Vijesti iz BiH
BiH

BiH (358)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputNa osnovu prikupljenog novca od 2009. godine po osnovu akciza i putarina na gorivo BiH je mogla da izgradi preko 600 KM autoputa.

Umjesto toga dobili smo samo 200 kilometara autoputa, od čega je skoro svaki izgrađeni kilometar plaćen najmanje dvostruko od tržišne cijene.

I gdje su onda pare?

Do sada je prema procijenama ekonomista na osnovu akciza i putarina na gorivo u prethodnih 10 godina prikupljeno preko 8 milijardi KM.

Iako nas političari godinama uvjeravaju da se ne može utvrditi gdje su prikupljena sredstva od akciza i kako je potrebno formirati neke komisije, u kojima bi sjedili ti isti poličari, koje bi radile godinama, potrošile ogroman budžetski novac za sjednice, postoje svjesni stručnjaci koji su do ovih podataka došli za kratko vrijeme.

Tako je ekonomski analitičar Faruk Hadžić, kako kaže, da bi olakšao posao političarima, a i uštedio budžetski novac, objavio tačne podatke o prikupjenim sredstvima od akciza od 2009. godine, kao i gdje su usmjerena.

On je došao do podataka da je zaključno sa 2018. godinom u BiH prikupljeno preko 8 milijardi KM.

"Od ovih sredstava, namjenski u cestogradnju je usmjeren samo dio koji se odnosi od putarina za autoceste. Ostalo je sve završilo u budžetu. Do 2018. godine namjenski je umjereno samo 1,1 milijarda KM, dok je nenamjenski u budžete plasirano gotovo 6 milijardi KM. A onda su nam ponovno uveli nove akcize, kao da sve ovo nije bilo dovoljno", pojasnio je Hadžić.

On je na ilustrativan način i objasnio šta smo mogli izgraditi sa ovim novcem.

"Sa ovim namjenskim sredstvima za autoceste, u istom periodu je izgrađeno ili se završava oko 130 km autocesti. Sa ovih dodatnih 6 milijardi smo mogli izgraditi najmanje 600 km autocesti", rekao je hadžić i naveo primjere:

➡ Završiti ostatak Vc koridora (oko 220 km)
➡ Izgraditi autocestu Žepče - Tuzla - Brčko
➡ Izgraditi autocestu Banja Luka - Prijedor
➡ Izgraditi brzu cestu do Neuma
➡ Izgraditi brzu cestu Travnik - Lašvanska petlja
➡ Izgraditi brzu cestu Široki Brijeg - Mostar

Odnosno, da su oni koji su trebali radili svoj posao i investirali novac uzet od građana putem akciza na izgradnju puteva, kako je to predviđeno, BiH bi danas bila premrežena autoputevima i brzim cestam i izgledala bi OVAKO:

Umjesto toga, pare od akciza su se slijevale u budžetsku potrošnju i sa njima su se finansirali razni projekti od interesa za pojedince, kao i plate u prenagomilanom državnom aparatu, pa BiH danas izgleda OVAKO:

"Investiranjem ovog novca mogli smo investirati godišnje oko 700 miliona KM, samo po ovom osnovu imati stopu rasta GDP-a 6%, zaposliti desetine hiljada ljudi i zadržati na taj način veliki dio našeg stanovništva, koji upravo zbog ovakvih stvari otišao trajno van BiH", rekao je Hadžić.

On je prokomentarisao i da je prošle godine kada su uvedene dodatne akcize, upozorio da će one samo uzeti novac iz džepova građana, a da cestogradnja neće pokrenuti.

I bio je u pravu!

"Dok nas budžetske patriote uvjeravaju da novca za cestogradnju nema i da se moramo zaduživati i podizati kredite (koje ne znam ko će vraćati, jer nas je sve manje zbog iseljavanja), treba opet napomenuti da samo po osnovu putarina i akciza na gorivo godišnje se ubere MILIJARDA KM, koje idu u budžete.”

Milovan Matić (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

nafta1Zakonom o naftnim derivatima FBiH definisano je uspostavljanje rezervi naftnih derivata tako što se uvelo plaćanje takse u iznosu od 0,01 KM po litru naftnih derivata. Pet godina je prošlo otkako je počela primjena ovog zakona, a zalihe kojima raspolaže Operater - Terminali Federacije (OTF) još uvijek ne postoje.

U Izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za 2018. godinu se navodi da je zaključno s 31. decembrom 2018. godine po tom osnovu prikupljeno 38.329.540 KM. Do sada je taj iznos viši od 40 miliona KM.

"Taksu za uspostavu rezervi naftnih derivata Operator - Terminali Federacije (OTF) nije realizirao za nabavku rezervi naftnih derivata, kako je to predviđeno odredbama Zakona o naftnim derivatima u FBiH, već su sredstva deponirana na računima korisnika", stoji u revizorskom izvještaju.

Odlukom Vlade FBiH o načinu namjenskog utroška sredstava ostvarenih temeljem takse za uspostavu rezervi naftnih derivata za namjenski utrošak sredstava je, pored Operatora, zaduženo i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

"Prema prezentiranim izvještajima od donošenja Zakona je zaključno s 31. decembrom 2018. godine prikupljeno 38.329.540 KM, a Operator je uložio 1.063.200 KM u osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja i skladišta i 353 KM u kontrolu kvaliteta rezervi naftnih derivata, dok u nabavku naftnih derivata, ugovaranje osiguranja rezervi i nabavku i izgradnju novih skladišta nije bilo izdvajanja", navodi se u izvještaju.

Prema prezentiranim podacima, Operator je na datum bilansiranja na namjenskim računima raspolagao sa 13.182.685 KM za igradnju novih skladišta i osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postojećih skladišnih kapaciteta, a 5.496.627 namijenjenih za nabavku naftnih derivata, ugovaranje osiguranja rezervi naftnih derivata i kontrolu kvaliteta.

Navedeno je prvenstveno posljedica činjenice da Operator ne raspolaže sa smještajnim kapacitetima za skladištenje rezervi naftnih derivata.

"U cilju osiguranja skladišnih prostora za skladištenje rezervi naftnih derivata Vlada FBiH je 19. oktobra 2018. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o davanju saglasnosti upravi preduzeću Operator - Terminali Federacije za pokretanje i uknjižbu imovine na terminalim tekućih tereta Bihać, Blažuj, Mostar i Živinice u korist FBiH, a zatim na OTF, a 25. oktobra 2018. godine Vlada FBiH je dala punomoć upravi OTF-a da u ime i za račun FBiH poduzme sve pravne i druge radnje za pokretanje i uknjižbu imovine terminala tečnih tereta na FBiH, a zatim izvrši prijenos vlasništva sa FBiH na OTF", stoji u izvještaju.

Zaključeno je kako Operator ne raspolaže tehničkim preduvjetima za skladištenje rezervi naftnih derivata, te samim tim niti mogućnošću nabavke rezervi naftnih derivata.

"To je bila osnovna namjera prilikom usvajanja Zakona o naftnim derivatima u FBiH", jedan je od zaključaka Izvještaja o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za 2018. godinu.

(klix.ba)

ponedjeljak, 10 Juni 2019 00:00

Migrantski sukobi u BiH odjeknuli do Brisela

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1"Odgovornost je na hrvatskim vlastima da osiguraju pristup legalnim postupcima azila svim migrantima koji izraze želju za podnošenje takvog zahtjeva u skladu s pravilima EU“, najnoviji je stav Evropske komisije.

Za manje od tri mjeseca, četiri će godine od početka migrantske krize kakvu Evropska unija nije doživjela od svoga nastanka.

Od septembra 2015. svijet je ušao u najnovije Novo doba. Pokreti stanovništva po mnogo čemu podsjećaju na 30-te godine prošlog stoljeća. Kao i između dva najkrvavija svjetska rata u historiji, stotine miliona ljudi je u pokretu u svim pravcima.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), u svijetu danas živi oko 260 miliona legalnih migranata odnosno osoba koje su napustile matične zemlje i zakonito žive u drugim državama. Svaki deseti migrant (oko 26 miliona) je u statusu izbjeglice ili azilanta. Nezakonitih migranata je znatno više.

Isti se procesi zadnjih godina odvijaju i u našem regionu. Stotine hiljada građanki i građana novonastalih država na ruševinama bivše Jugoslavije već se iselilo ili pakuje kofere ka zemljama zapadne Evrope ili preko Okeana. U kontrasmjeru, hiljade očajnika iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana, Alžira, Iraka, Libije...tumaraju putevima spasa ili ponora kroz balkanske vrleti u namjeri da se domognu praga umišljene slobode, ili u nuždi, da ostanu na Balkanu kao zamjena za one koje su životna neizvjesnost, egzistencijalni progon, nesloboda i druge slične nedaće natjerali na emigriranje sa njihovih ognjišta.

Cijeli svijet je uzbunjen. Kao mravinjak uoči kijameta!
EU zabrinuta migrantskim sukobima u BiH

Neizvjesnost, loši uslovi smještaja, nestrpljivost, apatija, indolentnost državnih vlasti u Sarajevu, strah od konačnog ishoda njihove migrantske avanture...kulminirali su početkom juna u vidu klanskih međumigrantskih sukoba u Zapadnoj Bosni gdje je, od početka migracijske krize u BiH, i najveća koncentracija arapskih migranata.

U sopstvenoj nemoći prema vlastima, a istodobo zaraženi virusima vjersko-plemenskih, sektaških i socijalnih sukoba u matičnim zemljama, unervoženi migranti su se počeli svetiti jedni drugima, ubijajući se i ranjavajući međusobno palijama, noževima i ko zna čime još, a istodobno unoseći strah u kosti zapostavljenog stanovništva Cazinske Krajine. Tek kada su obračuni između pakistanskih hordi očajnika i alžirskih sapatnika eksplodirali do prvih ljudskih žrtava, loše vijesti iz Bihaća i Velike Kladuše su dospjele i do Brisela.

Na pitanje upućeno zvaničnim predstavnicima EU odmah nakon najnovije pobune u „Miralu“ da li se institucije EU osjećaju suodgovornim za trenutno stanje u migrantskim centrima u BiH, za njihov ponižavajući socijalni status i tvrdokornost susjedne Hrvatske u „čuvanju svojih i evropskih granica“, zvanični predstavnik Evropske komisije je za Al Jazzera Balkans odgovorio da su „Komisija i njena Direkcija za migracije duboko zabrinuti zbog najnovijih izvještaja sa terena“. Dodao je da takve događaje shvataju vrlo ozbiljno i da Komisija „vrlo oštro osuđuje bilo kakav oblik nasilja ili zlostavljanja s bilo čije strane...Svaku vrstu nasilnog ponašanja prema migrantima ili unutar migrantske populacije, kategorički odbacujemo i smatramo ga neprihvatljivim“.
EU i Hrvatska suodgovorne za agoniju u Krajini

Nakon insistiranja na pitanju o posrednoj ili direktnoj odgovornosti EU i Hrvatske za migrantski revolt i očajništvo onih koji ne žele ostati u BiH, te za neizvjesnost i agoniju izazvanu hermetizacijom vanjske granice Evropske unije prema BiH i Srbi, isti zvaničnik je rekao da su službe Komisije „u intenzivnim kontaktima s hrvatskim vlastima u vezi s uskraćivanjem mogućnosti da državljani zemalja koje nisu članice EU podnesu zahtjev za azil u prvoj članici Unije na čije su tlo migranti nastupili“, izjavio je za AJB zvanični predstavnik evropskog Povjerenstva za migracije i unutarnje poslove na čijem je čelu grčki predstavnik u Evropskoj komisiji, karijerni diplomata i iskusni konzervativni političar Dimitris Avramopoulos.

Uz napomenu da se od Hrvatske zahtijeva provedba zakonodavstva Unije o migracijama i azilu općenito a ne samo u slučaju migranata koji su trenutnu na teritoriji BiH, isti zvaničnik je pojasnio da je „odgovornost na hrvatskim vlastima da u skladu s principima humanosti i zajedničke evropske solidarnosti “osiguraju pristup legalnim postupcima azila svim migrantima koji izraze želju za podnošenje takvog zahtjeva u skladu s pravilima EU“.

Komisija očekuje, rekao je isti predstavnik Komisije, da će Hrvatska „ovoga puta reagirati brže i pravednije“, te da će Komisija sa svoje strane pažljivije pratiti situaciju na terenu.
Dvoličnost Evropske unije

Dok su autoru ovog članka na kašičicu dostavljane informacije o ovoj temi s uobičajenim frazeološkim dvosmislenostima, prva 'violina' Evropske komisije, Jean-Claude Juncker, boravio je u Dubrovniku i Zagrebu. Tokom dvodnevne posjete koju su hrvatski mediji netačno opisivali „prvom posjetom na ovako visokom novu“ (zaboravljajući da je u novembru 2000. u Zagrebu održan EU-Balkan samit) Juncker se oduševljavao „efikasnošću hratske vlade u realizaciji projekata koji se većinski sufinansiraju iz razvojnih i strukturnih fondova EU“ među kojima je i toliko s bh. strane osporavani Pelješki inat-most, na jugu zemlje.

Pohvalio je Hrvatsku i za provedene reforme u oblasti učvrščivanja vanjske granice sa susjednim nečlanicama EU (BiH i Srbijom), te monetarne i fiskalne reforme koje ohrabruju njegov Kabinet da do karaja mandata, najkasnije koncem oktobra, jednoglasno usvoji pozitivno mišljenje o hrvatskom pristupanju Schengenskom sporazumu o slobodnom kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala, te o ulasku u Monetarnu uniju (EMU) čime će se i Hrvatska konačno odreći toliko voljene nacionalne valute (kuna) u korist globalno etabliranog i pragmatičnijeg eura.

Tim povodom predsjednik odlazeće Evropske komisije je podsjetio da je Hrvatskoj samo za „utvrđivanje vanjske granice Unije u ovom dijelu Evrope iz zajedničkih fondova u Briselu, do kraja prošle godine, odobreno više od 240 miliona eura.“ O migrantskim mukama se ni ovoga puta nije govorilo.
Podrška Hrvatskoj i iz Vijeća Evrope

Podršku na prvi pogled zagonetnom hrvatskom odnosu prema migracijama daje i Vijeće Evrope (VE) sa sjedištem u Strazburu.

Kroz nedavni izvještaj posebnog izaslanika za migracije i izbjeglice, Tomaša Bočeka, iz najstarije „evropske kuće demokratije“ je ocijenjeno da su „operacije upravljanja hrvatskom granicom usklađene s odredbama o ljudskim pravima, te da ne sprječavaju identifikaciju ljudi koji traže međunarodnu zaštitu".

Doduše, Boček predlaže da se u Hrvatskoj po što kraćem postupku osnuju „mehanizmi koji bi provjeravali slučajeve maltretiranja migranata na granici“, te podržava inicijativu po kojoj bi hrvatske vlasti u ovoj godini trebale otvoriti još najmanje dva nova centra za prijem migranata u kojima bi privremeno bila zbrinuta prvenstveno djeca bez roditelja i malodobnici“. U izvještaju VE Hrvatska i BiH se podstiču na izgradnju „više alternativnih prihvatilišta za migrante kako bi se rasteretili postojeći privremeni centri“. U izvještaju se također navodi da je u BiH prošle godine registrirano 24.000 migranata što je 20 puta više nego u prethodnoj godini, „a trenutno se u toj zemlji nalazi između 4 i 5 hiljada od kojih svi žele preko Hrvatske u druge zemlje zapadne Evrope“, navodi se u izvještaju VE ne spominjući konkretno ulogu hrvatskih vlasti u tom transferu.

Da li su, možda, upravo zato tu gdje jesu hiljade migranata koji već četvrtu godinu na granci između BiH i Hrvatske troše svoje živote u očaju? Da li se uistinu radi o prešutnom dogovoru između Evropske komisije i hrvatske vlade po kojem ovakva kategorija, ne emancipiranih i konfliktnih iseljenika kakvima se neki od njih, vidimo, ovih dana i predstavljaju, nije dobrodošla u Evropsku uniju? Da li je Hrvatska tako tvrda i istrajna samo zbog sebe? Te, da li to znači da „konfliktni emigranti“ treba da ostanu u konfliktnim zemljama kao što je BiH, da bi bile još konfliktnije?
EU i Hrvatska neće više višak problema

Prema slovu zvanične politike EU globalna mobilnost ljudi osim problema, sa sobom donosi i mogućnosti, kvalitete, prednosti i izazove.

Svi evropski akti o migracijama, iako su u stalnoj evoluciji, zasnovani su na uvjerenju da se samo uravnoteženom, sveobuhvatnom i zajedničkom migracijskom politikom zasnovanoj na jednakosti, solidarnosti i odgovornosti, historijska prilika može iskoristiti za dobrobit Unije uz istodobno rješavanje historijskih izazova na globalnoj sceni. Svjetski talas migracija se u Briselu smatra „izazovom“, a „legalne“ i „usmjerene migracije“ doživljavaju se „historijskom prilikom za evropski ekonomski rast i uspješnost evropskog projekta“.

Cilj zvanične evropske politike je „uspostavljanje okvira za legalnu migraciju uzimajući u obzir i sve aspekte integracije doseljenika u društva domaćina“.

Mjere EU o zakonitom useljavanju obuhvataju uslove ulaska i boravka samo za određene kategorije imigranata kao što su visokokvalificirani radnici koji podliježu evropskoj „Direktivi o plavoj karti“, vrhunski studenti, istraživači, naučni radnici, članovi razdvojenih porodica i dugoročni samofinansirajući rezidenti. A ni jednoj od ovih kategorija, sudeći po najnovijim manifestacijama njihovog kućnog odgoja, ne pripadaju trenutni očajnici sa bosansko-hrvatske granice u zapadnoj Bosni. Evo dokaza: u prošloj godini Hrvatska je registrirala preko 7.500 migranata, ali samo 352 tražitelja azila je zadržala za sebe.
Arapi na Balkan, Balkanci na Zapad

Ako nikome nije do viška problema pogotvo kada se na to može utjecati, postavlja se razborito pitanje kako onda Hrvatska i Evropska unija misle pomoći Bosni i Hercegovini, zemlji sa toliko klimavim trojstvom državne vlasti? U kojoj zakonodavna, izvršna i sudska karika, izgleda, ni čule nikada nisu za neovisnost od politike, a pogotovo za principe kompleksnog sistema međusobne koordinacije i neizostavne uzajamne kontrole zakonitosti.

Vidi se to i po najnovijim podacima državnog ministarstva sigurnosti po kojima je kroz porozne granice na jugoistoku zemlje samo u zadnjoj sedmici marta u zemlju ušlo 482 ilegalna imigranta. Bezbrižno su stigli do samog središta vlasti i „samoorganizirano“ se prijavili državnoj Službi za poslove sa strancima. Od 459-oro onih koji su pri registraciji izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, stvarno je to učinilo tek petoro! Od početka januara do kraja marta u BiH je ušlo čak 3.805 nezakonitih migranata, a omjer između tražilaca azila i onih kojima je BiH tek usputna stanica, identičan je kao u prethodnom primjeru.

Vanrednih 13 miliona eura Evropske komisije za gašenje požara usred najnovije migrantske krize u BiH je zato isto što i kapljica vode u okeanu. Vodostaj neće porasti.

Migrantska kriza bi se morala, konačno, rješavati na svom izvoru. U zemljama iseljavanja. Zar je potrebno tragati za boljim primjerom od zapadnog Balkana. Nismo, dakle, gladna Afrika. Ne tuku nas granate. Diktatori formalno nisu na vlasti. Imamo struje dovoljno i vode u izobilju. Većina jeste siromašna ali nije gladna. Pa ipak očajnici odlaze, odlaze, odlaze. Tjeraju ih režimi nepravde i nejednakosti, a Evropska unija šuti i trlja ruke jer joj dolaze bolji i od najboljih Arapa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

trifunovicKad god neko izjavi da je jedina šansa za ovu zemlju pritisak sa strane, ili još preciznije pritisak od EU, ovdašnji vlastodršci otvore najskuplji šampanjac ... Zaprđivanje na kvadrat.

Oko 120 000 Čeha je danas u protestu na ulicama Praga, bilo bi ih i više ali ne mogu stati na Trg, sele se do kraja juna na prostor koji može da ih primi par puta više i nastavljaju proteste.
Kažu da se ovdje ljudi ne pokreću zato što su dugo bili pod socijalizmom i onda vidiš Čehe i Slovake koji su se rastali u miru, od svojih država napravili ekonomska čuda, a bili su pod mnogo gorim pritiskom režima od nas, mnogostruko većim, čak i pod vojnom okupacijom u jednom trenutku pa se opet i bune i rade i ne napuštaju svoju zemlju koju vole.

Ili Rumuni, desetine hiljada pojedinaca je bilo na ulicama najvećih gradove boreći se protiv korupcije. Pojedinaca!
I jedne i druge smo prije nekoliko godina ismijavali.

Danas izlaze na ulice ne zbog pritiska EU, već zato što vole svoju zemlju i hoće da bude bolja, a bez da je to rezulat savršenih projektnih aplikacija za EU, strukturalnog dijaloga o pravosuđu, ili još jedne jalove strategije za borbu protiv korupcije.

Stotine miliona evropskog i američkog novca je ušlo u BiH za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Rezultat preživljavamo, nikad veće kontrole nad pravosuđem od strane politike, a korupcija nikad nije bila veća.

Istina je da su ovdašnji pojedinci osim par izuzetaka ogromnom većinom odlučili da se ne bore, izgovori su virtuelnim kreketanjem dignuti na nivo umjetnosti, ili pak nekog light aktivizma koji ne boli nikog i ne zamjera se nikom.
Stoga govoriti da neko treba sa strane da pritisne naše političare čini uslugu i političarima, koji znaju da od toga nema ništa, ali imaju razlog da i dalje ne rade ništa i ovakvoj većini koja pobjednički može dodati još jedan izgovor svom nečinjenju, pa eto vidiš, ništa mi ovdje ne možemo sami bez pritiska, kad već tako kažu znalci.

Jedno veliko dvostruko Ništa!

Istina je da možemo, da možete, je**ga, ako hoćete da se borite za bolje, da se borite da vas ne prave budalama, da ne ismijavate one koji se već bune.
Istina je da to rade ljudi kad vole svoju zemlju, kad hoće bolju i izvjesniju budućnost za svoju djecu. Istina je da je pobuna protiv lošeg normalna i poželjna.
Istina je da ovdje nikad nije bilo gore, i da može da bude još gore.
Istina je da koliko god da je loše, da ljudi boreći mogu da naprave bolje mjesto za život, mnogo gorim od nas je to pošlo za rukom.
Istina je na koncu da ljudi negdje hoće da se oslobode i bore, a negdje, mogu - ali neće.

I tačka.

Aleksandar Trifunović (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

policijaSituacija u prihvatnom centru za migrante "Miral" u Velikoj Kladuši je i dalje napeta iako nema većih, odnosno masovnih incidenata, rekao je za Klix.ba glasnogovornik MUP-a Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić.
"Tenzija i dalje ima, a jednostavno situacija među njima može eskalirati u svakom trenutku. Policija je na terenu, prati dešavanja i u stanju je pripravnosti", ističe Šiljdedić.

Čitatelji portala Klix.ba javljaju da je situacija u mjestu Polje u Velikoj Kladuši zabrinjavajuća s obzirom na to da se migranti iz Pakistana ponašaju suprotno svim pravilima ponašanja te su odlučili uzeti pravdu u svoje ruke nakon velikog sukoba koji se odvijao jučer.

"Migranti iz Pakistana odlučili su uzeti pravdu u svoje ruke. Pretražuju selo, tuku Alžirce i Marokance", kazali su nam.

Na snimcima koji su u posjedu portala Klix.ba može se vidjeti grupa migranata koji naoružani šipkama i drugim predmetima hodaju cestom, očito, u potrazi za suparnicima.

Stotine učesnika

Pogledajte masovne tučnjave migranata na ulicama Velike Kladuše, građani zaprepašteni

Prema riječima preplašenih mještana policija sve promatra s parkinga kod Mirala jer nemaju adekvatan kadar da se ozbiljno pozabave ovim problemom.

Sukobi među migrantima su svakodnevnica koja je kulminirala u noći s utorka na srijedu kada se sukobilo više od 100 osoba, prilikom čega ih je više povrijeđeno. Povrede je zadobilo i nekoliko policijskih službenika koji su radili na uspostavljanju reda i mira.

(klix.ba)

četvrtak, 06 Juni 2019 00:00

Pronađena masovna grobnica na Igmanu

Ocijeni...
(0 glasova)

masovnagrobnicaNa Igmanu je pronađena grobnica s ostacima više osoba, a pretpostavlja se da je riječ o žrtvama bošnjačke nacionalnosti iz Donjih Hadžića, koji su nestali u ljeto 1992, a za kojima se traga duži period.

U okviru predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine inicirana je zajednička potraga za lokacijom masovne grobnice, u kojoj su učestvovali Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ), Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), istražioci Instituta za nestale osobe (INOBiH), te su pronađeni ljudski posmrtni ostaci, za koje se pretpostavlja da pripadaju žrtvama iz Donjih Hadžića, prenosi Anadolija.

Grobnica je locirana nakon dugotrajnih i višestrukih provjera, te drugih procesnih i zahtjevnih stručno-tehničkih radnji preduzetih na osnovu naredbi i pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine uz naredbe Suda Bosne i Hercegovine.

Istražilac Tužilaštva na terenu je na lokaciji Lokvice, u blizini Golog brda na planini Igman, općina Ilidža, gdje koordinira aktivnosti službenih osoba koje će učestvovati u ekshumaciji pronađenih ostataka.

Na lokalitetu su pripadnici FUCZ, MUP-a Kantona Sarajevo, INOBiH, ICMP-a u Bosni i Hercegovini, kao i ljekar sudske medicine, a očekuje se dolazak i predstavnika SIPA-e. U ekshumaciji pomaže i Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine jer je lokalitet u blizini miniranog područja.

Saslušavanje svjedoka

Grobnica je pronađena tokom intenzivne potrage i saslušavanja većeg broja svjedoka, nakon čega se pristupilo pretrazi terena uz korištenje specijalizirane tehničke opreme (detektori metala itd.) kako bi se locirali posmrtni ostaci za koje su postojala saznanja da su na području površine dva kvadratna kilometra.

Pretragom terena uočena je sumnjiva lokacija, koja je na nepristupačnom terenu, a ljudski posmrtni ostaci pronađeni su u zemlji na otprilike metar dubine.

Nakon ekshumacije ostaci će biti predani na daljnju sudskomedicinsku obradu, analizu i utvrđivanje identiteta putem uzorka DNK.

Aktivnosti na ekshumaciji trajat će i sljedećih dana.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirijaU eksploziji je 20 ljudi ranjeno, a desila se u vrijeme održavanja večernje molitve u gradu Azazu.

Među poginulima je i četvero djece

Najmanje je 14 ljudi poginulo u eksploziji autobombe u Azazu, na sjeverozapadu Sirije, na samoj granici s Turskom, objavila je nevladina organizacija.

U eksploziji je 20 ljudi ranjeno, dodaje za AFP Rami Abdel Rahman, ravnatelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), nevladine organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja se oslanja na široku mrežu izvora u ratom zahvaćenoj Siriji.

Među poginulima je i četvero djece, dodaje SOHR, podsjećajući da je grad u središtu područja turskog utjecaja, u pokrajini Halep.

"Eksplozija se dogodila dok su mnogi završavali večernju molitvu", rekao je Rahman.

Potisnut ISIL

Napad za koji još nitko nije preuzeo odgovornost, dogodio se dan nakon slične eksplozije u Raqqi, na sjeveroistoku Sirije, u kojoj je poginulo deset i ranjeno 20 ljudi.

Turska je 2016. počela operaciju Štit Eufrata u kojoj je zauzela teritorij na sjeveru Sirije koji se prostire na više od 2.000 četvornih km, na kojemu je i Azaz.

S tog područja je potisnula skupinu Islamska Država Iraka i Levanta (ISIL) i spriječila napredovanje kurdskih snaga.

Ankara od tada ima ondje svoju vojsku i obavještajce i podupire lokalne policijske snage.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

poplava2Stanje na području Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona se normalizira nakon poplava i klizišta koje su pogodile mještane nekoliko općina u ovim kantonima.
Kiša koja je padala danas u toku dana stvorila je brojne probleme na području Kantona. Lokalni i regionalni putevi bili su blokirani zbog izlijevanja vode, ali i zbog aktiviranih klizišta.

Najgore je bilo na području Općine Maglaj gdje je rijeka Fojnica poplavila nekoliko kuća i dobara mještana koji su pomoć u mehanizaciji dobili u poslijepodnevnim satima nakon čega se popravilo stanje te se voda vratila u svoje korito.

U Kaknju su oborinske vode blokirale putnu komunikaciju, a klizište u Starposlima je onemogućilo putnu komunikaciju prema Arnautima. Međutim sva mehanizacija je odmah upućena na mjesto događaja te je u večernjim satima odvijanje saobraćaja od Dubovog Brda do Brnjica uspostavljen.

Načelnik Kaknja Aldin Šljivo zahvalio se predsjedniku Mjesne zajednice Mensuru Šahmanu na koordinaciji na terenu, a u izjavi za Klix.ba je kazao da su pravovremeno djelovali na mjestima gdje je kiša izazvala veće probleme.

 Na području Grada Zenica rijeka Lašva se izlila u nekoliko zeničkih naselja, a među njima Lokvine i Vardište, dok je putna komunikacija bila u potpunosti obustavljena u mjestu Sviće.

Rijeka koja je izašla iz korita u potpunosti je poplavila i gradilište Euroasfalta i to po drugi put ove godine, a uništen je i asfalt na putu zbog čega je odvijanje saobraćaja otežano.

 Poplave su zabilježene i na području Srednjobosanskog kantona u mjestu Maline kod Travnika te u Lašvanskoj dolini gdje su zabilježena manja plavljenja objekata i izlijevanje rijeke Lašve iz korita.

S obzirom na to da su padavine večeras manjeg intenziteta, vodostaji rijeka opadaju, a stanje na terenu se normalizira.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autogoogleGoogle Mape je počeo da dobija određene mogućnosti koje su ranije bile dostupne ekskluzivno za njihovu navigacijsku aplikaciju – Waze.
Google je potvrdio da pušta mogućnost za Google Mape korisnike da vide ograničenja brzine, policijske radare i mobilne policijske radare u više od 40 država širom svijeta koja je od ranije bila dostupna samo na ograničenom broju tržišta.

Ova mogućnost je dodata na Android i iOS verzijama Google Mape aplikacije. Vozači koji koriste ovu aplikaciju na Androidu moći će i sami prijaviti lokacije radara za mjerenje brzine koje možda Gugl do tada nije zabilježio, dok će vlasnici ajfona moći samo vidjeti trenutno poznate lokacije kamera.

Google je potvrdio punu listu podržanih država koje od sada mogu vidjeti radare a to uključuje: Autralija, Brazil, U.S., Kanada, U.K., Indija, Mexico, Rusija, Japan, Andora, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatsa, Češka, Estonia, Finska, Grčka, Mađarska, Island, Izrael, Italija, Jordan, Kuvajt, Latvia, Litvanija, Malta, Maroko, Namibia, Holandija, Norveška, Oman, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Saudijska Arabija, Srbija, Slovačka, Južna Afrika, Španija, Švedska, Tunis i Zimbabve.

U slučaju da nemate prikazane lokacije radara, prilikom navigacije, ažurirajte Google mape aplikaciju na svom telefonu.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

ubijenadjecabihSvaki od tih ubijenih ljudi bi u životu zasadio barem jedno drvo, što je dovoljan razlog da gradske vlasti počnu – u sjećanje na ubijene – saditi drveće, graditi parkove i trgove.

Bila bi to prava odmazda vlastima za oglušivanje o molbe, upite, prijedloge i zahtjeve da podignu memorijal ubijenoj djeci Prijedora, piše autor.

Kada bi građani i građanke Prijedora 31. maja u urbanom gradskom jezgru zasadili 102 sadnice, izgledalo bi to kao šuma drveća na betonsku površinu. Bila bi to prava odmazda vlastima za oglušivanje o molbe, upite, prijedloge i zahtjeve da podignu memorijal ubijenoj djeci Prijedora. Ukoliko bi urbani javni prostor doživljavao takve intervencije dok god biološki postoje generacije koje se sjećaju brutalnog ubijanja djece, u Prijedoru bi nastalo potpuno novo gradsko jezgro.

U narednih pet godina bilo bi zasađeno 510 stabala. Za deset godina ubijena prijedorska djeca dobila bi memorijal kakav zaslužuju – trg sa velikim parkom, ljetnom scenom, dječjim i sportskim igralištima. Ko misli da je to promjena gradskog jezgra kakvu današnji Prijedor ne bi preživio, mora da previđa šta je za Prijedor moglo da uradi 102 djece za 24, odnosno 28 godina. Samo da su živi, da nisu bili ubijeni zbog onog što (ni)su bili, mnogo prije nego su uopšte imali mogućnost da biraju i da uopšte budu.

Nema grada u Bosni i Hercegovini kome ova intervencija ne bi dobro došla. Nema vlasti koja bi mogla spriječiti na ovaj način organizovano izražavanje građanskog neposluha. Prav(n)o je pitanje, međutim, postoji li u Bosni i Hercegovini grad čije bi stanovništvo moglo sa sigurnošću da tvrdi da jedan park sa 1.020 stabala ne bi za deset godina bio pretvoren u nešto drugo. Tržni centar, opštinu pod staklenim krovom, u krajnjem slučaju trg koji bi bio memorijal onima što su naredili i(li) sprovodili egzekucije.

Tamni i hladni hodnici institucija

Možda je u Prijedoru to još uvijek moguće, s obzirom da gradske vlasti ne saopštavaju da neka velika franšiza ima namjeru otvoriti svoju robnu kuću. Sarajevo, Banjaluka, Mostar i Tuzla na takav park ne mogu da računaju, bez obzira šta gradske vlasti govorile o stanju zelenih površina. Nakon potonjih zbivanja sa Hastahanom, ispostavlja se da bi za Sarajevo bilo bolje da je onomad, umjesto postavljanja 11.541 stolice. trebalo biti zasađeno 11.541 drvo.

Svaki od tih ubijenih ljudi bi u životu zasadio barem jedno drvo, tu nema mjesta zaprepaštenju i čuđenju. Naprotiv, to je dovoljan razlog da gradske vlasti počnu – u sjećanje na ubijene – saditi drveće, graditi parkove i trgove. Kada bi to radili samo za djecu, da uopšte ne uzmu u obzir sve starije žrtve ratnih zločina, bosanskohercegovački gradovi bili bi zelene oaze, odmorišta za dušu i tijelo. Što bi prije počeli to primjenjivati, uostalom, to bi manje bilo pitanja kome odnosno za koga to rade. Hlad drveća ionako je prijatniji od tamnih i hladnih hodnika institucija u kojima su kreirani, napunjeni i obilježeni zaborav i njegove ladice. Tek bi to bila adekvatna opomena živom sjećanju i još življem zaboravu.

Šta je sporno u tom prikazu jednog manjeg dijela gubitka koji je Prijedor doživio masovnim egzekucijama? Nije li to blaga intervencija s ozbirom na životnu svakodnevicu koja neprekidno ukazuje na materijalne i nematerijalne gubitke zbog ratnih stradanja? Opet, od tog se manje mogućim čini tek vraćanje robne kuće Patrija u ruke radnica i radnika, jer ta birokratska zavrzlama pokazuje najuočljivije dimenzije posljedica ratnih dejstava i njihov mizanscen.
I Beogradu treba ovakav memorijal

Razmišljam o ovom dok sjedim u kafiću uz žicu kojom je, za vrijeme rekonstrukcije, ograđen beogradski Trg Republike. Baš tu bi trebao biti takav park, baš na tom mjestu treba postaviti takav memorijal. Ne zato što Beogradu nedostaje parkova i zelenih površina – iako bi to mogao biti dovoljan argument – nego zato što u Beogradu takav memorijal ima koga da opomene, ima koga da začudi i zaprepasti. I ne samo u Beogradu, naravno, nego i u Banjaluci, gdje i nastaje ova ideja.

Gradnjom novog shopping mola u centru grada, međutim, nestala je posljednja površina na kojoj bi bilo smisleno postaviti takav memorijal. Sve i da nije nestala, teško je razuvjeriti Banjaluku i objasniti joj da je bolje slobodno i bez velike brige hodati parkovima nego raditi za one koji od rata na ovamo žive na račun ratnih posljedica. Postavimo li pitanje gdje bi i kako dane provodili svi nezaposleni kada bi se takvim preduzetnicima oduzela sva imovina, veliki trgovi i parkove koji bi memorirali poginule i stradale, mučene i ubijane postaju sve neophodniji i bitniji.

Treba imati na umu da bi takvim zelenim površinama sa igralištima, sporskim terenima, ljetnim scenama i bioskopima, stazama za bicikliste i skejtere mogli odati počast svim stradalim tek kad bi ih gradili onako kako su zločini i činjeni – rutinski i nipošto neplanski. Kako drugačije odrediti karakter mira?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Ljupko Mišeljić (Al Jazeera)

Stranica 7 od 26

S5 Box