Vijesti iz BiH
BiH

BiH (647)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputNeđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, i Jang Sju generalni direktor kineske kompanije “SDHS-CSI BH” potpisali su ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banjaluka – Novi Grad, odnosno prvu fazu od Banjaluke do Prijedora u dužini od 42 kilometra.
Vrijednost ovog autoputa je 297 miliona eura, a kako je rekao Trninić potpisivanje ugovora je rezultat trogodišnjih razgovora i dogovora, napominjući da od danas počinju teći rokovi koji podrazumijevaju da u naredne dvije godine bude završena eksproprijacija zemljišta.

Man Jang, zamjenik generalnog direktora kineske kompanije, je rekao da je ovo prvi projekat na Balkanu koji se gradi po principu koncesije te da je ubijeđen da će kompanija ovaj posao da uradi kako valja.

Takođe, naglasio je da vjeruje da će se u roku kraćem od pet godina koji je definisan ugovorom, autoput biti završen.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da se radi o velikoj razvojnoj prilici u Republici Srpskoj te da je namjera da što prije Republika Srpska sa autoputem izađe na Drinu i spoji se na putnu infrastrukturu Srbije.

Koncesija se dodjeljuje na 33 godine, a koncesionar će projektovati, izgraditi, upravljati, održavati i finansirati izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor.

Tokom ovog perioda, RS će koncesionaru, za raspoloživost autoputa, plaćati 32,5 miliona eura godišnje naknade, a kako je planirano, taj će novac biti obezbijeđen od putarine.

(Nezavisne)

četvrtak, 13 Decembar 2018 00:00

Odnosi EU - BiH: Prošlo je vrijeme obmanjivanja

Ocijeni...
(0 glasova)

EUBosna i Hercegovina je ponovo u fokusu Evropske unije, iako bi bilo bolje da na ovaj način nije.

Prošlog ponedjeljka je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kao i mjesec dana ranije, insistirala na Vijeću za vanjske poslove Evropske unije da se "ponovo govori o stanju u Bosni i Hercegovini sa aspekta neravnopravnosti Hrvata u toj susjednoj zemlji".
Status kandidata iduće godine

U nacrtu dokumenta Evropske komisije 'Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan', koji bi trebao biti usvojen u februaru, navodi se da bi Bosna i Hercegovina naredne godine mogla dobiti status kandidata ako bude kooperativna, ako do kraja decembra dostavi odgovore na oko 600 dodatnih pitanja iz Upitnika, ako ne bude namjernih političkih opstrukcija procesa integracije i ako Evropska komisija uspije završiti svoj dio posla na pripremi mišljenja (avis) o bh. zahtjevu za kandidatski status.

Ako bi sve išlo po planu i željama institucija u Briselu, pregovori Evropska unija - Bosna i Hercegovina o pristupanju bi mogli biti otvoreni za četiri godine, početkom 2023. godine.

U toj godini bi Crna Gora i Srbija trebale okončati svoje pregovore o članstvu i riješiti sva sporna granična pitanja s Hrvatskom.

Nakon toga bi uslijedilo potpisivanje ugovora o pristupanju, čija bi verifikacija i konačno odobravanje u nacionalnim parlamentima ovih zemalja i Evropskom parlamentu morali biti okončani do početka 2025. godine.

U toj godini bi ove dvije zemlje zapadnog Balkana mogle postati ravnopravne članice Evropske unije.

Prošlog četvrtka, na vrlo utjecajnom parlamentarnom odboru za vanjske poslove i sigurnost na dnevnom redu je bio i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini, ali je rasprava odložena u znak protesta EU zastupnika zbog nekooperativnosti institucija vlasti u Sarajevu.

Ovog četvrtka je ista rezolucija trebala biti predmet debate na posljednjem ovogodišnjem plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta. Ali nije, jer je glavni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda prethodno zatražio da se rasprava o ovoj temi odloži na neodređeno vrijeme. Na isti dan, dakle ovog četvrtka i u petak, tokom posljednjeg ovogodišnjeg samita evropskih lidera, hrvatski premijer Andrej Plenković će, kako je sâm najavio, "koristiti svaku priliku kako bi se prenijela istina o situaciji u Bosni i Hercegovini i sistemskoj ustavno-pravnoj neravnopravnosti bosanskohercegovačkih Hrvata".
BiH 'izbrisana' iz dnevnog reda

Imajući u vidu da je inicijativa hrvatske ministrice u ponedjeljak na Vijeću EU-a ponovo bila nezapažena, da su zaključci istog Vijeća i izjave najviših zvaničnika tim povodom bile sterilno-birokratske i u svakoj svojoj riječi već poznate, a da stvarnu suštinu političkog stanja u Bosni i Hercegovini, te pravu istinu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini evropski zvaničnici i birokrati i te kako dobro znaju, u ovom tekstu bi se bilo korisnije pozabaviti mnogo ozbiljnijim problemom s kojim se Bosna i Hercegovina ovih dana suočila u Briselu: odlaganje bilo kakve suštinske rasprave o njenom evropskom putu do konačnog uozbiljivanja domaćih aktera.

Uobičajena godišnja analiza Evropske komisije o napretku u procesu integracije i posebna parlamentarna rezolucija o ovoj zemlji maknuti su s dnevnog reda i posljednjeg ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja Evropskog parlamenta, a i onog u januaru naredne godine. A možda i na duži rok.

Glavni izvjestitelj jednog od najutjecajnijih parlamentarnih tijela, stalnog Odbora za vanjsku politiku - AFET, ugledni rumunski profesor, političar i evropski parlamentarac Cristian Dan Preda, i samoga je sebe krajem prošle sedmice iznenadio kada je s maskom hladnokrvnog govornika lakonski predložio da se izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini ne stavljaju na dnevni red parlamentarnih tijela "sve dok zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini Evropsku uniju ne shvati ozbiljno... Dok Parlamentarna skupština [Bosne i Hercegovine] ne uspostavi stalni odbor za međuparlamentarnu saradnju u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i dok ne usvoji pravilnik u vezi s postupanjem ovog operativnog tijela".

Dan Preda je pojasnio da se na takvu odluku bh. vlasti čeka pune tri i po godine te da za takvu nemarnost više neće biti razumijevanja. Na pitanje iznenađenog kršćansko-demokratskog njemačkog parlamentarca i predsjedavajućeg ovog Odbora Davida McAllistera da li se to odnosi i na posljednji ovogodišnji plenum Evropskog parlamenta na kojem je Rozolucija o Bosni i Hercegovini trebala biti u četvrtak, 13. decembra, Dan Preda je lakonski odgovorio "da".

Na dodatno proceduralno pitanje predsjedavajućeg "da li je neko protiv ovog prijedloga Dan Prede, ili je suzdržan", rezultat je bio "ne". Tako je Bosna i Hercegovina, ne prvi put, "izbrisana" sa dnevnog reda Evropskog parlamenta, "dok se u zemlji ne uspostavi vlast koju su birači demokratski nedavno izabrali" te dok nova Parlamentarna skupština, dakle, ne formira taj famozni odbor za međuparlamentarnu saradnju.
Zašto Sarajevo nije kooperativno?

Zašto je Dan Preda toliko bijesan? Zašto je to Dan Predi i ostalim EU parlamentarcima toliko važan "tamo nekakav" parlamentarni odbor u Sarajevu? Zato što su parlamentarni odbori najvažnija dnevnooperativna tijela Evropskog parlamenta, kao najvišeg zakonodavnog i nadzornog organa EU organizma. Tu se lome koplja. Čupa vlastita kosa. Sakoi bacaju pod noge. Tu se na sastanke dolazi sa sedativom.

Jer, ovdje se kroje, izmjenjuju i usvajaju zakonodavni prijedlozi i izvještaji o odborskim inicijativama. Specijalni pododbori i stalni odbori razmatraju prijedloge Evropske komisije i Vijeća, sastavljaju vlastite izvještaje i rezolucije o zemljama i temama s kojima se pune dnevni redovi plenarnih zasjedanja Evropskog parlamenta. Analogna ovome je i uloga parlamentarnog odbora bh. Skupštine za odnose s Evropskim parlamentom, 20 stalnih odbora, specijalnim pododborima i drugim radnim tijelima zakonodavne vlasti u Briselu.

Na pitanje da li su baš samo ovo razlozi zbog kojih je usvajanje rezolucije o Bosni i Hercegovini trebalo ostaviti na čekanju, Dan Preda je vrlo strpljivo i detaljno odgovarao.

"Kada smo prošle sedmice glasali u Odboru za vanjske poslove o mom izvještaju o Bosni i Hercegovini, doista sam, kao izvjestitelj, uvjereno i iskreno zatražio da se glasanje na Evropskom plenumu odgodi."

- Zašto, zar je baš moralo biti tako?

"U posljednje tri i po godine, od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, formiranje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje se pokazalo nemogućom misijom. Bh. strana je stalno imala prigovore na donošenje Poslovnika o radu tog tijela, pokušavajući uvesti etnički princip glasanja u tom zajedničkom parlamentarnom organu čije je stvaranje predviđeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Radi se, dakle, o jedinstvenom slučaju da Evropski parlament nije u stanju isposlovati ovo zajedničko tijelo za međuparlamentarnu saradnju. Sve ostale države kandidatkinje i potencijalni kandidati su prihvatili i proveli uobičajenu praksu osnivanja ovakvog zajedničkog odbora. Takvo ponašanje ne možemo više prihvatati olako, jer je stvaranje ovog tijela, kao što rekoh, zakonska obveza, nastala stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za mene osobno je neshvatljivo da naše kolege parlamentarci iz Bosne i Hercegovine ne zanima saradnja s nama. S novim sastavom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je trenutno pred formiranjem, vidim priliku za naše kolege u Sarajevu da nas uvjere da istinski žele raditi s nama u interesu evropske perspektive svoje zemlje", rekao je Dan Preda.
Gdje su odgovori na 600 pitanja?

Na pitanje koja su, ipak, ključna očekivanja od bh. vlasti u kratkom roku i u narednoj godini, Dan Preda je u prvi plan istakao odgovore na dodatnih oko 600 pitanja koja je Evropska komisija uputila 20. juna u okviru pripreme svoga mišljenja o aplikaciji za kandidatski status.

"Početni rok koji je Evropska komisija postavila vlastima u Bosni i Hercegovini je odavno istekao i to bi trebalo biti učinjeno brzo, kako bi i bh. strana doprinijela izradi pozitivnog mišljenja Evropske komisije, čija je procedura pripreme u toku", pojasnio je Dan Preda.

Kao i svi drugi zvaničnici EU-a, i on upozorava da se rezultati općih izbora od 7. oktobra moraju brzo provesti, a izvršne i zakonodavne vlasti formirati bez nepotrebnih odgoda i blokada. "Svako drugo ponašanje neće služiti interesima ni građana, ni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine."

On podsjeća da su demokratičnost i vjerodostojnost izbora, kao i postizborna sposobnost za provedbu izbornih rezultata u život "osnovni uslovi za bilo koju zemlju koja teži članstvu u Evropskoj uniji... To će zasigurno biti izazov, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina u oktobru ušla u izborni proces s pravnom prazninom samo zbog toga što se političke stranke nisu mogle dogovoriti o potrebnim promjenama u provedbi odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u 'predmetu Ljubić'. Nadam se i očekujem da će konačno rješenje biti uskoro nađeno i da će političke stranke djelovati odgovorno i u tom pogledu", rekao je Dan Preda.

Reforme, reforme i reforme su njegov treći ključni prioritet, jer su "svi reformski procesi gotovo zaustavljeni zbog političkih nesuglasica između stranačkih lidera".
Protiv korupcije samo deklarativno

"Te procese je nužno hitno pokrenuti i ozbiljno ubrzati. Nove vlasti trebaju usvojiti novi niz reformi usmjerenih prema EU, kako bi se riješila vrlo loša socioekonomska situacija, unaprijedila vladavina prava i konačno stvorili uslovi za neovisnost pravosuđa. Reforma javne uprave je, također, pitanje na kojem ćemo od sada mnogo više insistirati, kao i na političkim i ustavnim reformama, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. To su naša ključna očekivanja i na tima bi pitanjima trebalo raditi što je prije moguće kako cijeli proces evropske integracije Bosne i Hercegovine ne bi bio još ozbiljnije ugrožen."

Na pitanje šta se, ipak,u Evropskom parlamentu smatra najslabijim karikama u sistemu funkcioniranja bh. države, Dan Preda je odgovorio da se radi o mnogim područjima u kojima Bosna i Hercegovina zaostaje u usporedbi s standardima Evropske unije.

"Borba protiv korupcije je područje u kojem vidimo vrlo ozbiljne slabosti, unatoč deklarativnoj volji vlasti da se protiv toga bore. Potrebno je ojačati neovisnost pravosuđa, kao i profesionalnost, učinkovitost i odgovornost cjelokupnog pravosudnog sistema. Potrebno je konsolidiranje zakonskog okvira o zaštitu ljudskih prava... U svim rezolucijama Evropskog parlamenta smo redovno upozoravali na neophodnost provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" i srodnim predmetima, kako bismo se borili protiv diskriminacije, a institucionalni okvir Bosne i Hercegovine približili evropskom pravnom naslijeđu. Sloboda izražavanja i sloboda medija, također, ostaju izvor zabrinutosti, a umnožavanje nasilnih napada usmjerenih prema novinarima iznimno je zabrinjavajuće", smatra Dan Preda.

"Rame uz rame" s ovim izazovima idu nedovoljne i netransparentne reforme u oblasti obrazovanja i privrede, "koje uzrokuju nezaposlenost mladih i prisiljavaju ih da s cijelim prodicama napuštaju zemlju u potrazi za boljom budućnošću. Bosna i Hercegovina stoga mora početi ulagati neupsporedivo više u politike koje se odnose na mlade, porodicu i djecu. To bi bila prava dugoročna investicija u budućnost vaše divne zemlje", poručuje Dan Preda.
Građani još nisu svjesni svoje moći

Režim kažnjavanja kočničara postoji, ali... A šta ako i dalje sve bude po starom? Ako kočničari nastave vući kola natraške? I ako bh. etnokratije i dalje budu miljenici briselskih političkih dvorova?

"Kao što znate, EU ima uspostavljen režim sankcioniranja koji se primjenjuje na osobe koje provode aktivnosti protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, ozbiljno prijeteći njenoj sigurnosti ili podrivaju Dejtonski sporazum. Iako EU do sada nije sankcionirala takve pojedince ili subjekte po ovom režimu kažnjavanja, ne znači da neće, jer se radi o snažnom instrumentu, kojim se može osigurati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Mi u Evropskom parlamentu imamo mehanizme kroz koje na tome možemo insistirati ako bude potrebe. Ali, ako se misli i na aktivnosti onih političara koji blokiraju reforme ili koji se održavaju na vlasti zahvaljujući nacionalističkoj retorici i etničkoj politici, onda moram reći da za sada ne postoji pravni osnov koji bi nam omogućio takve mjere pritiska", rekao je Dan Preda.

S "najdubljim uvjerenjem" je, međutim, podsjetio na najbolji mogući mehanizam kontrole nad političarima koji jedno misle, drugo govore, a treće rade.

"Najjača snaga i najbolja kontrola svojim političarima su građani, ako to oni žele biti. Svojim glasanjem na izborima, jasnije od svakog drugog mehanizma nadzora ili pritiska, mogu pokazati koji su politički akteri odgovorni za nedostatak reformi ili za kašnjenje u procesu evropskih integracija. Sve sam, međutim, sigurniji da u Bosni i Hercegovini građani još nisu svjesni takve uloge i tolike moći koju imaju."

 

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

traktor5Cazinski poljoprivrednici su, kontra svih poljoprivrednih udruženja Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, najavili proteste za 20. decembar zbog neisplaćenih poljoprivrednih poticaja.
Potpuno oprečne izjave dobili smo od predstavnika poljoprivrednih udruženja, tačnije predsjednika Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžada Biće i predstavnika Udruženja poljoprivrednika Općine Cazin Dževahira Babića, čiji interesi bi trebali da se podudaraju.

 

"Nema ni svrhe ni potrebe da se protesti održe. Prošlo je tek desetak dana od isteka roka za isplatu poticaja, što je zadovoljavajuće s obzirom na to da smo poticaje nekada čekali godinama. Dug neće biti prenesen u sljedeću godinu, a uvijek se prenosio od 15 do 50 miliona KM", kazao nam je Bićo iz Sarajeva.

"Protest smo službeno najavili za 20. decembar 2018. godine. Predstavnici ostalih kantonalnih poljoprivrednih udruženja su odustali od zaključaka koje smo dogovorili 1. decembra u Tomislavgradu. Njima izgleda ne trebaju sredstva od poljoprivrednih poticaja", kazao nam je Babić iz Cazina.

Nema duga, nema druga


Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo je za Klix.ba kazao da je do sada od poljoprivrednih poticaja isplaćeno sve ono što je došlo na naplatu.

"Ima neko kašnjenje od 10-ak dana, što je neznatno u odnosu na prijašnja kašnjenja. Duguje se otprilike blizu osam miliona KM da se ova godina završi. Ove godine smo u budžetu imali 58,2 miliona KM koji će se isplatiti najkasnije do 15. januara. Nama je taj rok ustvari do 31. marta, jer se četvrti kvartal mlijeka uvijek prenosi u narednu godinu. Uglavnom, izmirit će se kompletan dug", kazao je Bićo.

Napomenuo je da se neće izmiriti stvari što su predmet kontrole, budući da se pojavila enormno velika proizvodnja mlijeka u odnosu na treći kvartal prošle godine.

"Slušamo da se zatvaraju farme, da ljudi odlaze i čudno je kako se pojavila tolika proizvodnja mlijeka. To su neki novi proizvođači koje Federalno ministarstvo poljoprivrede hoće da kontroliše, ali to je mali djelić. Velika većina će biti isplaćena do Nove godine, kada je riječ o mlijeku, silažnom kukuruzu, žitaricama, sve što je došlo na naplatu. Tako je dogovoreno i mislim da će biti ispoštovano", rekao je Bićo.

Poručio je da nastojanje Dževahira Babića da se organizuju protesti nije validno budući da on ne predstavlja nijedno udruženje na nivou kantona pa čak ni općinsko.

Dug je zao drug

Predstavnik Udruženja poljoprivrednika Općine Cazin Dževahir Babić istakao je da su predstavnici kantonalnih poljoprivrednih udruženja odustali od zaključaka koje su usvojili na sastanku 1. decembra u Tomislavgradu zahvaljujući Nedžadu Bići.

"Zahtjev je da se isplate poticaji poljoprivrednicima Unsko-sanskog kantona, protesti su 20. decembra. Nismo dobili podršku za proteste od predsjednika kantonalnog poljoprivrednog udruženja na nivou Unsko-sanskog kantona. On nema interesa budući da nema poljoprivredne proizvodnje, svejedno mu je", kazao je Babić.

Napomenuo je da očekuju poljoprivredne poticaje iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a da su im isplaćeni poticaji iz kantonalnog ministartstva.

"Ulazimo u šesti mjesec mlijeka. Mi smo tražili da se isplati treći kvartal, silažni kukuruz, tov i junice. Za tov i junice je nešto isplaćeno. U Srednjobosanskom kantonu su prije skoro dva mjeseca isplatili silažni kukuruz, tako da su oni to malo prošarali da je neko dobio nešto, neko nije. Zbog toga nisu svi jedinstveni, ali mi smo složni da idemo u proteste", rekao je Babić.

U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nisu bili voljni da se očituju o protestima budući da, kako su nam to istakli telefonski, isplata poljoprivrednih poticaja ide svojom dinamikom.

 

(klix.ba)

srijeda, 12 Decembar 2018 00:00

Nova opasnost: Ubice na našim ulicama

Ocijeni...
(0 glasova)

saobracajka1Nismo mi kratke pameti, mi pameti nemamo. Da li je moguće da na sve oguglamo, da nam sve što se loše događa oko nas, nakon dva ili tri ponavljanja postane normalno. I korupcija, i privredni kriminal, i vršnjačko nasilje, i nasilje u porodici, pa u konačnici i ubistva koja se događaju na našim cestama i trotoarima. Ubistvo! Samo tako se može okvalificirati ono što je u Novom Travniku Nermin Rustempašić učinio majci Azri i djeci koja su s njom bila u društvu.

U saobraćajnoj nesreći aprila 2014. godine Semir Rastoder na pješačkom prelazu u sarajevskom naselju Nedžarići ubio je Havu Šljivić-Dovadžiju. Dvije hiljade ljudi tada je protestiralo zbog puštanja Rastodera da se brani sa slobode. U junu 2015. godine Kerim Mudželet kod zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu izletio je s ceste vozeći neprimjerenom brzinom i ubio državljanku Srbije Jelenu Opričić, a jednog njemačkog državljanina je teško povrijedio. U oktobru 2016. Sanjin Sefić ubio je Editu Malkoč i Selmu Agić na pješačkom prelazu u centru Sarajeva i potom pobjegao s mjesta nesreće. Kolege sa fakulteta na kojem su Edita i Selma studirale organizirali su proteste nekoliko dana zaredom. I ništa.

Do slučaja u kojem su usmrćene Nađa Neradin, Ajla Ibrica i Lejla Oruč. Vozač Almir Ejubović vozio je neregistriran džip s lažnim tablicama. I opet ništa. A onda je u Novom Travniku Nermin Rustempašić osobnim automobilom, u pijanom stanju, na trotoaru pokosio šest osoba, petoro djece i ženu. Azra Hajrić i njena kćerka Alma su ubijene, a ostali su završili sa teškim povredama. Grupa građana Novog Travnika održala je mirni protest, a dva dana žalosti proglašeni su samo u lokalnoj zajednici. I opet ništa. Pomenimo i slučaj Maslo u kojem je ubijena Josipa Knežević, pa slučaj Subašić u kojem je ubijen Zlatan Handžić.
'Od ranije poznat policiji'

Proteklog vikenda za samo 24 sata šest osoba je poginulo u saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini. Rustempašić je, kažu, od ranije poznat policiji. Ako je vjerovati medijskim izvještačima sa mjesta zločina, neki očevici koji nisu željeli stati pred kamere, izjavili su da je Rustempašić i ranije divljao ulicama Novog Travnika pod dejstvom alkohola. To ukazuje na sindrom koji nije svojstven samo malim mjestima u BiH u ovakvim slučajevima. Lokalni šerifi, često uz prećutnu suglasnost vlasti, maltretiraju sugrađane ili sumještane, a oni od svega okreću glavu pod izgovorom – dok mene ne dira, ne tiče me se. Umjesto Azre i Alme, mogao je to biti bilo ko od nas. Pitanje na koje nemam odgovor je – zašto je strah uvijek jači od potrebe da se zaštitimo od samovolje nasilnika?

Naše ogorčenje, bijes zbog nemoći, žal za oduzetima mladim životima traje koliko prosječna afera u Bosni i Hercegovini. Protesti su sporadični, demonstranata je malo, nismo u stanju svi zajedno ni čestito ožaliti ubijene, jer nas vrtlog budalaština kojima nas zasipa dnevna politika udalji od suštine. Kada je Sanjin Sefić na pješačkom prelazu u centru Sarajeva ubio Editu Malkoč i Selmu Agić, na protestima njihovih kolega studenata nošen je transparent s pitanjem - ko je sljedeći? Hoćemo li i nakon ubistva Azre i Alme samo lakonski pitati – ko je sljedeći, pisati srcedrapateljne statuse na društvenim mrežama i onda se vratiti našim reality životima u Bosni i Hercegovini. Ovo nije samo kritika, nego je i samokritika.

Mnogo više vremena posvetimo raspravama o tome treba li sniziti cijene goriva ili povećati cijene polaganja vozačkih ispita, a mnogo manje suštini – kako umanjiti rizike od ubistava na cestama i trotoarima. Statistike kažu da je u 2017. godini 298 osoba poginulo na cestama u BiH. Nakon ovakvih incidenata predlaže se oduzimanje automobila počiniteljima ovakvih krivičnih djela. Ubici oduzmete pištolj, on ga ponovo nabavi ili ukrade i počini novo ubistvo. Nema tu prevencije. Kao ni u uskraćivanju vozački dozvola nasilnicima.

Sanjin Sefić je za ubijene dvije mladosti dobio 14 i po, a Semir Rastoder za nesreću kojoj je ubijena Hava Dovadžija 5 i po godina zatvora. Sefić je kažnjen zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog prometa i izbjegavanja da ukaže pomoć osobi povrijeđenoj u nesreći. Rastoder je kažnjen zbog krivičnog djela protiv sigurnosti saobraćaja, a sudac je prilikom izricanja presude naglasio da djelo sadrži elemente umišljaja. Kerim Mudželet je zbog krivičnog djela teškog ugrožavanja sigurnosti saobraćaja osuđen na 7 godina zatvora. Ocu ubijene Jelene je prilikom izricanja presude pozlilo u sudnici. Sve dok ovakva ponašanja i (ne)djela ne budu kvalificirana kao ubistvo i prema tome odmjeravane kazne, ginut ćemo i na cestama i na trotoarima i na parkiralištima.
Razlog za nove demonstracije

Komentirajući stravičnu nesreću u Novom Travniku vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević rekao je da saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom koje su izazvane u pijanom stanju ili pod dejstvom opijata, te one koji ne poštuju ograničenja brzine ili namjerno prođu kroz crveno svjetlo treba tretirati kao ubistvo. Javno pozivam bilo koga od zastupnika u novom sazivu državnog parlamenta da, kao ovlašteni predlagač, podnese prijedlog za izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u suradnji sa stručnjacima saobraćajne struke i pravnicima.

Ukoliko takav prijedlog izostane do proljeća naredne godine, svi skupa imamo osnov za okupljanja poput JMBG prostesta u junu 2013. kada su građani diljem Bosne i Hercegovine digli glas protiv vlasti i parlamentaraca odrođenih od problema građana ove zemlje. Tada je teško oboljeloj tromjesečnoj bebi Belmi Ibrišević iz Gračanice bio potreban pasoš za odlazak na liječenje van zemlje, ali ona nije imala jedinstveni matični broj, jer je zakon zaustavljen u Parlamentu zbog nekih političkih sporenja.

Izostanak takvog građanskog pritiska, a nadam se da do njega neće morati doći, jer u Parlamentu ima razumnih zastupnika, doveo bi nas u poziciju da i dalje pišemo velike statuse malih dometa na društvenim mrežama, pitamo se ko je sljedeći i čekamo nove policijske izvještaje.

Hoće li ovakve izmjene Zakona zaustaviti divljake na cestama? Hoće li zaustaviti noćne utrke ulicama bh gradova? Zaustaviti neće, ali umanjiti rizike sigurno hoće. Počinitelji bar neće biti osuđeni na neprimjereno male kazne zatvora niti će se braniti sa slobode. Azra i Alma, Nađa, Ajla i Lejla, Selma i Edita, Jelena, Hava, Josipa i Zlatan nas na to obavezju.

Gaze nas osioni, drogirani ili pijani vozači. Odnos našeg društva prema žrtvama saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, a pravilnije bi bilo rečeno - ubistvom i novim potencijalnim opasnostima mogao bi se svesti na rečenicu koju smo često slušali u opkoljenom Sarajevu devedestih. „Gdje su padale granate? Na Koševo“, odgovara upitani. Pitalac kaže: „Dobro je, moji su na Pofalićima.“ Nije možda prošao ni cijeli dan, a granate su potom padale i na Pofalićima, i na Stupu, i po Starom Gradu,... To se mora promijeniti. Uzor iz 2013. imamo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Benjamin Butković (Al Jazeera)

utorak, 11 Decembar 2018 00:00

Uprava za oporezivanje sirotinje u BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

kreditMakar jednom mjesečno skočim u prvu domovinu i stalno razmišljam gdje smo sada, a gdje smo bili prije 30 godina? Da li smo se pomakli naprijed ili nazad, lijevo ili desno? Brine me što je zaključak uvijek isti - u Bosni i Hercegovini se igra teška i napeta poziciona utakmica 'podijeli pa vladaj' i 'ko će koga', a većina aktera tekme svjesno i nesvjesno polazi iz netačnih pretpostavki. Ako su premise pogrešne kako će zaključak biti pravilan?

Svakom je jasno da su u osnovi podjele (prirodne i vještačke) jer postojeći sistem može samo na tome opstati. Kapitalizam je specifičan oblik društvenog uređenja i ima vlastita unutrašnja pravila koja se, pojednostavljeno rečeno, svode na iskorištavanje jednih od strane drugih. Što je negdje vidljivo, a uglavnom je prikriveno. Znači, nije transparentno, tako da nikad nećemo znati da li su novopečeni kapitalisti i tajkunčići platili dovoljno poreza. Građani jesu.

Nedavno je Vjekoslav Bevanda, odlazeći ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH, izjavio u Banjoj Luci: "Uprava za indirektno oporezivanje je najuspješnija institucija u Bosni i Hecegovini". Što je vjerovatno tačno, ali je jadna i otužna država u kojoj samo berači poreza rade i niko drugi (ostale institucije su u djelimičnoj ili potpunoj blokadi). Bevanda nam šalje poruku da je vlast efikasna samo kad treba izvući novac od građana.
Novac je potrošen na administraciju

Neki od pokazatelja su alarmantni i već bi mnogi završili u zatvoru da tužilaštva i sudovi nisu pod političkom kontrolom. Od uvođenja PDV-a, po osnovu poreza, akciza ili drugih davanja za puteve, građani su uplatili osam milijardi konvertibilnih maraka (četiri milijarde eura). A ako je prosječna cijena jednog kilometra autoputa deset miliona konvertibilnih maraka (pet miliona eura), to bi bilo 800 kilometara. I to bez ijednog eura kredita. Dosad je izgrađeno 200 kilometara, a novac je potrošen na plate zaposlenih institucija koje ne rade.

Građani su dali pare koje su nenamjenski potrošene. I nikom ništa. Prošli su izbori i ponovo su isti na vlasti, što je mazohizam bez presedana. Ali, možda nam to govori da se ista praksa koristi kod brojanja glasova. Šta ako se novcem namijenjenim za ceste, direktno i indirektno, kupuje izborna volja. To je ozbiljno pitanje na koje članovi Centralne izborne komisije BiH mogu dati odgovor ako nisu pod političkim uticajem stranaka na vlasti koje su ih i postavile.

Skoro 20 godina gledamo jedne iste ljude koji su se uvezali u najmonstruzniju mrežu klijentelizma i političke korupcije. Oni rade što god hoće, bez ikakve odgovornosti. Kako je moguće da niko ništa ne odgovara ili da se niko ne upita od čega Bosna i Hercegovina živi? Dobro, dio novca šalje dijaspora (procjena je - u posljednjih dvadesetak godina stiglo je oko 26 milijardi eura), ali direktnih stranih ulaganja skoro da nema. Izvoz raste, samo nije još ni blizu da pokrije uvoz.
Nepodnošljiv ambijent

Vanjski dug je cca šest milijardi eura, ali to je ono što država duguje. Privreda je u prilično lošem stanju i malo ko ima novaca za novu opremu i tehnologije. Realni rast BDP-a (kad se odbije inflacija) od dva odsto, nedovoljan je za bilo kakav iskorak prema EU i NATO. A kako su institucije u stalnom nadmudrivanju i blokadama, ambijent je gotovo nepodnošljiv. Teško da se može očekivati da će kapital i investicije odnekud doći. Nigdje ne pada s neba.

Šta je onda 'komparativna prednost' koja Bosnu i Hercegovinu 'drži iznad vode'? Nažalost, samo žilavost i tvrdoglavost građana koji žive ispod egzistencijalnog minimuma u mekom trbuhu Evrope. Ono što je 'standard i kvalitet života', za Bosance i Hercegovce je misaona imenica jer je Uprava za indirektno oporezivanje 'najuspješnija institucija' u državi. Znači, prevedeno na jezike konstitutivnih naroda i ostalih, građani će sve pare dati državi.

Neće im ostati ništa za novi stan (ako demografija učini svoje), ili za novi auto (da ne voze motore sa oznakom 1, 2 i 3 jer oni zagađuju okoliš i štete zdravlju), ili za pokretanje nekog malog obrta kojim bi popravili kućni budžet i 'krvnu sliku'. Kakve koristi ima od bezviznog režima i približavanja Evropi ako građani BiH nemaju novaca da plate put i steknu znanja i iskustva koja im mogu promijeniti život. Samo zato što žive u državi u kojoj političke elite njeguje kult nacije i stavljaju kolektivno ispred pojedinačnog, osim ako su oni u pitanju.
Potpuno izvrnuta logika

Država je važna, ali je porodica još važnija, a nacija je politički pamflet izmišljen u 19. stoljeću da bi Italija i Njemačka ujedinile na desetine svojih državica. Tako da se kod nas ne može govoriti o nacijama već o kvazinacionalnom konceptu koji je davno prevaziđen. Nema više nacionalnih država u tom smislu jer to je primitivno i nesvrsishodno (služi kao paravan za stvaranje lažnih elita koje varaju i potkradaju sunarodnjake). U modernom demokratskom društvu, pojedinac je u centru i on radi za sebe, svoju porodicu i plaća simboličan porez.

Ako su u građanskom društvu svi jednaki pred zakonom i svi plaćaju porez, taj porez ne bi smio biti veći od jedne trećine plate. S tim novcem se finansiraju osnovne funkcije države: školstvo, zdravstvo, vojska, policija, tužilaštva i sudovi. Ako to plaćaju građani, ti ljudi bi morali biti u njihovoj službi a ne pod uticajem političkih elita. Valjda je to osnovni princip ljudskog poštenja i lojalnosti. Funkcioneri su samo izabrani posrednici koji u ime i za račun građana raspodjeljuju sredstva (od poreza) po unaprijed utvrđenim zakonima.

U nakaradnom sistemu, kakav je trenutno u Bosni i Hercegovini, logika je potpuno izvrnuta. Političari se ponašaju kao da je to njihova očevina i mogu da rade šta hoće. Milorad Dodik traži da mu daju deset miliona konvertibilnih maraka (pet miliona eura) da može da dijeli (kupuje). Folira da ne razumije koja je ustavna funkcija članova Predsjedništva. Ili, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH - nije li malo čudno da su uvijek iz HDZ-a u ministarstvima finansija? Ili, 'siromašni predsjednik' Bakir Izetbegović - kako ih više nije sramota da vrijeđaju inteligenciju svojih građana?
Kad se Bakir žali

Ljudi nemaju šta da jedu, žive na granici egzistencije i izdržljivosti a oni se bahate u skupim autima i helikopterima, Armani odjelima i 'rolex' satovima. Svaki ima desetak telohranitelja (ako je država nesigurna oni su krivi), savjetnika, sekretara i sekretarica, vozača, prevodilaca i drugog pomoćnog osoblja. A Izetbegović se žali što nema poslugu? Da li ti ljudi uopšte znaju da su ti novci natopljeni nečijim znojem, pa čak i oni krediti od MMF-a i trezorskih zapisa - biće natopljeni krvlju budućih generacija. Krv će propišati da to vrate.

Naravno, meni je jasno da su neiživljeni i da su, sticajem okolnosti, ušli u prevelike cipele, samo ne shvatam kako građani to mirno posmatraju. Plašim se da se može ponoviti februar 2014. godine, kada su stradale nevine institucije jer nisu krive institucije, već ljudi koji ih nedostojno predstavljaju. I događaji u Francuskoj mogu biti inspirativni. To se dogodi kad prevlada neoliberalni sistem koji nastoji da favorizuje samo bogate i nema empatije za one 'manje uspješne'. U našem slučaju, žrtve rata, privatizacije i tranzicije.

Kad ministar Bevanda hvali Upravu za indirektno oporezivanje, on ustvari hvali sebe jer je 'njegov resor' a time pokazuje da vlast u Bosni i Hercegovini nema kontrolnih mehanizama. Valjda neko neutralno tijelo ili nevladina organizacija treba da ocijeni rad svih institucija na osnovu činjenica. Generalno, utisak je da institucije rade netransparentno. Kako uspostaviti javnost, bez koje niti jedna država ne može funkcionisati, ako nemamo dovoljno podataka, pogotovo o svakoj 'zarađenoj' konvertibilnoj marki, a i 'potrošenoj'.
Uspostaviti ravnotežu u društvu

Novac je najosjetljivija stvar jer je zajednički. Nije pošteno i korektno da svi zarađujemo, a samo odabrani troše. Kad gledam neke političare koji su došli na funkciju, izgledaju mi kao da su dobili sedmicu na lotu. Ponašaju se kao pijani milioneri. Ne znaju onu staru poslovicu da je lako 'tuđim glogom gloginje mlatiti', ali da možeš biti i 'omlaćen' zbog toga. Njihova skromnost, empatija i posvećenost građanima, bio bi prvi korak u pravom smjeru. Jer, tako malo treba da se napravi normalna država u kojoj će većina biti zadovoljna (sad je manjina).

Problem su centri otuđene moći i izvaninstitucionalno djelovanje. U državi kakva je Bosna i Hercegovina, parlamenti moraju biti središte parlamentarne i svake druge borbe (nakon fer i poštenih izbora). To su ključne institucije. Za izvršnu vlast je preporučljivo da se što manje miješa u privredu čak i u državna preduzeća (vlast nije plijen). Imamo Uprava za indirektno oporezivanje i inspektorate koji su kontrolori. Posao vlade je da stvori povoljan ambijent i omogući da svi sistemi i javne politike funkcionišu.

Najveći problem su tužilaštva i sudovi (njima bi dodao policiju koja mora biti izvan i iznad politike). Taj treći stub vlasti pravi štetu državi Bosni i Hercegovini, koja se može mjeriti u stotinama miliona konvertibilnih maraka, pa i milijardama. Samo zato što nisu nezavisni i ne balansiraju ostale institucije u državi. Oni treba da uspostave ravnotežu u društvu. Tu gdje sudovi i tužilaštva, ne rade kako treba, državi se ne vjeruje. Niko neće uložiti novac u nju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Nihad Đozić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

topicPosljednje godine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj donijele su čudno izobličavanje istine i stvarnosti, jer su nekim strankama sada veći neprijatelji bošnjačke nego srpske stranke, izjavio je u subotu predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić.

On je u Sarajevu govorio kao promotor knjige Izdaja Bosne, čiji je autor nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Stjepan Kljuić.

Topić je istakao kako je odnos prema politici kao zalaganju za opće dobro u Bosni i Hercegovini odavno napušten, što je bitan uzrok problema u kojima se ta država nalazi.

Za Kljuića je rekao kako je on jedan od onih kojima je teško naći premca u tome da je Hrvat i Bosanac istovremeno, što je veliki izazov za svakog pripadnika hrvatskog naroda u toj balkanskoj državi.

Hrvati su gotovo nestali u RS-u
Monsinjor Topić je podsjetio na činjenicu kako je HDZ BiH na prvi demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini 1990. godine dobio 24 posto glasova u vrijeme kada su Hrvati činili 17 posto stanovništva, što dovoljno govori o kvalitetu politike vođene dok je ovom strankom upravljao Kljuić.

“Kada se počelo pucati, stvari su se stubokom promijenile i to više nije bilo vrijeme za demokratsku politiku Stjepana Kljuića”, kazao je Topić, dodajući da je Kljuić stoga marginaliziran od hrvatskog vodstva u Zagrebu, a potom i od bošnjačkog u samoj Bosni i Hercegovini.

On je upozorio kako zadnje godine donose čudno izobličavanje istine i stvarnosti, jer su nekim hrvatskim stankama sada veći neprijatelji bošnjačke nego srpske stranke, a pri tom niko ne govori o stanju u bh. entitetu Republika Srpska, gdje su Hrvati gotovo nestali, a malobrojni ostali potpuno su obespravljeni.

“Kada govore danas neki hrvatski političari, čini se da su Vukovar rušili Bošnjaci”, konstatirao je Topić, upozoravajući kako se borba za vlast prenosi na cijele narode, a borba oko fotelja tretira kao sukob dva naroda, što je ogromna šteta.

(Agencije)

subota, 08 Decembar 2018 00:00

Bh. tužioci s kraljevskim ovlaštenjima

Ocijeni...
(0 glasova)

sud1Slučajevi 'Memić' i 'Dragičević' ogolili su praksu sumnjivih i neadekvatnih istraga, u koje su se upleli neformalni centri moći, politika i jaki pojedinci.
'Kontaminirani' predmeti 'Memić' i 'Dragičević' otkrili su surovu i pogubnu istinu o utjecaju na tužilački esnaf  'sa strane'Al Jazeera

Samo na dva primjera, a to je sasvim dovoljno da ukaže na ozbiljne devijacije, krivičnim predmetima "Dženan Memić" i "David Dragičević", koja su podvrgnuta bespoštednoj, utemeljenoj kritici - kako pravnih stručnjaka, advokata, upozoravajućim signalima iz policijskih izvora, čak i aktivnih stručnjaka u pravosuđu te mobiliziranoj javnosti - mogla bi se braniti teza o, da budemo frazeološki smjerni, krajnje zabrinjavajućem stanju u kojem se nalazi bh. pravosuđe, prije svega tužilački "resor".

Uz lavinu argumentiranih kritika koje ne prestaju mjesecima ("Dragičević") i godinama ("Memić"), uz zastrašujuću šutnju iz pravosudnih "centara moći" (Visoko sudsko i tužilačko vijeće - VSTV), svjedočimo istovremeno i o očaju i bespomoćnosti porodica ubijenih mladića, čiji su životi dovedeni do razarajućeg stepena socijalne kataklizme.

Afektivna "revolucija" javnosti s protestima na ulicama zbog krajnje sumnjivih istraga u ovim slučajevima vektorski opisuje užasan strah običnih ljudi od potpunog gubitka nade u "reformirano" pravosuđe. Jer, sutra svako od nas može postati glavni glumac u ličnoj tragediji.
Sistemska kontaminacija dokaza

"Mislim da su slučajevi 'Memić' i 'Dragičević' pretjerano kontaminirani te ne postoji mogućnost razumne pravne procjene tih predmeta", napisao je jedan bh. advokat "krivičar", braneći svoje "izuzeće" u javnom diskursu.

Strazbur u slučajevima ubistva uvijek nalaže da se provede adekvatna istraga, odnosno proceduralnoj normi da se efikasno istraži nečija smrt. U protivnom, imamo eklatantne slučajeve povrede Člana 2. (pravo na život) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Strazbur je u našim slučajevima daleko, jer smo još uvijek u bh. pravosudnoj močvari, koja običnom čovjeku, ali i struci, muti elementarno rasuđivanje.

Nekontrolirana moć

Sudija Branko Perić u stručnom radu Nekontrolisana tužilačka moć, objavljenom u Pravnim sveskama Fondacije Centar za javno pravo, opisuje prostor tužilačkih zloupotreba i pojavne oblike koji ukazuju na ozbiljne probleme u funkcioniranju tužilačkog sistema.

On ističe kako u ovom modelu tužilačke istrage tužilac ima ogromnu moć, nad kojom nema nikakvog mehanizma ni interne, ni vanjske kontrole.

Tužilac je 'slobodna zvjerka', koja odlučuje da li će, kad i protiv koga otvoriti istragu ili je obustaviti, koga hoće, a koga neće optužiti ili odustati od istrage ili optužnice.

Također samostalno odlučuje o žalbama te potpuno slobodno planira istrage i odlučuje koje će dokaze izvoditi.

Perić smatra da u rukama nesavjesnog tužioca svaka istraga može biti opstruirana i namjerno upropaštena a da uopće ne odgovara.

Isto tako, po njegovom mišljenju, svaka optužba se može planirano okončati oslobađajućom presudom, koja će pokriti zloupotrebu tužilačkih ovlaštenja.

'Nekontrolisana tužilačka moć je otvorila širok prostor za zloupotrebe. Motivi koji su uveli tužilačku praksu u prostor zloupotreba mogu se proširiti na ozbiljan organizovani kriminal i korupciju neslućenih razmjera. Dva slučaja koji su trenutno u fokusu javnosti (slučaj nerazjašnjenih smrti Dženana Memića u Sarajevu i Davida Dragičevića u Banjaluci) navode na ozbiljnu sumnju o postojanju teških policijsko-tužilačkih zloupotreba u istrazi, sračunatih na skrivanje ubica. Predlažem da se bez odlaganja preduzimaju mjere na rješavanju pitanje kontrole tužilačke moći kroz efikasne mehanizme interne kontrole, institucionalne kontrole i izmjene zakonodavne regulative. Prijedlog mogućih intervencija treba uzeti kao teze za razmišljanje kako doći do djelotvorne kontrole koja će osigurati zakonito postupanje i vratiti povjerenje u pravosudne institucije', piše Perić.

"Kad imate takve postupke kad se svjesno opstruira, posljedica toga je i protok vremena. Vrijeme protiče da bi se sve teže i teže dokazivalo. Sasvim sigurno, istragom moraju biti obuhvaćeni i oni koji vrše opstrukcije. S vremenom to postaje 'model' kako ne treba raditi, što je pogubno za cijelo društvo. Stoga se mora, i to odmah, insistirati na otkrivanju onih koji su 'kontaminirali' neki dokaz, odnosno skrenuli istragu u neadekvatnom smjeru", kaže Ifet Feraget, advokat koji zastupe oštećene strane u predmetima "Memić" i "Dragičević".
'Politika diktira mnoge procese'

Ističe kao ključnu stvar odsustvo kontrole učinjenih propusta u istrazi. U bh. zakonodavstvu nema adekvatne kontrole tužioca, a oštećena strana, ukoliko smatra da tužilac ne radi svoj posao, ima jedino mogućnost da piše prigovor njegovom šefu, glavnom tužiocu. No, takva praksa uglavnom potvrđuje narodnu gnomu da "vrana vrani oči ne vadi" te da suspektne tužioce štite šefovi, kako bi tužilačka sramota ostala "unutrašnje pitanje". Pravosuđe nije brod u boci koja plovi bh. morem, ono je tu ne zbog tužioca, sudija i advokata, već treba služiti narodu, odnosno državi, kao jedan od njenih temeljnih stubova.

Krivično zakonodavstvo u regiji (Hrvatska, Crna Gora, Srbija), za razliku od "reformiranog" bh. pravosuđa, ima, naprimjer, zakonsku mogućnost da oštećena strana u krivičnom postupku, ukoliko tužilac odustane od istrage, postane takozvani supsidijarni tužilac, koji sa svojim advokatima preuzima gonjenje i u istrazi, i na glavnom pretresu. Pravo preuzimanja krivičnog gonjenja je moćno procesno oruđe oštećenog i ujedno korektiv nepravilnog ili pasivnog postupanja tužioca, a samim tim se automatski ispunjava i zahtjev EU Direktive 2012/29, koja predviđa da se žrtvi omogući preispitivanje obustave postupka koju nije naložio sud, ističu pravni stručnjaci. Potpuno je jasno da je oštećena strana u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, a to najbolje pokazuju predmeti "Dragičević" i "Memić", u deplasiranom i skoro beznadežnom položaju s prigovorom protiv tužioca koji čita njegov nadređeni.

"Politika se snažno uvukla u pravosudne institucije i diktira mnoge procese", izjavio je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić. Takve (pr)ocjene postale su opće mjesto, koje više nikoga ne uzbuđuju, što je onespokojavajuće.

O centrima nekontrolirane moći, politici i lobijima unutar pravosuđa vrlo često govori i piše sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić. Otvoreno tvrdi da ne postoji mehanizam odgovornosti koji može kontrolirati VSTV. Govoreći o slučaju "Dragičević", Perić ističe ozbiljnu sumnju u akt udruživanja policije i tužioca, zajedno s vještakom, koji objavljuju javno uzrok smrti nesretnog mladića a da do danas nema niti reakcije ni tužilaštva, ni VSTV-a.
'Definitivno uništena tužilačka organizacija'

"To je slučaj koji je definitivno uništio tužilačku organizaciju. Sve te stvari dovode do raznih spekulacija i zaključivanja da, ustvari, nema nezavisnog tužilačkog sistema, da nema nezavisnog pravosuđa, da su u sve upleteni neki centri moći – policijski, politički... Odgovora nema. I to je problem. Nije problem slučaj 'Dragičević', nego je problem što nema odgovora iz tužilaštva, što nema adekvatnog reagovanja institucija. Nema ga ni u slučaju 'Memić'", nedavno je izjavio Perić.

Advokat Feraget smatra da su oba predmeta, nažalost, kompromitirana politikom - predmet "Dragičević" počev od zahtjeva ministra unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska da se donese naredba o neprovođenju istrage, a predmet "Memić" po tome što je optužnica bila za nesreću u saobraćaju, a sud presudio da nije bilo saobraćajke.

"Javnost se bombardira predmetom 'Memić' tri godine, predmetom 'Dragičević' devet mjeseci. U predmetu 'Memić', konkretno, nestao snimak; kažu - nije bitno. A moralo se znati ko je izbrisao snimak, postoji nalaz vještaka da je snimak sa hotela namjerno izbrisan, ali ko je to uradio nije utvrđeno, evo, tri godine. Nestala majica sa tragovima krvi; ne zna se ništa o tome. Nestao komad laka iz federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova; niko nije odgovarao. U slučaju 'Dragičević' nestale gaćice sa ubijenog mladića Davida, nestao izvještaj mrtvozornika; niko nije uhapšen. Snimci neki oduzimani, ne od strane tužioca, nego od strane privatnih lica; niko nije odgovarao", kaže Feraget.

"Neistraživanje ovih anomalija, odnosno krađe ključnih dokaza, pokazuje da je prisutan utjecaj politike ili drugih centara moći. Onaj koji ima moći i koga se tiče ovo on se ne istražuje. Ako se ne istražuje osoba X, onda zaključujemo da je osoba X moćna", objašnjava advokat ozbiljne sumnje da neko vlada i upravlja "sa strane s tužiocima, koji su po zakonskim rješenjima, da cinizam bude veći, nezavisni u radu".
Tužioca ne kontrolira niko

"Kontaminirani" predmeti "Memić" i "Dragičević" otkrili su, kroz ogromni protok vremena i bez prave kontrole tužilačkog rada, surovu i pogubnu istinu o utjecaju na tužilački esnaf "sa strane". To da inače istrage neopravdano dugo traju te da je mnogo onih koji apelacijama pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine traže zaštitu zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku, što je upisano u Članu II/3 tačke E Ustava Bosne i Hercegovine i Člana 6. stav 1. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine i po pravnoj snazi iznad njega, činjenica je.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu AP 206/08, rješavajući apelaciju R.I. 49, utvrdio je da postoji kršenje prava na donošenje odluke u razumnom roku iz Člana II/3 tačke e Ustava Bosne i Hercegovine i Člana 6 stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima jer nadležno tužilaštvo nije okončalo istragu za pet godina, a pritome nije ponudilo nijedan opravdan i razuman razlog za toliko trajanje postupka.

Ono što ima današnje krivično zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini kada je riječ o kontroli tužilačke istrage preko sudije za prethodni postupak tiče se uglavnom istražnih mjera i radnji od strane tužioca ili policije kojima se mogu narušiti prava i slobode građana. Međutim, ključna je stvar da je tužilac potpuno izuzet od bilo kakve kontrole, jer sud ne vrši kontrolu osnovanosti vođenja istražnog postupka u bilo kojoj fazi istrage. Da budemo surovi i precizni – tužioca ne kontrolira niko.

"U Hrvatskoj imate sudiju za istrage koji nadzire tužioca, imate i mogućnost da se oštećena strana može pridružiti tužiocu bez obzira što tužilac vodi postupak. Oštećena strana, ako bismo pravili paralelu s ova dva zlatna primjera teških anomalija u tužilačkim istragama ('Memić i 'Dragičević'), u takvom slučaju piše sudiji za istrage da je nestao snimak sa banke u slučaju 'Memić', da je nestala majica Alise Mutap s tragovima krvi, da je nestao lak iz federalnog MUP-a, odnosno da su nestale gaćice i izvještaj mrtvozornika u Banjoj Luci; sudija za istrage kaže onda tužiocu: 'Ovo su relevantne okolnosti - hitno, odmah, sad, trenutno istraži...' Kada neko svjesno otkine kariku u lancu, lanac puca i tada imate dva kraja na dvije strane svijeta. Kada nađete ko je tu kariku uništio, onda imate i onog ko je zainteresiran da taj slučaj nikada ne bude riješen", objašnjava advokat Feraget.
Gdje smo mi sada i ovdje?

Mnogi pravni stručnjaci, autori i praktičari predlažu uporno godinama da bi zakonske odredbe u Bosni i Hercegovini trebalo mijenjati kako bi oštećeni, recimo, imali pravo na uvid u spise, predlaganje određenih istražnih radnji i dokaza, saslušavanje okrivljenog svjedoka i vještaka. Evropski sud je postavio standarde učešće oštećenih (srodnika ubijenih) u istrazi, uključujući i postavljanje pitanja. To piše u EU Direktivi 2012/29, da budemo precizni - da države članice osiguraju da žrtve budu saslušane i da mogu pružati i podnositi dokaze u krivičnom postupku.

Te institute imaju, naprimjer, Hrvatska i Crna Gora, a katalog takvih prava u Bosni i Hercegovini je prazan. U tim pravnim prazninama i čudovišno nagomilanoj moći tužioca s kraljevskim ovlastima i subjektom potpunog odlučivanja u istragama te očiglednoj inklinaciji politike u mnogim predmetima, pa i u pomenuta dva slučaja, koja su skoro demonizirala i devastirala jedan pravosudni stub države, dvije porodice, Memić i Dragičević, žive tragične dane i noći.

I svete knjige govore svoje istine. Ajet iz Kur'ana kaže da "onaj koji ubije samo jednog nevinog čovjeka, kao da je ubio cijeli svijet". Pa, gdje smo mi sada i ovdje?

 

Midhat Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

ambulantaMediji u BiH javljaju kako su majka i kćerka preminule, da je troje djece u bolnici, te da je vozač bio pijan.
Navodi se kako je policija lišila slobode vozača automobila koji je napravio udesTwitter/ @kameni_nt

Tridesetogodišnjakinja H.A. i maloljetna djevojčica poginule su, a troje djece je povrijeđeno, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u petak navečer u Novom Travniku, potvrdio je za agenciju Fena glasnogovornik MUP-a SBK-a Hasan Hodžić, te istakao kako je priveden vozač automobila koji je udario pješake.

„Troje djece je prevezeno u bolnicu u Travnik. Prema našim informacijama, radi se o težim povredama, a jedno povrijeđeno dijete je naknadno smješteno u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu“, kazao je Hodžić.

On je dodao kako je priveden vozač automobila Opel Astra R.N. (1984).

Hodžić je rekao da još ne može potvrditi informacije da su u nesreći, koja se dogodila oko 20:35 sati u Ulici Mehmeda Spahe, poginule majka i kćerka.

„Ženska osoba H.A. poginula je na licu mjesta, a djevojčica je preminula u bolnici“, rekao je on.
Borba za život

Ranije su bh. portali objavili kako se nezvanično navodi kako je riječ o majci i kćerki.

Nesreća se desila u 20:35 sati kada je vozač automobila Opel Astra udario pet osoba i nanio im povrede.

Portal Klix prenosi informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjebosanskog kantona (MUP SBK) kako je jedna osoba preminula, dok su preostale četiri prebačene u travničku bolnicu.

Nešto kasnije je potvrđena smrt još jedne osobe, te kako se još jednom djetetu ljekari bore za život.
Alkohol i narkotici

Dalje se navodi kako je policija lišila slobode vozača automobila koji je napravio udes, a portali navode kako se vjeruje da je bio u alkoholiziranom stanju.

Klix piše kako je nezvanično da je udario ženu i četiri djeteta. Majka i kćer su preminule, dok je sin u kritičnom stanju. Ovaj portal dalje piše kako preostalo dvoje djece pripada drugoj porodici.

Portal Dnevnog avaza navodi kako je vozač od ranije poznat policiji, te kako mještani navode da je sklon konzumiranju narkotika.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sda1Na hapšenje generala Armije Republike Bosne i Hercegovine, Ramiza Drekovića je reagovala i Stranka demokratske akcije poručivši da je to "uzlaudan pokušaj izjednačavanja žrtve i agresora".

U nstavku vam u cijelosti prenosim saopštenje Stranke demokratske akcije:

"Stranka demokratske akcije (SDA) najoštrije osuđuje jutrošnje hapšenje generala Ramiza Drekovića. Neprihvatljiv je sam čin hapšenja osoba koje su uvijek spremne da se odazovu pozivu pravosudnih institucija i to se može tumačiti jedino kao namjera da se branitelji BiH dodatno ponize.

SDA je čvrsto opredijeljena za procesuiranje svih ratnih zločina, kao i za neovisnost pravosudnih institucija, ali je više nego očigledno da je Tužilaštvo BiH podleglo političkim pritiscima i da se vodi kampanja protiv branilaca Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je da se stvaranjem vještačkih balansa u procesuiranju ratnih zločina pokušava izjednačiti agresor i žrtva.

Još jedanput podsjećamo da su snage koje su branile Bosnu i Hercegovinu sistematski spriječavale i kažnjavale zločine u svojim redovima, dok su snage koje su izvršile agresiju na Bosnu i Hercegovinu sistematski planirale, organizovale, ohrabrivale i izvršavale zločine. Broj zločina sistematski počinjenih od strane snaga koje su izvršile agresiju na Bosnu i Hercegovinu neuporedivo je veći od broja zločina počinjenih od strane pojedinaca u redovima Armije Bosne i Hercegovine, te je stoga neprihvatljivo stvaranje vještačkih balansa u broju pokrenutih krivičnih postupaka i izrečenih sudskih presuda.

Vjerujemo u nevinost generala Drekovića i uvjereni smo da će se to, kao i u nizu ranijih slučajeva, na kraju i dokazati", saopšteno je iz ove političke stranke.

(N1)

Ocijeni...
(1 glasova)

inzko1Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, opisao je šta se dešavalo prije i poslije odluke Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva, da napusti sjednicu Vijeća za implementaciju mira (PIC) koja se održala u zgradi kolektivnog vodstva Bosne i Hercegovine.

"Situacija u Predsjedništvu je bila takva da je Dodik pozdravio predstavnike država i međunarodnih institucija. Rekao bih da je to uradio vrlo srdačno. Rukovao sa svakim pojedinačno. Djelovalo mi je to vrlo korektno. Zatim je odlučio da napusti sjednicu jer u prostoriji nije bila zastava entiteta. Bila je postavljena samo zastava Bosne i Hercegovine, kako to i zakon nalaže", objasnio je Inzko.

Istakao je da se zajedničkom komunikeu PIC-a nije pridružila Rusija jer nije bila saglasna s određenim dijelovima sadržaja. Zamjenik visokog predstavnika, Denis Hearnne, je ovaj podsjetio da to Rusija nije učinila po prvi put i da njihovog ambasadora treba pitati zašto je to Rusija učinila.

Kao najznačajnijom temom razgovora na sjednici je naveo postizborna dešavanja. Naglasio je da je jedan od zaključaka sjednice PIC-a bio i taj da se mora izmjeniti izborni sistem kako bi "javnost imala povjerenje u izbore".

Inzko je upozorio da će formiranje vlasti biti usporeno ako se ne riješi pitanje načina popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Podcrtao je da ne postoji krajnji rok da Centralna izborna komisija donese odluku po ovom pitanju.

Ukazao je na značaj što je Bosna i Hercegovina dobila pozitivno svjetlo od NATO-a za aktiviranje i podsjetio da je Nebojša Radmanović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, prije deset godina potpisao pismo kojim je podržao put zemlje u NATO.

(N1)

Stranica 43 od 47

S5 Box