Vijesti iz BiH
BiH

BiH (670)

Ocijeni...
(0 glasova)

radoncicMinistar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić izjavio je danas na vanrednoj konferenciji za novinare da je od direktora Službe za poslove sa strancima BiH Slobodana Ujića tražio da utvrdi tačan broj ilegalnih ekonomskih migranata kako bi se krenulo u proces njihove deportacije iz BiH.

Radončić je prvo najavio poduzimanje oštrih mjera protiv migranata, a onda je izrekao skandaloznu prijetnju pakistanskom ambasadoru, odnosno Pakistanu.

“Pouzdano znam da pojedine zemlje, kao Pakistan, neće biti kooperativne u ovoj priči, a najviše ekonomskih migranata imamo iz Pakistana i Afganistana. Ako odbiju da sarađuju, ja ću tražiti da se pakistanski ambasador proglasi personom non grata i da se uputi u svoju državu. Mi ne možemo izigravati bespomoćnu vlasti”, zaprijetio je Radončić.

Zaista je veliko poniženje za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake da se naš ministar sigurnosti ovako skandalozno odnosi prema diplomatskom predstavniku zemlje koja nam oduvijek bila prijatelj, zemlje koja je pružila nesebičnu podršku našem narodu u odbrani agresije i genocida. Ne znamo da li Fahrudin Radončić ovo radi smišljeno kako bi odvratio prijateljski Pakistan od naše zemlje, međutim ovaj skandal zaslužuje da on odmah podnese ostavku.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Rebalans budžeta bh. entiteta Federacije BiH za ovu godinu, iako je 2020. tek ušla u četvrti mjesec, danas će se po hitnoj proceduri naći pred federalnim zastupnicima. I u njemu mnoga rezanja izdvajanja za troškove zaposlenih u institucijama Federacije BiH, sredstava za kapitalne investicije, dijela novca planiran za demobilizirane borce, za raseljene osobe i povratnike, za invalidnine, za dobitnike ratnih priznanja... ali i sredstava planiranih neprofitnim organizacijama, zatim novca namijenjen za razvoj nauke i kulture, ali i najugroženijim grupama.

Jedno od umanjenja su i transferi za invalidnine u iznosu od 5,6 miliona konvertibilnih maraka (2,9 miliona eura).

"Ako bi ovaj prijedlog bio prihvaćen u parlamentu, on bi predstavljao krajnje nehumanu odluku i nastavak diskriminacije osoba sa posebnim potrebama", upozorio je u pismu zastupnicima Mustafa Mehić, student četvrte godine Pravnog fakulteta u Sarajevu i osoba s invaliditetom.

U pismu zastupnicima upućenom pred sjednicu naveo je da "smanjivanjem primanja mnoge osobe s invaliditetom više ne bi mogle sebi priuštiti čak ni minimalnu ishranu i kupovinu neophodnih lijekova i pomagala, a mnogima koji se školuju nastavak obrazovanja bio bi onemogućen".

"Najveći broj primalaca invalidnine i naknade za tuđu pomoć nije u radnom odnosu. Navedena primanja ovoj kategoriji građana Bosne i Hercegovine predstavljaju jedini izvor primanja, iako su ona manja od najniže plaće u Federaciji BiH", upozorio je Mehić.

Mehić: Diskriminacija 'neratnih invalida'

Postojeća zakonska rješenja diskriminiraju tzv. 'neratne invalide' u odnosu na ratne invalide i civilne žrtve rata, tvrdi u pismu federalnim zastupnicima Mustafa Mehić, osoba s invaliditetom.

Podsjeća kako Bosna i Hercegovina jeste potpisnica međunarodne konvencije kojom se zabranjuje diskriminacija invalida po osnovu uzroka invalidnosti, ali i upozorava kako "nezakonita praksa traje već godinama i navedenim prijedlogom Vlade Federacije BiH diskriminacija tzv. 'neratnih invalida' se nastavlja i produbljuje".

"Iz navedenih razloga obraćam se svim zastupnicima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zahtjevom i molbom da na predstojećoj sjednici odbiju prijedlog Vlade Federacije BiH o smanjenju naknada osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH, kao kategoriji građana čiji se izuzetno težak položaj navedenim prijedlogom dodatno pogoršava", poručio je Mehić.

Apelirao je i na "ljudskost i osjećaj odgovornosti prema najugroženijim kategorijama građana".

No, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacija Bosne i Hercegovine Mirsad Zajimović kaže da ne bi trebalo biti problema oko usvajanja rebalansa federalnog budžeta za 2020. godinu, koji će se na sjednici tog doma naći u četvrtak.

Moraju pomoći privredi

Kazao je da je nemoguće pomoći privredi u Federaciji Bosne i Hercegovine bez zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji predviđa oko 500 miliona konvertibilnih maraka (oko 250 miliona eura) pomoći pogođenoj privredi, ali da taj zakon nije moguće provesti bez rebalansa budžeta.

Čak ukoliko opozicija bude glasala protiv rebalansa, teško da on može biti odbijen.

Vladajuća koalicija u federalnom Parlamentu, sastavljana od Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, Saveza za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine i Demokratske fronte (DF), imaju više od potrebnih 50 mjesta u Parlamentu, ukoliko ta koalicija ostane dosljedna, što ne mora biti pravilo u Bosni i Hercegovini.

Sjednica će biti održana elektronski, prvi put u historiji federalnog Parlamenta.

Ukoliko rebalans budžeta bude usvojen na Zastupničkom domu, ide na potvrđivanje i u Dom naroda Parlamenta Federacije.

Bez posla ostali deseci hiljada radnika

Najmanje 490 miliona konvertibilnih maraka (oko 245 miliona eura) manje bit će uplaćeno u federalnu kasu ove godine zbog pandemije novog korona virusa.

Iz federalnog Ministarstva finansija potvrdili su da očekuje manje prihoda od poraza na dobit, manju naplatu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, ali i pad neto prihoda od indirektnih poreza.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača rekao je da je za nešto manje od mjesec dana, zbog posljedica pandemije korona virusa, na području Federacije Bosne i Hercegovine bez posla ostao skoro 20.000 radnika, čime je federalni budžet ostao bez značajnih sredstava iz poreza.

Kako bi pokrili gubitak u budžetu, ali i osigurali novac za pomoć pogođenoj privredi, federalna Vlada želi rebalansom smanjiti planirane troškove za ovu godinu u visini od oko 200 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), a ostatak nedostajućeg novca planira namiriti iz kredita.

Stabilizacijski fond za pomoć privrednicima od 500 miliona konvertibilnih maraka Vlada također planira popuniti kreditima.

Umanjena sredstva najugroženijim grupama

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine veći od 4,9 milijarde konvertibilnih maraka (oko 2,5 milijarde eura) planiran za ovu godinu Vlada šalje Parlamentu na rebalans, tražeći da on, uključujući nova zaduživanja, bude povećan na 5,5 milijardi konvertibilnih maraka (oko 2,8 milijardi eura).

Kada je riječ o uštedama, Vlada planira srezati izdvajanja za troškove zaposlenih u institucijama Federacije za 18,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 9,3 miliona eura).

Smanjena su i sredstva za kapitalne investicije te se kaže kako se realocira 150 miliona konvertibilnih maraka (oko 75 miliona eura) predviđenih za izgradnju putne infrastrukture.

Planirano je smanjenje subvencija javnim preduzećima i privatnim poduzećima.

Nevladine organizacije i pojedinci već su reagirali, kritizirajući Vladu da umanjuje novčana davanja najugroženijim grupama.

Opozicija: Bez odgovora na krizu i izazove

No, rezanje troškova ne znači da će korisnici budžetskih sredstava dobiti manje novca.

Primjerice, uposleni u administraciji neće dobiti manje plate, ali ne bi trebalo biti novih zapošljavanja u administraciji.

Zastupnik u federalnom Parlamentu Nihad Čolpa (Građanski savez) rekao je da je rebalans budžeta slab i nedostatan i da on u njemu ne vidi odgovore na krizu i izazove koji dolaze.

"Za razliku od zdravih svjetskih ekonomija, koje su svoje ekonomske mjere bazirali na sprečavanju smanjenja potrošnje, tako što su brzim djelovanjem osigurale primanja svojim građanima, Federacija Bosne i Hercegovine ide u suprotnom smjeru, koji može dovesti do gašenja malih biznisa i hiljada novih otkaza. Ukoliko hitno ne promijenimo pristup, mali biznisi neće moći preživjeti, a time bi izlazak iz krize postao sve teži", rekao je Čolpa za Al Jazeeru.

Irfan Čengić iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine kaže da Vlada pokušava "računovodstvenim trikovima" pokazati navodne uštede, dok su u suštini ti troškovi svakako bili nepotrebni.
Smanjiti troškove administracije i parlamenata

"Rebalans budžeta je usko vezan za 'Korona zakon', a naša ključna zamjerka je što u tom zakonu nema predviđenih sredstava za subvenciju plata", kazao je Čengić.

Ramo Palalić sa Odsjeka za Menadžment na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) kaže da svaki strateški potez nosi sa sobom pozitivne i negativne efekte, no Vladi u svakom slučaju savjetuje više ulaganja u mala i srednja preduzeća.

Za Al Jazeeru je rekao da je EU ekonomija bazirana na malim i srednjim preduzećima, čak 99 posto (EU, 2013) te da država treba intervenirati i pomoći ovu kategoriju.

Kazao je da bi trebalo smanjiti troškove administracije, a posebno troškove parlamenata, koji su enormni.

"Naša država treba imati tijelo sastavljeno od stručnjaka, koji će kreirati državnu strategiju razvoja [do deset godina] te na osnovu toga da se svake godine izradi budžet. Koliko znam, mi to nemamo", kaže Palić.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

islamskazajednicaNedim Hrbat, direktor programa Media centra Islamske zajednice BiH, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba kako je uvjeren da će BIR TV ispuniti velika očekivanja gledalaca.
Hrbat kaže da pripreme za pokretanje BIR TV, televizije Islamske zajednice traju zapravo dugo vremena.

“Podsjetit ću da je RTV BIR registrovan kao radio i televizija, što otkriva nakanu Osnivača, Islamske zajednice u BiH, i svijest o potrebi za televizijskim kanalom. Prvi konkretan iskorak u tom pravcu bilo je pokretanje TV produkcije, potom realizacija različitih programskih sadržaja, Ramazanskog programa, dokumentarnih filmova, a potom i izgradnja privremenog TV studija u kojem smo više godina realizirali dijaloške serijale. Zato smo ovaj projekat i mogli finalizirati u ovako kratkom periodu“, kaže on.

On dodaje da su vanredne okolnosti ovaj proces ubrzale i, eto, dovele do kraja, odnosno početka emitovanja TV programa.

Velika očekivanja i vanredne okolnosti

“ Jedan mali tim ljudi ovaj je projekat priveo kraju. Ponosan sam jer sam bio dio tog tima. Nema mnogo ljudi koji bi se prihvatili ovako velikog izazova, u ovako kratkom periodu, uz to i u vanrednim okolnostima“, kaže naš sagovornik.

Kada je u pitanju sadržaj programa koji će emitirati BIR TV, on kaže da je BIR TV porodična televizija koja promoviše islamske vrijednosti.

“Naravno, kada u ovom smislu govorimo o Islamu, onda kažemo i da Islam obuhvata život u svim njegovim vidovima i sferama. Nastojat ćemo obuhvatiti područja vjere, odgoja i obrazovanja, ali i privrede, nauke i kulture, tradicije, itd. Cilj TV programa jeste da sadržaje koji nastaju u produkciji BIR TV ili sadržaje vanjske produkcije a koji se emitiraju na kanalu BIR TV prepoznaju svi ljudi dobre volje. Naša misija je ljudima ponuditi sadržaje koji promiču dobro, a u duhu vjere islama, tradicije bosanskih muslimana i misije i ciljeva Islamske zajednice, te Bosne i Hercegovine kao domovine“, pojašnjava direktor programa.

Hrbat ističe kako je svjestan velikih očekivanja, i da će nastojati ispuniti i opravdati očekivanja javnosti.

“S obzirom na ogromnu podršku i dobre reakcije na vijest o pokretanju TV kanala, vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme i početi ostvarivati zadate ciljeve. Možda ne u početku, ali u dogledno vrijeme svakako da. Za početak, fokusirali smo se na mjesec Ramazan. Tokom ovog mjeseca program će se emitovati deset sati dnevno“, ističe Hrbat.

Domaća i strana produkcija

Što se tiče produkcije programa, Hrbat kaže da je u pitanju i vlastita, i domaća, ali i strana produkcija.

“Radi se o programu kojeg smo realizirali tokom proteklih godina i kojeg smo besplatno ustupali zainteresiranim medijima, programu kojeg smo uspjeli realizirati u ovom kratkom periodu, i nabavljenim programskim sadržajima. U narednom periodu planiramo i projekte koprodukcije. Saradnja u pravcu nabavke i proizvodnje TV sadržaja bit će intenzivna u narednom periodu. Bit ću otvoren, nismo imali dovoljno vremena na raspolaganju da realiziramo sve ili neke ideje koje imamo, ali, gledamo naprijed. Vrijeme je pred nama“, kaže Hrbat.

Gdje se može gledati

On kaže da će za početak korisnici Moje TV i Telemacha moći gledati program BIR TV, ali da će svakako nastojati da ostvare saradnju i sa drugim kablovskim operaterima, ali i da stignu do regiona i dijaspore.

Hrbat na kraju ističe da opseg medijskog djelovanja Islamske zajednice u BiH nije ograničen samo vjerničkom populacijom, te aktivnim i pasivnim članovima Islamske zajednice u BiH.

“Islamska zajednica u svom radu, njeni alimi, imami, profesori, kao i njeni medijski djelatnici, uvijek su imali i imaju u vidu multireligijsku stvarnost Bosne i Hercegovine. Zato će BIR TV u svojim programskim sadržajima promovisati i međureligijski dijalog, te biti otvorena za saradnju sa različitim ustanovama i institucijama“, zaključio je Nedim Hrbat u razgovoru za Vijesti.ba.

H.Lj.

(Vijesti.ba)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

diselbenzinNiko nije mogao ni pomisliti da će jednog dana cijena barela goriva na svjetskom tržištu biti 0 dolara, kao što je to bilo juče.

Prije gotovo dvije godine ekonomista Faruk Hadžić je objavio status o tome koliko bi gorivo koštalo u BiH kada bi ga besplatno nabavljali. Nije, kaže, mogao ni pomisliti da će jednog dana cijena barela goriva na svjetskom tržištu biti 0 dolara, kao što je to bilo juče.

Uglavnom, mali podsjetnik - litar benzina bi u BiH i tada iznosio 0,94 KM po litri zbog nameta koji se naplaćuju po litri goriva. Litar dizela bi iznosio 0,82 KM po litri zbog nešto niže akcize (0,30 KM po litri).

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

hrvatska3Od 15 graničnih prijelaza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine za transport roba, otvorena su samo tri.

O problemima vozača zbog restriktivnih mjera Hrvatske izvijestila je i Evropska federacija vozača (FIA).

Hrvatska je od nedjelje ukinula odluku prema kojoj se transport stranih roba kamionima kroz tu zemlju proteklih 30 dana morao odvijati u konvojima i pod strogom policijskom pratnjom, ali je i dalje većina graničnih prelaza sa susjednim zemljama zatvorena. To je jedna od mjera koju je Nacionalni stožer Hrvatske donio zbog suzbijanja novog korona virusa.

Firme iz Bosne i Hercegovine koje se bave transportom i kojima je put preko Hrvatske najbliži prema Zapadnoj Evropi kritikuju tako strogu politiku hrvatskih vlasti. Smatraju da su mjere poput prolaska stranih kamiona kroz Hrvatsku u organiziranim konvojima bile nepotrebne, čak i diskriminirajuće. Pozivaju se na odluku Evropske komisije prema kojoj države članice EU-a ne bi trebale praviti razliku između vozila koja prevoze robu za njihovu upotrebu ili su samo u tranzitu.

Nepotrebnim smatraju i zatvaranje većine graničnih prelaza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Navode da ta mjera osim štete po bosanskohercegovačku privredu nema nikakvu drugu ulogu. Tim kritikama pridružili su se i neki prevoznici iz Hrvatske, koji podržavaju bosanskohercegovačke kolege.

Granični prelazi

Prema podacima Hrvatskog automoto kluba od ponedjeljka poslije podne između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sa kojom Hrvatska ima najdužu granicu, oko 1.000 kilometara, od 15 graničnih prelaza prve i druge kategorije otvorena su tek tri prelaza za transport roba: Nova sela, Gradiška i Šamac. Iz MUP-a Republike Hrvatske navode da drugi granični prelazi nemaju potrebne inspekcije službe i zbog toga nisu u upotrebi tokom vanrednog stanja, kada je važna kontrola svakog putnika.

Između Hrvatske i Slovenije otvoreni su granični prelazi Bregana i Macelj, sa Mađarskom su u funkciji prelazi Goričan i Duboševica, a sa Srbijom samo jedan – Bajakovo.

Tuzlanski kanton, jedna od najrazvijenijih industrijskih regija u Bosni i Hercegovini ostao je uskraćen za granični prelaz Županja kojeg su privrednici iz tog dijela Bosne i Hercegovine do sada koristili. Kamioni sa tog prelaza već mjesec dana idu na granični prelaz Šamac, od Županje udaljen oko 25 kilometara, ili na Gradišku, udaljena oko 140 kilometara.

Od 23. marta do 18. aprila, prema podacima koji su dati na uvid Al Jazeeri, na granični prelaz Gradiška ušlo je nešto više od 8.440 kamiona, ili oko 340 kamiona dnevno u prosjeku, što znači da je za prolazak na ovom graničnom prelazi potrebno čekati satima. To poskupljuje cijenu transporta i cijenu samog proizvoda dok dođe do krajnjeg kupca u Bosni i Hercegovini. Takva mjere smatraju se dodatnim udarom na bosanskohercegovačke građane čiji je životni standard daleko ispod evropskog.

Bez graničnog prelaza ostala je i Bosanska Krajina, najzapadniji dio Bosne i Hercegovine, iz koje umjesto Graničnog prelaza Izačić sada također koriste prelaz u 160 kilometara udaljenijoj Bosanskoj Gradišci. Put od dva i po sada od Bihaća do Zagreba pretvorio se u put od cijeli dan.

Nepotrebne mjere

Ograničavanje na samo tri granična prelaza vozačima stvara dodatne kilometre, oduzima mnogo više vremena i proizvodi dodatne troškove, kaže za Al Jazeeru vozač Jasmin Milišić. Od Sarajeva do slovenske granice i nazad ranije mu je trebalo dva dana, no zbog vanrednih pravila hrvatske vlade sada ostaje mnogo duže.

O problemima vozača zbog restriktivnih mjera Hrvatske izvijestila je i Evropska federacija vozača (FIA).

Branko Filipović iz Županja šped iz Hrvatske rekao je Al Jazeeri da mu je žao kolega iz Bosne i Hercegovine i da lično ne razumije neke od odluka hrvatskih vlasti.

“Ne znam koji su razlozi da je neko donio takve odluke. Od Županje do uključenja na autoput dalje prema Beogradu ili Zagrebu i Sloveniji su svega tri kilometra. Ljudi uopće ne moraju doći u kontakt sa naseljenim mjestom. Sa graničnih prelaza Šamac i Gradiška do autoputa je mnogo duže, 10 ili 15 kilometara”, kaže Filipović. Uključivanjem samo graničnog prelaza Županja uveliko bi smanjilo pritisak na prelazima u Gradišci i Šamcu.

Ipak, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović u nedjelju je rekao da su i dalje na snazi mjera prema kojima će strani kamioni prilikom ulaska u Hrvatsku dobiti obavijest da smiju voziti samo autoputom, zaustavljati se samo na tačno određenim mjestima, i ići na tačno određene granične prelaze, što znači da će transport roba u Bosnu i Hercegovini još neko vrijeme ostati otežan.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

trebinjeNa području grada Trebinja infekcija novog virusa korona potvrđena je kod deset građana, od kojih je njih troje smješeno u trebinjsku Bolnicu, a sedmoro u karantin u Studentski centar.
Njihovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno.

Za sada se, kažu u kabinetu gradonačelnika, ne može sa sigurnošću govoriti o veličini klastera, s obzirom na to da su jutrošnji rezultatui testa za 33 građana Trebinja bili negativni na novi virus korona, nadležni epidemiolozi i dalje sprovode epidemiološku istragu.

Grad Trebinje je, inače, među prvim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj i BiH uveo brojne preventivne mjere uslijed globalne pandemije novog virusa korona –Kovid 19, a prvo zasjedanje Štaba za vanredne situacije bilo je 26. februara. Većina mjera je uvedena tokom marta, tako da, pojavom prvom lica koje je zaraženo novim virusom korona 10. aprila, gradski Štab za vanredne situacije nije imao nijednu mjeru koju do tada već nije donio.

“Građani Trebinja u velikoj mjeri poštuju preventivne mjere, a nadležni organi svakodnevno vrše kontrolu sprovođenja mjera. U ovoj sedmici sankcionisano je 20 lica koja nisu poštovala mjeru zabrane javnog okupljanja, a privremeno je bilo zatvoreno i nekoliko prodajnih objekata u kojima nisu poštovane preventivne mjere”, kaže za BUKU, Božo Morić iz informativne službe kabineta gradonačelnika Trebinja.

Naglašava i da će globalna pandemija novog virusa korona, svakako, ostaviti značajne posljedice i po trebinjsku privredu, prvenstveno kod mikro, malih i srednjih preduzeća, ali i po trebinjski turizam, s obzirom na to da veliki broj ovih pravnih subjekata nije radio oko 15 dana u martu i, po svim prilikama, neće raditi cijeli april.

Tu su i ugostiteljski i smještajni kapaciteti, kod kojih su otkazana noćenja za april, a uveliko traje i otkazivanje planiranih noćenja za maj.

Međutim, odlukom republičkog Štaba za vanredne situacije, radnicima iz ugroženih djelatnosti u aprilu će biti uplaćeni doprinosi, a u maju minimalna neto plata sa doprinosima.
Konkretna visina štete u novčanim sredstvima još uvijek nije poznata, ali, naglašava Morić, prema prvim procjenama, ona je višemilionska.

Besplatne parcele i sjemena

Prepoznavajući uticaj ove pandemije, Grad Trebinje je, posredstvom svog Agrarnog fonda, među prvima u Republici Srpskoj dao na besplatno korišćenje obradive površine za sadnju povrtlarskih kultura, te podijelio sjemenski materijal za krompir, luk i grašak. Na besplatno korišćenje je dato ukupno 30 dunuma obradivih površina, za koje se prijavilo 42 Trebinjaca. Podijeljeno je i 377 sjemenskih paketa i to građanima iz gradskih mjesnih zajednica. Paket je činilo 25 kilograma krompira, tri kilograma luka i jedan kilogram graška.

Agrarni fond će, ističe Morić, u narednim danima podijeliti i rasad paprike i paradajza za oko 150 Trebinjaca, koji je proizveden u sopstvenim plastenicima.
Agrarni fond je i na oko 350 dunuma obradive zemlje, za svoje potrebe, zasadio krompir, luk, grašak i žitarice.

“Kao preventivna mjera, posredstvom mjesnih zajednica, svako domaćinstvo u Trebinju dobiće dva para rukavica i po dvije maske. Podjela je već počela i treba da bude završena u narednih nekoliko dana. Grad Trebinje je svojim ljudskim i materijalnim resursima sproveo tri dezinfekcije svih stambenih zgrada na području grada, kao i pet dezinfekcija javnih površina”, naglašava Morić i upućuje posebnu zahvalnost svim radnicima i volonterima koji su do sada učestvovali u sprovođenju i kontroli preventivnih mjera, ali i svim sugrađanima koji poštuju preventivne mjere, čuvajući na taj način svoje i zdravlje svojih bližnjih.

Na kraju je dodao da sa ciljem preventivnog djelovanja, svi stariji sugrađani imaju mogućnost da pozovu besplatan broj 121, kako bi im volonteri ili radnici Gradske uprave na kućnu adresu dostavili potrebne namirnice ili lijekove.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzamijafahdKulturni centar “Kralj Fahd” pomogao je danas štićenicima KJU Doma za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo. Njihova donacija se sastojala od osnovnih higijenskih potrepština kao što su pelene, kupke, šamponi, maske, rukavice…
Ovom prilikom PR centra profesor Fikret Mehović ukazao je na dugogodišnju saradnju s Dječijim domom Bjelave.

“S direktorom doma na Bjelavama dogovorili smo se šta je to neophodno da im doniramo ovaj put. Odlučili smo se za proizvode koji su njima neophodni, to su dječije pelene, šamponi, kupke, viziri, rukavice, maske… Svi znamo da Dječiji dom Bjelave postoji već 120 godina i da je njihova uloga u društvu i važnost veoma velika, stoga je potrebno da osiguramo koliko možemo i mi kao kulturni centar da njihovi poslovi teku bez problema i da djeca koja se nalaze u ovom domu imaju sve što im je potrebno. Danas i sutra naš kulturni centar će realizirati još tri ovakva projekta, a ukupna vrijednost svih ovih donacija iznosi oko 15 hiljada KM”, kazao je Mehović.

Tarik Smailbegović, direktor KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo, kazao je da im u vrijeme pandemije i najtežih trenutaka ova donacija itekako mnogo znači.

“Mnogo ovih materijala, higijenskih potrepština, se brzo troši, velike su potrebe, svi smo zatvoreni u malom prostoru i potrebno je puno zaštitnih sredstava. To je neophodno, a s druge strane i moralno, veoma je važno kad nam se neko javi, da znamo da nismo sami, da nas podrži. Nekad je ta poruka i mnogo važnija, jer sve ovo u vezi s pandemijom već dugo traje, ljudi su pomalo i umorni i zato nam mnogo znači svaka poruka i riječ ohrabrenja. Zahvaljujemo se ovom prilikom Kulturnom centru ‘Kralj Fahd’ koji je uvijek tu kad nam treba, pa i u ovim najtežim trenucima. Mi već imamo neke zalihe što se tiče hrane i osnovnih sredstava”, kazao je direktor ove kantonalne javne ustanove, dodavši da u domu trenutno ima 96 štićenika.

Donacija domu Bjelave upućena je u ime direktora kulturnog centra “Kralj Fahd”, Muhameda Alu Šejha.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

ahmiciPrije 27 godina na današnji dan u Ahmićima se dogodio pokušaj lokalnog genocida jer je cilj bio potpuno istrebljenje civilnog stanovništva, rekao je danas predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović koji je prisustvovao obilježavanju tog zločina nad Bošnjacima.

Kako je dodao, tada je ubijeno 116 osoba među kojima su bile i žene, a najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba i najstarija osoba je imala gotovo 90 godina. Međutim, i 27 godina poslije direktni počinioci zločina nisu procesuirani nego samo neki od njih su procesuirani po komandnoj odgovornosti.
– Imamo dug prema stanovništvu u Ahmićima, a to je da se ti direktni izvršioci identificiraju i kazne te da se tijela ubijenih pronađu i pokopaju. Još uvijek tridesetak tijela nije pronađeno – kazao je Izetbegović.

Važno je, napominje, imati odnos prema žrtvama i počiniocu podsjećajući na odnos Hrvatske prema haškom osuđeniku Dariju Kordiću te je Izetbegović ocijenio da bi i lokalna zajednica u Vitezu trebala imati drugačiji odnos i prema žrtvama, ali i općenito prema stanovništvu Ahmića.

– Obzirom da to izostaje već decenijama, Federalna vlada odnosno Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica moralo bi pokazati više brige prema Ahmićima – zaključio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Porodice ubijenih stanovnika Ahmića i danas su upozorili da se i dalje traga za tijelima 29 ubijenih, kao i da nisu procesuirani svi odgovorni za ovaj zločin.

Za zločin u Ahmićima osuđeno je šest osoba, od čega je Haški tribunal (ICTY) izrekao pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne, dok je Sud BiH na deset godina zatvora osudio Paška Ljubičića.

(Agencije)

ponedjeljak, 13 April 2020 00:00

Zašto kredit MMF-a nije trebalo prihvatiti

Ocijeni...
(0 glasova)

motelskiputbihPostoji mnogo razloga koji me navode na stav da kredit Međunarodnog monetarnog fonda za brzu pomoć od 330 miliona eura nije trebalo prihvatiti.

Prvi je jer je kredit koji treba vratiti u krizi za koju se niko ne usuđuje procijeniti koliko će trajati.

Drugi je jer javnost ne zna pod kojim je uvjetima kredit odobren i nepoznanica je ko će ga vraćati. Zvuči čudnim ovo pitanje, ali pojasnit ću. Hoće li ga vraćati država iz svojih neplaniranih, provizornih budžeta u koje trpamo sve što na državne račune legne i krpimo rupe gdje zatreba ili će to raditi oni koji novac od kredita dobiju i koriste. Ako je prvi scenarij, onda će teret pasti na pleća onih koji ni cvonjka od ove pomoći neće vidjeti. A sve su prilike da je tako, jer da je drugačije, ne bi se trojica lidera tako žestoko borila da dobiju što veći dio kreditnog kolača “za svoje”.

Treće je da javnost ne zna, a to tek treba utvrditi, prema kojim će se kriterijima novac dijeliti. Jesu li parametri bili zdravstveni, politički, ekonomski, stranački, privatni,... U tom kontekstu pitanje bez odgovora, bar meni je, zašto Brčko Distrikt nije bio dio aranžmana, nego su se trojica lidera solidarno obavezali da ukupno 1 posto kredita pripadne ovom ustavno-pravnom aranžmanu države Bosne i Hercegovine. Nismo kredit još ni dobili, a oni kao da dijele sadaku. A Brčko je arbitražnom odlukom proglašeno kondominijumom pod suverenitetom države Bosne i Hercegovine koji ima vlastitu multietničku upravu. Dakle, nije političko pastorče, nego sastavni dio ove zemlje.

Pijačarska rasprava

Četvrto je što sumnjam u dobre namjere MMF-a i svjetskih finansijskih institucija, jer ćemo očito, poslije duga za kredit u drugim apanažama otplaćivati ovu njihovu širokogrudu ponudu. Ne zaboravimo da su već davno bacilli oko na naš elektroenergetski sektor i telekom-operatere koji još nisu privatizirani. Razlog više za sumnju je prvobitna ponuda od 165 miliona eura. Kad su vidjeli da dogovor o raspodjeli neće možda biti postignut u ostavljenom roku, ponuda se povećava na 330 miliona uz “prijetnju” da 90 zahtjeva čeka na odobrenje pred Odborom direktora MMF-a i ako aranžman ne bude prihvaćen teško će biti odrediti novi datum za odlučivanje.

Peto je da su organizatori razgovora zaobišli institucije države Bosne i Hercegovine što u našim političkim okolnostima nije bezazleno. Neki učesnici razgovora, koji su pregovarali u kapacitetu stranački lidera, nemaju nikakve simpatije prema državnom institucionalnom jačanju I to ne kriju.

Šesto, sve javnosti dostupne informacije govore u prilog tezi da je to bila pijačarska rasprava, bez učešća stručnjaka, a zahtijevala je to vanredna situacija, neizvjesni razvoj situacije u sektoru privrede i zdravstva i nasušna potreba za finansijskom injekcijom.

Da odmah razjasnimo, Bosni i Hercegovini treba finansijska pomoć, ali tek kad iskoristi unutarnje resurse, a nije. Budžeti nisu rebalansirani, pravdaju se ozbiljnošću posla. U vanrednim okolnostima procedure se skraćuju, ministarstva rade punom parom po desetak i više sati dnevno, može i od kuće u doba elektronske razmjene podataka, i za već više od mjesec dana rebalansi su morali biti završeni. Ako su potrebne naknadne korekcije, pa moguće ih je izvršiti, jer plaćeni su da samo to rade. Ministri i članovi kabineta nisu na prvoj liniji odbrane sa ljekarima, policajcima, vatrogascima, trgovcima. Zabranjen je rad mnogima koji bi uz sitnije prilagodbe mogli nastaviti stvarati prihod, pa i plaćati porez. O tri milijarde maraka koje godišnje u socijalni mir investira dijaspora razmišljalo se u mirnije vrijeme. Tu dijasporu niko se nije sjetio kontaktirati I pokazati joj da je država svjesna njihove uloge. Na taj iznos se neće više moći računati, ali komunikacija s tim ljudima mogla je dati procjenu koliko oni mogu pomoći. Jedini koji je pokazao interes za bh državljane u dijaspori je američki ambasador u BiH.

Ozbiljna političko-finansijska farsa

Iako je najavljen kao takav, postignuti sporazum nije bio dogovor Bosne I Hercegovine s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kreditu od 330 miliona eura. Da jeste, u pregovorima bi pored jednog člana Predsjedništva BiH, jednog člana Kolegija Doma naroda učestvovali član Kolegija Zastupničkom doma, predsjedavajući Vijeća ministara i ministar finansija. Najavljeno je da tek treba formirati Koordinaciono tijelo koje će se baviti osmišljavanjem mjera i ubrzanim reakcijama u koje će ući predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i dva entitetska premijera Fadil Novalić i Radovan Višković, a uz njih i potrebni ministri poput ministra bezbjednosti trgovine, finansija i drugi.

Ne mislim da je to bio igrokaz, prije bih rekao da se radi o ozbiljnoj političko-finansijskoj farsi čije ćemo rezultate, nažalost, saznati tek kad ništa više ne budemo mogli promijeniti. Posebna je priča, za neku drugu analizu, jesu li, a tvrdim da nisu, trojica lidera kapacitirani da raspravljaju ili odlučuju o svim temama i spornim pitanjima da bismo konačno dobili dobre i provodive odluke. Kapacitet nema veze s izbornim legitimitetom na koji se oni vole pozivati, a i taj legitimitet je, ako ćemo mak na konac, vrlo diskutabilan.

Za kredit se znalo ranije, ponuda za brzu pomoć bila je isporučena sredinom marta, ali MMF je uslovio sporazum dogovorom o raspodjeli. Onda je počelo licitiranje. Federalni premijer Fadil Novalić stavio je potpis na Pismo namjere računajući da se o sadržaju nema šta pregovarati. Rekao je da su pravila za raspodjelu vladala 22 godine i da nema potrebe sada ih mijenjati. Prevario se. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović uvjetovao je potpis na dokumentu uvođenjem kantona u kvotu za raspodjelu. Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da od kredita nema ništa ako entitetu Republika Srpska ne pripadne 40 odsto novca. Njegov argument je bio da je obim zaraze od koronavirusa i troškova jednak u oba entiteta, pa tako treba rasporediti spomenuti novac, koji nije redovna tranša kredita MMF-a. Dogovoreni princip za raspodjelu novca iz kredita MMF-a godinama je bio da Federaciji pripada nešto manje od dvije trećine, entitetu Republika Srpska nešto manje od jedne trećine, a Distriktu Brčko oko 3,5 odsto. Usklađivanje procenata s potrebama korisnika kreditnog aranžmana ne bi bilo sporno da ne postoji realna sumnja kako se u kriznom trenutku želi isposlovati bolja pozicija za kantone sa hrvatskim većinskim stanovništvom, dok Dodik još jednom pokazuje da ucjenama može dobiti približno ono što želi.

Maske nisu pale

Ponašanje predstavnika međunarodnih institucija nije u skladu s njihovim proklamacijama. Bezbroj puta su ukazivali na slabost države da se suoči s određenim izazovima, političkim, ekonomskim, zdravstvenim. Koliko puta smo prisustvovali potpisivanju ugovora, sporazuma, memoranduma čijom realizacijom je trebalo poboljšati kapacitete institucija Bosne i Hercegovine. Istovremeno, predstavnici evropske zajednice organizirali su kafanske sastanke na kojima se razgovaralo o krupnim političkim sporenjima i donošene su odluke važne za funkcioniranje institucija, ali i za život građana ove zemlje. Svaki ovakav dogovor dovodi do dodatne erozije institucija države, a snagama koje atakuju na njih šalje poruku da ne odustaju od svojih nakana. Činjenica je da je vanredna situacija, ali nikakva odluka u Parlamentu BiH nije donesena da se ovlasti za upravljanje krizom prenose na neku od institucija, a kamoli na trojicu lidera stranaka.

Ima nešto sporno i u imenu samog aranžmana. Kredit za brzu pomoć. Ulazak u kreditni aranžman je ugovorni odnos sa kreditno sposobnim dužnikom. Tako to bar govore banke građanima. Pomoć se pruža nekome ko nije u stanju da se iz određene situacije izvuče sam. Jedino ako MMF nije procjenjivao kreditni kredibilitet Bosne i Hercegovine prema do sada otplaćenim obavezama. Svi aranžmani osim posljednjeg postignutog 2016. godine su otplaćeni. Posljednji je vrijedan 543 miliona eura, a otplata počinje u 12 jednakih polugodišnjih rata od marta 2021. do februara 2028. godine. I u situaciji, neizvjesnoj kakva jeste, MMF-ov ponuđeni aranžman koji su prihvatila trojica stranakih lidera u Sarajevu ne sadrži klauzulu o moratoriju, prolongiranju otplate ili dodatnom grejs periodu za prethodni kredit. Dobra kreditna historija klijenta, izgleda, nije važan kriterij za MMF. Da je postojala iskrena namjera da se pomogne, bez ove klauzule, novi kredit nije mogao biti ponuđen.

Simboličan je bio ovaj sastanak u zgradi Misije Evropske komisije u Sarajevu. Postalo je više nego jasno ko upravlja procesima u Bosni i Hercegovini. Odluke donose nacionalni predstavnici. Trebalo je zvučati kao šala, ali završna rečenica u izjavi Milorada Dodika nakon gotovo petosatnih pregovora pokazala je gdje leži moć I kako je trojica pregovarača vide. “U Bosni I Hercegovini je najvažnije koordinaciona grupa ova koja je danas ovdje bila. Ako se ona nešto dogovori, tako će I biti,” rekao je Dodik. Iskreno, arogantno, samoljubivo i vlastoljubivo. Oni su uvjereni da su suvereni vladari i da dogovor mimo njih nije moguć.

Skup je okončan izjavama sudionika koji su se pred novinarima pojavili sa medicinskim zaštitnim maskama na licima, poštujući mjere koje su krizni štabovi ranije donijeli. Na društvenim mrežama dio građana u simboličku vezu doveo je maske i novac o kojem se razgovaralo. Mnogobrojne aluzije su moguće. A jedna od njih je da na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni maske nisu pale, nego su tek stavljene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Butković (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Procenat raspodjele novca od kredita Međunarodnog monetarnog fonda kojieg su danas u Sarajevu dogovorili Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik razlikuje se od standardne raspodjele koja je važila u godinama iza nas.
Nažalost, raspodjela novca koja će biti korištena za sanaciju društveno-ekonomskih segmenata života i društva u vremenu koje slijedi nakon što se izborimo sa koronavirusom podsjetilo nas je na političke igre koje su na nekoliko sedmica isčezle iz svakodnevnice.

Raspodjela je preinačena u odnosu na ranije važeće udjele, evidentno na radost jednih, a na manju radost drugih. Konačan odgovor je zatezan zbog manjka dogovora unutar partnera u Federaciji - SDA i HDZ-a, navodno zbog detalja u vezi raspodjele po kantonima. Ipak, dogovor je pao, ali tek nakon pritiska međunarodne zajednice, odnosno Ambasade SAD-a i Delegacije Evropske unije.
Važeći koeficijenti raspodjele sa računa Uprave za indirektno oporezivanje, a koji su slika i prilika procenta raspodjele ranijih kredita od MMF-a izgledaju ovako: Federacija Bosne i Hercegovine bi dobila 64,50 posto; Republika Srpska 31,95 posto, Distrikt Brčko 3,55 posto sredstava.

Ako bi se ovo pravilo plasiralo na 330 miliona eura koliko će doći na državni račun, raspodjela bi izgledala otprilike ovako: Federacija BiH bi osigurala 212 miliona eura, Republika Srpska oko 105 miliona eura, dok bi Brčko Distrikt raspolagao sa oko 11 miliona eura.

Ipak, današnji dogovor donio je drugačije procente gdje je najveći dobitnik Republika Srpska, najveći gubitnik Brčko Distrikt, Dok je Federacije BiH neka zlatna sredina koja može upisati gubitak koji nije zanemariv, ali nije ni nenadokadiv.
Prema novom dogovoru, Federacija BiH dobit će 62 posto sredstava od MMF-a, Republika Srpska 38, a Brčko Distrikt tek po 0,5 posto od svakog entiteta.

Pa je tako Federacija dobila 204 miliona eura ili osam miliona eura manje, Republika Srpska 125 miliona eura ili 20 miliona eura više, a Distrikt Brčko tek po milion eura od FBiH i oko 600.000 eura od Republike Srpske ili drugim riječima gotovo 90 posto manje nego što bi trebao.

Podsjetimo, lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a u prisustvu entitetskih premijera, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i državnog ministra finansija nakon višesatnog sastanka sa zvaničnicima EU i MMF-a postigli su dogovor o aranžmanu u visini od 330 miliona eura kredita za borbu protiv krize izazvane koronavirusom.

(Klix.ba)

Stranica 7 od 48

S5 Box