Vijesti iz BiH
BiH

BiH (842)

Ocijeni...
(0 glasova)

vozac4Nacrt odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače uskoro će se naći na stolu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nakon čega se očekuje stupanje na snagu novih cijena polaganja vozačkih ispita.
Kako smo ranije pisali, novi cjenovnik trebao bi se primjenjivati od 2019. godine, a donijet će za nekoliko stotina maraka skuplje polaganje vozačkih ispita.

Prema odluci koja je upućena Vijeću ministara BiH, a koju smo dobili na uvid iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, jedinstveni minimalni budžetski elementi vrijednosti nastavnog časa za osposobljavanje kandidata za vozača iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama za vozače svih kategorija i potkategorija iznose sedam KM.

"Jedinstveni minimalni budžetski elementi vrijednosti časa osposobljavanja kandidata za vozača motornih vozila iz upravljanja motornim vozilom za B kategoriju vozila ukupno iznose 30,50 KM", navodi se u odluci.

Minimalna cijena nastavnog časa za A1 i A kategoriju je 36,60 KM, za BE kategoriju 35 KM, za C1 i C1E potkategorije 49,00 KM, za C i CE kategoriju te D1 potkategoriju 61 KM te za D i DE kategoriju 91,50 KM.

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o osposobljavanju za vozača motornih vozila, koji je ranije izrađen, utvrđeno je trajanje časova teorije i vožnje prilikom polaganja vozačkog ispita.

Tako je navedeno da osposobljavanje iz poznavanja propisa o sigurnosti prometa na cestama za kategoriju B traje 28 nastavnih časova ili za potkategoriju C1 i kategoriju C 32 nastavna časa.

Kada je riječ o časovima vožnje, osposobljavanje kandidata za A1 i B1 kategoriju traje 20 nastavnih časova, za A kategoriju 25 časova te za B kategoriju 35 časova. Polaganje vožnje za kategoriju C1, ukoliko kandidat ima položen ispit iz B kategorije, traje 12 časova, ša isti je slučaj i za potkategoriju D1.

Uzimajući u obzir propisano trajanje časova teorije i vožnje te minimalne cijene časova, minimalni troškovi polaganja vozačkog ispita za B kategoriju iznosit će 1.263 KM.

Kada na ove troškove dodamo polaganje prve pomoći koje košta 110 KM, ljekarsko uvjerenje od 50 KM, testove koji koštaju 140 KM i izlazak na testiranje od 70 KM, ukupna cijena polaganja vozačkog ispita iz B kategorije u BiH će iznositi otprilike 1.633 KM, zavisno od autoškole.

Za polaganje vozačkog ispita u FBiH kandidati danas moraju izdvojiti blizu 1.150 KM, dok su u RS-u cijene dosta niže.

Nove cijene polaganja vozačkih ispita prema kategoriji vozila uz troškove prve pomoći, ljekarskog uvjerenja i testova:

A kategorija - 1.480 KM

B kategorija - 1.633 KM

C kategorija (ukoliko kandidat ima položen ispit iz A ili B kategorije)- 1.660 KM

D kategorija (ukoliko kandidat ima vozačku dozvolu B kategorije najmanje dvije godine)- 2.650KM


Iz državnog Ministarstva prometa i komunikacija govore nam kako su svi organi za obrazovanje podržali odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače, osim Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

"U svom mišljenju iz resornog ministarstva RS-a navode da finansijski segment ne bi trebao biti obuhvaćen ovom odlukom. Nakon što su sva dostavljena mišljenja analizirana i razmotrena u ministarstvu, pripremljen je tekst Nacrta odluke koji je bio u postupku javnih konsultacija do 30. septembra ove godine. Svi učesnici javnih konsultacija pozdravili su i podržavaju donošenje predmetne odluke te čak predlažu veće vrijednosti u odnosu na minimalne budžetske elemente vrijednosti nastavnog časa predložene odlukom. Nacrt odluke je upućen na mišljenje Ministarstvu finansija i trezora BiH i Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH. Naredni korak, nakon pribavljanja mišljenja navedenih institucija je upućivanje teksta Prijedloga odluke Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH radi razmatranja i usvajanja predmetne odluke", pojasnili su nam iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Kako saznajemo, autoškole će imati dužnost usvojiti minimalnu cijenu nastavnog časa u roku od 90 dana od stupanja na snagu ove odluke.

Podsjećamo, povećanje cijena vozačkih ispita tražila je Asocijacija autoškola BiH u namjeri da zaštiti najnižu cijenu jednog časa kao osnove za oporezivanje. Godinama je bila zaštićena cijena od 20 KM po času, ali zbog slabe kontrole autoškola koje ne plaćaju porez, cijene su pale i na 10-15 KM po času.

 

(klix.ba)

petak, 02 Novembar 2018 00:00

MUP Kantona Sarajevo zatražio pomoć FBI

Ocijeni...
(0 glasova)

sarajevoMevludin Halilović, komesar MUP-a Kantona Sarajevo, saopštio je danas na hitnoj sjednici Skupštine KS da je MUP KS zvanično zatražio pomoć i od FBI-aja.

On je dodao da je 81 osoba kriminalistički odbrađena, a trenutno se vrše određena vještačenja u Centru za forenziku FMUP-a.

Podsjećamo, u sarajevskom naselju Alipašino Polje - C faza, u blizini tržnog centra Bingo, prošlog petka u ranim jutarnjim satima, zasada nepoznati počinitelji, zasuli su rafalnom paljbom policijsku patrolu, koja ih je zatekla u krađi motornog vozila.

Istraga u ovom slučaju traje.

(NN)

Ocijeni...
(0 glasova)

nsrsPredsjednik Mladih SNSD-a Denis Šulić i predsjednica Omladine SDS-a Nina Bukejlović izjasnili su se kao pripadnici bošnjačkog naroda kako bi uspjeli dobiti mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Zamjenik ministrice odbrane BiH i funkcioner SDS-a Boris Jerinić jučer je potvrdio kako će četiri zastupnika SDS-a iz Doboja učestvovati u vlasti na nivou države BiH i njenog entiteta RS. Jedan od ta četiri zastupnika je i predsjednica Omladine SDS-a Nina Bukejlović koja je očito zanoćila kao Srpkinja, a probudila se kao Bošnjakinja.

Naime, na lokalnim izborima 2016. godine Bukejlović se izjasnila kao pripadnica srpskog naroda da bi samo dvije godine poslije odlučila da promijeni etničku pripadnost pa se na ovogodišnjim izborima izjasnila kao pripadnica bošnjačkog naroda.

Zbog ovoga je Centralna izborna komisija (CIK) u srijedu zaprimila žalbu da se Nini Bukejlović oduzme mandat zastupnice u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Član CIK-a Suad Arnautović kazao je na sjednici CIK-a da Bukejlović ne može dobiti mandat jer kandidati jednostavno ne mogu promijeniti nacionalnu pripadnost u jednom izbornom ciklusu, što znači da Bukejlović mora do 2020. godine biti Srpkinja.

S ovim stavom nisu se složili predsjednik CIK-a Branko Petrić i članica CIK-a Irena Hadžiabdić koji su podržali mišljenje da se nikome u Narodnoj skupštini RS-a ne traži nacionalno izjašnjavanje, odnosno da to nije uslov za dobijanje mandata.

Za sada ostaje nepoznato da li će uopće Bukejlović dobiti mandat s obzirom na to da je CIK zaključio da će o njenom slučaju odlučiti Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine.

Kao Bošnjak se izjasnio i predsjednik Mladih SNSD-a Denis Šulić koji bi mogao, ukoliko Darko Tomaš ostane na poziciji načelnika Prnjavora, također dobiti mandat u Narodnoj skupštini RS-a. Prema ranijim izvještavanjima bh. medija, Šulić (sin Esada) se i ranije izjašnjavao kao Bošnjak.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

traktorPoljoprivredna proizvodnja na području Unsko-sanskog kantona u sve većoj mjeri osjeća posljedice odlaska stanovništva s ovih prostora, jer fali radnika, a migracijama su posebno pogođena sela, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK.

Selimović tvrdi kako je ovakvo stanje posebno primjetno u posljednjih godinu dana, jer sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte.

"Ukoliko se ovakav trend nastavi, poljoprivreda će se naći u gotovo bezizlaznoj situaciji. Prema podacima koje imamo, može se zaključiti kako će količina proizvedenog mlijeka u ovoj godini biti deset posto manja u odnosu na proteklu. Slično stanje je i u drugim segmentima agrarne proizvodnje", kaže Selimović za "Nezavisne".

Dodaje kako je mljekarstvo nosilac poljoprivrednog razvitka Unsko-sanskog kantona, a po količinama proizvedenog mlijeka ovaj kanton je prvi u Federaciji BiH.

Prema riječima Adema Šahinovića, najvećeg proizvođača mlijeka na području Bosanske Krupe, sve je veći broj farmera koji gase proizvodnju.

"Ljudi odlaze u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom, jer je bavljenje poljoprivredom na ovim prostorima postalo prava lutrija. Gotovo sve farme koje su imale od 10 do 15 muznih grla se gase, a jedan od glavnih razloga je što nema radne snage. Jednostavno, niko neće da radi u poljoprivredi i ako se ovako nastavi sela će biti potpuno pusta", kaže Šahinović.

Njegovo mišljenje dijeli i Mirsad Hašić, poljoprivrednik iz Velike Kladuše, ističući kako sve poljoprivredne radove na njegovom imanju obavljaju članovi porodice.

"Radnicima nudimo dobre dnevnice i druge pogodnosti, ali naći radnika danas je kao pronaći iglu u plastu sijena. Komšije svakog dana odlaze i sve je više opustjelih imanja", kaže Hašić.

Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je oko 900 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.

"Ukoliko se nastavi ovakva tendencija, do kraja ove godine ta brojka će biti veća od 1.000 i krajnje je vrijeme da se djeluje", kaže predsjednik pomenute komore Enes Arapović.

Selimović ističe kako se ovdašnja poljoprivreda, sem pomenutih migracija, suočava s nizom drugih problema, kao što su nelojalna konkurencija, kašnjenje isplata poticaja, visoki troškovi proizvodnje i nemogućnost plasmana proizvoda na tržištu.

"Odgovorno tvrdim kako je pet do dvanaest da vlasti sjednu i razmotre naše probleme, te da se donese odgovarajuća strategija očuvanja poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko se to ne dogodi, crno nam se piše", kaže Selimović za "Nezavisne".

(Nezavisne)

četvrtak, 01 Novembar 2018 00:00

Kako BiH troši novac EU-a namijenjen migrantima?

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Osim zvaničnom Sarajevu i Zagrebu, Evropskoj komisiji je također laknulo od kako je 24. oktobra uveče uspostavljena kontrola nad graničnim prijelazom Maljevac kod Bihaća. Do Brisela je početkom ove sedmice stigla informacija iz nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da su svi migranti željni Zapada uklonjeni iz zone graničnog pojasa, da fizički nisu u zoni iz koje bi potencijalno mogli ponovo blokirati prekogranični promet s Hrvatskom te da bh. policija ima "potpunu kontrolu nad situacijom u tom diijelu zemlje".

Prema informacijama koje su iz Sarajeva stigle Evropskoj komisiji i Vijeću pravosuđa i unutarnjih poslova, ne postoje više nikakvi, pa ni sigurnosni razlozi zbog kojih bi hrvatska strana otežavala normalizaciju prometa putnika i robe preko bilo kojeg  graničnog prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U informaciji se, također, s razumijevanjem i respektom gleda na činjenicu da je ova susjedna zemlja čuvar oko 1.000 kilometara vanjske granice Evropske unije te da joj Bosna i Hercegovina u tome pomaže koliko može.

Direkcija Evropske komisije za migracije i unutarnje poslove, kao i Kabinet resornog povjerenika Dimitrisa Avramopoulosa, raspolažu friškim informacijama i iz Zagreba, koji, van svake sumnje, ima punu podršku Brisela za pooštravanje režima granične kontrole na svom teritoriju.
Trnovit put do krajnjeg odredišta

Svjesna da je hermetizacija zajedničkih vanjskih granica nemoguća misija te znajući onu narodnu po kojoj ni jednu državnu granicu ne čuvaju graničari već strah, Evropska unija sada insistira na "upravljanju procesima globalnih migracija" i na selektivnoj legalizaciji ulaska visokostručne radne snage i mladih s čistim dosjeima odaklegod dolazili – sa zapadnog Balkana, Srednjeg Istoka, Male Azije, Zapadne Afrike, Ruske Federacije ili Mediterana.

Trenutno zatišje na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine, na kojem je proteklih dana ključalo, ni za jednog aktera ovog humanitarno-ljudskog rašomona nije rješenje problema. Niti je migrantima, koji sanjaju zapadno tlo pod nogama, ikakva utjeha. Njima ni Bosna i Hercegovina, ni Hrvatska nisu destinacije života, već tek trnoviti put do krajnjeg odredišta.

"Najbolje to potvrđuje primjer prihvatnog centra u mjestu Delijaši kod Trnova, koji je skoro prazan, iako je nedavno opremljen po najvišim standardima Evropske unije i Međunarodne organizacije za migracije. Svi koje smo prihvatili u ovom centru žele, preko Hrvatske, u svoju zamišljenu oazu sreće, a naša zapadna granica im je najkraći put do cilja", rečeno mi je Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Prema najnovijim podacima ovog ministarstva koji su iz Sarajeva upravo dospjeli do Brisela, ukupan broj registriranih ulazaka na bh. državni teritorij od 1. januara do kraja oktobra je 20.622 migranta. Formalne zahtjeve za azil je podnijelo njih 1.310, iako je većina podnositelja zahtjeva kasnije registrirana i na krajnjem zapadu zemlje, a za neke se pouzdano zna i da su napustili bh. teritoriju.

Prema istom izvoru, u Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko 4.000 migranata, pretežno iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana i Iraka, a najviše ih se "samoorganizirano" skrasilo na području Unsko-sanskog kantona.
Znane i neznane 'kapije' za ilegalne ulaske

"Trećina ukupno registriranih migranata u Bosni i Hercegovini su iz Pakistana. A Iran je visoko na ljestvici ulazaka, jer je donedavno postojao bezvizni režim sa Srbijom, koji je zloupotrebljavan za ulazak u Bosnu i Hercegovinu u cilju odlaska na Zapad", navodi se u informaciji koja je početkom ove sedmice iz Sarajeva stigla do Brisela.

Imajući u vidu da Hrvatska i dalje želi pokazati Uniji da ima kapacitete za samostalnu brigu o svojoj granici te da će u tom cilju nastaviti "treniranje strogoće" i na granici s Bosnom i Hercegovinom, tokom učestalih trilateralnih telefonskih i videokonferencija Brisel-Zagreb-Sarajevo došlo se do dogovora koji neće veseliti ni istinske očajnike, niti one koji se takvima predstavljaju.

A dogovor je da svi ilegalni migranti moraju biti izmješteni čak i iz sekundarne zone pograničnog pojasa Maljevac. Svi moraju biti ponovo vraćeni u prihvatne centre. A institucije Evropske unije će dodatno pomoći  zemljama jugoistoka kako bi se zatvorile znane i neznane "kapije" za ilegalne ulaske u Albaniju, Makedoniju, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

U informaciji koja je iz Sarajeva stigla do Brisela se također navodi da su "na sve slabe tačke u pograničnom pojasu između Bosne i Hercegovine i susjednih država upućena pojačanja Granične policije Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu, federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova, MUP-a Republike Srpske, kako bi broj ilegalnih migranata bio sveden na optimum kojim Bosna i Hercegovina može efikasno upravljati".

U toj funkciji su, navodi se iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, i novootvoreni prihvatni centri kod Bihaća i u bivšoj kasarni Ušivak kod Sarajeva. Na ovakve informacije iz Sarajeva zvanični predstavnik Direkcije Evropske komisije za migracije i unutarnje poslove je izjavio da "Unsko-sanski kanton nije zaboravljen, niti će Bosna i Hercegovina sama brinuti o zbrinjavanju ilegalnih migranata".
EU prema BiH nije štedljiva

Najavljujući nove linije "svake podrške" Bosni i Hercegovini u sektoru granične kontrole i upravljanja procesom migracija, isti zvaničnik je rekao da "Evropska unija ni do sada nije bila štedljiva prema Bosni i Hercegovini", argumentirajući da zvanični Brisel "u vrlo kratkom roku odgovara na sve zahtjeve Sarajeva, bez obzira da li se radilo o 'gašenju požara' u vezi s ilegalnim migrantima, ili o upravljanju bh. granicom".

Za te namjene je, tvrdi isti zvaničnik, koji, po internim pravilima Evropske komisije, ne može biti imenovan, Bosni i Hercegovini je početkom aprila odobreno 1,5 miliona eura samo za hitno zbrinjavanje izbjeglica i migranata, u vidu nabavki lijekova, hrane, odjeće, obuće, pokrivača, higijenskih potrepština, zdravstvenih usluga i za instaliranje skloništa za hitne slučajeve.

Za podršku Graničnoj policiji, unapređenju kapaciteta za identifikaciju i registraciju te za poboljšanje kapaciteta smještaja migranata i izbjeglica, Evropska unija je po skraćenoj proceduri Bosni i Hercegovini doznačila 7,2 miliona eura.

"Nijedan od ovih navedenih iznosa nije uključen u podršku od 24,6 miliona eura koje je Evropska unija u zadnjih desetak godina uložila u upravljanje granicom i suzbijanje ilegalnih ulazaka u zemlju", tvrdi ovaj izvor.

Ako Evropska unija, kako se tvrdi, nije bila štedljiva prema Bosni i Hercegovini, a migranti ispoljavaju nezadovoljstvo, bijes i očajanje, moglo bi se postaviti i pitanje: Gdje su pare?
I dalje se čeka odgovor iz Sarajeva

"Svjesni smo situacije u Unsko-sanskom kantonu i na granici s našom najmlađom članicom [Hrvatskom]. Veoma blisko pratimo razvoj događaja", izjavio je isti evropski zvaničnik i potvrdio da je komesar Evropske komisije za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, prošle sedmice razgovarao s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, kome je potvrdio spremnost Evropske komisije da radi "na olakšavanju koordinacije između partnerskih zemalja zapadnog Balkana, a u duhu nedavnog sastanka ministara sigurnosti i unutrašnjih poslova održanog u Tirani".

Zvaničnik je, također, potvrdio da je oko 120 pripadnika Evropske granične i obalne straže - Frontex već duže vrijeme prisutno u regiji, koji svakog trenutka spremno i odgovorno doprinose povećanju operativne podrške nacionalnim graničnim službama zemalja zapadnog Balkana.

"Osim toga, u toku su pregovori s Bosnom i Hercegovinom o budućem sporazumu o dugoročnom statusu Frontexa u toj zemlji, kako bi evropska granična i obalna straža i ovdje mogla legitimno sudjelovati u pružanju praktične terenske podrške domaćim državnim službama u upravljanju granicom", izjavio je isti zvaničnik.

Sve, dakle, vodi k zaključku da Evropska unija, konačno, ima jasniji stav o tome šta hoće, a šta neće kada je riječ o migracijama. Neće ilegalce, hoće legalne doseljenike. Neće socijalizaciju problema useljenika, hoće njihovu kontroliranu integraciju u zapadnu kulturu rada i svakodnevni život.

Istražujući fenomenologiju migracijskih pokreta kroz granice zapadnog Balkan, još jednom sam se "crno na bijelo" uvjerio da je dosadašnja "politika solidarnosti" sa žrtvama režima, rata ili nasilja, postala prošlost. "Izbalansirana, sveobuhvatna i kredibilna politika integracije migranata" je dugoročna realnost.
Veća mobilnost, veća prilika za EU?

Imigracije su u početku globalne krize bile šok za globalnu zajednicu. Zatim su se izrodile u izazov bez presedana, da bi danas bile "prilika za povećanje ekonomske konkurentnosti". U većini država članica Evropske unije na fenomen imigracije se danas gleda kao na pouzdan biološki faktor ekonomskog razvoja i jačanja efikasnosti Evropske unije na globalnom planu.

Upravo zato strateški cilj najnovije evropske politike migracija i azila i jeste da se u što kraćem roku uspostave uslovi za "legalnu migraciju", vodeći računa o važnosti "integracije u domaće društvo".

Najnovijim mjerama Evropske unije o legalnom useljavanju na područje jedinstvenog evropskog tržišta vrlo detaljno su u tom cilju utvrđeni uslovi ulaska i boravka za određene kategorije useljenika. Najpoželjnija kategorija su, kao što je već rečeno, visokokvalificirani radnici, koji podliježu Direktivi o plavoj karti Evropske unijeU (EU Blue Card Directive), studenati, inovatori i istraživači.

Visoko su rangirani i mladi bračni parovi, spajanje porodice i oni imigranti koji sebe vide dugoročnim stanovnicima Evropske unije. Dva puta su u zadnjih nekoliko godina inovirani i propisi kojima se uređuje ulazak i boravak sezonskih radnika, čiji je cilj pojednostavljivanje procedura i povećanje prava iz radnog odnosa, uključujući i pravo radnog preseljenja iz jedne države članice u drugu.

A da bi se znalo s kakvim imigrantskim "potencijalom" Evropska unija trenutno raspolaže, Evropska komisija je pokrenula sveobuhvatnu provjeru stanja legalnih i ilegalnih migranata, u čemu ima podršku svih zemalja članica.

 

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Makedonski grad Tetovo te industrijski grad Tuzla u Bosni i Hercegovini našli su se među deset europskih gradova s najvišom koncentracijom toksičnih materija u zraku, pokazala je studija Svjetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu.

Čak i u blagim jesenskim jutrima ljude zagušuje zrak u Tetovu, drevnom gradu smještenom na podnožju Šar-planine, javlja Reuters.

Mnogi strahuju da će se situacija dodatno pogoršati približavanjem zime.

U prošlosti su vlasti bile primorane zatvoriti škole zbog smoga.
Problem i stara vozila

Tetovo i Tuzla se u industriji i grijanju kućanstava u velikoj mjeri oslanjaju na visokozagađujući ugljen lignit.

Visoke emisije plinova iz starijih vozila također znatno pridonose zagađenju, navodi se u informaciji WHO-a.

Svjetska banka procjenjuje da u Makedoniji najmanje 1.350 osoba godišnje izgubi život zbog zagađenja zraka, dok troškovi gospodarstva premašuju 200 milijuna eura, prenosi Reuters.

 

(Agencije)

srijeda, 31 Oktobar 2018 00:00

Država za organizovani kriminal

Ocijeni...
(0 glasova)

policija2"Pravda je temelj vlasti, a nepravda najavljuje propast društva!"

Ovaj aksiom izrekao je čuveni Ibn Haldun, utemeljitelj onoga što danas nazivamo sociologijom, naukom o društvu i društvenim kretanjima. Ovaj temeljni postulat uređenja društva ukazuje kako je pravosuđe karika pravde bez koje društvo ne može funkcionisati. Sve više smo svjesni te činjenice. Svi smo u Bosni i Hercegovini u proteklim danima osjetili nesigurnost. Poginula su dvojica policajaca, Adis Šehović i Davor Vujinović, štiteći našu imovinu. Ubijeni su mučki, iz zasjede.

I dok automafija već dva desetljeća ubire milione prihoda od uglavnom skupocjenih ukradenih vozila, samo oslanjanje na represivni aparat, policiju, očito ne može polučiti rezultate jer je ključna karika u sprečavanju ovog kriminala, ali i drugih teških ubistava pravosudni sistem, koji u Bosni i Hercegovini pokazuje znakove propadanja.
Neefikasno i (pre)plaćeno pravosuđe

Nasuprot građanskog straha na svim nivoima – općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnom – stoji neefikasno pravosuđe, koje je ključna karika sigurnosti. Klima nesigurnosti jedan je od značajnijih faktora u odlukama mladih ljudi da napuštaju zemlju, a ne samo nezaposlenost. Kako je to sjajno detektirao sarajevski novinar Senad Avdić u svojoj kolumni napisanoj za Slobodnu Bosnu, praveći, u svom stilu, taksativni pregled najvećih neriješenih mafijaških slučajeva te pitajući se zašto su dosadašnji rezultati skromni, ništavni:

"Zato što je treća i najvažnija karika, pravosudna, potpuno paralizirana, kidnapirana od građana i države, rasturena vlastitim problemima i tegobama, nekompetentnošću, neradom, klijentelizmom, notornom korupcijom... Više od 30 optuženih mafijaša iz 'oblasti autoindustrije', iz cijele Bosne i Hercegovine, kojima se sudi, odnosno već mjesecima ne sudi, pred Sudom Bosne i Hercegovine u predmetu 'Volan', već godinu dana, koliko traje taj sudski proces, bezbrižno se šetkaju na slobodi, odnosno vozikaju se u automobilima sumnjivog porijekla", napisao je Avdić.
David Dragičević i Dženan Memić

Isti slučaj evidentan je i kod ostalih teških ubistava, bilo da je riječ o nerazriješenom ubistvu Davida Dragičevića u Banjoj Luci ili o slučaju Dženana Memića u Sarajevu. Zajednička poveznica njihovim nerješavanjima jest paralizovani pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.

Prošlog mjeseca posjetio sam Banju Luku i glavni banjalučki trg, koji sada nazivaju "Davidov trg", gdje mi je Davidov otac, koji, zajedno s grupom "Pravda za Davida", protestuje već sedam mjeseci, rekao: "Ovdje trenutno nema ničega! Ovdje nema pravde. Ovdje pravda ne postoji. Nema istine i nema institucija. Sve je zlo. Od ove zemlje su stvorili crnu rupu. Ubice hodaju slobodno. Hodaju među nama. Žive među nama. Paralelni univerzum!"

Odgovori za ovaj teški zločin ne stižu već sedmi mjesec. U slučaju ubistva Davida Dragičevića njegov otac Davor optužuje najviše zvaničnike vlasti i Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska te svakodnevno upozorava na spregu kriminalaca i vlastodržaca, čija je žrtva njegov sin.
Detalji koji lede krv u žilama

Također, vidimo i s nevjericom pratimo kako protječu procesi optuženima za djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja sa smrtnim posljedicama, kao što je to nedavna presuda od 14,5 godina za saobraćajnu nesreću u kojoj su smrtno stradale studentice Selma Agić i Edita Malkoč. Informacije sa suđenja, detalji zaključaka i vještačenja koje je prihvatio Sud Kantona Sarajevo običnim ljudima lede krv u žilama.

Korupcija je, osim politike, izgleda, duboko zahvatila sektor tužilaštva, policije i pravosuđa – poluga na koje su međunarodne institucije u postdejtonskoj Bosn i Hercegovini uložile mnogo truda i energije. Tužioci i sudije među prvima su, sjetit ćete se, dobili visoke budžetske plaće kako bi bili nezavisni i radili svoj posao efikasno, zarad opasnosti koje prijenos korupcije iz političke sfere može učiniti poslijeratnom tranzicijskom društvu. Enormno visoka primanja, nakon sudija i tužilaca, dobili su i političari, a danas je bavljenje politikom u Bosni i Hercegovini najunosniji biznis.

Osim toga, pokazalo se da je zaštita od korupcije također jedan od glavnih razloga zbog kojeg je u Bosni i Hercegovini sve više kandidata i političkih stranaka. Očito je da mnogi ulaze u politiku iz prostog razloga jer im izbor na političku funkciju daje imunitet. Savršeni krug korupcije našao je svoj modus operandi.
Strah je nepredvidljiv i prelazan

Ovaj maligni tumor korupcije krajnje je destruktivan i dovodi u pitanje pravnu državu i sigurnost građana. Ovaj strah ne poznaje ni nacionalnu ni vjersku ni entitetsku granicu. Svi su u Bosni i Hercegovini u strahu kada znaju da mogu biti pokradeni, ubijeni i pregaženi, a da će oni koji te zločine počine imati priliku za svoja nedjela kazne izbjegavati, zaobilaziti ili smanjivati upravo zbog narušenog pravnog sistema.

I ta će se agonija nastaviti, bez obzira na to ko će i s kime formirati vlast. A vlast je moguća samo ako je, kako je rekao mudri sociolog Ibn Haldun, utemeljena na pravdi jer nepravda, kakvoj sada svjedočimo i kakvu gledamo, svima nama nagovještava propast. Pritisak, ali i panika sve više pogađaju ovo društvo i mnoge zaposlene i situirane ljude tjeraju da razmišljaju o odlasku iz ovakve zemlje. Glavni motiv svih jest strah za svoju i sudbinu svoje djece – a strah je veoma moćna emocija.

Strah je nepredvidljiv, opasan i – što je posebno zanimljivo, a što se može danas jasno osjetiti u cijeloj Bosni i Hercegovini – prelazan i sve više zahvata vladajuće strukture. Budućnost bh. građanima pružit će ona politika koja riješi korupciju u pravosuđu. Sve ostale itekako prisutne i nagomilane korupcije tek će onda moći biti riješene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Mirnes Kovač (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zemlja6Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018. predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja.

-  Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost - kazao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

- Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje, i to je zastrašujuće - ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

 Izvještaj o živom planetu 2018.  usredotočuje se i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

 U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš, ističu iz WWF Adrije.

Tako manje od 5 posto živog svijeta čine divlje vrste. Ris i vuk u bliskoj povijesti bili su gotovo u potpunosti istrebljeni, dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

Pored toga, 82 posto slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji, a u našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje hidroenergetske infrastrukture.

 Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

gorivo1Povećanja cijena goriva na benzinskim pumpama distributeri najčešće pravdaju povećanjem cijena barela nafte na svjetskom tržištu. Kada je sitacija obrnuta, kao cijelog ovog mjeseca, onda ćute.


Naime cijena barela nafte, od početka ovog mjeseca, pada iz dana u dan. Danas je gotovo na najnižem nivou u zadnjih mjesec dana!


Ko kontroliše cijenu goriva u BiH


Zašto sada država i distributeri ne reaguju na isti način kao sto su reagovali kad su cijene “rasle”?


Predstavnike distributera nismo uspjeli dobiti, ali su nam na pojedinim benzinskim pumpama u Banjaluci, rekli da se posljedice smanjenja cijena barela nafte na svjetskom tržištu kod nas mogu osjetiti tek kroz izvjesno vrijeme, jer kako kažu, moraju potrošiti rezerve koje su nabavili po višim cijenama.


Mnogi vjeruju da na naftnom tržištu vlada kartelski način poslovanja, što i nije daleko od istine jer državne i entitetske vlasti u Bosni i Hercegovini niti određuju cijenu, niti je kontrolišu, niti su saglasne u čijoj je to nadležnosti. Takve vjesti dolaze od strane ministra Mirka Šarovića i iz Vlade FBiH.


U vezi te situacije nedavno se oglasio i ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić. Prema njegovim riječima u BiH definitivno postoji problem sa formiranjem cijena nafte i vlasti ga trebaju riješiti.
„Postoji nezakonit sistem tzv. neformalnog dogovaranja cijena goriva čime see direktno krše zakoni na nivou BiH, kao i entitetski zakoni. Postoji Konkurentsko vijeće na nivou BiH, inspekcijski i drugi organi koji moraju biti znatno opremljeniji da uđu u djelovanje tih neformalnih grupa i naravno sankcije moraju biti evidentne i jake“, istaka je Hurtić.


I prije sedam dana cijene rasle


I dok od početka oktobra cijene barela nafte na svjetskom tržištu svakodnevno padaju na benzinskim pumpama u Federaciji je prošle sedmice došlo do rasta cijena goriva za oko pet pfeninga i sada se one kreću do 2,41 KM, a negdje i više.

Tom prilikom su, komentarišući novonastalu situaciju, analitičari i stručnjaci najavili da bi do kraja ove godine cijena goriva u BiH mogla dostići 2,50 KM, a da bi ta cijena mogla da raste i nakon 1. januara 2019. godine.


Postavlja se logično pitanje - zašto  ne, kada se niko ne buni, a država i njene institucije svako poskupljenje prećutno odobravaju.

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

sarovicMinistar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potpisao je danas sa načelnicima općina Srebrenica i Istočna Ilidža, Mladenom Grujičićem i Marinkom Božovićem, ugovore o dodjeli sredstava Vijeća ministara BiH za prioritetne infrastrukturne projekte. Riječ je o sredstvima iz klirinškog duga Ruske Federacije uplaćenih Bosni i Hercegovini.
Kako je saopćeno iz Šarovićevog kabineta, riječ je o sredstvima iz klirinškog duga Ruske Federacije uplaćenih Bosni i Hercegovini.

Ugovorom o dodjeli sredstava općini Srebrenica, ovoj lokalnoj zajednici je omogućeno da koristi sredstva u iznosu od 500.000 KM, za prioritetne infrastrukturne projekte. Načelnik Mladen Grujičić izrazio je zahvalnost za zalaganje i podršku ministra Šarovića.

"Sredstva će biti utrošena na četiri projekta, asfaltiranje tri putna pravca i rekonstrukciju liftova, koji su dobili jednoglasnu podršku Skupštine opštine Srebrenica i čija realizacija će biti u interesu svih građana", istakao je Grujičić nakon potpisivanja.

Općina Istočna Ilidža, potpisanim Ugovorom, dodijeljena su sredstva za Projekat zaštite izvorišta pitke vode Sarajevsko polje, u iznosu od 450.000 KM.

"Ovaj Ugovor je značajan ne samo za građane Istočnog Sarajeva nego i mnogo šire, jer je riječ o zaštiti izvorišta kojim se snabdijeva cijelo Sarajevo", rekao je ovom prilikom načelnik općine Istočna Ilidža Marinko Božović.

Ministar Šarović izrazio je veliko zadovoljstvo zbog zaključenja ugovora o dodijeli sredstava, jer se na ovaj način direktno pomažu lokalne zajednice kojima je ubrzani infrastrukturni i ekonomski razvoj ključni prioritet.

 

(klix.ba)

Stranica 60 od 61

S5 Box