Vijesti iz BiH
BiH

BiH (408)

Ocijeni...
(0 glasova)

kruscicaŽene iz sela Kruščica branile su pristup preko mosta 24 sata dnevno, tokom 300 dana. Time su zasluženo dobile epitet hrabre. A hrabrih je u ovoj godini bilo još, a naročito u Centru za životnu sredine, gdje su uspješno realizovane brojne inicijative.

Kada je u junu ove godine Kantonalni sud u Novom Travniku presudio da ekološka dozvola za izgradnju brane na rijeci Kruščica bude poništena, mala grupa žena je pobjedila. I ne samo one, već pojedinci kao takvi, sposobni da preuzimaju inicijativu i zauzmu se za očuvanje zaštite životne sredine. Žene iz sela Kruščica branile su pristup preko mosta 24 sata dnevno, tokom 300 dana. Time su zasluženo dobile epitet hrabre. A hrabrih je u ovoj godini bilo još, a naročito u Centru za životnu sredinu, gdje su pokrenute i uspješno realizovane brojne inicijative. Evo i podsjetnika na njih.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prihvatilo je inicijative za pokretanje postupka proglašenja zaštićenih područja na rijeci Sani koje je Centar za životnu sredinu podnio u januaru 2019. godine. Riječ je o dvije inicijative koje se odnose na proglašenje zaštićenog područja “izvora rijeke Sane sa ponorom Mračaj” i “zaštićenog područja kanjona Prizren Grad”.

Hrabri aktivisti iz Jablanice, borili su se za rijeku Doljanku, a presudom u njihovu korist na Opštinskom sudu u Konjicu, po tužbi kompanije “Eko-Vat” d.o.o. iz Jablanice dobili su nadoknadu štete prouzrokovanu navodnom blokadom aktivnosti na gradilištu. Time su mali ljudi ponovo pokazali da se pobjediti može, uz srčanu borbu i posvećenost, ma ko bio nasuprot njih.

Kampanja koja je definitivno vratila vjeru u mogućnosti kolektivnog postizanja cilja, sa minimalnim naporima svakoga pojedinačno bila je “Solarna Pecka”. Riječ je o online crowfunding kampanji, koju su pokrenule organizacije “Zelene staze” koja stoji iza Centra za posjetioce Pecka iz Mrkonjić Grada i Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. Kampanja je uspješno završena uz obezbjeđenih 6.687 USD (američkih dolara) čime je omogućeno instaliranje solarnih kolektora za zagrijavanje 300 litara vode i dijela fotonaponskih panela koji proizvode struju na krov Centra za posjetioce Pecka, što je i bio cilj kampanje.

Svjesni načina funkcionisanja našeg društva, CZŽS i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle pokrenuli su kampanju ”Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva”. Cilj ove kampanje je skretanje pažnje građana, stručnjaka, nadležnih institucija i drugih društvenih aktera na zabrinjavajuće stanje životne sredine i neodrživost postojećih energetskih sistema u Bosni i Hercegovini.

Kampanja “Sačuvajmo plavo srce Evrope” za naredne tri godine planira prvenstveno podizanje svijesti javnosti o značaju Rijeka Balkana. Ali i potrebu za zaustavljanjem projekata izgradnje hidroelektrana. Osim toga ciljevi su i koordinisanje razvoja masterplana sa no-go područjima za izgradnju hidroelektrana za sve rijeke Balkana, kao i razvoj znanja o biološkoj raznovrsnosti. A u okviru kampanje snimljen je i istoimeni dokumentarni film.

Za hranu i poljoprivredu bez GMO kultura i otrovnih pesticide, CZŽS se zalagao u okviru anti GMO kampanje. Kroz rješenja koja obezbjeđuju egzistenciju i zdravu hranu za ljude i druge vrste, cilj im je da GMO i velike korporacije ostanu van naše hrane i naših poljoprivrednih površina.

I tu nije kraj, jer su mnogobrojne aktivnosti realizovane u ranijem periodu, a sudeći po svemu će i tek uslijediti.

Trenutno aktuelna kampanja CZŽS jeste ona u koju se svi možemo uključiti. Riječ je o očuvanju rijeka u BiH, a svako može dati svoj doprinos kroz fotografisanje suhih korita. Dovoljno je da posjetite rijeku sa nisim vodostajem, fotografišete se zajedno sa suhim koritom ili snimite kratki video(30 sekundi), te fotografiju i/ili video sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su vam rijeke važne pošaljete na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili u inboks Facebook stranice Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome što vam to može djelovati kao skromni doprinos i nedovoljan angažman, neka vam prethodne kampanje budu motivacija. Sve su one uostalom započete i realizovane udruživanjem više istomišljenika, čiji su mali doprinosi rezultovali značajnim promjenama. A promjene u društvu kao što je naše istinski su neophodne.

 

Sara Velaga (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

motelskiputbihČlanovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u utorak bi trebali održati dvije uzastopne sjednice, na kojima će pokušati usvojiti plan reformi bitnih za nastavak približavanja članstvu u NATO-u te, nakon toga, predložiti kandidata za predsjedavajućeg novog vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predviđeno je, podsjeća Fena, da se prvo, na redovnoj sjednici, razmatra usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa - ANP za NATO, a potom na vanrednoj sjednici, koju je tražio član bh. Predsjedništva Milorad Dodik, raspravlja o odluci o imenovanju mandatara za sastav vijeća ministara.

Prethodno su, u ponedjeljak, o tome razgovarali i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović te dvojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Dodik: Puno je tamo nekih reformi

Izetbegović je nakon sastanka u Sarajevu izrazio očekivanje da će pitanje ANP-a i imenovanje novog predsjedavajućeg vijeća ministara Zorana Tegeltije, kojeg je predložio Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, biti riješeno u utorak.

Istodobno je potvrdio da, ukoliko ne bude podrške za slanje ANP-a u Bruxelles, neće biti podržano imenovanje Tegeltije za novog predsjedavajućeg vijeća ministara.

Odgovorio mu je Dodik, rekavši kako ni pod koju cijenu neće glasati za usvajanje ANP-a, a to je uvjet na kojemu inzistiraju Komšić i Džaferović kako bi dali glas za imenovanje Tegeltije kao Dodikovog kandidata za novog predsjedatelja vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

"Neću glasati za ANP. Ne zna se ni ko ga je pisao, ni šta žele sa njim. Puno je tamo nekih reformi, poput reforme policije, i ja neću na to pristati", kazao je Dodik.

Jedni drugima postavljaju uvjete

Ranije u kolovozu su čelnici SDA, SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, Izetbegović, Dodik i Dragan Čović, potpisali dokument nazvan "Principi formiranja vlasti", prema kojem su postigli dogovor da u roku od 30 dana formiraju vlast na državnoj razini.

ANP je dokument koji je od Bosne i Hercegovine zatražio NATO kako bi mogao biti aktiviran Akcijski plan za članstvo - MAP u tom vojno-političkom savezu.

Međutim, politički predstavnici iz Republike Srpske odbijaju podržati taj dokument zbog Rezolucije o vojnoj neutralnosti tog bosanskohercegovačkog entiteta kojeg je usvojila Narodna skupština RS-a.

Usvajanje ANP-a bezkompromisno traži SDA, uvjetujući to podrškom imenovanju Tegeltije za predsjedavajućeg novog vijeća ministara Bosne i Hercegovine, konstatira Fena.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

autobus1Dok Sindikat izražava negodovanje zbog situacije u firmi i nebrige osnivača parkirajući autobuse pred zgradu Gradske uprave, Zenicatrans je raspisao konkurs za 40 vozača autobusa na period od jedne godine.

U javnom oglasu objavljeni su i detalji da će probni period trajati dva mjeseca te da će vozač morati prodavati karte, brinuti o čistoći autobusa, odgovarati za konkretan odnos prema službenim osobama kontrole, vodi računa o potrošnji goriva i drugo.

Također, osnovna plaća u iznosu od 464 predstavlja umnožak najmanjeg mjesečnog fonda radnih sati, koeficijenta radnog mjesta i satnice. Navedeni iznos se uvećava po osnovu rada u otežanim uslovima, prekovremenog rada, noćnog rada, rada na dane vikenda i drugim osnovima za obračun uvećane plaće, stoji u konkursu kompanije koja obavlja usluge gradskog i međugradskog prevoza putnika.

Darmin Terzić, direktor Zenicatransa, u izjavi za Klix.ba je kazao da su ove godine imali veliki odliv vozača te da žele popuniti kapacitete, ali problem je što se ni na ovaj poziv nije javilo dovoljno vozača.

“Mi smo ove godine imali odliv vozača. Njih 20-ak je svoj angažman potražilo na drugim lokacijama, u firmama koje posluju u inostranstvu. Brojka od 40 vozača bi nam pomogla da možemo normalno rasporediti ljude, koristiti godišnje odmore i imati pet vozača u rezervi. Zadovoljilo bi nas i 20, ali nam je bitno da imamo dovoljno vozača da ispunimo sve obaveze prema radnicima i obaveze u odvijanju saobraćaja”, kazao je Terzić.

Dodao je kako će konkurs ponovo biti raspisan jer se na javni poziv nije prijavio dovoljan broj osoba.

Na sjednici Gradskog vijeća Zenice koja je zakazana za 27. august raspravljat će se o Zenicatransu nakon čega će biti poznata njegova sudbina.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

nato4Iako se činilo da bi se pozivom NATO-a Bosni i Hercegovini da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP), čime bi se otvorio put za prihvatanje Akcionog plana za članstvo (MAP), daljnji put BiH ka Alijansi mogao početi kretati uzbrdnom putanjom, najkasnije nakon sporazuma o Principima za formiranje vlasti na nivou BiH, kojeg su potpisali lideri tri najjače stranke u toj zemlji, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jasno je da će put atlantskih integracija te zemlje biti dug, težak i u konačnici, neizvjestan.

U članu 3. sporazuma o Principima za formiranja vlasti u BiH se navodi: “Nastaviti integracijske procese sukladno Ustavu i zakonima, usklađujući stavove i interese svih razina vlasti u BiH. Potvrditi opredjeljenje za unapređenje odnosa sa NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje vanjske politike. Povjerenstvo za NATO integracije BiH će surađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH“.

Član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik nekoliko puta je ponovio da ovako definiran član sporazuma ne znači slanje ANP-a u Brisel i da se bh. entitet Republika Srpska protivi ulasku Bosne i Hercegovine u taj vojni savez, te da će u tom pogledu pratiti politiku vojne neutralnosti Srbije.
Dio sporazuma koji se odnosi na NATO nije kompromis

Šef odjela za konfliktnu analizu u Institutu za podršku miru i upravljanje kriznim situacijama na Austrijskoj akademiji za državnu odbranu Predrag Jureković kaže za Al Jazeeru da tačka sporazuma trojice političkih lidera koja se odnosi na NATO put BiH nije kompromis i da produbljuje nejasnoću oko Alijanse i strateške orijentacije BiH općenito.

Smatra da su Dodikove namjere sasvim jasne: “On će dopustiti da se BiH samo onoliko integrira u zapadne strukture, koliko i Srbija to za sebe hoće, znači Evropske unija, ali ne i NATO“.

Upadljivo je, ističe Jureković, zbog toga strateško partnerstvo lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sa Dodikom, uprkos činjenici da su Hrvati u BiH za integraciju te zemlje u NATO.

Kaže kako će Dodikovo ‘ne‘ NATO-u dodatno otežati ionako komplicirane odnose u Predsjedništvu BiH, pogotovo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH i liderom Demokratske fronte Željkom Komšićem, koji je naveo da neće glasati za kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara ukoliko nema odluke o slanju ANP-a u Brisel.

Bakir Izetbegović je naveo mogućnost slanja reduciranog ANP-a koji bi trebao sadržavati civilni segment, a vojni zadržati na postojećem nivou.

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, kaže za Al Jazeeru da je sam ANP dokument BiH koji obuhvata političke, ekonomske, obrambene, resursne, sigurnosne i pravne aspekte, stoga ga, ističe, možete u startu nazvati reduciranim ili manje ambicioznim ako niste spremni na ozbiljniji pristup sveobuhvatnim reformskim promjenama.

“Kada je u pitanju MAP, koji se aktivira podnošenjem Godišnjeg nacionalnog plana, radi se o NATO-ovom programu savjetovanja, pomoći i praktične podrške koji je u potpunosti prilagođen posebnim potrebama zemlje koja ima želju pridružiti se Savezu. Međutim, iznimno je važno naglasiti kako samo sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira da će zemlja koja u njemu sudjeluje na kraju i pristupiti samom članstvu jer to na kraju nije samo niti odluka Bosne i Hercegovine nego i članica NATO-a. Godišnji nacionalni program dokument je kojim se fokusira na sveobuhvatne demokratske, sigurnosne i obrambene reforme, koje anualno, odnosno svake godine razvija zemlja partner u konzultaciji s NATO-o“, ističe Avdagić.

Njegovo prihvatanje u bilo kojem obliku od strane Saveza, naglašava, podrazumijeva otvaranje procesa MAP-a, što znači kako zemlja ima načelnu želju pristupiti članstvu u nekom vremenskom roku.
Postoji politička volja među članicama NATO-a

Spremnost na članstvo je prema tome reformski put prilagodbe koji nema svoj određeni vremenski okvir ukupne dužine trajanja:

“Moje razumijevanje ovog kompromisno skovanog termina znači da se nudi spori put prema dostizanju završetka nužnih reformi demokratske i sigurnosne spremnosti za eventualno članstvo.“

Moguće je, kaže Avdagić, u Brisel poslati „reducirani” ili manje ambiciozni plan i isto tako vjeruje da ako postoji politička volja među članicama da se i takav ANP može prihvatiti.

“Osobno vjerujem da bi u NATO-u bilo dovoljno 'osjećaja' za trenutak i da postoji razumijevanje prema BiH. Načelno mislim da bi tu Bosna i Hercegovina trebala otvoriti komunikaciju s Hrvatskom koja može u tom kontekstu biti zagovornik i posrednik kao zemlja koja najbolje razumije stanje i situaciju, a i do sad je bila glavna podrška euroatlantskim integracijama BiH“.

Ovako u sporazumu trojice lidera definirano objašnjenje, nastavlja Avdagić, pruža mogućnost predaje ANP-a, “ali naravno stvar je u onome tko čita i kako to definira“.

“Radi se očito o kompromisno napisanom obrazloženju koje očito odgovara i tumačenju o tom tako nazvanom - reduciranom ANP-u. Da ponovim, samo sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo ne znači da će BiH na kraju i postati članica NATO-a, međutim, ukoliko se odbije sudjelovanje u njemu, dakle predaja ANP-a, onda to znači i da je zemlja u ovom trenutku odbila i potencijalno članstvo u Savezu“.

Članstvo u NATO-u bilo bi, naglašava Avdagić, itekako bilo korisno za BiH.
‘Vrijeme liječi sve rane‘

Čak i samo sudjelovanje u MAP-u, navodi on, bi bilo od koristi jer podrazumijeva asistenciju Saveza u reformama na praktičnom nivou i to u potpunosti prilagođeno potrebama i izazovima koje BiH ima.

“Ukoliko stvari postavimo tako i napominjemo kako sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira samo članstvo i odluku o tomu ali može koristiti cjelokupnom društvu onda vjerujem da je to put kompromisa prikladan političkoj realnosti u Bosni i Hercegovini. Ne treba se zavaravati, put do punopravnog članstva vremenski neće biti kratak, a ovo je svakako dobra prilika da se političari uvježbaju na realnoj potrebi postizanja kompromisa. Kažu da vrijeme liječi sve rane, vrijedi isto i za nesuglasice. Kao što ne možemo prejudicirati odluku o članstvu u NATO-u ne možemo znati niti što će biti sa unutarnjo-političkim odnosima u BiH za četiri ili pet godina ali u postizanju kompromisa i stalno aktivnom dijalogu nema ništa loše. To podrazumijeva napore od svih strana ali i odluku da se i potencijalno članstvo u ovom trenutku ne odbacuje. Naime, bez obzira na današnju politiku Srbije, ne možemo odbaciti niti da će se tamošnji pristup euroatlantskim integracijama s vremenom promijeniti. Treba biti otvoren prema budućnosti, to se očekuje od odgovornih političara”, zaključuje Avdagić.

Bosna i Hercegovina je 2006. godine pristupila NATO-ovom programu Partnerstvo za mir (PfP), da bi 2008. bio dogovoren prvi Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP). Već 2010. pozvana je da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP). NATO je 2018. odobrio Bosni i Hercegovini da podnese prvi ANP iz MAP-a, čime je odobrena aktivacija Akcionog plana za tu zemlju.

Harun Cero (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

beba1Vlada Republike Srpske će od iduće godine finansirati 100 odsto porodiljskog bolovanja, čime će poslodavci biti u potpunosti rasterećeni. Izmjenom i dopunom Zakona o dječijoj zaštiti želimo unaprijediti pronatalitetni karakter, odnosno stimulisati rađanje djece, kaže ministar Alen Šeranić.

"To je mjera koju Vlada RS shodno potpisu Memoranduma o poslodavcima realizuje. Mi smo prošle godine usvojili mjeru koja se odnosila na 80 odsto povrata za porodiljsko bolovanje, a ove godine je predviđena izmjena i dopuna Zakona o dječijoj zaštiti u kojoj ćemo 100 odsto da vraćamo taj iznos i to je mjera u kojoj Vlada sa poslodavcima razmišlja o aspektima demografske politike", rekao je Šeranić, javlja ATV.

Poslodavci se godinama žale kako ne mogu da "finansiraju natalitet Republike Srpske" i da to treba da radi država. Sada kada ih samo nekoliko mjeseci dijeli od toga, nova zakonska rješenja prihvataju raširenih ruku.

"U svakom slučaju će biti pomoć poslodavcima, pogotovo onim koji zapošljavaju većinski žensku radnu snagu, ali to je nešto što je sasvim normalno i opravdano. Ne može se teret nataliteta prebacivati na radnike u realnom sektoru, pogotovo na one grane koje zapošljavaju žensku radnu snagu. U svakom slučaju to je jedan od dobrih poteza Vlade koji mora dati neke rezultate", ističe Dragutin Škrebić, iz Unije udruženja poslodavaca.

Trudničko bolovanje više neće biti prepreka za prijavljivanje radnica, nadaju se iz Udruženja "Četiri plus". Jovan Radovanović kaže da sve što može ohrabriti mlade ljude na proširenje porodice i ostanak na ovim prostorima je dobrodošlo.

"To je trebalo i prije 10-15 godina uraditi, jer dosta mladih bračnih parova nije se usuđivalo, odnosno pojedine žene se nisu usuđivale da zatrudne, jer čim zatrudne dobiju otkaz", rekao je Radovanović.

Ovo su samo neke od mjera za stimulisanje rađanja djece. Republika Srpska će uskoro dobiti i prvi Zakon o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje u kome će, između ostalog, biti uvedeno i to da liječenje neplodnosti može iskoritstiti i žena koja je punoljetna, poslovno sposobna, a nije udata.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaZbog propusta u zakonodavstvu, brojne rijeke u Bosni i Hercegovini nemaju dovoljno visok vodostaj. Uprkos prethodnim obećanjima, nadležna ministarstva u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nisu uspjela izaći na kraj sa planovima za izgradnju hidroelektrana koji prijete da unište naše rijeke..

Danas operatori ovih postrojenja mogu preusmjeriti čitav riječni tok u cijevi, ostavljajući korita rijeka potpuno suhim.

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine ovom prilikom poziva stanovništvo da fotografiše suha korita svojih rijeka širom zemlje.

Pomozite nam da zajedno sačuvamo naše rijeke! To možete učiniti na ovaj način:

posjetite vašu rijeku sa niskim vodostajem,
fotografišite se zajedno sa suhim koritom ili snimite kratki video (30 sekundi),
fotografiju i/ili video sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su vam rijeke važne pošaljite na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili u inboks Facebook stranice Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine,
koristite heštegove #SuhaKoritaRijekaBiH i #epp prilikom dijeljenja fotografija i videa na Vašim ličnim profilima.

 

U ljetnim mjesecima, kada je sezona kupanja u rijekama, ljudi sve više nailaze na zabrinjavajuće niske vodostaje, često i isušena korita. Prema mišljenju ekologa, za to su krivi operatori malih hidroelektrana a nedostatak kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ne doprinosi da se ovaj problem riješi.

„Imamo rijeku Ugar koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, više liči na neki potok, što je zaista tužno. Brojne hidroelektrane u našoj zemlji ne održavaju odgovarajući vodostaj i zato, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, imamo potpuno isušena korita. Ovakva praksa ima ogroman negativni uticaj na ekosistem, biodiverzitet, ali i na lokalne zajednice. Jedno od rješenja svakako jeste koncept ekološki prihvatljivog protoka“, izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.

FBiH ima Pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku , a koji je stupio na snagu 2013. godine, međutim, Pravilnik je već tada bio prilično neprimjenjivo formulisan, te je danas u velikoj mjeri neupotrebljiv. S druge strane, u Republici Srpskoj ne postoji takav pravilnik.

U 2018. godini izvještaj UNECE-a kritikovao je trenutni status, sugerišući da se „provede program praćenja ekološki prihvatljivog protokaa i primijeni tamo gdje se ne primjenjuje“.

Stručnjaci Centra za životnu sredinu (Banja Luka, BiH) i Arnike (Prag, Češka Republika) poslali su prijedlog nacrta pravilnika entitetskim ministarstvima, kao i drugim nadležnim institucijama [3]. Uprkos primarnoj usklađenoj izjavi, prijedlog je ubrzo odbijen zbog nedostatka mjerenja i detaljnih istraživanja koje ove organizacije ne mogu da sprovedu jer za to su nadležne vodne agencije.

„Situacija u Bosni i Hercegovini je bez presedana; ne postoji druga zemlja u Evropi bez ikakvih pravila o ekološki prihvatljivom protoku, a najviše koristi od ove situacije imaju operatori hidroelektrana. Ovom prilikom pozivamo ministarstva da sastave obavezujući plan za primjenu sistema praćenja i da urede legislativu vezanu za ekološki prihvatljiv protok," izjavila je ekspertica Arnike Zuzana Vachunova.

Maja I. Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaU naselju Šepići kod Cazina danas se u 11:43 sati dogodilo ubistvo. U Ministarstvu unutrašnjih poslova USK za Klix.ba potvrđeno je da je otac nakon svađe ubio sina.

Naime, u MUP-u su nam potvrdili da se Policijskoj stanici Cazin obratio građanin koji je prijavio pucnjavu u dvorištu jedne porodične kuće.

"Odmah po prijavi upućena je patrola koja je u dvorištu vlasnika imanja S. B. (75) zatekla osobu V. B.(53) koja nije davala znakove života. Policija je došla do saznanja da je izvršilac ubistva S. B. Riječ je o ocu navedene osobe, koji je tom prilikom odmah uhapšen. Navedenom incidentu prethodila je svađa", kazali su nam u MUP-u USK.

Policija je ustanovila da je S. B. uz više hitaca vatrenim oružjem u predjelu vrata i grudnog koša pogodio V. B. te mu tako nanio smrtonosne povrede.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

slovenijaPriču o masovnim odlascima državljana Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju potvrđuju posljednji podaci Eurostata o prvostečenim boravišnim dozvolama bh. državljana u članicama EU. Samo u 2018. godini 53.520 državljana BiH prvi put je dobilo boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica EU.

Najveći broj boravišnih dozvola bh. državljanima izdala je Njemačka -16.523. Odmah iza Njemačke nalazi se Slovenija sa više od 15.000 izdatih boravišnih dozvola (15.714). Na trećem mjestu je Hrvatska, koja je prošle godine Bosancima i Hercegovcima izdala 12.996 boravišnih dozvola, prenosi Al Jazeera Balkans.

Broj boravišnih dozvola izdatih u Hrvatskoj više je nego dvostruko veći u odnosu na godinu ranije - 2017. godine Hrvatska je izdala 5.526 boravišnih dozvola, a 2016. 'svega' 2.382 dozvole.

Slovenija je izdala 50 posto više dozvola nego godinu ranije - 10.414 u 2017. godini.

Veliki broj dozvola dale su i zemlje poput Italije (976), Češke (513), Francuske (337) i Belgije (171). Pored ovih zemalja bh. državljani dobili su boravišne dozvole i u Bugarskoj, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Grčkoj, Španiji i Kipru.

Broj prvih boravišnih dozvole za državljane BiH u konstantnom je porastu. U 2017. godini ukupni broj boravišnih dozvola koje su bh. državljani prvi put dobili u nekoj od zemalja članica EU iznosio je 26.395, odnosno 17.155 manje u odnosu na 2018. godine. U zadnjih pet godina više od 150.000 stanovnika BiH su prvi put dobili boravišnu dozvolu u EU.

O trendu rasta odlaska ljudi iz BiH dovoljno govore podaci da je broj boravišnih dozvola 2009. godine iznosio 12.648, 2010. godine 11.013, 2011. godine 11.717, 2012. godine - 14.586, 2013. godine - 16.440, 2014. godine - 18.688, a 2016. godine - 26.395 dozvola.

Najmanje 221.576 državljana BiH u periodu od 2009. do 2018. godine dobilo je prvi put boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica Evropske unije.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, povodom toplotnog talasa koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, apelira da poslodavci prilagode organizaciju posla nepovoljnim uslovima i preduzmu druge mjere zaštite zdravlje radnika, saopćeno je iz tog sindikata.
Budući da u zakonodavstvu Federacije BiH nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom kada su uslovi nepovoljni (visoka temperatura), a nije propisano ni pri kojim bi nepovoljnim uslovima poslodavci trebali obustaviti radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika), Savez samostalnih sindikata BiH poziva sve poslodavce da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika.

"Neosporno je da učestale vrućine utječu na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga upućujemo apel poslodavcima da primijene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena na način da se radnici ne nalaze na otvorenom prostoru u najtoplijem dijelu dana. Napominjemo da i za rad u zatvorenom treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se sačuvalo zdravlje radnika", navodi se u saopćenju Saveza samostalnih sindikata BiH.

U skladu sa spomenutim standardom, u zavisnosti od utvrđenog toplotnog indeksa koji je mjerodavan za uslove rada na otvorenom, u uslovima visokih temperatura predviđeni su načini izvođenja radova i mjere zaštite, kao i preporuke za poslodavce i radnike u smislu prevencije, koje mogu pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svede na najmanju moguću mjeru.

Te mjere su: organizacija posla u nepovoljnim uslovima, preraspodjela radnog vremena gdje se teži dio poslova obavlja u hladnijem dijelu dana; organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage-angažovanje novih radnika kod ekstremnih uslova, rotacija radnika prilikom obavljanja određenih poslova na visokim temperaturama, češće pauze uz obezbjeđivanje dovoljne količine vode i bezalkoholnih napitaka, izbjegavanje obavljanja poslova u najtoplijem dijelu dana (11-16 sati), osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor i priprema radnika na uslove pri visokim temperaturama.

Osposobljavanje zaposlenih znači obavezno davanje informacija o opasnostima pri radu na visokim temperaturama, upoznavanje sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama, upoznavanje zaposlenih s opasnostima uzimanja lijekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju (prilagođavanje organizma na normalno funkcionisanje u promijenjenim uslovima radne sredine) i obučavanje zaposlenih za pružanje prve pomoći.

Pored sredstava i opreme za ličnu zaštitu pri radu na otvorenom kod visokih temperatura, ako je to moguće, zaposlenim treba obezbijediti ljetna odijela, kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koji prekriva i vrat, obezbijediti korišćenje lagane, svijetle i komforne odjeće od prirodnih materijala, omogućiti da tokom odmora – pauze zaposleni mogu skinutu sredstva i opremu za ličnu zaštitu i obezbijediti naočare za sunce radi zaštite od UV zračenja.

Prevencija zdravstvenih problema: unositi dosta tečnosti (svakih 15-20 minuta po jednu čašu rashlađene vode), izbjegavati tešku i obimnu hranu (preporučuje se da se u ishrani koriste svježe voće i povrće, mliječni proizvodi s niskim sadržajem masti, hljeb u manjim količinama, riba i morski plodovi); koristitu zaštitnu kremu za sunce i praviti česte pauze u hladovini ili u rashlađenim prostorijama.

Za radnike koji rade u zatvorenim prostorijama treba koristiti rashladne sisteme (klima uređaji, ventilatori...), voditi računa da razlika spoljne i unutrašnje temperature ne bude veća od 8 stepeni celzijusovih, usmjeriti klima-uređaj tako da kretanje vazduha ne bude u pravcu zaposlenih i poboljšati cirkulaciju vazduha provjetravanjem.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

motelskiputbihSve što u principima piše u neskladu je s dometima lidera koji ga potpisuju i nasušnom potrebom ljudi koji ovdje žive.

Nije se tinta ni osušila, a počele su interpretacije, tumačenja, selektivni pristup potpisanim obavezama,

Dejtonski mirovni sporazum izrodio je dva nesporna rezultata. Njime je završen rat na Balkanu. A sve drugo bilo je predmet tumačenja, interpretacija i selektivne primjene. E, to je drugi rezultat, pa će svi budući sporazumi biti ograničenog dometa i slične sudbine. Tako je i sa principima za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine koje su trojica lidera vladajuće većine u BiH - SDA, SNSD i HDZ-a BiH - uz svjedočenje šefa misije EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka potpisali proteklog ponedjeljka. Kad se nakon nekog vremena vratimo provedbi principa, imat ćemo fomirano Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i tu je kraj.

Sve što u principima piše u neskladu je s dometima lidera koji ga potpisuju, njihovim dokazanim (ne)pregovaračkim (ne)sposobnostima, a i u neskladu sa nasušnom potrebom ljudi koji ovdje žive. Nije se tinta ni osušila, a počele su interpretacije, tumačenja, selektivni pristup potpisanim obavezama, i sve to po pravilu ostavljaju dojam da trojica potpisnika nisu bili na istom sastanku i stavili potpis na isti dokument. Da li vas to podsjeća na neki povijesni događaj? Vijeće ministara BiH bit će imenovano, jer je to potrebno njima. Sve ostalo služi samo za opravdavanje dosadašnjih i eventualno budućih poteza i nejasnoća.

Osnovni nedostatak dokumenta je postavljeni rok od 30 dana za formiranje izvršne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Odmah nakon sastanka obznanjeno je da je takva formulacija ubačena u principe na zahtjev Milorada Dodika, ali su Bakir Izetbegović i predsjednica entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović izjavili da se rokovi mogu probiti nekoliko dana ili sedmica. U Bosni kažu – sami pali, sami se ubili. Dileme nema, ako za 30 dana ne bude formirano Vijeće ministara, sporazum o principima ne vrijedi. Nema, ali... I to, ustvari, potvrđuje tvrdnju da je jedini razlog sporazuma imenovanje predsjedavajućeg VM BiH Zorana Tegeltije i novog ministarskog saziva.
Opasno relativiziranje utvrđenog statusa zemlje

Prve dvije tačke sporazuma otvaraju još jednom ozbiljno pitanje. Navesti u principima poštivanje mirovnog sporazuma i suvereniteta i teritorijalnog integriteta države je neodgovorno i vrlo opasno relativiziranje već utvrđenog statusa zemlje. Da li to neko sumnja u postojanje države Bosne i Hercegovine na temelju međunarodno priznatog statusa, pa tu sumnju želi sakriti odredbama tehničkog sporazuma? Potpisnici su položili svečane izjave pri preuzimanju funkcija i obavezali se na poštivanje Ustava, ranije su se obavezali na poštivanje mirovnog sporazuma i te obaveze ih niko nije oslobodio. Staviti dvije ovako formulirane tačke u principe nekog sporazuma ukazuje i na to kako velikima sebe vide pregovarači. I kako je neoprezna uloga evropskog specijalnog predstavnika u svemu ovome.

Priča o daljem putu BiH prema NATO-u ostala je enigma. Nastavlja li se on ili ne, usporava li se i hoće li ANP (akcioni nacionalni program) biti odaslan iz BiH u sjedište Saveza i kada, još niko ne zna. Tekst ove tačke principa je takav da može značiti i da i ne, možda to i ne bi bilo sporno da dijametralno suprotni stavovi Izetbegovića i Dodika, i tradicionalna neutralnost Čovića o ovom pitanju, nisu bili uzrok blokade institucija. Izetbegović tvrdi da će puta ka NATO-u biti, ali usporen, a Dodik da će se aktivnosti i odluke entiteta Republika Srpska usklađivati sa stavovima Srbije. Ni jednog ni drugog stava u tekstu principa nema. Da ne govorim o tome da je Dodik sam sebe demantirao prezentirajući javnosti ono što je dogovoreno. Pozvao se na maksimu Vuka Karadžića – čitaj kao što je napisano - želeći dokazati da podnošenje ANP-a nije navedeno u principima. Ali u tekstu sporazuma, zaboravio je Dodik, ne postoji ni obaveza usklađivanja sa stavovima Srbije.

Zanimljivo je da se, potom, navodi kako će biti provedene sve odluke međunarodnih sudova koji se odnose na izborni zakon kako bi se osigurala institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana i njihovo legitimno predstavljanje na prostoru cijele BiH u skladu s Ustavom BiH. I površna informiranost o zbivanjima u Bosni i Hercegovini dovešće vas do zaključka da provedba odluka Suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Šlaku znači da od institucionalne ravnopravnosti naroda i legitimnog predstavljanja, onakvima kakvim ih vide potpisnici, nema ništa. Ustav Bosne i Hercegovine je diskriminatoran i on mora biti promijenjen. Tek tada, na osnovu novih temelja poštivanja ljudskih prava bit će moguće stvoriti izborni zakon BiH po kojemu će se odvijati izborni procesi. I upravo sad je čas da javnost, nevladine, ali i međunarodne organizacije izvrše pritisak na vladajuće stranke da temeljito mijenjaju Izborni zakon, od uvođenja elektronskog glasanja do načina nadgledanja brojanja glasova kako bi se osigurao pravi izborni legitimitet na koji se često pozivaju.
Za sve treba članska karta vladajuće stranke

Komentirati poziv da se u institucijama osigura nacionalna zastupljenost u skladu s ustavima i izbor po kriterijumu dokazane kompetentnosti je izlišno, jer je poznato da se i za niže rangirana radna mjesta u javnim institucijama i preduzećima mora imati članska karta vladajuće stranke, ma koja ona bila. Inače, nema radnog mjesta. Isto je i sa principom koji poziva na usvajanje zakona i mjera za sprečavanje i eliminaciju diskriminacije u ostvarivanju prava na zapošljavanje, školovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu. U ovom dokumentu nema ni slova o tome šta će biti sa kažnjavanjem odgovornih za do sada ustanovljene slučajeve diskriminacije po različitim osnovama.

U procesu usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom regulativom EU na temelju Mišljenja Evropske komisije nešto je i urađeno, Evropljani tvrde nedovoljno. Što se završetka mandata Ureda visokog predstavnika tiče, od toga u dogledno vrijeme nema ništa. Pet ciljeva i dva uvjeta davno su postavljeni, ali niti je riješeno pitanje državne i vojne imovine, niti je provedena odluka za Brčko, a nisu donesene odluke za podršku fiskalnoj održivosti i reforme za uspostavljanje vladavine prava. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu, ali nema pozitivnog mišljenja Upravnog odbora PIC-a o potpunom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ekonomsko-socijalne reforme daju skromne rezultate, ni iz daleka onakve kakva su očekivanja građana Bosne i Hercegovine. Izgradnja autoputeva traje nedopustivo dugo, na energetsku infrastrukturu su oko bacili stranci, a digitalna infrastruktura je najgora u Evropi. Prema ocjenama međunarodnih institucija, Bosna i Hercegovina čini određene napore u suočavanju s organiziranim kriminalom, pranjem novca i u borbi protiv terorizma, ali nema rezultata u borbi sa duboko ukorijenjenom korupcijom. Kakve će intenzivne napore uložiti okupljeni oko sporazuma, vidjet ćemo.
Radikalniji od onih koji čine vlast

Reakcije su očekivane. Političke stranke koje podržavaju i koaliraju sa SNSD-om podržavaju sporazum. Malobrojna opozicija tvrdi da je Dodik izdao Republiku Srpsku i skupo platio ulazak u Vijeće ministara, kako je to ocijenio predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Šarovićev stav ogolio je politički kurs opozicije u RS, ko god je činio. Moraju biti radikalniji od onih koji čine vlast i to obeshrabruje sve koji u ovom entitetu očekuju pragmatičnu vlast koja će izvršavati preuzete obaveze i poštivati dogovore ne dovodeći u pitanje opstojnost države Bosne i Hercegovine. Šarović je najavio tektonske političke promjene u načinu razmišljanja u RS, ako do provedbe ovog sporazuma dođe. Takve su promjene mnogo puta najavljivane, ali nikada se nisu dogodile.

Opozicioni SDP BiH u savezu s Našom strankom poziva na odupiranje ovom sporazumu i najavljuje oštre mjere, ali ništa više od toga. U ovom bloku legitimno predstavljanje smatraju nedopustivim, jer stvara temelj za vječito vladanje „ekskluzivnih predstavnika naroda“ i pitaju zašto sporazumom nisu riješena sporenja o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH. I dok traju rasprave o tome ko je pobijedio, ko je izdajnik, ko odustao, dio javnosti strahuje od odgovora na pitanje ko je na gubitku?

Na kraju, malo ironije. Već godinu dana Bosna i Hercegovina demantira sve one koji tvrde da je ona nestabilna i nefunkcionalna zemlja. Od oktobra prošle godine kako su održani opći izbori, BiH nema Vijeće ministara, Parlament ne funkcionira, federalna izvršna vlast je u tehničkom mandatu, u nekoliko kantonalnih skupština jedva su formirane vladajuće većine, a život se odvija nesmetano. Maliciozni bi rekli da nam vlast koja je svrha samoj sebi uopće nije potrebna.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Butković (Al Jazeera)

Stranica 5 od 30

S5 Box