godišnje naplaćuje 200.000 KM manje za utroške vode.

Premijer govori kako su svi programski ciljevi njegove Vlade upućeni na to da se zadrže ljudi. Ali je svjestan da je to proces koji ne može donijeti rezultate "preko noći".

"Obrazovanje mora hitno proći sistem depolitizacije, mora postati kvalitetnije uz maksimalno korištenje savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Malo i srednje poduzetništvo moramo razvijati usklađenom politikom u svim područjima, od obrazovanja do nauke, moramo ukloniti administrativne prepreke i osigurati mjere i instrumente za potporu poduzetnicima", kazao je Ružnić.

On je naveo i kako će od svog tima, stručnjaka i zastupnika u krajiškom zakonodavnom domu tražiti načine za smanjenje stope nezaposlenosti kroz programe dodatnog osposobljavanja, prekvalifikacija i olakšica, posebno za mlade i dugotrajno nezaposlene, a posebno je istakao kako će se raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta, otvaranju start-up centara...

Ružnićev ministar privrede Nijaz Kadirić, čovjek koji dolazi iz realnog sektora, kaže za Al Jazeeru da se odlasci građana sa USK u trenutnim globalnim odnosima ne može zaustaviti, ali bi se mogli usporiti novim radnim mjestima u privredi.

"Ministarstvo privrede će ove godine osigurati kvalitetne subvencije kamata privrednicima kako bi došli do jeftinog kapitala koji će ulagati u razvoj svojih preduzeća. Osiguraćemo dovoljno sredstava da banke oslobode 15 miliona KM krajiškim privrednicima sa kamatnom stopom od 2 posto. Povećanje privredne aktivnosti, bolji uslovi rada i veće plate mogu usporiti odlazak naših građana van BiH", ističe Kadirić i dodaje kako će njegovo ministarstvo podržati firme koje svoju proizvodnju budu uvezivali sa obrazovanjem i zapošljavanjem mladih ljudi nakon završenih srednjih škola.

Tematska sjednica kao početak rješenja

Bužimljanin Nisvet Jusić je političar, "gazi" drugi skupštinski mandat i ističe kako iseljavanje i sistematsko neznanje ugrožavaju budućnost BiH i Krajine puno više od svih "njihovih političara". Da li je to odbranaška gesta kojom se politika amnestira od "ružnog sna" kojeg ljudi u Krajini svakodnevno žive? Jusić navodi kako pitanje iseljavanja ljudi, iako godinama evidentno, nije uopće bilo tema važna za prethodnu krajišku vladu. Dodali bismo, ni za one prije nje.

"I ranije, kao i danas, tražio sam otvaranje ove teme i donošenje određenih mjera. Smatram da demografska obnova prostora USK mora biti strateški cilj ne samo USK već države BiH. U ratu se pokazalo da je ovaj prostor imao sudbonosan značaj za sve projekcije koje su se ticale budućnosti BiH. Smatram da je i danas tako", reći će on. I ne samo reći - Jusić je prije 20 dana pokrenuo zvaničnu inicijativu za sazivanje tematske sjednice Skupštine USK posvećene demogarafskim kretanjima na prostoru USK. Posebno je istakao potrebu analize stanja nataliteta i mortaliteta, te iseljavanja stanovništva, posebno mladih. Navodi kako se godinama samo priča, a neprovođenje suštinskih reformi u zdravstvu, obrazovanju, privredi ostavlja gorak okus kod građana koji to osjećaju na svojoj koži. Povjerenje prema institucija države, smatra Jusić, palo je na najniže grane - ogromni državni aparat sam sebi je svrha.

„Dobro je da je nova Vlada USK kao jedan od svojih programskih ciljeva uvrstila demografsku obnovu prostora USK. Vidjećemo rezultate. Mislim da je Vladi dovoljno 60 dana da nam dostavi kvalitetan izvještaj o demografskim kretanjima posljednje četiri godine sa prijedlogom mjera. Smatram da se mora uraditi temeljita evaluacija stanja kroz sagledavanje trenutnog zakonskog okvira koji tretira pitanja položaja mladih, djece i njihovih majki, prava porodilja u radnom odnosu i van radnog odnosa, broj učenika i studenata, te prava koja trenutno koriste“, nabraja zastupnik Jusić i dodaje kako pitanje iseljavanja i depopulacije treba biti prioritet svih institucija vlasti.

Univerzitetska profesorica Vildana Alibabić jedna je od 12 žena krajiških zastupnica i sa naučnim backrgroundom koji nije za potcjenjivanje. Alibabić je odmah "zasukala rukave" - iako zastupnica i predavač na Biotehničkom fakultetu, odmah se uključila u pomoć izvršnoj vlasti. Smeta joj što je kanton postao zarobljeni "egzotični" provizorij prepušten godinama na milost i nemilost lošim rješenjima. No, u njoj, uprkos svemu, kuca srce optimiste.

"Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi je, da većina studenata na završnoj godini razmišlja na način da želi ostati ovdje i pokušati pronaći posao. Tek ako ne uspiju za godinu, dvije, oni će otići. Međutim, pripremaju se učeći jezike, odmah za drugu opciju. Sad se to isto već dešava i sa srednjoškolcima. To znači da imamo šansu da ih zadržimo, ali pod uvjetom da im se vrati povjerenje u sistem", kaže ona.

Naglašava kako niti jedna dosadašnja zakonodavna, a niti izvršna vlast nije imala i nema planove niti strateške mjere, čak niti ideje kako zaustaviti odlazak, ali zato ova vlast ima ključni zadatak da se, doslovno, bori za jedno po jedno radno mjesto.

"Presudan faktor je znanje o tome šta i kako stvarati. Ekonomska reforma mora doći sa viših nivoa vlasti, jer se ekonomske politike donose gore. Naš Kanton mora prestati sa dugogodišnjim fiktivnim planiranjem i predimenzioniranjem budžeta, potpuno zamrznuti zapošljavanje u administraciji, smanjiti materijalne troškove i otvoriti razvojnu komponentu budžeta. 2019. godina mora biti u znaku planiranja i strateškog promišljanja, a glavni zadatak svih parlamentarnih stranaka treba biti snažno lobiranje viših nivoa vlasti za javne investicije, investicije općenito. Prije toga trebamo pripremiti projekte, razvijati radni ambijent. Samo u poljoprivredi, trenutno imamo preko 11.000 obitelji. Da li ih 10 posto može dati jedno radno mjesto. Dobrom poljoprivrednom politikom, sigurno može", zaključuje profesorica i zastupnica Vildana Alibabić.

 

Midhat Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

sdaStranka demokratske akcije reagirala je nakon jučerašnjih saopćenja OHR-a i OSCE-a u vezi s najavom apelacije o promjeni imena RS.
Ističu da SDA ne prihvata navode iz jučerašnjih saopćenja OHR-a i OSCE-a da je najava apelacije kojom će se tražiti otklanjanje diskriminacije u nazivu, ali i sistematske diskriminacije na prostoru entiteta RS, neodgovorna i kontraproduktivna, da dodatno podriva povjerenje među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima te da predstavlja "zapaljivi rječnik“.

Kako su naveli u saopćenju, riječ je o očitoj zamjeni teza.

"Nije najava naše apelacije izazvala tenzije, niti se u njoj koristi zapaljivi rječnik i podriva povjerenje među konstitutivnim narodima, već su, upravo suprotno, svakodnevne zapaljive izjave i postupci Milorada Dodika i drugih zvaničnika entiteta RS kojima se podriva povjerenje među narodima, i izostanak reakcije na njih, izazvali najavu ovakve apelacije", tvrde iz SDA.

Dodaju da, umjesto što žustro i tvrdo reagiraju na samu najavu SDA da će u skladu sa zakonskim i ustavnim procedurama tražiti uklanjanje diskriminacije prema nesrbima u entitetu RS, kao što je ranije apelacijama prema Ustavnom sudu BiH tražila uklanjanje diskriminacije prema Srbima u FBiH, od OHR-a, OSCE-a i zemalja članica Vijeća za implementaciju mira traže da prestanu da se povlače pred svakodnevnim nasrtajima na Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum, koje dolaze od Milorada Dodika i drugih zvaničnika entiteta RS.

"Upravo je njihova pasivnost, izostanak pravovremene reakcije i konkretnih poteza, a počesto i kukavički odnos spram kontinuiranog podrivanja institucija BiH i tek poslovična 'zabrinutost', ohrabrila politiku aparthejda prema nesrbima u entitetu RS i destruktivnu politiku prema samoj državi BiH. Indikativno je da se ovako oštro reaguje na inicijativu SDA, koja poziva na poštivanje Ustava, zakona i odluka Ustavnog suda BiH, a da se potpuno prešuti i ne poduzme ništa na izjavu Milorada Dodika datu istog dana da je 'RS spremna za otcjepljenje'", naglasili su u saopćenju.

Neprihvatljivo je, dodaju, da se kritike upućuju SDA, koja se kroz svoje djelovanje bori za jačanje BiH i uklanjanje diskriminacije u svakom dijelu BiH, a ne reaguje se na one koji tu diskriminaciju svakodnevno provode u djelo i koji direktno nasrću na BiH i njene institucije.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

protestiUkoliko do narednog četvrtka ne bude usvojen budžet Federacije BiH za 2019. godinu, poljoprivrednici će izaći na ulice i blokirati centrale političkih stranaka i zgradu Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH.
Još uvijek nema nikakvih naznaka da bi u skorije vrijeme mogao biti usvojen budžet Federacije BiH za 2019. godinu, a koji je potrebno da izglasa još Dom naroda Parlamenta FBiH.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH u tehničkom mandatu Lidija Bradara nije zakazala sjednicu s obzirom na to da su Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Ambasada Njemačke u BiH saopćili kako stari saziv Doma naroda Parlamenta FBiH na čelu s Bradarom nema legitimitet da usvoji budžet.

Ukoliko Dom naroda Parlamenta FBiH ne usvoji budžet ili ukoliko ga visoki predstavnik Valentin Inzko ne proglasi usvojenim, od 1. februara 2019. godine će stati isplata plaća, penzija, poticaja, dodataka i svih ostalih budžetskih stavki.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo rekao je za Klix.ba kako je sramotno ponašanje domaćih političara, ali i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

"Čovjek tu sjedi i prima enormne plaće za svoj nerad. Reaguje u vezi s nekim glupostima, a ne reaguje na stvari koje znače život za većinu građana. Ako političari nisu sposobni i ako im ne dozvoljava da izglasaju budžet, neka ga onda on donese. Valjda ima ovlasti za to i valjda prima plaću da nešto radi", kazao je Bićo.

Istakao je da su poljoprivrednici posebno kivni na preplaćene funkcionere koji ne rade u javnom interesu. Kako kaže, političare posebno i ne pogađa neusvajanje budžeta, jer su oni sebe davno zbrinuli.

"Uvijek se maltretiraju najslabije kategorije. Poljoprivrednici to neće dozvoliti, jer mi smo jedva čekali budžet. Usvojio ga je Zastupnički dom Parlamenta FBiH i ostao je još Dom naroda Parlamenta FBiH. Iskren da budem, nas ne zanima koji će ga saziv usvojiti, jer izbori su davno bili i trebali su riješiti te probleme. Ako oni nisu sposobni, neka to učini Inzko", rekao je Bićo.

U istu kategoriju stavio je sve političke stranke kojim je poručio da poljoprivrednici više ne mogu čekati, jer o budžetu ovisi sve.

"Neka se uozbilje i neka rade posao za koji su plaćeni, inače će imati problem. Ovo je već prešlo crvenu liniju. Imati će veliki problem s poljoprivrednicima jer izvest ćemo sve ljude na ulicu traktorima", kazao je Bićo.

Istakao je kako poljoprivrednici neće blokirati putne komunikacije jer građani nisu krivi za nerad vlasti u Federaciji BiH.

"Blokirat ćemo sve i jednu centralu političkih stranaka u FBiH i OHR. Ovo govorim najozbiljnije, jer dosta nam je maltretiranja. Dajemo im rok da do 31. januara usvoje budžet", rekao je Bićo.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

diplomaPolicija u Bosanskoj Gradiški podnijela je Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka izvještaj protiv osobe inicijala Ž. Đ. (1964.) iz Banje Luke, zbog postojanja sumnje da je počinila krivična djela falsifikovanja isprave i izrade, nabavljanja, prodaje ili davanja na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava.
Osobu inicijala Ž. Đ. se sumnjiči da je u novembru 2018. godine izradila diplomu o završenom međunarodno priznatom ispitu iz njemačkog jezika ženskoj osobi koja ju je prikazala u ambasadi u svrhu regulisanja vize.

Za izradu navedene diplome uplaćen je novčani iznos od 400 eura, saopćeno je danas iz Policijske uprave Gradiška.

Ocijeni...
(0 glasova)

postaSva tri poštanska operatera u BiH već skoro godinu dana naplaćuju pismene pošiljke iz inostranstva koje sadrže robu, tako da je primaocu dodatno obračunata poštarina u iznosu od 1,80 KM po pošiljci.

Po svemu sudeći, ova naplata od građana je nelegalna.

Barem tako tvrdi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, koje je o ovoj naplati, a djelujući prema brojnim pristiglim pritužbama, obavijestilo Agenciju za poštanski promet BiH. Ovaj dopis u posjedu je portala BUKA.

Naime, Ministarstvo je 10. jula 2018. godine zatražilo provjeru informacije u vezi sa nelegalnom naplatom dodatne poštarine pri uručenju običnih pošiljki iz međunarodnog prometa koje sadrže robu koja ne podliježe carinskim naknadama, a koju vrši javni poštanski operater BH pošta. Ministarstvo je zatražilo od Agencije za poštanski promet provjeru ovakvog postupanja i u poslovanju druga dva javna poštanska operatera, te su zatražili izjašnjenje o narednim aktivnostima Agencije u sprječavanju kršenja eventualnih domaćih i međunarodnih propisa.

Ministarstvo je u dopisu datiranom 26.7.2018. godine navelo kako je Agencija odgovorila da raspolaže informacijama o ovakvom postupanju u ponašanju sva tri javna operatera BiH, te da su priložili pisanu korespondenciju koju je Agencija uspostavila sa javnim poštanskim operaterima, počev od marta "tekuće godine" (tj. 2018.godine) , a o čemu Ministarstvo nije bilo upoznato.

"S obzirom na navedeno i na činjenicu da ste u vezi ove nelegalne naplate zaprimili prijave određenog broja korisnika poštanskih usluga, potrebno je da hitno postupite, u skladu sa svojim obavezama propisanim članom 10.st: (1) i (2), te nadležnostima iz stava (5) tač: b),d),e) istog člana, a u vezi člana 9 stav (3) Zakona o poštama BiH, a što predstavlja prekršaj u skladu sa članom 21.navedenog Zakona", stoji u dopisu koje je Ministarstvo prometa dostavilo Agenciji za poštanski promet BiH.

Ministarstvo u dopisu koje potpisuje tadašnji ministar Ismir Jusko podsjeća da je odredbom 15.6 Svjetske poštanke konvencije propisano da "nije dozvoljeno korisniku naplatiti bilo kakve druge poštarine osim onih predviđenih Aktima, a odredbom 15.2 da "poštarinu može naplatiti samo država porijekla ili njen javni operater i to za prevoz pismonosnih pošiljki i poštanskih paketa. Poštarina uključuje dostavu pošiljke na adresu, pod uslovom da za tu vrstu pošiljke pomenuta usluga u odredišnoj državi".

Također, odredbom 20. navedene Konvencije, javni operater države odredišta može od korisnika naplatiti carinsku taksu, ali samo za pošiljke prijavljene na carini u skladu sa domaćim zakonodavstvom, stoji u ovom dopisu.

S tim u vezi, u konkretnom slučaju u kojem javni operateri BiH nelegalno naplaćuju dodatnu poštarinu, radi se o pošiljci koja ne podliježe carinskom pregledu, odnosno carinskim taksama, a za koju postoji usluga propisana članom 5.i 6. Zakona o poštama Bosne i Hercegovine. Navedenim odredbama  Konvencije definisano je da su to pismonosne pošiljke i poštanski paketi za koje nije dozvoljeno naplatiti poštarinu prilikom dostave na adresu!

Prema našim informacijama, Agencija je uputila naloge javnim operaterima o hitnoj obustavi ove vrste naplate poštarine. A Ministarstvo je informisalo Savjet ministara Bosne i Hercegovine o navedenoj naplati poštarine.

Kako je početkom novembra javio Avaz, iz "BH pošta" negiraju da je riječ o bilo kakvoj nelegalnoj naplati i naglašavaju da te pošiljke koje sadrže robu moraju imati barkod, a zapravo prispijevaju bez njega, te da će biti formiran tim predstavnika sva tri javna poštanska operatera i ministarstava komunikacija i prometa da se riješi taj problem.

Također, sva tri poštanska operatera tražila su da se sa dnevnog reda skine Informacija Ministarstva komunikacija dok se o svemu ovome ne napravi sveobuhvatna i i kvalitetna informacija.

Slijedom ove informacije, kontaktirali smo, kako Agenciju za poštanski promet, tako i sve javne poštanske operatere u BiH, da provjerimo o čemu se zapravo radi.

Očigledno je da, iako pojedinačni iznos i nije tako velik, gledajući ukupan broj pristiglih pošiljki, radi se o velikim iznosima koje poštanski operateri uprihoduju po ovoj osnovi. Samo u Banjaluku pristigne oko 1500 paketa dnevno. Radi se o milionskim prihodima za poštanske operatere u BiH, a koje su oduzete građanima.

Pošte imaju pravo da naplaćuju poštarinu za pakete koji u BiH dolaze iz inostranstva, ali na način i pod uslovima koji su propisani Svjetskom poštanskom konvencijom, a koju je ratifikovala Bosna i Hercegovina.  

Do momenta pisanja teksta stigao nam je jedino odgovor od Pošta Srpske. Oni tvrde kako je sve usklađeno i da nema ništa sporno u ovoj naplati.

Odgovorili su kako se naplata poštarine u iznosu od 1,80 KM vrši od 19.03.2018. godine,  a odnosi se na rukovanje preporučenom pošiljkom u unutrašnjem saobraćaju i u skladu je sa Cjenovnikom usluga Pošta Srpske.

Navedena poštarina se naplaćuje za pismonosne pošiljke čiji je sadržaj roba, a koje prispjevaju Poštama Srpske kao obične pismonosne pošiljke, odnosno bez obaveze pojedinačnog evidentiranja kroz manipulativne isprave. Izmjenom tehnološkog postupka se te pošiljke sada pojedinačno evidentiraju u svim fazama prenosa, te je omogućeno i praćenje (tracking) za iste od njihovog ulaska pod nadležnost Pošta Srpske do uručenja.

Navode kako su u proteklom periodu bili suočeni sa povećanim brojem reklamacija korisnika koje su se odnosile na neuručenje navedenih pošiljaka i sumnju da je do njihovog gubitka dolazilo na području koje pokrivaju Pošte Srpske. Sva tri javna poštanska operatera u BiH su uvođenjem pojedinačnog evidentiranja povećali bezbjednost, sigurnost i kvalitet u prenosu pošiljaka.

Dalje, u skladu sa propisima koji regulišu unutrašnji i međunarodni poštanski saobraćaj, korisnicima nije omogućeno da putem Pošta Srpske šalju robu u pošiljkama bez registrovanog broja prijema, odnosno robu nije moguće poslati u običnoj pošiljci.  Samim tim, donošenjem navedene Odluke, Pošte Srpske su izvršile usklađivanje procesa prenosa i uručenja običnih međunarodnih pismonosnih pošiljaka u uvozu sa važećim propisima. S obzirom na činjenicu da ove pošiljke sadrže robu i time po svojim dimenzijama ne spadaju u standardizovane pošiljke, odnosno nemoguće ih je uručiti putem poštanskih kovčežića, kao što je predviđeno za obične standardizovane pošiljke, ostavlja se Obavijest o prispjeću pošiljke i pošiljka se pojedinačno evidentira, te se tretira dalje kao preporučena pošiljka i samim tim se naplaćuje poštarina u skladu sa Cjenovnikom kao što je prethodno navedeno. Takođe, Aktima Svjetske poštanske unije je propisano da sve pismonosne pošiljke koje sadrže robu moraju imati registrovani broj prijema.

"Dodatno napominjemo da se za sve pošiljke koje prispjevaju u Pošte Srpske pojedinačno evidentirane, ova poštarina ne naplaćuje, kao ni za obične pismonosne pošiljke koje ne sadrže robu. Sa navedenom izmjenom u tehnološkom postupku upoznate su sve nadležne institucije: Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Agencija za poštanski saobraćaj BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Svjetski poštanski savez i Post Europ", stoji u odgovoru dostavljenom portalu BUKA od strane Pošta Srpske.

Kako ističu, Predstavnici Svjetskog poštanskog saveza boravili su u Poštama Srpske  od 26.11 do 30.11. i konstatovali da vrše evidentiranje običnih pismonosnih pošiljaka sa robom u uvozu, te izjavili da se time krše ni interni akti ni pravila Svjetskog poštanskog saveza.

Naglašavaju da je prenos robe u običnim pismonosnim pošiljkama izazov sa kojim se suočavaju svi poštanski operateri u svijetu, pokušavajući da pronađu adekvatno rješenje.

"U posljednjoj sedmici novembra, tim poštanskih eksperata je, u okviru navedenog projekta Svjetskog poštanskog saveza, izvršio analizu procesa u Poštama Srpske. U okviru rezultata analize, ekspertni tim je pozitivno ocijenio tehnološke procese koje Pošte Srpske sprovode sa pošiljkama koje iz inostranstva prispjevaju, a sadrže robu", naglasili su.

Iz Udruženja potrošača navode kako su poštanski operateri u BiH donijeli odluku o dodatnoj naplati dostave pismonosnih pošiljki koje sadrže robu, a koja ne podliježe carinjenju, dovodeći u zabludu potrošače koji su u ovakvoj vrsti dostave oslobođeni bilo kakvih naknadnih taksa i poštarina.

U julu je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH izvršilo provjeru informacija o donesenim Odlukama sva tri poštanska operatera i naplatama dodatne poštarine za uručene obične pošiljke koje sadrže robu koja ne podliježe carinjenju.

Murisa Marić iz Udruženja potrošača DON iz Prijedora ističe za BUKU kako je utvrđeno da se poštarina i prema našem zakonodavstvu (Zakon o poštama BiH čl. 5 i 6.), te obavezujućim aktima Svjetske poštanske unije čija smo članica ne može naplaćivati, „jer su to pismonosne pošiljke i poštanski paketi za koje nije dozvoljeno korisniku naplatiti poštarinu prilikom dostave na kućnu adresu.“  

„Razlozi koje navode poštanski operateri o povećanom broju pismonosnih pošiljki ovakve vrste ne oslobađa ih obaveze poštivanja kako BiH zakonodavstva, tako i međunarodnih akata. Prema međunarodno potpisanoj konvenciji propisano je da "nije dozvoljeno korisniku naplatiti bilo kakve druge poštarine osim onih predviđenih Aktima" a odredbom 15.2. "poštarinu može naplatiti samo država porijekla ili njen javni operater i to za prevoz pismonosnih pošiljki i poštanskih paketa. Poštarina uključuje dostavu paketa na adresu, pod uslovom da za tu vrstu pošiljke postoji pomenuta usluga u određenoj državi", ističe naša sagovornica.

Ona dodaje kako je prilikom prijema pošiljki iz međunarodnom poštanskog prometa pomenutom Konvencijom u odredbi 20. definisano da javni operater države odredišta može od korisnika naplatiti carinsku taksu, ali samo za pošiljke prijavljene na carini u skladu sa domaćim zakonodavstvom.

„Iz svega navedenog da se zaključiti da nisu opravdana obrazloženja javnih poštanskih operatera za naplatu poštarine od 1.80 KM putem naljepnica na pismonosnim pošiljkama,već da se radi o nepoštivanju Zakona o poštama BiH i potpisanoj Konvenciji sa Svjetskom poštanskm unijom.  Odluka o praćenju rada poštanskih operatera i URGENTNOM ukidanju nelegalne naplate dodatne poštarine povjerena je Vijeću Agencije za poštanski promet  koja je nadležna za poštanski promet“, zaključuje Murisa Marić.

 

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

 

Elvir Padalović (6yka.com)

Stranica 39 od 47

S5 Box